Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 36. sjednici održanoj 19. lipnja 2018. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktima od 14. lipnja 2018. godine.
Odbor je Konačne prijedloge zakona sukladno članku 81. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela. Provedena je objedinjena rasprava.
U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja obrazložila je osnovne ciljeve predloženih zakona te razlike između konačnih prijedloga zakona u odnosu na prijedloge zakona. U odnosu na Konačni prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova u odnosu razlike su sadržane u sljedećem: iz područja nadležnosti Općinskog suda u Karlovcu briše se grad Vrbovsko, te se isti dodaje u područje nadležnosti Općinskog suda u Rijeci, područja nadležnosti Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II spajaju se u jedinstveno područje Općinskog suda u Splitu, ustanovljava se i Općinski prekršajni sud u Splitu, dopunjeno je područje nadležnosti Općinskog radnog suda u Zagrebu, kao sudovi nadležni za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u sporovima iz radnih odnosa izostavljen je Županijski sud u Bjelovaru, umjesto Županijskog suda u Velikoj Gorici za odlučivanje o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u predmetima stečaja potrošača određeni su Županijski sud u Osijeku i Županijski sud u Rijeci, propisane su potrebne radnje za ustanovljenje i početak rada općinskih sudova i novog Trgovačkog suda u Dubrovniku.
Razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u odnosu na Prijedlog zakona očituju se u propisivanju nadležnosti Visokog kaznenog suda RH, dopunjena je nadležnost trgovačkih sudova, kao osnova za razrješenje predsjednika Vrhovnog suda RH propisana je pravomoćna potvrda optužnice za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim, zahtjev za isplatu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku podnosi se Ministarstvu pravosuđa, uređuje se objava pravomoćnih odluka o povredama Kodeksa sudačke etike, uređuju se posebnosti prvog postupka imenovanja sudaca Visokog kaznenog suda RH.
Razlike između Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću u odnosu na Prijedlog zakona čine korekcije obveza u obavljanju sudačke dužnosti članovima DSV-a, izostavlja se ograničenje uzastopnog mandata članova Državnog sudbenog vijeća, propisuje se da se odluke i svi akti Vijeća objavljuju na njegovoj mrežnoj, propisuju se stroži uvjeti za imenovanje sudaca visokih sudova (pravosudni staž od dvanaest godina), izostavlja se ograničenje broja kandidata koji mogu pristupiti razgovoru s članovima Vijeća, a radi kompatibilnosti s odlukama i pravnim shvaćanjima Ustavnog suda RH, predlaže se da će Vijeće imenovati suce između najviše 10 kandidata sa najvećim brojem bodova, pri čemu razlika između izabranog i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 10 bodova, posebno se propisuje obveza Vijeća da obrazloži odluku o imenovanju kandidata koji nisu ostvarili najveći broj bodova, izostavljena je kvalitativna komponenta stegovnog djela neurednog obnašanja sudačke dužnosti zbog neispunjenja obveze propisane Okvirnim mjerilima za rad sudaca, kao novo stegovno djelo propisana je povreda propisa o zaštititi osobnih podataka, precizirana je odredba o ograničenju mandata predsjednika sudova, izrijekom se propisuje da se izvješća o imovini sudaca podnose u elektroničkom obliku.
U raspravi je istaknuto da je predlagatelj trebao dati obrazloženje spajanja područja nadležnosti Općinskog suda u Splitu I i Općinskog suda u Splitu II u jedinstveno područje Općinskog suda u Splitu te ustanovljavanje Općinskog prekršajnog suda u Splitu, sadržano u članku 2. stavku 1. točka IX.
U odnosu na odredbe kojima se predlaže ustanovljavanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u čijoj će nadležnosti biti odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima, radi rasterećenja Vrhovnog suda RH, postavljeno je pitanje svrhe osnivanja suda, budući da iz Izvješća o radu predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2017. godinu proizlazi da Kazneni odjel na dan 31. 12. 2017. ima 625 predmeta, da je prosječno vrijeme odlučivanja 122 dana, dok Građanski odjel s istim datumom ima 15 518 predmeta s prosječnim vremenom odlučivanja 717 dana. Osim toga, osnivanje suda podrazumijeva kadrovske, materijalne i druge uvjete.
Također, u odnosu na sudske postupke koji traju godinama i predmete u kojima je nastupila zastara, istaknuto je da su suci u postupcima dužni postupati u skladu s rokovima, te da u predmetima zastare predsjednici sudova moraju utvrditi postojanje subjektivnih ili objektivnih razloga zastare, te u skladu s utvrđenim odlučiti o stegovnoj odgovornosti sudaca.
Postavljen je i upit o ukupnim iznosima sredstva koje je RH isplatila s osnove naknade štete radi nepravilnog i nezakonitog rada sudaca, i isplaćenih naknada radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku.
Izraženo je mišljenje kako treba zadržati postojeći zakonodavni okvir vrednovanja ocjene obnašanja sudačke dužnosti u postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika.
Postavljen je upit o postupanja Ministarstva pravosuđa u odnosu na informaciju SOA-e da je 20-tak sudaca prijetnja nacionalnoj sigurnosti RH.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa osam (8 ) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:
Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o područjima i sjedištima sudova, o Konačnom prijedlogu zakona o sudovima i Konačnom prijedogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću sukladno članku 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora provest će se objedinjeno.
Odbor je sa pet (5) glasova „za“, dva (2) glasa „protiv“ i jednim (1) „suzdržanim“ glasom odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o područjima i sjedištima sudova, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom sudbenom vijeću.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
mr.sc. Orsat Miljenić