Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima, prvo čitanje, P.Z. br. 326, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klub zastupnika Živog zida i SNAGA-e, Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista i Klub zastupnika Hrvatske seljačke stranke, aktom od 23. ožujka 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/33, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 26. travnja 2018. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da važeći Zakon o obveznim odnosima omogućuje da na dugovima dužnika, koji su već zapali u financijsku krizu te ne mogu plaćati svoje dugove, vjerovnici zarađuju dugoročno na zateznim kamatama, a da se pritom uopće ne dotakne dug glavnice. Činjenica da u ukupnim dugovanjima blokiranih građana svega 1/4 čini dug glavnice, svakako je zvono na uzbunu.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima smanjit će se opterećenja dužnika te će se omogućiti njihov lakši izlazak iz dužničkoga ropstva, bit će lakša otplata dugovanja blokiranih dužnika i smanjenje ukupnih zateznih kamata i njihovo ograničenje na realan iznos.
Također, ako dužnik pored glavnice duguje još kamate i troškove, najprije se namiruje glavnica, potom troškovi i tek na kraju kamate. Ovaj prijedlog vezan je i uz prijedlog izmjena Ovršnog zakona, koji je predan u proceduru, te predlagatelji smatraju da rasprava o oba zakona treba ići objedinjeno.
Predlagatelj je u odnosu na tumačenje dosega Direktive 2011/7/EU izraženo u mišljenju Vlade RH istaknuo da je Sud Europske unije zauzeo drugačije tumačenje Direktive.
Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakon o obveznim odnosima. U mišljenju Vlada RH ističe da zatezne kamate teku samo ako je dužnik u zakašnjenju, te da je zakonom ograničena visina stope zateznih kamata. Predloženo uređenje zatezne kamate upitno je s aspekta usklađenosti hrvatskoga zakonodavstva s Direktivom o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama.
U raspravi je u načelu podržan prijedlog da se najprije namiruje glavnica, potom troškovi i tek na kraju kamate. U pogledu nesuglasja vezanog za tumačenje Direktive o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama mjerodavan je Sud Europske unije.
Nakon provedene rasprave, izjašnjavanjem dva (2 ) glasa „za“ i šest ( 6) glasova „protiv“, Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić