Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 6. svibnja 2020. godine raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek Glavnom državnom odvjetnicom Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. travnja 2020. godine.
Odbor je Prijedlog odluke raspravio sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora u svojstvu matičnog radnog tijela.
Na temelju odredbe članka 125. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske podnijela je prijedlog za imenovanje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora.
Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. podstavka 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora nadležan je za davanje prethodnog mišljenja o imenovanju i razrješenju Glavnoga državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Odbor je raspravu o Prijedlogu odluke proveo u nazočnosti predložene kandidatkinje gospođe Zlate Hrvoj-Šipek.
Uvodno, ministar pravosuđa obrazložio je prijedlog odluke i tijek postupka od javnog poziva za izbor Glavnog državnog odvjetnika, utvrđivanja kandidata, imenovanja Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata. Naglasivši da se iz životopisa kandidatkinje vidi da je cijeli radni vijek provela u državnom odvjetništvu, na najodgovornijim pozicijama, na čelu građansko-upravnog odjela. Program rada kojim se kandidatkinja predstavila je cjelovit i jasan. Težište programa na borbi protiv korupcije kao i procesuiranju ratnih zločina ukazuju na kvalitetan pomak u daljnjem radu državnog odvjetništva. S obzirom na dosadašnji rad i odgovornost koju je pokazala, predloženu kandidatkinju smatra najboljim izborom.
Nastavno, kandidatkinja je dodatno predstavila svoj životopis i program, otklonila je bilo kakve političke insinuacije vezano za svoj rad i kandidaturu. U dugogodišnoj karijeri istaknula je da je 15 godina radila kao voditelj građansko-upravnog odjela, kao i rad na prilagodbi bivšeg sustava javnog pravobraniteljstva na sustav državnog odvjetništva, novi način vođenja upisnika, praćenja rada i statistike predmeta. U radu se bavila građanskim pravom, etikom, radila je u radnoj skupini na izradi Zakona o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Istaknula je da je pozicija glavnog državnog odvjetnika vrlo nezahvalna, u postupku je uvijek jedna strana nezadovoljna ishodom. Kao svoj glavni zadatak istaknula je koordinaciju i usklađivanje rada na svim razinama državnog odvjetništva, transparentniji rad i jačanje povjerenja građana u rad državnog odvjetništva, a time i rad pravosuđa u cjelini.
Nakon uvodnog predstavljanja kandidatkinja je odgovarala na pitanja članova Odbora.
Kandidatkinji je postavljeno pitanje vezano za slučaj Franak, ugovaranje nepoštene kamatne stope i valutne klauzulue od strane Banaka u ugovorima o kreditima. S obzirom da do sada nije donijeta odluka nakon podnesenih kaznenih prijava, postavljeno je pitanje smatra li da bi trgovci koji ugovore 300.000 nepoštenih ugovora trebali biti kazneno gonjeni. Kandidatkinja je odgovorilla da kao legalist smatra da treba primjeniti zakon, naglasivši da nitko ne može biti kažnjen za kazneno djelo koje nije bilo u vrijeme počinjenja propisano kao kazneno djelo i za koje nije bila propisana sankcija, odluka se može donijeti jedino primjenom zakona kakvi jesu.
Nadalje, kandidatkinji je postavljeno pitanje vezano za ured u inozemstvu nadležan za tužbe RH pred međunarodnim sudovima, odnosno koliko ti postupci opterećuju samo državno odvjetništvo, te kako se odabiru ti zastupnici, također postavljeno je pitanje o prijamu vježbenika u državna odvjetništva, ali i kako zadržati stručni kadar u sustavu. U imovinsko-pravnim postupcima kada DORH zastupa RH, država u velikom postotku gubi takve parnice, stoga je postavljeno pitanje zašto se u takvim postupcima malo koristi institut nagodbe. Kandidatkinja se očitovala da je u medijima pogrešno preneseno da predlaže osnivanje posebnog specijaliziranog državnog odvjetništava koje zastupa RH u inozemstvu pred stranim sudovima i tijelima. Također, zastupanje u arbitražnim postupcima zahtjeva specijalne edukacije i znanja, prošle godine bilo je 10 arbitrarnih postupaka, smatra da će doći do smanjenja istih. Što se tiče imovinsko-pravnih predmeta, u javnosti nije dovoljno poznato o kolikom se broju predmeta radi, oko 20% predmeta rješava se nagodbom, naglasila je i poteškoće vezano za dokazivanje izjavama svjedoka u parnicama stjecanja vlasništva dosjelošću. Također, u brojnim postupcima sklapanja nagodbi postupak se ne može okončati sve do kada se ne dobije potrebno očitovanje ministarstava, smatra da će se uvođenjem instituta oglednog postupka omogućiti sklapanje većeg broja nagdobi. Percepcija javnosti o radu državnog odvjetništva nije zadovoljavajuća, stoga smatra da u dozvoljenim procesnim okvirima treba upoznati javnost sa problemima koji ograničavaju rad državnog odvjetništva, odnosno treba poboljšati komunikaciju prema javnosti. Vezano za nova zapošljavanja, 6 godina nije bilo primanja vježbenika na rad, protekle dvije godine krenulo se sa zapošljavanjem, međutim broj novozaposlenih određuje se sukladno procjeni Ministarstva pravosuđa, osim toga postoji i problem zadržavanja ljudi u sustavu, zbog čega je potrebna kvalitetna unutranja organizacija i jasna podjela zadataka.
Nadalje, postavljeno je pitanje kako građanima vratiti povjerenje u institucije i približiti uvjete rada u državnom odvjetništvu, osobito financijske i prostorne. Ocjenjivanje zamjenika državnih odvjetnika, upute za složene predmete i plan popunjavanja državnih odvjetništava su izuzetno bitni, također trebalo bi uvesti sustav plaćanja prema rezultatima rada, zaposlenike koji rade kvalitetno, brže, efikasnije trebalo bi nagraditi, a time i zadržati u sustavu, osim toga edukaciju proširiti i na zamjenike državnih odvjetnika. Kandidatkinja je odgovorila da treba povečati transparentnost rada kako bi se ojačalo povjerenje građana. Zahvaljujući izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu i praćenju indikatora učinkovitosti, Državno odvjetništvo rješava više predmeta nego što je primljeno, učinkovitost je 103%, 102%, no treba vidjeti kako će se postojeća situacija zbog virusa i potresa odraziti na učinkovitost. Što se tiče nagrađivanja, ono je kao i plaće sudaca i državnih odvjetnika i zamjenika propisano posebnim zakonom koji određuje osnovicu i koeficijent, glavni državni odvjetnik ne može na to utjecati. Edukacija se provodi kontinuirano na nekoliko razina, preko Pravosudne akademije, početna edukacija Državne škole za savjetnike i edukacija vježbenika, zatim cijeloživotna edukacija Pravosudne akademije, te 3 tradicionalne edukacije na Brijunima u svibnju, namijenjene državno-odvjetničkoj upravi, dakle državnim odvjetnicima i prvim zamjenicima te edukacija zamjenika iz građansko-upravnih odjela i zamjenika iz kaznenih odjela. Osim toga, smatra da je potrebno održavati područne skupove s obzirom na specifičnosti pojedinih područja Republike Hrvatske.
U nastavku je postavljeno pitanje vezano za ratno profiterstvo, kao zločina koji ne zastarijeva i slučaja kad su otkriveni brojni računi, čija sredstva potječu od društvenih stanova, također, vezano za slučaj doma za starije u Vukovarskoj ulici u Splitu, gdje su 9.4. izdani nalozi policiji za izvide, a ne poštuje se tajnost propisana zakonom. Postavljeno je pitanje da li Državno odvjetništvo kao samostalno pravosudno tijelo treba podići optužnice, s obzirom da se provode inspekcijske radnje. Osim toga postavljeno je pitanje kakav je stav kandidatkinje oko sigurnosne provjere, kako ocjenjuje suradnju i koordinaciju sa policijom, nakon zakonskih izmjena i problematiku zastare. Kandidatkinja je odgovorila da oko ratnog profiterstva imamo problem, Ustavni sud je donio Odluku 2015.g. te nema progona za ona kaznena djela za koja je nastupila zastara u ranije važećem zakonu, taj stav je prihvaćen u sudskoj praksi. Što se tiče Vukovarske ulice i staračkog doma, smatra da je razumno pričekati inspekcijske nalaze, te na temelju istih ocijenit da li su potrebni dodatni izvidi i vještačenja. Spomenuti slučaj zastare nastupio je zbog zastare na sudu, na što državno odvjetništvo nažalost ne može utjecati. Što se tiče suradnje sa policijom, teško je ocijeniti koje zakonsko rješenje je bilo bolje, iako dolazi do određenog zastoja u radu policije, zbog čega je u pripremi izrada novog protokola u suradnji sa policijom. Što se tiče sigurnosnih provjera bilo bi dobro da se provedu sigurnosne provjere za sve ključne dužnosti u ovoj državi.
U nastavku je postavljeno pitanje da li je činjenica da kandidatkinja dolazi iz građansko-upravnog odjela svojevrsni hendikep, osim toga, kakav će biti status gospodina Jelinića u državnom odvjetništvu i kako će se to odraziti na neovisnost i neutralnost rada, te što je sa slučajem Agrokor u kojem još nema formalne odluke. Kandidatkinja je odgovorila da dobro poznaje sustav, te što bi se u tom sustavu moglo i trebalo mijenjati, državno odvjetništvo je hijerarhijski ustrojeno pravosudno tijelo, ima puno poslova oko uprave, o kojima ovisi funkcioniranje i rad državnog odvjetništva. U kandidaturi je podržava velik dio kolega iz kaznenog odjela. Što se tiče sigurnosnih provjera i kolege Jelenića, smatra da državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, sudac, predsjednik suda, kao i svi državni dužnosnici ne mogu biti članovi tajnih udruga, Etički kodeks Državnog odvjetništva obvezuje na samostalnost, nepristranost i otvorenost. Što se tiče povjerenja u nepristranost, DORH ne podiže optužnice, već koordinira rad i provodi nadzor nad radom nižih državnih odvjetništava. Slučaj Agrokor je jedan od najkompleksnijih predmeta, izuzetno složen i sad se nalazi definitivno u svojoj završnoj fazi. Što se tiče gospodina Jelinića, smatra da ni na koji način nije doveo u pitanje svoj rad na predmetima, u svakom slučaju zatražit će se mišljenje od Etičkog povjerenstva, ukoliko je još uvijek član masonske lože stegovni postupak će biti pokrenut, ukoliko nije, smatra da je razrješenjem s dužnosti ponio dovoljno teške posljedice.
Kandidatkinji su postavljena pitanja na koji način će se dalje rješavati problematika o ratnoj odšteti i naplati iste, kako će se zauzeti za zločine koji su počinjeni nad hrvatskim stanovništvom u Vojvodini, te što je sa neprocesuiranjem ratnih zločina počinjenih na teritoriju RH, posebo što se tiče Vukovara i okolice, te oslobađanja po zapovjednoj odgovornosti počinitelja zločina u Borovom Selu. Osim toga postavljeno je pitanje o zataškivanju slučaja nestanka doktora Šretera, kao i pitanje sigurnosne provjere jednoga dužnosnika tužilaštva na ratnim zločinima. Kandidatkinja je odgovorila da će se pitanjem ratnih zločina državno odvjetništvo nastaviti kontinuirano baviti, osnovana su 4 specijalizirana odjela za ratne zločine pri Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, sve predmete ratnih zločina treba objediniti na ta 4 državna odvjetništva, te odrediti zamjenike koji će raditi isključivo na predmetima ratnih zločina sa dodatnim savjetnicima i vojnim analitičarima kao vanjskim suradnicima. Pitanje ratne štete je pitanje političke odluke i strategije države. Neprocesuiranje pojedinih zločina ovisi o postojećoj dokumentaciji, velik broj predmeta tiče se nepoznatih osoba za koje nemamo počinitelje. Postupak za Borovo Selo je bio razdvojen na 2 dijela, 20 osoba u jednom postupku je osuđeno, drugi dio postupka se odvojio, nakon Zakona o aboliciji ovaj postupak je obustavljen. Vezano za pitanje pomoći Hrvatima u Srbiji, Državno odvjetništvo je pravosudno tijelo, ne može pružiti neku neposrednu pomoć, to je političko pitanje koje treba uputiti Vladi RH. Što se tiče zapovjedne odgovornosti, Državno odvjetništvo ne vodi predmete po nacionalnost tuženika, tužitelja, optuženika, te se ne može govoriti niti o tome da li je bilo više optuženo po zapovjednoj odgovornosti sa ove ili one strane.
Kandidatkinji je u nastavku postavjeno pitanje kakao ocjenjuje sustav odabira zamjenika džavnih odvjetnika, s obzirom da DOV odabire kandidate matematički, na temelju zbroja bodova, također kandidati iz različitih sustava imaju različit sustav bodovanja, da li će stoga pokušati ujednačiti takav način odabira, osim toga u društvu postoji negativna percepcija o pravosudnom sustavu, osobito što se tiče korupcije, slijedom čega je postavljeno pitanje kako će se protiv toga boriti, pogotovo u slučaju sumnje unutar sustava, te kako misli promijeniti tu percepciju javnosti o državnom odvjetništvu. Kandidatkinja je odgovorila da su izmjene zakona o DOV-u posljedica reakcija javnosti na pojedine odluke DSV-a, negativnih reakcija na odluke DOV-a nije bilo, smatra da je potrebna jedna nova uputa koja će na kvalitetniji i bolji način vrednovati rad zamjenika državnih odvjetnika. Korupcija i organizirani kriminalitet je u nadležnosti USKOK-a, čiju bi nadležnost trebalio suziti odnosno preciznije definirati, kako bi se USKOK bavio najsloženijim slučajevima korupcije i organiziranog kriminaliteta, poseban problem je pitanje financijskih istražitelja koji su neophodni za rad na najsloženijim predmetima, a čije zapošljvanje je trenutno onemogućeno.
Nadalje, kandidatkinji je postavljeno pitanje kako ocjenjuje izmjene propisa o izboru Glavnog državnog odvjetnika kao i položaj Državnog odvjetništva prije podizanja optužnice i tijekom sudskog postupka, osim toga kako ocjenjuje svoje prethodnike, ali i ravnopravnost žena u društvu, u pravosuđu te posebno u Državnom odvjetništvu. Kandidatkinja smatra da je izmjena Zakona o Državnom odvjetništvu u pogledu imenovanja Glavnog državnog odvjetnika korak naprijed u demokratizaciji izbora. Položaj i uloga Državnog odvjetništva u RH je različit u odnosu na druge države u Europi, zbog toga što objedinjava dvije nadležnosti, progon počinitelja kaznenih dijela, te zaštitu imovinskih interesa RH. Prethodnike je teško ocjenjivati jer je svaki radio u drugačijim uvjetima. Što se tiče ravnopravnosti žena, smatra da hrvatsko društvo mora još poraditi na ravnopravnosti. Pohvalno je što se govori o nasilju u obitelji i zlostavljanju žena kako bi se senzibiliziralo postojanje tog problema. Pitanje školovanja i omogućavanja školovanja mladim djevojkama koje dolaze iz socijalno ugroženih obitelji također smatra važnim. Kad se radi o ravnopravnosti žena u DORH-u, od svih dužnosnika, 2/3 su žene.
Na kraju kandidatkinja je zamoljena da komentira izjave iz medija da je kandidaturu podnijela nakon što je razgovarala sa predsjednikom Vlade. Osim toga, zašto potreba redefinicije nadležnosti USKOK-a nije navedena u programu rada, kao niti pitanje političke korupcije. Kandidatkinja je odgovorila da je na sastanku u Vladi bila zbog arbitražnog postupka vezanog za Adria grupu protiv RH, radi davanja suglasnosti oko izbora odvjetničkog društva koje će zastupati RH u postupku pred redovnim sudom Njemačke. Što se tiče promjene nadležnosti USKOK-a, isto nije spomenuto u programu isključivo zbog previda. Političku korupciju nije posebno spominjala, iz razloga što smatra da društvo mora razvijati nultu stopu tolerancije prema svakoj korupciji.
U završnoj raspravi istaknuto je da se postupak izbora glavnog državnog odvjetnika provodi u izmijenjenim pravilima u odnosu na ona koja smo imali do sada, poštuju se osnove propisane Ustavom RH, predlagatelj je Vlada RH, a odluku donosi Sabor, Odbor za pravosuđe također daje potporu prijedlogu Vlade. Međutim, nakon što su kandidati predali svoje kandidature Državnom odvjetničkom vijeću, postupak se dalje vodio pred Vladom RH na sjednici ad hoch tijela koje nije provelo javno dostupan postupak, stoga isti nije u potpunosti transparentno proveden. Stoga je istaknuto mišljenje da treba izmjeniti Zakon o Državnom odvjetništvu kako bi se ovaj postupak drugačije regulirao.
Nakon provedene rasprave, Odbor je sa šest (6) glasova ”za” i četiri (4) glasa “protiv” utvrdio prethodno mišljenje kojim
podržava Prijedlog odluke o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek Glavnom državnom odvjetnicom Republike Hrvatske
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Peđa Grbin