Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje, P.Z.E. br. 775, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.
Predstavnica predlagatelja uvodno je obrazložila da su izmjene i dopune ovog zakona usmjerene jačoj zaštiti protiv nasilja u obitelji i zaštiti žrtve, te pooštravanju kaznenopravne politike kažnjavanja kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe. Slijedom navedenog, mijenja se i dopunjuje zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji, novo obilježje djela postaje stanje dugotrajne patnje. Također, povisuje se minimum zatvorske kazne za kaznena djela sakaćenja ženskih spolnih organa, za kvalificirani oblik tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede, te osobito teške tjelesne ozljede, kao i za temeljni i kvalificirani oblik kaznenog djela povrede djetetovih prava i kazneno djelo nasilja u obitelji.
Osim toga, mijenja se definicija kaznenog djela silovanja na način da temelj djela čini izostanak pristanka žrtve za spolni odnošaj ili s njim izjednačenu spolnu radnju, silovanjem se smatra svaki nekonsenzualni spolni odnos, bez obzira da li je uporabljena sila ili prijetnja na život i tijelo silovane ili druge osobe. Istovremeno, briše se kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka, mijenja se članak koji propisuje teška kaznena djela protiv spolne slobode.
Predlaže se izmjena pravila u općem djelu Kaznenog zakona o primjeni kaznenog zakonodavstva za djela koja izvan područja Republike Hrvatske počine njeni državljani, za ista se predlaže brisanje kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka. Kazneno djelo počinjenja bludnih radnji usklađuje se sa Direktivom 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, zadržava se gradacija ovog kaznenog djela s obzirom na okolnosti počinjenja, kao i za kazneno djelo spolnog uznemiravanja povisuje se posebni maksimum zapriječene kazne zatvora.
Također, predlaže se proširiti biće kaznenog djela prijetnje bliskom osobom, osobom posebno ranjivom zbog njezine dobi, teže tjelesne ili duševne smetnje ili trudnoće, bliska osoba uvodi se kao nova kvalifikatorna okolnost počinjenja kaznenog djela nametljivog ponašanja, u kojem slučaju se dodatna zaštita osigurava pokretanjem kaznenog progona po službenoj dužnosti.
Osim toga, proširuje se značenje izraza službene osobe i na stručnog radnika koji obavlja poslove iz djelatnosti socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja. Zaključno, predlaže se novi modalitet počinjenja kaznenog djela neizvršenja sudske odluke, čije se bitno obilježje ostvaruje u nepridržavanju samostalne mjere opreza određene sudskom odlukom, zatim propisivanje novog, samostalnog kaznenog djela prisile prema osobi koja obavlja poslove od javnog interesa ili u javnoj službi, te brisanje kaznenog djela teškog sramoćenja iz članka 148. Kaznenog zakona.
U odnosu na Prijedlog zakona u prvom čitanju, Konačnim prijedlogom zakona se predlaže daljnje usklađivanje kaznenog djela mamljenja djece za zadovoljenje spolnih potreba sa Direktivom 2011/93/EU o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te se proširuje biće navedenog kaznenog djela na način da namjera počinitelja može biti usmjerena i na počinjenje kaznenog djela iskorištavanje djece za pornografiju i iskorištavanje djece za pornografske predstave. Definicija dječje pornografije usklađuje se sa člankom 2 (c) navedene Direktive, dopunjuje se kazneno djelo iskorištavanje djece za pornografske predstave propisivanjem značenja izraza pornografske predstave, Također, u članku 155. Kaznenog zakona u novom stavku 3. propisuje se počinjenje bludnih radnji pod uvjetima iz članka 154. Kaznenog zakona, za kazneno djelo povrede djetetovih prava predlaže se povisiti posebni minimum kazne zatvora sa šest mjeseci na jednu godinu, mijenja se datum stupanja na snagu ovog Zakona na način da isti stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine.
U raspravi je istaknuto mišljenje vezano za proširenje značenja izraza „službene osobe“ u smislu da bi kaznenopravnu zaštitu trebalo pružiti svakoj osobi koja može biti žrtva kaznenog djela na svojem radnom mjestu, s obzirom da svi podjednako imaju pravo na navedenu zaštitu.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa šest (6) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić