Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 4. sjednici održanoj 29. studenoga 2016. razmotrio je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2015. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske aktom od 29. travnja 2016. godine.
Odbor je Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela sukladno ovlasti iz članka 81. Poslovnika.
U uvodnom izlaganju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je da je Izvješće koje se podnosi za 2015. godinu treće po redu, kroz koje se mogu pratiti rezultati rada i djelovanje sudbene vlasti. Posebno se osvrnuo na bitne reformske mjere u organizaciji mreže sudova, istaknuvši da su posljednje promjene izvršene u drugoj polovici 2015. godine njima je broj sudova sa 161 smanjen na 77. Smatra da je nužno izvršiti procjenu pozitivnih i negativnih posljedica preustroja, kako s pozicije sudova tako i s pozicije korisnika kojima se jamči pravo na pristup sudu. Kao primjer naveo je ponovno otvaranje Trgovačkog suda u Pazinu koji je ranije bio ukinut, te primjer Istarske županije u kojoj jedan Općinski sud sa sjedištem u Puli nije optimalno rješenje, već bi to bila dva suda sa sjedištima u Puli i Pazinu. Isto tako, smatra da je nužno provesti mjere radi spajanja stalnih službi (126) sa matičnim sudom.
Predsjednik je izvijestio kako je i u 2015. nastavljen trend smanjenja broja neriješenih predmeta, broj neriješenih predmeta na dan 31. prosinca 2015. iznosi 513.139 predmeta, kad se tom broju zbroje zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra taj broj iznosi 548.230, a omjer broja primljenih i riješenih predmeta je 101,77%. Smanjenje broja neriješenih predmeta je za 10,67% veće u odnosu na 2014. godinu, a Republika Hrvatska spada među države s najvećim brojem predmeta u odnosu na broj stanovnika. Bilježi se porast broja neriješenih predmeta u trgovačkoj grani suđenja, zbog izmjene Stečajnog zakona došlo je do velikog broja stečajnih predmeta (16000). Najveći broj neriješenih predmeta odnosi se na građansku granu suđenja, predmeti građanske grane zajedno s predmetima iz nadležnosti trgovačkih sudova čine ukupno 72% neriješenih predmeta, kazneni 7%, prekršajni 18% i upravni 3%.
Detaljno je informirao o uvjetima za rad sudbene vlasti. Naglasio je da je u dijelu ljudskih potencijala smanjen broj pravosudnih dužnosnika na 1.879 kao i broj službenika i namještenika, te da RH ima daleko najmanji broj savjetnika (o,11 po sucu) u Europskoj uniji. S obzirom na dobnu strukturu sudaca i činjenicu da je u 2015. godini 35 sudaca izašlo iz sustava, neophodno je zaposliti vježbenike. U dijelu materijalnih i financijskih sredstava bilježi se smanjenje proračunskih sredstava, a prema strukturi proračunska sredstava postavljena su na razinu održavanja sustava (83,21 % plaće zaposlenih), bez mogućnosti stručnog usavršavanja, specijalizacije sudaca, nabavke stručne literature i dr. Osim toga, informirao je i o aktivnostima na informatizacije sudova, tijekom 2015. godine izvršena je prilagodba informacijskih sustava eSpis i JCMS novoj mreži sudova i izmjeni načina dodjele predmeta u rad.
Govoreći o rezultatima rada po granama izvijestio je da je u kaznenoj grani suđenja stanje pod kontrolom, omjer broja riješenih i primljenih predmeta oko 100%, kreće se između 106,26% i 93,41%. Tijekom 2015. godine općinski sudovi primili su više predmeta 1. stupnja i predmeta iz nadležnosti izvanraspravnog vijeća, iz tablica opterećenosti i pregleda rada sudova proizlazi da je potrebno postići ravnomjernu opterećenost, donošenjem novih okvirnih mjerila. U 2015. godini uveden je automatizirani postupak dodjele predmeta županijskim sudovima kao antikoruptivna mjera, koji ima i određene negativne posljedice (porast predmeta na Županijskom sudu u Vukovaru),
Ukratko je izvijestio o kretanju predmeta iz nadležnosti USKOK-a, USKOK je u 2015. godini primio 107 predmeta u kojima su optužene 203 osobe, primio je 38 predmeta ratnih zločina za koje su nadležni specijalizirani sudovi, postignuta je ažurnost u radu.
Obrazložio je opći pregled kretanja predmeta prekršajnih sudova prvoga stupnja koji pokazuje trend smanjenja novih predmeta, zbog čega se predlaže premještaj određenog broja prekršajnih sudaca u upravnu granu, građansku granu i na Visoki prekršajni sud.
Izvijestio je da pregled kretanja građanskih predmeta pokazuje da sudovi u zadnje dvije godine uzastopno smanjuju zaostatke čime je smanjen broj neriješenih predmeta po sucu.. Godišnje se rješava i 30% starih predmeta, tijekom 2015. godine ukupno je delegirano 3 650 predmeta. Kvaliteta rada sudova ostala je na razini 14,7% ukidnih odluka, stoga, treba poduzimati daljnje mjere edukacije sudaca i praćenja kvalitete rada.
Predstavnica Ministarstva pravosuđa obrazlažući mišljenje Vlade Republike Hrvatske Klasa: 022-03/16-12/34, Urbroj: 50301-24706-16-10 od 24. studenoga 2016. godine konstatirala je da izvješće sadrži detaljnu analizu stanja sudbene vlasti, te obrađuje trendove u pravosuđu sa raznih aspekata. Posebno je istaknula da je Europski sud za ljudska prava tijekom 2015. godine donio više presuda u kojima je utvrdio povrede Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uzrokovane postupanjem domaćih sudova, te ukazala na to da postoje nepoznanice u primjeni konvencijskog prava, kao i slučajevi neujednačene sudske prakse. Naglasila je da se predložene mjere predsjednika Vrhovnog suda podudaraju s planovima Ministarstva pravosuđa, te da će Ministarstvo pravosuđa poraditi na osiguranju financijskih sredstava, informatičke dogradnje i smještajnih kapaciteta sudova (ključni problemi na sudovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci), riječ je o velikim pravosudnim centrima čija je dislociranost ozbiljan problem koji bi mogao narušiti postojeće pozitivne trendove u pravosuđu.
U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2015. godinu. Pohvalili su izvješće u cjelini, smatraju da su brojčani pokazatelji o radu dobri, te da treba predložiti konkretna zakonodavna rješenja koja bi pridonijela efikasnosti pravosudnog sustava.
U raspravi je iznijeta opća primjedba vezana za broj predmeta, naime, istaknuto je da Republika Hrvatska po broju predmeta sukladno europskim standardima mjerenja efikasnosti pravosuđa u odnosu na broj stanovnika više nije na vrhu ljestvice zemalja članica EU, primjerice veći broj predmeta imaju Slovenija i Poljska.
Također, iznijeto je da je za trend smanjenja ukupnog broja predmeta u 2015. godini prema Tablici 3 na stranici 8 Izvješća važan i doprinos zakonodavne vlasti na uređenju određenih pitanja kako se to može vidjeti na primjeru naplate prekršajnih novčanih kazni.
Uspoređujući podatke iz Tablice 16 na stranici 25 opći pregled pokazuje da je u razdoblju od pet godina broj kaznenih predmeta u kontinuiranom padu, dok podatci iz Tablice 25 na stranici 32 pokazuju za isto razdoblje povećanje broja kaznenih predmeta na županijskim sudovima, istovremeno ukupan broj kaznenih predmeta na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske opada, slijedom podataka zatraženo je objašnjenje na koji se način zakonskim rješenjima može utjecati na rješavanje problema.
Uspoređujući grane sudovanja razvidan je veliki priljev predmeta u građanskoj grani što je vidljivo iz tablica s pregledom rada općinskih sudova, tablica s pregledom rada županijskih sudova, te tablica na stranicama 109 i 110 Izvješća, s tim u vezi istaknuto je da bi bilo logičnije predložiti osnivanje Visokog građanskog suda umjesto Visokog kaznenog suda.
Sukladno odredbi članka 45. stavka 4. Zakona o sudovima Odbor nije raspravljao o stanju u pojedinim sudskim predmetima.
U završnom obraćanju predsjednik Vrhovnog suda RH istaknuo je kako je u građanskoj grani potrebno izvršiti analizu predmeta prema vrstama građanskopravnih odnosa s prosječnim brojem rasprava i prosječnim vremenom rješavanja predmeta kako bi se predmeti vodili u određenoj kategoriji. Osim toga, smatra da bi angažman prekršajnih sudaca u ovršnim postupcima bio doprinos građanskoj grani u smanjenju predmeta.
Osvrćući se na popunjenost Vrhovnog suda RH izvijestio je da se povećao broj sudaca toga suda u građanskim stvarima, dok su u kaznenim stvarima nakon sedam godina birani novi kazneni suci, koji će imati važnu ulogu ukoliko dođe do rada Visokog kaznenog suda.
Izvijestio je da se pitanje revizije može riješiti zakonodavnom reformom, te da postoji ideja za osnivanje prizivnog suda.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je jednoglasno s deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg zaključka
Prihvaća se Izvješće predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske o stanju sudbene vlasti za 2015. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Arsen Bauk