Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 7. ožujka 2018. razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 22. veljače 2018. godine.
Odbor je Prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.
U uvodnom izlaganju predstavnika predlagatelja vezano za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima istaknuto je da se važeći Zakon o sudovima do sada mijenjao tri puta, a predmetne izmjene i dopune nužne su zbog istovremenih izmjena važećeg Zakona o područjima i sjedištima sudova te Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Kao glavne ciljeve ovih izmjena i dopuna istaknuo je spajanje općinskih i prekršajnih sudova, unapređenje sustava upravljanja sudovima i obavljanja poslova sudske i pravosudne uprave te ispunjenje preporuka Izvješća četvrtog evaluacijskog kruga Skupine zemalja protiv korupcije (GRECO) za Republiku Hrvatsku vezanih uz izbor, razrješenje i ograničenje mandata predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
U nastavku izlaganja predlagatelj je dodatno istaknuo da se s obzirom na značajniji pad priliva prekršajnih predmeta prekršajni sudovi ukidaju kao posebna vrsta sudova, slijedom čega se i stvarna nadležnost općinskih sudova širi na prekršajno sudovanje. Radi unaprjeđenja tako spojenih i većih sudova jača uloga ravnatelja sudske uprave. Također, želi se osigurati lakši pristup građana sudovima kroz trajne stalne službe preciziranjem njihovog značaja i ovlasti. Nadalje, preciznije se definira sadrža godišnjeg izvješća predsjednika Vrhovnog suda Hrvatskom saboru o stanju sudbene vlasti, ubrzava se postupak imenovanja sudaca, jača ovlast sudačkih vijeća u davanju mišljenja o kandidatima u postupku imenovanja sudaca. U Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, visokim i županijskim sudovima te većim općinskim sudovima (s više od 50 sudaca) osniva se poseban odjel radi praćenja propisa Europske unije i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
Etičkom povjerenstvu propisuje se nova nadležnost za tumačenje Kodeksa i davanje mišljenja i preporuka o usklađenosti ponašanja sudaca s Kodeksom, uz objavu odluka na mrežnoj stranici Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Naposljetku, predviđa se izmjena koncepta i rada pravosudne inspekcije uz jačanje uloge državnih službenika u njezinom radu. Uvodi se novo radno mjesto sudski savjetnik – specijalist u sudovima prvog i drugog stupnja kao i razrada i razgraničenje ovlasti sudskih savjetnika od ovlasti viših sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika – specijalista.
Vezano za Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo da se ovim Prijedlogom zakona ustanovljavaju županijski, općinski, trgovački i upravni sudovi te se određuju njihova područja nadležnosti i sjedišta. Racionalizacija mreže sudova u Republici Hrvatskoj započela je 2008. godine, nastavljena je do 2015. godine, slijedom čega je broj općinskih sudova smanjen sa 108 na 24, broj prekršajnih sudova sa 114 na 22, broj županijskih sudova sa 21 na 15, a broj trgovačkih sa 13 na 8 sudova, te četiri upravna suda koja su započela sa radom 1. siječnja 2012. godine. Značajna promjena u mjesnoj nadležnosti županijskih sudova u primjeni je od 2016. godine pri čemu je svaki županijski sud nadležan u drugom stupnju odlučivati o žalbama protiv odluka bilo kojeg općinskog suda u kaznenim i građanskim predmetima, osim u radnim, zemljišnoknjižnim i obiteljskim predmetima za koje su nadležni samo pojedini županijski sudovi, kojima se predmeti u drugostupanjski postupak dodjeljuju elektroničkom nasumičnom dodjelom, te je postojeći koncept zadržan i u ovom Prijedlogu zakona. Zbog značajnijeg pada priliva prekršajnih predmeta ovim Prijedlogom zakona predviđa se spajanje svih općinskih i prekršajnih sudova u Republici Hrvatskoj (spajaju se sudovi sa sjedištem u istom gradu).
Nadalje, uz postojeća 24 osniva se i 10 novih općinskih sudova (u Crikvenici, Đakovu, Kutini, Makarskoj, Metkoviću, Pazinu, Sesvetama, Splitu, Vinkovcima i Zagrebu). Također, predlaže se ustanovljavanje Trgovačkog suda u Dubrovniku kao novog trgovačkog suda kao i izmjena područja nadležnosti Trgovačkog suda u Bjelovaru koji bi umjesto Trgovačkog suda u Varaždinu postao nadležan za područje Koprivničko-križevačke županije.
Očekivani pozitivni učinci predložene reorganizacije su: ujednačavanje radne opterećenosti sudaca, skraćivanje trajanja sudskih postupaka i smanjenje broja neriješenih predmeta u općinskim sudovima; mogućnost jedinstvenog iskorištavanja svih ljudskih potencijala sudova koji se spajaju; olakšan pristup građana sudovima; smanjenje područja nadležnosti pojedinih općinskih sudova; lakše upravljanje sudovima; smanjenje ukupnog broja upravljačkih funkcija u sudovima te racionalizacija putnih troškova pojedinih sudaca i službenika.
Vezano za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, u uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se važeći Zakon o Državnom sudbenom vijeću do sada mijenjao pet puta, a glavni ciljevi predmetnih izmjena i dopuna su povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu Vijeća te ubrzanje i objektivizacija postupaka imenovanja sudaca. Kako bi se osigurala ravnomjerna teritorijalna zastupljenost mijenjaju se odredbe o sastavu članova Državnog sudbenog vijeća iz reda sudaca (sedam članova) te se prilagođavaju i novom ustroju mreže sudova s obzirom da se prekršajni sudovi spajaju sa općinskim sudovima. Propisuje se najmanji sudački staž od pet godina u sudu određene vrste i stupnja za kandidiranje za člana Vijeća.
Nadalje, korigira se oslobođenje od sudačke dužnosti za predsjednika Vijeća (50%) i druge članove Vijeća iz reda sudaca. Propisuje se nova ovlast Vijeća za odlučivanje o davanju odobrenja sucima da uz sudačku dužnost obavljaju druge poslove i službe, koje je do sada bilo u nadležnosti predsjednika suda. Postroženi su uvjeti za imenovanje sudaca županijskih i visokih sudova (10 umjesto 8 godina obnašanja dužnosti). Ubrzava se postupak imenovanja sudaca na način da se uvodi obveza obavještavanja o sucima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu radi pravovremenog planiranja slobodnih sudačkih mjesta i objave oglasa za njihovo popunjavanje godinu dana unaprijed. Kako bi postupak imenovanja sudaca bio objektivniji i transparentan, uvodi se bodovni prag za pozivanje na razgovor pred Vijećem, smanjuje se broj bodova koji se mogu ostvariti na razgovoru pred Vijećem, propisuje se bitan sadržaj razgovora i obvezuje Vijeće na pridržavanje redoslijeda kandidata prema ostvarenom broju bodova pri donošenju odluke o imenovanju.
Naposljetku, precizira se stegovno djelo neurednog obnašanja dužnosti (stegovno djelo je donošenje manje od 80% odluka utvrđenih Okvirnim mjerilima za rad sudaca u jednogodišnjem razdoblju bez opravdanog razloga ili ako je u tom razdoblju, više od 20% odluka na koje je podnesena žalba ukinuto zbog bitne povrede odredaba postupka) te se u cilju jačanja samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti izostavlja obveza ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda. Mandat predsjednika suda ograničava se na najviše dva mandata. Sustav podnošenja, vođenja i kontrole imovinskih kartica sudaca uređuje se prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
U raspravi je postavljeno pitanje da li postoji intencija spajanja Općinskog radnog suda u Zagrebu sa predmetima iz obiteljsko-statusne nadležnosti te da li postoji mogućnost da se za ravnatelja sudske uprave osim važeće pravne ili ekonomske struke eventualno proširi mogućnost kandidiranja i osoba informatičke struke. U kontekstu predloženih izmjena postavljeno je pitanje da li u proračunu koji se odnosi na područje pravosuđa treba osigurati dodatna sredstva u 2018. godini s obzirom da predmetni Zakoni stupaju na snagu u ovom proračunskom razdoblju.
Također, vezano za Visoki kazneni sud koji bi trebao početi sa radom 2020. godine istaknuto je mišljenje da konačno treba donijeti odluku i krenuti sa pripremama za rad suda ili ukinuti odredbe ukoliko se odustane od osnivanja navedenog Suda.
U raspravi je nadalje postavljeno pitanje vezano za krug osoba koje se mogu kandidirati za predsjednika Vrhovnog suda te da li treba ograničiti kandidate na primjerice suce Vrhovnog suda kako bi se izbjegli postojeći problemi oko sigurnosnih provjera. Predstavniku predlagatelja upućeno je i pitanje oko naknada šteta vezanih za dugotrajno vođenje postupaka odnosno koliko se od uvođenja prava na suđenje u razumnom roku izreklo sankcija. S obzirom na spajanje Općinskih i prekršajnih sudova postavljeno je konkretno pitanje da li će takvo spajanje utjecati na opterećenost suda u Delnicama.
Vezano za sastav članova Državnog sudbenog vijeća istaknuto je mišljenje da su članovi iz županijskih sudova u odnosu na druge članove nadzastupljeni, kao i da ograničenje mandata članova može utjecati na kvalitetu rada Vijeća u slučaju kada se Vijeće popuni novim članovima bez iskustva. Također, postavljeno je i pitanje o odgovornosti sudaca.
Iznesen je prijedlog da bi se pristupilo tehničkim izmjenama Ustava u smislu da u Državnom sudbenom vijeću budu zastupljeni i predstavnici građana iz udruga za zaštitu potrošača i za zaštitu ljudskih prava. Nadalje, istaknuto je mišljenje da se članovima Vijeća iz reda sudaca kojima se ne smanjuje norma utječe na kvalitetu sudačkog rada. Vezano za objavu imovinskih kartica sudaca izneseno je mišljenje da suci nisu u istom položaju kao i državni dužnosnici koji imaju obvezu objaviti imovinske kartice ali dužnost ne obavljaju profesionalno, pri čemu treba uzeti u obzir i težinu posla sudaca, stoga objava neće imati pozitivnih učinaka. Nadalje, javno objavljivanje odluka o povredi etičkog kodeksa sudaca također nije svrsishodno s obzirom da za iste povrede nisu propisane nikakve sankcije.
Nesvrsishodno je i izostavljanje obveze ministra pravosuđa za davanje mišljenja o kandidatima za predsjednika suda. Primjedba je iznesena i na odredbu vezanu za bodovanje sudaca koja se tiče kriterija iskustva u obnašanju sudačke dužnosti u smislu da predmetna odredba nije dovoljno precizirana. Nadalje, iznijeto je i mišljenje o dvojbenosti koliko će osnivanje odjela za praćenje EU prakse dati dobre rezultate, kao i da treba dalje precizirati odredbe koje se odnose na sigurnosnu provjeru sudaca s obzirom na neujednačenu primjenu u praksi. U pogledu ocjenjivanja i bodovanja sudaca potrebno je uzeti u obzir odluke Ustavnog suda te primjenjivati određena okvirna mjerila. Ukazano je i na okolnost da predmetni prijedlozi Zakona nisu bili sukladno zakonskim propisima o vremenskom trajanju dostupni za javnu raspravu. Također, ukazano je da je nadležnost oko specifičnih predmeta zemljišno-knjižnih postupaka (upisi pomorskog dobra) prebačena na kontinentalne županijske sudove iako su sudovi u pomorskom području stvorili određenu sudsku praksu u takvim predmetima.
Na sve iznesene primjedbe iz rasprave predstavnik predlagatelja se ukratko očitovao te će iste biti razmotrene i uzete u obzir prilikom izrade konačnih prijedloga Zakona.
Odbor je jednoglasno sa deset (10) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
1. Rasprava o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću sukladno članku 247. stavak 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.
Nakon provedene rasprave Odbor je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7) glasova „za“ i tri (3) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona
Nakon provedene rasprave Odbor za pravosuđe je sa sedam (7 ) glasova „za“ i tri (3 ) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću,
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr. sc. Orsat Miljenić