Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 19. travnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbina, prvo čitanje, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e aktom od 09. studenog 2017. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/75, Urbroj: 50301-25/06-17-6 od 21. prosinca 2017. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je porastom broja blokiranih građana u Republici Hrvatskoj uslijedio i rast pravnih poslova prijenosa potraživanja sa kreditnih institucija i drugih trgovačkih društava na specijalizirana trgovačka društva za naplatu potraživanja odnosno na agencije za otkup dugova. Slijedom toga, na strani vjerovnika dolazi do cesije za koju nije potreban pristanak dužnika (sukladno Zakonu o obveznim odnosima, čl.82. st.1.), a tražbine se otkupljuju za iznose značajno niže od iznosa nominalnog duga koji bi dužnici u svojstvu potrošača mogli podmiriti kada bi im se ponudio pod istim uvjetima kao trgovačkim društvima za naplatu potraživanja. Dodatni problem predstavlja i porast slučajeva uznemiravanja dužnika od strane trgovačkih društva specijaliziranih za naplatu potraživanja.
S obzirom da su potrošači u ovakvim promjenama u položaju slabije ugovorne strane potrebno ih je dodatno zakonski zaštititi Stoga se ovim Prijedlogom Zakona predlaže uvođenje prava prvenstva dužnika u otplati duga za iznos jednak iznosu koji nudi novi vjerovnik odnosno trgovačko društvo za naplatu potraživanja i tako bi se potrošači stavili u ravnopravan položaj u navedenim pravnim poslovima prijenosa tražbina. Nadalje, uvodi se obveza pisanog pristanka dužnika za prijenos tražbine, čime bi dužnici mogli refinancirati svoj dug za iznos manji od nominalnog. Prijedlog zakona djelovao bi kao lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima. Zakon se ne primjenjuje na slučajeve kada dužnici nisu potrošači, dakle u svakom slučaju je isključen kad se kao dužnik javlja trgovačko društvo ili općenito pravna osoba. U takvim slučajevima primjenjuju se opća pravila Zakona o obveznim odnosima.
Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbina. Predloženim Zakonom se ograničava sloboda ugovaranja jer se ograničava vjerovnike u raspolaganju njihovim tražbinama. Predloženi Zakon upitan je s aspekta Ustavom zajamčene poduzetničke i tržišne slobode.
U raspravi je nekolicina članova Odbora ocijenila da je predložena zaštita dužnika dobar smjer uređenja potrošačkih odnosa, s obzirom na porast broja blokiranih građana i problematiku koja razara hrvatsko društvo.
U odnosu na istaknuti porast slučajeva uznemiravanja dužnika od strane društava za naplatu potraživanja, istaknuto je da unatoč tome što mi nemamo uređenu poštenu praksu naplate dugova, građani mogu tražiti zaštitu i zabranu uznemiravajućih poziva preko HAKOM-a.
Kako se Prijedlogom uređuje pravo prvenstva dužnika u otkupu potraživanja prije novog vjerovnika za jednaki novčani iznos za koji novi vjerovnik preuzima tražbinu dužnika, istaknuto je da se ne može zahtijevati obvezni pristanak dužnika, te je odredbu potrebno brisati.
Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem (4 ) glasa „za“ i pet (5 ) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbine.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić