Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 10. prosinca 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine, P.Z. br. 424, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke aktom od 5. rujna 2018. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/91, Urbroj: 50301-25/16-18-5 od 11. listopada 2018. godine.
Predstavnik predlagatelja uvodno je naglasio da je cilj ovog Prijedloga zakona oporezivanje nezakonito stečene imovine po posebnoj stopi (u iznosu od 60%/70%), s obzirom da prema važećim propisima, ukoliko utvrdi postojanje nesklada između primanja i imovine poreznog obveznika, Porezna uprava naplaćuje redoviti porez. Također, sudski postupci u kojima bi se oduzela nezakonito stečena imovina često su dugotrajni i neučinkoviti, stoga se predmetnim Zakonom propisuje jednostavniji i brži postupak ispitivanja porijekla imovine te postupak posebnog oporezivanja nezakonito stečene imovine, način i postupci prijenosa takve imovine u vlasništvo jedinca lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske.
Obrazlažući Mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim se Hrvatskom saboru predlaže da ne prihvati Prijedlog zakona, predstavnica Porezne uprave Ministarstva financija naglasila je da isti nije horizontalno usklađen sa važećim zakonima, Također, naglasila je da ništetnost nastaje u trenutku sklapanja pravnog posla, stoga se ne može drugim propisima definirati drugačiji trenutak nastupanja ništetnosti, ne postoji niti maksimalna zakonska zatezna kamata kako je navedeno u Prijedlogu zakona, s obzirom da Zakon o obveznim odnosima propisuje dvije stope zakonskih zateznih kamata. Zakonom o porezu na dohodak propisan je postupak utvrđivanja i oporezivanja drugog dohotka, postupak prikupljanja podataka bitnih za oporezivanje, kao i postupak provjere podataka poreznog obveznika, slijedom čega proizlazi da je važećim zakonima već propisan postupak ispitivanja porijekla imovine kao i prikupljanja podataka radi pravilnog utvrđivanja porezne obveze. Također, smatra da se ovim Prijedlogom zakona krše i ograničavaju određena prava građana (jednakosti, nepovredivosti vlasništva).
U raspravi je izneseno mišljenje da je ovakav zakonski prijedlog načelno dobar i potreban, iako bi zakonski tekst zbog određenih nedostataka trebalo prilagoditi važećim propisima i „tehnički“ doraditi. Imovinska kaznena djela zauzimaju 40% od ukupno počinjenih kaznenih djela i građani prvenstveno očekuju da se oduzme protupravno stečena imovinska korist, ovo je problem nas kao društva, iako je zakonom propisano postupanje suda i porezne uprave, imovina stečena kaznenim djelom ne oduzima se učinkovito.
Očitujući se na izneseno predstavnik predlagatelja naglasio je da se Prijedlogom zakona ne ograničavaju prava građana, ne predlaže se oduzimanje imovine nego oporezivanje ukoliko se utvrdi da je imovina nezakonito stečena.
Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem sa četiri (4) glasa „za“, četiri (4) glasa „protiv“ i jednim (1) suzdržanim glasom, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o ispitivanju porijekla imovine i posebnom oporezivanju nezakonito stečene imovine, P.Z. br. 424.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić