Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z.E. br. 776, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. prosinca 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Odbor je na sjednici proveo objedinjenu raspravu Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pravosuđe predlaže da se na sjednici Hrvatskoga sabora provede objedinjena rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, drugo čitanje, P.Z. br. 777, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, drugo čitanje P.Z.E. br. 775 i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, drugo čitanje, P.Z. E. br. 776.
Predstavnica predlagatelja uvodno je naglasila da se ovim Konačnim prijedlogom zakona predlažu izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku (u nastavku: ZKP) prvenstveno zbog usklađivanja s Direktivom 2016/1919/EU o pravnoj pomoći za osumnjičenike i okrivljenike u kaznenom postupku i za tražene osobe u postupku na temelju europskog uhidbenog naloga, te radi ostvarivanja načela ekonomičnosti i ubrzanja kaznenog postupka.
U skladu sa predmetnom Direktivom 2016/1919/EU, u odredbama kojima se regulira institut branitelja na teret proračunskih sredstava, predlaže se novi institut privremene pravne pomoći branitelja na teret proračunskih sredstava. Konačnim prijedlogom, navedeno pravo prije početka kaznenog postupka, u prethodnom postupku, ostvaruje uhićenik od trenutka uhićenja do njegovog prestanka, a osumnjičenik prilikom poduzimanja pojedine radnje u kojoj sudjeluje, pri čemu uhićenik daje izjavu da nema dovoljno sredstava za snošenje troškova obrane, osumnjičenik ostvaruje pravo ako se pored imovinskog kriterija, vodi postupak za kazneno djelo propisane kazna zatvora teže od pet godina. O postavljanju branitelja odlučuje sudac istrage.
Nadalje, regulira se postupanje suda u slučaju podnošenja zahtjeva Sudu Europske unije za donošenje prethodne odluke, postupak se prekida rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, za vrijeme trajanja prekida ne teče zastara kaznenog progona.Kako bi se osnažio institut mjera opreza, osobito kada isteknu najdulji rokovi trajanja istražnog zatvora, katalog mjera opreza se proširuje novom mjerom, zabranom pristupa Internetu, uvodi se mogućnost određivanja mjera opreza kao samostalnih, pri čemu će se okrivljenikovo nepridržavanje određene mjere opreza propisati kao kazneno djelo u okviru postojećeg kaznenog djela neizvršenja sudske odluke iz članka 311. Kaznenog zakona. Nadalje, radi početka rada Visokog kaznenog suda 1. siječnja 2020. godine, nastaju izmjene u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske, slijedom čega je postupanje s predmetima u tijeku uređeno u prijelaznim i završnim odredbama ovog Zakona. Kazneno djelo „putovanje u svrhu terorizma" uvodi se u kataloge kaznenih djela u pojedinim odredbama ZKP-a, radi jačanja načela ekonomičnosti i ubrzanja postupka, zahtjev za izuzeće suca višeg suda moći će se podnijeti tek nakon što predmet u povodu žalbe bude zaprimljen na višem sudu, policiji se daje ovlast da može bez naloga državnog odvjetnika obaviti i hitnu dokaznu radnju prepoznavanja iz članka 301. ZKP-a, za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora do pet godina, kao i da odredi potrebna vještačenja koja se smatraju svrhovitima za otkrivanje počinitelja kaznenih djela, izuzev obdukcije, ekshumacije i molekularno-genetske analize uzoraka biološkog materijala. Predstavnica predlagatelja također je naglasila da su u postupku pred optužnim vijećem, stranke obvezne iznijeti sve prijedloge za izdvajanje nezakonitih dokaza već u svojim izlaganjima, odnosno ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina, u roku od 15 dana od primitka optužnice, pri čemu će se prijedlog smatrati pravovremeno podnesenim ako ga vijeće zaprimi prije početka sjednice, a prijedlozi za izdvajanje nezakonitih dokaza podneseni protivno novim procesnim pravilima biti će odbačeni rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena. Kako bi se izbjeglo odugovlačenje postupka uvodi se mogućnost čitanja odnosno reproduciranja zapisnika o ranijim iskazima svjedoka, te o nalazu ili mišljenju vještaka, ako je svjedok ili vještak ispitan na raspravi u prisutnosti stranaka. S obzirom da su se uvodni govori pokazali nesvrhovitima, odredbe o istima se brišu, osim toga, pripremno ročište se više ne provodi u postupcima za kaznena djela propisane kazne zatvora do 15 godina, u postupcima za djela propisane kazne zatvora iznad 15 godina provoditi će se samo nakon procjene suda. Kao najvažnije razlike u odnosu na tekst Prijedloga zakona u prvom čitanju, predstavnica predlagatelja obrazložila je da se u Konačnom prijedlogu zakona, u članku 3. ZKP-a dodaje novi stavak 2. koji propisuje da je teret dokaza u postupku utvrđivanja krivnje osumnjičenika, okrivljenika ili optuženika na tužitelju, u članku 19.b stavku 3. točki b) brišu se riječi „spolni odnošaj bez pristanka“ radi usklađivanja s izmjenama i dopunama Kaznenog zakona kojim se mijenja koncepcija u definiranju kaznenog djela silovanja. Nadalje, u članku 19.e, jasnije je propisano u kojem slučaju će Visoki kazneni sud odlučivati u trećem stupnju o žalbama protiv odluka donesenih u drugom stupnju, u članku 72.a jasnije se propisuje do kojeg trenutka se uhićeniku odnosno osumnjičeniku priznaje pravo na privremenu pravnu pomoć branitelja na teret proračunskih sredstava, članak 119. ZKP-a izmijenjen je zbog uvođenja elektroničkog nadzora kojim se ostvaruju zakonodavne pretpostavke za izvršavanje istražnog zatvora u domu, u članku 121. novim stavkom 2. određuje se tko će izvršavati istražni zatvor u domu uz kojeg je sud odredio primjenu elektroničkog nadzora. U članku 458. stavak 4. ZKP-a propisuje se da presudu potpisuje samo predsjednik vijeća, čime je olakšano uvođenje elektroničke komunikacije u kaznenom postupku osiguravanjem certifikata za digitalno potpisivanje sudaca i sudskih savjetnika. Nadalje, u članku 475. u svrhu učinkovitosti postupka, propisuje se da sjednica vijeća započinje izlaganjem žalbe i odgovora na žalbu, a ne više izvješćem suca izvjestitelja o stanju stvari, dok se člankom 487. stavkom 4. propisuje dužnost drugostupanjskog suda da pri donošenju rješenja kojim ukida prvostupanjsku presudu zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka mora razmotriti i žalbene navode koji se odnose na pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, ako je ta žalbena osnova navedena u žalbi, uz obaveznu uputu prvostupanjskom sudu koje je pravno odlučne činjenice potrebno raspraviti u ponovljenom postupku, sukladno navedenom člankom 489. stavak 3. propisuje se postupanje prvostupanjskog suda prema uputi drugostupanjskog suda.
U raspravi je istaknuto mišljenje da bi trebalo drugačije regulirati ispitivanje osumnjičenika kako bi se ubrzao postupak, s obzirom da se osumnjičenik ispituje više puta, također, ispitivanje koje vrši policija trebalo bi imati snagu dokaza. Ponovljeno je da po uzoru na parnični postupak u kaznenom postupku mogućnost ukidanja presude treba ograničiti.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pravosuđe je sa pet (5) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i dva (2 ) „suzdržana“ glasa odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić