Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 30. listopada 2019. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, prvo čitanje, P.Z.E. br. 775, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 24. listopada 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnica predlagatelja je uvodno naglasila da se ovim petim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona prvenstveno želi postići jača kaznenopravna zaštita od nasilja u obitelji i pooštravanje zakonske kaznenopravne politike kažnjavanja kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe. Slijedom navedenog, mijenja se i dopunjuje zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji koje se dopunjuje stanjem dugotrajne patnje, kao novim obilježjem djela.
Mijenja se i definicija kaznenog djela silovanja, na način da se istim smatra svaki nekonsenzualni spolni odnos, bez obzira da li je uporabljena sila ili prijetnja na život i tijelo silovane ili druge osobe, istovremeno se briše kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka. Nadalje, mijenja se članak koji propisuje teška kaznena djela protiv spolne slobode, uz prijedlog da svi kvalificirani oblici propisani predmetnim člankom predstavljaju okolnosti koje kazneno djelo silovanja čine težim. Vezano za izmjenu kaznenog djela silovanja i teških kaznenih djela protiv spolne slobode, predlaže se izmjena pravila u općem djelu Kaznenog zakona o primjeni kaznenog zakonodavstva za djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njeni državljani, za koja se predlaže brisanje kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka iz članka 152. Kaznenog zakona. Sukladno izmjeni koncepta kaznenog djela silovanja, predlaže se kazneno djelo bludne radnje iz članka 155. stavka 1. Kaznenog zakona predlaže se vezati uz inkriminacije iz članka 153. stavka 1., 3. i 5. sukladno članku 12. Prijedloga zakona kad nije počinjen ni pokušaj tog kaznenog djela, a bludne radnje iz stavka 2. predmetnog članka, uz uvjete iz članka 12. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 153. stavka 2. i 4. Na ovaj način i dalje je zadržana gradacija predmetnog kaznenog djela s obzirom na okolnosti njegova počinjenja. Zbog pogibeljnosti i učestalosti ovog kaznenog djela, kao i kaznenog djela spolnog uznemiravanja iz članka 156. Kaznenog zakona, predlagatelj smatra potrebnim pooštriti zakonsku politiku kažnjavanja, povisivanjem posebnog maksimuma zapriječene kazne zatvora.
Također, predlaže se proširiti biće kaznenog djela prijetnje bliskom osobom, osobom posebno ranjivom zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, kao i žrtvi navedenog kaznenog djela počinjenog iz mržnje kao novim kvalifikatornim okolnostima počinjenja, bliska osoba uvodi se kao nova kvalifikatoma okolnost i počinjenja kaznenog djela nametljivog ponašanja, dodatna zaštita osigurava se i kroz dopunu kojom se za učinke kaznenog djela nametljivog ponašanja prema bliskoj osobi predlaže pokretanje kaznenog progona po službenoj dužnosti. Proširuje se značenje izraza službene osobe na način da svojstvo službene osobe obuhvati stručne radnike koji obavljaju poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Predlaže se brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona, oštećenik može ostvariti naknadu štete u građanskoj parnici.
U općoj raspravi je istaknuto da su kaznene sankcije izuzetno blage, osobito u odnosu na recidiviste, te da bi izricanje alternativnih sankcija trebalo ograničiti na jedno izricanje. Također, istaknuto je da je apsurdno širiti registar službenih osoba pojedinim kategorijama, odnosno da treba urediti veću kaznenopravnu zaštitu svakoj osobi koja je žrtva kaznenog djela u obavljanju posla.
Predlaže se u članku 3. kojim se u članku 87. stavku 3. Kaznenog zakona proširuje katalog službenih osoba na način da se službenom osobom u smislu Kaznenog zakona smatra stručni radnik koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, proširi i na stručne radnike u zdravstvenoj djelatnosti.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Orsat Miljenić