Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila zastupnica dr.sc. Ines Strenja- Linić, aktom od 14. studenog 2017. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/17-12/80, Urbroj: 50301-25/06-18-6 od 8. veljače 2018. godine.
U uvodnom izlaganju predlagateljica je ukazala na alarmantnu situaciju u hrvatskom zdravstvu, 4000 liječnika pred odlaskom je u mirovinu, 1800 liječnika zadnjih je godina napustilo zemlju. Kako bi se poboljšali uvjeti rada i prava liječnika ovim prijedlogom Zakona dopunio bi se važeći Kazneni zakon novim kaznenim djelom kojim bi se sankcionirali napadi na liječnike i druge zdravstvene djelatnike. Predlagateljica je upozorila na brojne napade na liječnike i medicinsko osoblje i iznijela podatak da je od 1629 liječnika koji su se izjasnili njih 93% bilo izloženo fizičkom ili verbalnom napadu, pri čemu u slučaju napada liječnik mora sam podnositi prijave. Nadalje, kao primjer je navela sustav zaštite liječnika u državama zapadne Europe, u kojima se osobi koja napadne liječnika uskraćuju medicinske usluge na određeno vrijeme, ovisno o težini napada. Napominje da je ovaj zakonski prijedlog zapravo prijedlog svih zdravstvenih djelatnika.
S obzirom da Ustav Republike Hrvatske štiti zdravlje i zaštitu zdravlja kao posebno dobro i jamči društvu i pojedincu pravo na zdravstvenu zaštitu predlaže da se sankcionira svaka osoba koja na bilo koji način onemogući pružanje zdravlja odnosno liječnika i drugog zdravstvenog djelatnika u obavljanju njegove djelatnosti. U Glavi XIX Kaznenog zakona u kojoj su propisana kaznena djela protiv zdravlja ljudi postoji kazneno djelo koje sankcionira liječnike i druge zdravstvene djelatnike ako nesavjesno ili pogrešno obavljaju svoju djelatnost, slijedom čega treba kažnjavati i onoga tko onemogući liječnika u pružanju zdravstvene zaštite odnosno liječničke pomoći. Predlaže da se doda novi članak 181.a „Prisila prema zdravstvenom radniku“ u glavi XIX Kaznenog zakona kako bi se kaznila svaka osoba koja zdravstvenog radnika silom, prijetnjom ili napadom odnosno nekim zlom spriječi u obavljanju zdravstvene djelatnosti.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazložila je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona. Predloženo kazneno djelo s obzirom na svoj sadržaj i zaštićeno pravno dobro koje se štiti predloženom inkriminacijom ne bi bilo moguće pozicionirati u Glavi XIX Kaznenoga zakona koja štiti zdravlje ljudi a ne njihov tjelesni intergritet. Naglasila je da su u pripremi izmjene i dopune Kaznenog zakona, te da se razmatra prijedlog Hrvatske liječničke komore, međutim, djelo bi bilo pozicionirano u Glavi Kaznenog zakona protiv javnog reda, liječnici ne bi bili u skupini službenih osoba. Naglasila je da niti svaka uvreda nije kazneno djelo. Nakon što je za odvjetnike i novinare posebno sankcionirano kazneno djelo prisile i prijetnje, razne kategorije bi mogle zahtjevati posebnu kaznenopravnu zaštitu, i postavlja se pitanje koliko je to opravdano s obzirom da je svatko zaštičen kroz opće odredbe Kaznenog zakona.
U raspravi je istaknuto da je ovaj prijedlog zakona dobar i da predstavlja unaprjeđenje u zaštiti zdravstvenih djelatnika. Međutim, svi bi trebali biti zaštićeni, država bi trebala svima osigurati sigurnost i zdravlje, a izdvajanje pojedinih skupina nije dobro, trebalo bi zaštititi sve koji obavljaju javne djelatnosti bez razlike. Izneseno je mišljenje da bi za pojedina kaznena djela, primjerice lakšu tjelesnu ozljedu, prijetnju i prisilu trebalo uvesti gonjenje po službenoj dužnosti za zdravstvene djelatnike i sve koji obavljaju javne djelatnosti, a ne po privatnoj tužbi. Također, izneseno je da se zaštita zdravstvenih djelatnika može osigurarati na način da se dopuni odredba kaznenih djela prisile i prijetnje koja bi se uz novinare i odvjetnike odnosila i na zdravstvene djelatnike u obavljanju njihova posla. Intencija zakonskog prijedloga u konačnici jest dobra, ali predloženo kazneno djelo je smješteno u pogrešnj Glavi zakona. Svakako treba inzistirati da zdravstveni djelatnici budu adekvatno zaštićeni.
Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem s jednim (1) glasom „za“, šest (6 ) glasova „protiv“ i jednim (1 ) „suzdržanim“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o dopuni Kaznenog zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić