Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 38. sjednici održanoj 3. srpnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je da se četvrte izmjene i dopune Kaznenog zakona predlažu prvenstveno radi usklađenje nacionalnog kaznenog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Usklađenje nacionalnog kaznenog zakonodavstva potrebno je izvršiti na području suzbijanja terorizma kroz implementaciju Direktive (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP, dok je u odnosu na suzbijanje prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Europske unije analiza nacionalnog kaznenog zakonodavstva pokazala njegovu usklađenost s Direktivom (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima.
Direktivom o suzbijanju terorizma nastoje se osigurati djelotvorni i učinkoviti pravni instrumenti kao odgovor na teroristička djelovanja, s tim u svezi, predlagatelj ovim Prijedlogom Zakona kroz inkriminiranje primanja obuke za terorizam predlaže dopunu članka 101. Kaznenog zakona, kao i propisivanje samostalnog kaznenog djela putovanje u svrhu terorizma u članku 101 a Kaznenog zakona.
PIF Direktiva predstavlja jedinstveni kaznenopravni okvir za suzbijanje prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Europske unije. PIF Direktiva uspostavlja minimalna pravila u pogledu definicije kaznenih djela i vrste te visine kaznenopravnih sankcija koje se mogu izreći počiniteljima kaznenih djela počinjenih na štetu financijskih interesa Europske unije. Analizom predmetne Direktive uočeno je kako je nacionalno kazneno zakonodavstvo već usklađeno sa zahtjevima koje Direktiva postavlja pred države članice.
Kao posljedicu preporuke MONEYVAL-a kojom se izjednačava imovinska korist ostvarena kaznenim djelom sa imovinom, a imovina sa predmetom, koji se sukladno općim odredbama Kaznenog zakona neće uvijek oduzeti, predlaže i propisivanje oduzimanja imovinske koristi, predmeta i sredstava nastalih počinjenjem kaznenog djela iz članka 265. stavka 1. do 5. Kaznenog zakona ili namijenjenih ili uporabljenih za počinjenje kaznenog djela te utvrđivanje prava ništetnim.
Predlagatelj ovim Prijedlogom zakona, kroz izmjene i dopune kaznenih djela: neovlašteni pristup, oštećenje računalnih podataka i zlouporaba naprava provodi reviziju transpozicije Direktive o napadima na informacijske sustave.
Preostale izmjene rezultat su potreba na koje je ukazala praksa, potrebe uklanjanja uočenih nejasnoća i nomotehničkih poboljšanja. Također, predlaže se i dopuna djelomične uvjetne osude kroz propisivanje novog stavka kojim se predlaže da se vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne izuzme iz rečenog roka provjeravanja. Predlaže se i izmjena definicije žrtve radi usklađenja s definicijom iz Zakona o kaznenom postupku.
Nadalje, predlaže se propisivanje novog, samostalnog kaznenog djela prisile prema zdravstvenom radniku, kao reakcije na pojavne oblike nasilja usmjerenog prema zdravstvenim radnicima u vezi s obavljanjem zdravstvene djelatnosti kao javne službe.
Bez rasprave Odbor je jednoglasno sa osam (8) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio potpredsjednika Odbora.
POTPREDSJEDNIK ODBORA
Marko Šimić