Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 37. tematskoj sjednici održanoj zajedno s Odborom za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo dana 27. lipnja 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. lipnja 2018. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sjednica Odbora je snimana.
Predsjednik Odbora izvijestio je da su sjednici nazočni predstavnici zainteresiranih udruga.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja ukratko je podsjetio na razloge zbog kojih se donose izmjene i dopune Zakona o najmu stanova, istaknuo je da je donošenjem Zakona o najmu stanova 1996. godine nastalo novo pravno uređenje stambenih odnosa, da je Zakon bio predmet ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske. Ustavni sud RH ukinuo je pojedine odredbe Zakona, osim toga, Europski sud za ljudska prava u predmetu Statileo protiv Hrvatske donio je presudu kojom je utvrdio da zakonodavni okvir RH koji uređuje pitanje zaštićenog najma stanova nije uspostavio ravnotežu suprotstavljenih interesa vlasnika stanova u kojima žive zaštićeni najmoprimci i interesa države da osigura provođenje stambene politike.
Europski sud utvrdio je tri nedostatka postojećeg zakonodavstva a to su: neodgovarajuća visina zaštićene najamnine, restriktivni uvjeti za otkaz zaštićenog najma i nepostojanje vremenskog ograničenja u odnosu na zaštićeni najam. Kako ranije zakonodavne inicijative nisu realizirane, a radi ispunjavanja obveza koje proizlaze iz Odluke Ustavnog suda RH i ispunjavanja međunarodnih obveza RH iz presude Europskog suda u predmetu Statileo i drugim predmetima, Vlada je predložila izmjene i dopune Zakona.
Nadalje, obrazložio je razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na Prijedlog zakona. U skladu s primjedbama i prijedlozima iz rasprave prikupljeni su i obrađeni dodatni podaci, razlike su sadržane u tome da je promijenjen datum od kojega se počinje povećavati zaštićena najamnina, promijenjen je i datum prestanka prava na zaštićenu najamninu, osobama s pravom na subvencioniranje povećanja zaštićene najamnine osigurava se sudska zaštita, uvodi se mjera kojom se osigurava izgradnja potrebnog broja stanova za najam i kupnju u okviru programa društveno poticane stanogradnje, uređuju se prednosti za subvencioniranje kredita, uređuju se prednosti pred drugima za prijam u dom za starije i nemoćne, osigurava se stručna pomoć u pronalaženju i posredovanju u sklapanju ugovora o najmu, kupovini stana ili kuće.
U raspravi je izražena zabrinutost stavom Vlade Republike Hrvatske u rješavanju ove problematike, jer Konačni prijedlog zakona ne sadrži bitne izmjene, ovakvo zakonsko rješenje neprimjereno je i nepravedno, stručna pomoć najmoprimcima kao i prednost prilikom primanja u dom za starije i nemoćne osobe koji se predviđaju ovim Zakonom nije adekvatna niti prihvatljiva, navedeno je da će se u zakonsku proceduru uputiti amandmane. Mišljenje je da bi se najmoprimcima trebala jamčiti prava koja su imali i tijekom 90-tih godina, a vlasnike stanova bi trebala obeštetiti država, u skladu s time iznosi mišljenje kako zakon treba povući iz postupka donošenja.
Nasuprot tome, istaknuto je da vlasnici stanova/najmodavci trpe višegodišnju agoniju te da će se ovim zakonskim prijedlogom to donekle ispraviti.
Nadalje, navedeno je da su u bivšoj državi dodjeljivani stanovi koji su podruštvljeni, ali i koji su građeni od 1945. do 1990. godina, najmoprimci nisu birali koji stanovi će im biti dodijeljeni, mišljenje je da su oštećene obje strane, država preko 28 godina nije rješavala ovaj problem, ali neće ga riješiti niti ovakvim Zakonom. Mišljenje je da prijedlog kojim se najmoprimcima nudi privilegirani položaj prilikom kupnje POS stanova nije primjeren starijim građanima, koji nisu kreditno sposobni, niti se daje odgovor što nakon 5 godina sufinanciranja najamnine.
U raspravi je državnom tajniku Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva g. Željku Uhliru postavljeno pitanje je li u sukobu interesa, je li osobno zainteresiran za donošenje predmetnog zakona, s obzirom na sadržaj prijave upućene Povjerenstvu za sukob interesa.
Također, istaknuto je da ovim izmjenama Zakona Vlada RH nudi rješenje, u situaciji u kojoj su i vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci oštećeni, u kojoj netko ne može do svoje imovine, naglašeno je da se stvari ne mogu stavljati pod tepih, te da će uvijek biti nezadovoljnih.
Nadalje, naglašeno je kako je ovo dug svih dosadašnjih Vlada, te da se stvari trebaju rješavati kada se to može učiniti, a problem je dvostrani, vlasnici nisu mogli koristiti vlasništvo, a svi najmoprimci nisu mogli otkupiti stanove ovisno o tome jesu li stanovi konfiscirani ili nacionalizirani. Mišljenje je da bi bolje rješenje bilo da se predlaže kraći rok za povrat stanova vlasnicima , npr. 1 godina, a najmoprimcima omogući otkup drugih stanova prema uvjetima koji su bili na snazi 1996., čime bi došlo do boljih efekata u konačnici, smatra da će ovakav prijedlog zakona samo nastaviti sukobe. Slijedom toga, predložen je zaključak da se provede treće čitanje Zakona.
S obzirom na interes udruga za sudjelovanjem u raspravi sjednica dvaju Odbora snimana je, te će fonogram sjednice biti sastavni dio zapisnika.
Predstavnik Udruge Vlasništvo i posjed navodi da su svima jasne postojeće manjkavosti, ali da podržava ovaj Prijedlog zakona, koji će barem u određenoj perspektivi dokinuti nepravdu koja traje ne 28 nego i puno više godina. Osim vlasnika i najmoprimaca treba gledati i ljude na koje se ovaj Zakon ne odnosi, ali koji će plaćati zbog potencijalnih presuda protiv Republike Hrvatske, ukazuje na činjenicu da se za stanove plaća neprimjereno niska najamnina.
Predstavnica udruge Hrvatski savez stanara sa stanarskim pravom – građana EU, navodi da svi u raspravi povlače neki svoj privatni status, ali da se u državi mora poštovati zakone, ovaj prijedlog smatra neustavnim, odnosno ne poštuje europska stečena prava koja je Republika Hrvatska preuzela, a u presudi Statileo protiv Hrvatske ne spominje se uopće izbacivanje najmoprimaca iz stanova već o razmjernosti interesa, stanove najmoprimcima je dodijelila Država, a jednom oduzeta imovina se ne vraća nego se bivši vlasnici trebaju obeštetiti.
Predstavnik Hrvatskog saveza stanara Zagreb smatra da je ovaj Prijedlog zakona u suprotnosti sa Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Ustavom RH. Zakon o najmu stana s obzirom da propisuje neograničeno trajanje najma nije protuustavan, međutim, predmetni Prijedlog zakona samo će dovesti do novih problema, a mjere koje Vlada predlaže u Zakonu za najmoprimce su neprimjerene. Smatra da je ovaj Zakon trebalo donijeti Ministarstvo pravosuđa, da je pisan bez adekvatnih statističkih podataka, te da nema nikakve veze sa presudom Statileo protiv Hrvatske.
Predstavnica Samostalne udruge stanara Zagreb osvrnula se na podatke koje se iznose, odnosno da li su provedene adekvatne analize.
Predstavnik Udruge Proljeće Split ističe da kako stare najmoprimci da tako stare i vlasnici stanova, te da njima treba osigurati korištenje, da treba voditi računa o najmoprimcima koji ne posjeduju drugu imovinu, u protivnom osigurati tržišne uvjete.
Predstavnica Udruge stanara grada Splita, navela je da Prijedlog zakona nije provodljiv, odnosno da će za 5 godina dovesti do raznih situacija, te da nije suglasan sa Ustavom niti međunarodnim presudama i konvencijama. Iz presude Statileo Vlada je preuzela samo jedan segment, a kao nositelj stanarskog prava nije bila u mogućnosti niti dobiti kredit niti drugi stan.
U završnom obraćanju predstavnik Vlade je naveo da je i današnja rasprava kao i rasprava u prvom čitanju ukazala da će se teško naći optimalno rješenje, predmetni Prijedlog zakona smatra prihvatljivim za sve strane, u rješavanju ove situacije Država je ponudila sve što ima na raspolaganju u rješavanju stambene problematike (primjerice POS programi). Vezano za pitanje o prijavi koja je navodno protiv njega podnesena zbog sukoba interesa, navodi da istu nije vidio, njegov otac vlasnik je stana u 1/3, dok je Republika Hrvatska vlasnik u preostalom dijelu, s obzirom što ovaj Zakon ne utječe na stanove u vlasništvu RH, smatra da u predmetnom slučaju nema nikakvog sukoba interesa.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe rezultatom četiri glasa (4) „za“ i šest (6) glasova protiv nije prihvatio zaključak da se o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova provede treće čitanje.
Odbor je sa šest (6) glasova „za“, tri (3) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić