Odbor za pravosuđe Hrvatskoga sabora na 50. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. razmotrio je Konačni prijedlog zakona o zemljišnim knjigama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 16. svibnja 2019. godine.
Odbor je Prijedlog zakona sukladno članku 81. Poslovnika raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je napomenuo da se ovim Prijedlogom zakona sve dosadašnje izmjene i dopune objedinjavaju u jedinstveni tekst. Pojednostavljuje se postupanje u pojedinačnom ispravnom postupku, radi ubrzanja postupka propisuju se rokovi za postupanje, a redefiniraju se i poslovni procesi za provedbu predmetnih postupaka. Nadalje, opća punomoć za sastavljanje privatne isprave koja je temelj upisa u zemljišnu knjigu ne bi smjela biti starija od jedne godine u trenutku sastavljanja. Uvodi se i jasno definiranje redovnih i posebnih zemljišnoknjižnih postupaka kao i djelokrug postupanja zemljišnoknjižnih referenata, sudskih savjetnika i sudaca. Zemljišnoknjižni postupak se određuje kao hitan postupak i propisuje se rok za donošenje rješenja u redovnim zemljišnoknjižnim postupcima. Nadalje, Zakon se usklađuje sa Općom uredbom o zaštiti podataka i podaci zemljišne knjige osim što su javni, proglašeni su i elektronički dostupnima.
Nadalje, propisuje se rok 1. rujna 1980. za brisanje hipoteka koje su upisane prije navedenog datuma po službenoj dužnosti, uvodi se rok od 3 godine za osnivanje zemljišnih knjiga u katarskim općinama u kojima se vodi polog isprava ili kartoni zemljišta, određuje se rok od 5 godina za osnivanje, odnosno otvaranje zemljišne knjige. Osim toga, jasnije se definiraju ovlaštenici informacijskog sustava u primjeni suda, odnosno pravo na pristup i pretragu podataka zemljišne knjige elektroničkim putem, propisuje se isključivo e-komunikacija zemljišnoknjižnog suda s tijelima za katastar, te tijelima sudbene i upravne vlasti. Javnim bilježnicima propisana je obveza da stranke upoznaju s mogućnošću podnošenja prijedloga elektronički te da, uz suglasnost, isti dostave zemljišnoknjižnom sudu. Propisano je obavezno skeniranje ulaznih dokumenata, a uvodi se i elektronička zbirka isprava.
U odnosu na tekst Prijedloga zakona, u tekstu Konačnog prijedloga izvršena je renumeracija nekih članaka i tekst je dorađen u nomotehničkom smislu te preciziran sukladno dostavljenim primjedbama. U članku 218. (prijašnji članak 220.), u stavku 1. odredba je dorađena na način da će ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost čelnika središnjeg tijela državne uprave mjerodavne za katastar, odrediti odlukom početak pojedinačnog preoblikovanja zemljišnih knjiga za određeni sud. Nadalje, članak 78. stavak 2. (prijašnji članak 77. stavak 2.) izmijenjen je na način da se predviđa pisana otprema, za razliku od elektroničke otpreme i nadovjere u ranijem tekstu Prijedloga zakona. U članku 104. (prijašnji članak 103.) dodan je stavak 6. te je istim propisano da će sud upisati sve osobe koje su stekle pravo, sukladno ispravama koje se dostavljaju bez obzira na prijedlog. U članku 105. (prijašnji članak 104.) stavak 6. je izmijenjen na način da se naglasi kako nadležno državno odvjetništvo prijedloge u zemljišnu knjigu mora podnositi elektronički. Članak 184. stavak 4. (prijašnji članak 187.) izmijenjen je na način da se strankama dostavlja obavijest o sastavljanju uloška, a ne zapisnik, budući se rasprava ne održava.
Bez rasprave, Odbor za pravosuđe jednoglasno je sa sedam (7) glasova „za“ odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese
Zakon o zemljišnim knjigama
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Orsat Miljenić