Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 2. svibnja 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Ranko Ostojić, aktom od 16. ožujka 2018. godine.
Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/18-12/22, Urbroj: 50301-25/06-18-5 od 10. travnja 2018. godine.
Odbor je raspravio Prijedlog zakona u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predlagatelj je istaknuo da se nakon usklađivanja hrvatskog kaznenoprocesnog zakonodavstva sa „Direktivom 2013/48/EU o pravu na pristup odvjetniku u kaznenom postupku i u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga te o pravu na obavješćivanje treće strane u slučaju oduzimanja slobode i na komunikaciju s trećim osobama i konzularnim tijelima“ izmijenila odredba članka 208. ZKP-a, kao i definicija osumnjičenika iz članka 202. ZKP-a. Slijedom toga, policijsko prikupljanje obavijesti od građana nomotehnički je razdvojeno od ispitivanja osumnjičenika. Nadalje, istaknuo je kako je policija temeljno tijelo koje prikuplja saznanja o kaznenim djelima i počiniteljima i njezino postupanje mora biti oslobođeno procesnih formi i ograničenja kako bi mogla hitno djelovati.
Predmetne odredbe ZKP-a u određenim situacijama onemogućavaju policiji da na licu mjesta prikuplja informacije od osumnjičenika, ali uskraćuju i pravo na obranu osumnjičenika odnosno okrivljene osobe.
Stoga ovim prijedlogom zakona u stavku 2. članka 208. ZKP-a, koji propisuje da se obavijesti mogu prikupljati od osoba koje su u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja kaznenih djela drugih osoba, uz odobrenje državnog odvjetnika odnosno suca istrage i u prisutnosti branitelja, predlaže da se brišu riječi „drugih osoba“ kako bi se policiji omogućilo da tijekom prikupljanja obavijesti može razgovarati i sa osobom u pritvoru o eventualnom počinjenju kaznenog djela te osobe.
Nadalje, stavkom 5. članka 208. uređena je situacija u kojoj se tijekom prikupljanja obavijesti od građana ustanovi da u odnosu na određenu osobu postoje osnove sumnje da je počinitelj ili sudionik u počinjenju kaznenog djela, pri čemu je policija dužna prekinuti prikupljanje obavijesti i osobu može samo ispitati u svojstvu osumnjičenika sukladno članku 208.a ZKP-a. Predlagatelj je ukazao da se ovom odredbom otežava djelatnost policije u otkrivanju kaznenih dijela i počinitelja, ujedno se onemogućava pravo na obranu osumnjičene odnosno okrivljene osobe te predlaže da se riječi: „prekinut će se prikupljanje obavijesti“ zamijeniti riječima: „može ispitati u svojstvu osumnjičenika prema odredbama članka 208. ovog zakona.“
Predstavnik Ministarstva pravosuđa obrazložio je da Vlada RH predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o kaznenom postupku. Obveza je Republike Hrvatske uskladiti domaće kazneno zakonodavstvo sa pravnom stečevinom EU, stoga su i prenesene odredbe Direktive 2013/48/EU, članak 208. izmjenjen je na način da se njime regulira isključivo policijsko prikupljanje obavjesti od građana, a stavkom 5. članka 208. propisano je postupanje policije u slučaju ako se tijekom prikupljanja obavijesti pojave osnove sumnje da je osoba počinila kazneno djelo i svakom osumnjičeniku policija je dužna osigurati sva zakonom propisana prava. S obzirom da se člankom 208. regulira isključivo policijsko prikupljanje obavijesti od građana, predložena izmjena stavka 2. ne može se prihvatiti jer bi prikupljanje obavijesti od osobe u pritvoru radi otkrivanja kaznenih djela za koje je ta osoba osumnjičenik predstavljalo ispitivanje osumnjičenika, koje je regulirano posebnom odredbom, odnosno člankom 208.a. Prikupljanje obavijesti od građana i ispitivanje osumnjičenika dvije su različite postupovne situacije, različito uređene i razdvojene u dva članka (208. i 208.a ZKP-a). Vezano za izmjenu stavka 5. u trenutku kada osoba postaje osumnjičenik, pripadaju joj prava sukladno Direktivi te je izričito propisano postupanje policije od tog trenutka, te se niti izmjene navedenog stavka ne mogu prihvatiti.
U raspravi je istaknuto da se ovim prijedlogom zakona želi omogućiti policiji efikasno prikupljanje informacija, ali i pravo na obranu osumnjičeniku. Istaknuto je i mišljenje da nije dobro ukoliko zaista važeće odredbe ZKP-a priječe policiji da sa osumnjičenikom razgovaraju u njegovu korist odnosno obranu, istaknut je i primjer anonimne prijave pri čemu policija ne može u tom slučaju od osumnjičenika prikupljati nikakve obavijesti, koje bi eventualno išle u njegovu korist. Opisane situacije teško su shvatljive osobama koje nisu direktno u tom sustavu. Slijedom navedenog, istaknuto je mišljenje da bi trebalo usporediti primjenu predmetnih kaznenoprocesnih odredbi i u drugim članicama EU nakon implementacije Direktive 2013/48/EU.
Nakon provedene rasprave izjašnjavanjem sa dva (2) glasa „za“ i šest (6) glasova „protiv“ Odbor nije podržao Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o kaznenom postupku.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić