Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 21. studenoga 2017. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Istarskog demokratskog sabora, Primorsko-goranskog saveza i Liste za Rijeku aktom od 28. rujna 2017. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/65, Urbroj: 50301-25/06-17-5 od 2. studenoga 2017. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja skrenuo je ponajprije pozornost na određene slučajeve isticanja simbola fašističkih i ustaških režima u društvu, ali i polemike koje se po tom pitanju vode u javnosti. Navodi da važeći Kazneni zakon ne sadrži kazneno djelo kojim bi se jasno i nedvosmisleno propisala kaznena odgovornost za propagiranje nacizma, fašizma i ustaštva. S obzirom da je propagiranje navedenih režima sankcionirano uglavnom u prekršajnom postupku kao prekršaj temeljem nekoliko različitih zakona (npr. Zakon o javnom redu i miru, Zakon o javnom okupljanju, Zakon o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, Zakon o suzbijanju diskriminacije) mišljenja je da u javnosti takvo ponašanje nije u dovoljnoj mjeri prepoznato kao društveno neprihvatljivo. Također, smatra da kazneno djelo Javno poticanje na nasilje i mržnju u čl. 325. Kaznenog zakona u sudskoj praksi nije prepoznato kao djelotvorno sredstvo kažnjavanja. Ovom dopunom Kaznenog zakona uvodi se novo kazneno djelo „Propagiranje nacističkog, fašističkog i ustaškog režima“ kao čl. 325 a u Glavi XXX Kaznenog zakona, s obzirom da se radi o režimima koji su u suprotnosti sa temeljima ustavnog poretka Republike Hrvatske.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa ukazala je na Mišljenje Vlade kojim se predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati predmetni Prijedlog zakona. Smatra da je postojeći kazneni okvir dostatan, ističe da „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“ koje je Vlada osnovala u ožujku ove godine ima rok do 1.ožujka 2018. dati određene zaključke ili preporuke o pravnom reguliranju isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi.
U raspravi je istaknuto da je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo. Nadalje, istaknuto je da se ovim Prijedlogom zakona na neki način radi gradacija totalitarnih sistema, da se kaznenim zakonodavstvom ne bi smjela činiti razlika između totalitarnih režima, jer je u suprotnosti sa Rezolucijom Europskog parlamenta iz 2009. godine. Također, polazeći od toga da nije zadaća Hrvatskog sabora da daje tumačenja o ovim sadržajima, Vlada RH je osnovala „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“ čija je zadaća Vladi predložiti preporuke radi pravnog reguliranja isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi. Ukazano je i na „načelo razmjernosti“ pri čemu ograničavanje ljudskih prava i slobode govora nije prihvatljivo. Istaknuto je i da je osnivanjem navedenog Vijeća Vlada dala mogućnost stručnjacima da se očituju i utvrde mišljenje o ovom pitanju, mišljenje Vijeća ni u kom slučaju nije jedino, ali će pridonijeti da se zauzme stav, kako bi se smanjile podjele u društvu, te odgovorilo na pitanje dostatnosti postojećeg pravnog okvira i mogućeg pravnog uređenja veličanja nedemokratskih režima kroz kazneno zakonodavstvo.
U raspravi je također istaknuto da sloboda govora jest temeljno ljudsko pravo uređenog društva, ali ne apsolutno, na način da se slobodom govora ugrožavaju prava drugih. Istaknuto je da je Ustavni sud odlukom zabranio povik „Za dom spremni“ iz čega proizlazi da takvo ponašanje nije prihvatljivo, fašistički pozdravi kažnjivi su i nedopušteni. Opća odredba kaznenog djela iz članka 325. Kaznenog zakona kojim se propisuje kazneno djelo „Javnog poticanja na nasilje i mržnju“ danas više nije dostatna, te je izražen i stav da postoji potreba za novim kaznenim djelom, uz određene dorade. Ukazano je i da Vijeće Vlade nije do sada donijelo niti jednu odluku ili preporuku, dok s druge strane postoje tri odluke Ustavnog suda RH, obvezujuće i za građane i za zakonodavca. Nije prihvatljiv stav Vlade RH da je zadaća Vijeća predložiti preporuke za pravno reguliranje isticanja sadržaja kojima se veličaju nedemokratski režimi, jer događaji opravdavaju da se zaštita treba dignuti na razinu kaznenog zakona. U prilog tome, a s obzirom na postojeće Odluke Ustavnog suda, Vijeće bi moglo zauzeti određeni stav sa aspekta povijesti. Osim toga, istaknuto je da se ideološke rasprave u našem društvu vode dugi niz godina, te da je vrijeme da životne teme građana budu u fokusu rasprava.
U završnom obraćanju predstavnik predlagatelja istaknuo je da bi se ovom dopunom Kaznenog zakona u hrvatski pravni sustav uvela zakonska odredba koja postoji i u drugim europskim državama, primjerice Njemačka je zabranila propagiranje nacističkih znakovlja, a Italija je u proceduri donošenja sličnog prijedloga Kaznenog zakona. NDH je nastala kao protektorat nacističke Njemačke i Italije, provodeći rasističku politiku i imala je svoje simbole.
Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem dva (2) glasa „za“, pet (5) glasova „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Orsat Miljenić