Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlaže jasnije razgraničenje pojavnih oblika nasilja u obitelji koja pripadaju u sferu prekršajne odgovornosti od sličnih ponašanja koja predstavljaju kazneno djelo, prekršaj „tjelesno nasilje“ zamjenjuje se opisnim izričajem kao primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda.
Osim toga, osobe na koje se primjenjuje Zakon usklađuju se sa definicijom člana obitelji iz članka 87. stavka 8. Kaznenog zakona, slijedom čega se Zakon primjenjuje na sve srodnike po tazbini do zaključno drugog stupnja. Također, pooštravaju se prekršajne kazne u odnosu na pojavne oblike nasilja u obitelji.
U nastavku izlaganja, predstavnica predlagatelja obrazložila je razlike Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju. Radi sveobuhvatnijeg praćenja pojavnih oblika nasilja u obitelji propisuje obveza ministarstvu da uz prikupljanje podataka o primjeni ovog Zakona prati i prikuplja podatke o primjeni Kaznenog zakona. Proširuje se ovlast Povjerenstva za praćenje i unapređenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji na davanje prijedloga i mišljenja u vezi s primjenom predmetnog kao i Kaznenog zakona. Također, predlaže se izmjena visine zapriječene novčane kazne za prekršaj osobama koje ne prijave policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznale u obavljanju svojih poslova podizanjem posebnog minimum na najmanje 3000,00 kuna. Mijenja se datum stupanja na snagu ovoga Zakona na način da isti stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić