70. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o lobiranju, drugo čitanje, P.Z. br. 579
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o lobiranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako s obzirom na prevladavajuće negativne percepcije vezane uz lobiranje i mogućnost da tradicijska klima oko lobiranja pogoduje razvoju brojnih predrasuda i onemogućuje razvoj lobističke prakse u Republici Hrvatskoj, donošenje ovoga Zakona pridonijelo bi boljoj percepciji i legitimiranju lobiranja kao uobičajene demokratske prakse u Republici Hrvatskoj. Pritom, formiranje javnog Registra lobista omogućuje postojanje preglednih i javno dostupnih informacija o identitetu i profesionalnom interesu svih onih koji žele utjecati, odnosno onih koji utječu na odluke javnih politika. Temeljem egzaktnih informacija koje se nalaze u javnom Registru lobista, široj javnosti omogućuje se uvid u razmjere utjecaja različitih interesnih grupa na donositelje javnih politika.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 638
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 70. sjednici održanoj 11. ožujka 2024. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju sukoba interesa, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2024. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se predmetnom promjenom, između ostalog, predlaže usklađivanje s činjenicom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Također, budući da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa osnovano Zakonom o sprječavanju sukoba interesa, koji propisuje njegov djelokrug i nadležnosti, radi pravovremene uspostave nadležnosti i za provedbu odredaba predloženog Zakona o lobiranju i preuzimanja novih proširenih funkcija, potrebno je odgovarajuće uskladiti odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa s odredbama Zakona o lobiranju, po njegovom stupanju na snagu.
Tijekom rasprave navedeno je kako je potrebno promijeniti odredbu važećeg Zakona o sprječavanju sukoba interesa koja se odnosi na potrebnu većinu glasova zastupnika za izbor predsjednika i članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa imajući u vidu ustavnu odredbu koja propisuje potrebnu većinu glasova zastupnika za donošenje odluka.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
69. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 69. sjednici održanoj 21. veljače 2024. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2023. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznijela je Povjerenica za informiranje.
Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2022. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
68. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o lobiranju, prvo čitanje, P.Z. br. 579
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 68. sjednici održanoj 31. siječnja 2024. godine raspravio je Prijedlog zakona o lobiranju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako s obzirom na prevladavajuće negativne percepcije vezane uz lobiranje i mogućnost da tradicijska klima oko lobiranja pogoduje razvoju brojnih predrasuda i onemogućuje razvoj lobističke prakse u Republici Hrvatskoj, donošenje ovoga Zakona pridonijelo bi boljoj percepciji i legitimiranju lobiranja kao uobičajene demokratske prakse u Republici Hrvatskoj. Pritom, formiranje javnog Registra lobista omogućuje postojanje preglednih i javno dostupnih informacija o identitetu i profesionalnom interesu svih onih koji žele utjecati, odnosno onih koji utječu na odluke javnih politika. Temeljem egzaktnih informacija koje se nalaze u javnom Registru lobista, široj javnosti omogućuje se uvid u razmjere utjecaja različitih interesnih grupa na donositelje javnih politika.
Tijekom rasprave navedeno je kako bi zapisnike i bilješke sa sastanaka vezanih za lobirenje bilo potrebno javno objaviti. Također, predloženo je proširiti katalog obveznih podataka koje bi sadržavao Registar lobista kao i trenutak njihove objave, posebno imajući u vidu propisano načelo transparentnosti.
Također, predloženo je preispitati odredbe koje se odnose na ovlast Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa vezano za lobiranje, imajući u vidu obuhvat lobiranih osoba.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
67. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Prigovora protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice- podnositeljica Dalija Orešković
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 67. sjednici održanoj 24. siječnja 2024. godine odlučio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, kojeg je podnijela zastupnica Dalija Orešković dana 19. travnja 2024. godine.
Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Poslovničkim odredbama zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika, omogućiti da raspravlja, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razlog za izricanje opomene i mjere udaljenja sa sjednice. Navedeno stajalište zauzeto je u mišljenjima ovog Odbora koje je potvrdio Hrvatski sabor te koja su time postala obvezujuća.Na 21. sjednici Hrvatskoga sabora koja je održana 18. siječnja 2024. godine, predsjedatelj je, primjenjujući poslovničke odredbe, zastupnici izrekao opomenu s oduzimanjem riječi. Unatoč tome, zastupnica je nastavila govoriti te joj je predsjedatelj izrekao poslovničku mjeru udaljenja sa sjednice. Međutim, kako je zastupnica i nakon toga nastavila govoriti te nije odmah napustila sjednicu, predsjedatelj joj je izrekao stegovnu mjeru udaljenja sa sjednice u dvostrukom trajanju.
Imajući u vidu navedeno, smatra se kako je predsjedatelj odlučio o primjeni navedenih mjera u skladu s poslovničkim odredbama i obvezujućim mišljenjima ovoga Odbora.PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
65. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o upravnoj inspekciji, drugo čitanje, P.Z. br. 550
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 65. sjednici održanoj 18. siječnja 2024. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o upravnoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je da se ovim Zakonom osigurava postizanje veće učinkovitosti u provedbi inspekcijskog nadzora, usklađivanje pojedinih odredbi Zakona o upravnoj inspekciji s odredbama Zakona o državnim službenicima te uređenje prekršajnih kazni na način da su kazne iskazane u kunama pretvorene u eure.
Odbor jednoglasno (7 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2024. godini
Odbor za Ustav, Poslovnik i
politički sustav
Klasa: 400-06/2024-01/1
Urbroj: 6521-1-24-01
Zagreb, 18. siječnja 2024.
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20., 123/20. i 86/23.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 18. siječnja 2024. godine donio jeO D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini u iznosu od 9.740.919,00 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
II.Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2024. godine raspoređuju se sredstva:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(43 zastupnika i 19 zastupnica) 3.990.030,28 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 2.216.683,49 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 705.592,21 eura
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 505.778,49 eura
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 330.941,48 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 193.569,54 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 193.569,54 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 124.883,58 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 124.883,58 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 124.883,58 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 68.685,97 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 68.685,97 eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 68.685,97 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 68.685,97 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 68.685,97 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 68.685,97 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 62.441,79 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 68.685,97 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 62.441,79 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 62.441,79 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 62.441,79 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 62.441,79 euraIII.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(43 zastupnika i 19 zastupnica) 997.507,57 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 554.170,87 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 176.398,05 eura
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 126.444,62 eura
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 82.735,37 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 48.392,39 eura 7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 48.392,39 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 31.220,89 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 31.220,89 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 31.220,89 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 17.171,49 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 15.610,45 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 17.171,49 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 15.610,45 euraIV.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK
I POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJEUz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2024. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 9.740.919,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2024. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Uz točku II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2024. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 62.441,79 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 68.685,97 eura te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno u jednakim iznosima na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika.
Uz točku IV.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
64. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o državnim službenicima, drugo čitanje, P.Z. br. 528
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 64. sjednici održanoj 6. prosinca 2023. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o državnim službenicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provodi Investicija C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Također, u okviru NPOO-a, reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama. Osim toga, u cilju borbe protiv korupcije, Akcijskim planom za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, utvrđena je mjera 4.3.5. Jačanje etičke infrastrukture za državne službenike, Aktivnost 143. Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (regulacija prestanka državne službe po sili zakona za službenike kojima se utvrdi krivnja za počinjenje kaznenih djela povezanih s korupcijom neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna osuda), s rokom provedbe: IV. kvartal 2024. Stoga se ovim Zakonom propisuje navedeni razlog prestanka državne službe po sili zakona.
Tijekom rasprave navedeno je kako je u naslovu iznad članka 8. Konačnog prijedloga potrebno brisati riječi: „i povlašćivanja“.
Također, predloženo je preispitati odredbu članka 42. Konačnog prijedloga vezano za unapređenje postupka po žalbi imajući u vidu njegovu dugotrajnost.
Osim toga, predloženo je voditi računa o tehničkoj podršci osoba slabijeg socio-ekonomskog položaja kao i onih koji žive u ruralnim područjima prilikom primjene odredaba koje se odnose na centralizirani sustav zapošljavanja.
U odnosu na odredbu članka 85. Konačnog prijedloga predloženo je zadržati važeću odredbu od 30 kilometara od mjesta stanovanja za premještaj državnog službenika.Predloženo je preispitati odredbe kojima se uređuje osnivanje Odbora za preispitivanje prijedloga ocjena imajući u vidu cilj osnivanja, samostalnost (objektivnost) rada i odlučivanja, obvezatnost mišljenja koje donosi prilikom odlučivanja o ocjenama i slično.
Predloženo je preispitati odredbu članka 112. u odnosu na teške povrede službene dužnosti i obvezu obavješćivanja DORH-a kada se u postupku utvrdi počinjenje kaznenog dijela prijetnje ili spolnog uznemiravanja.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
62. sjednica -
- ×
Prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav kandidata za izbor povjerenika za informiranje
Na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje kojeg je utvrdio na sjednici održanoj 9. studenoga 2023. godine.
Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA Dražen Bošnjaković
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13., 85/15. i 69/22.), na 62. sjednici održanoj 9. studenoga 2023. godine utvrdio jePRIJEDLOG KANDIDATA ZA IZBOR POVJERENIKA ZA INFORMIRANJE
te predlaže sljedeće kandidate za izbor povjerenika za informiranje:
1. DUBRAVKA BEVANDIĆ
2. NIKOLA KRISTIĆ
3. ANITA MARKIĆObrazloženje:
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na temelju odredbe članka 36. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13., 85/15. i 69/22.), objavio Javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje koji je objavljen na web stranicama Hrvatskoga sabora 18. svibnja 2023. godine te u „Narodnim novinama“ br. 53/23. od 19. svibnja 2023. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“, a posljednji dan za podnošenje kandidatura bio je 19. lipnja 2023. godine.
Na 55. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, održanoj 3. srpnja 2023. godine, Odbor je utvrdio da su na Javni poziv za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje pravovremeno pristigle tri kandidature te su iste utvrđene pravovaljanima i to kandidature koje su podnijeli:
DUBRAVKA BEVANDIĆ
NIKOLA KRISTIĆ
ANITA MARKIĆ.S obzirom na to da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13., 85/15. i 69/22.), utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za povjerenika za informiranje uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, Odbor je dopisom od 19. listopada 2023. godine uputio pravovaljane kandidature Odboru za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora radi davanja prethodnog mišljenja.
Također, na temelju Javnog poziva za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje od 18. svibnja 2023. godine („Narodne novine“, broj 53/23.), a sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatraženo je uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri te je utvrđeno kako za kandidate za povjerenika za informiranje nema sigurnosnih zapreka.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora i Odbor za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora su 25. listopada 2023. godine, održali zajedničku sjednicu na koju su pozvali kandidate na javni razgovor. Tijekom razgovora članovi obaju Odbora kandidatima su postavljali pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora raspolagao je prethodnim mišljenjem Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskoga sabora, od 26. listopada 2023. godine, u kojemu je navedeno kako kandidati Dubravka Bevandić, Nikola Kristić i Anita Markić zadovoljavaju uvjete za izbor povjerenika za informiranje.
Na 62. sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora koja je održana 9. studenoga 2023. godine, provedeno je glasovanje o predloženim kandidatima. Nakon toga Odbor je utvrdio Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje.
Na temelju odredbe članka 36. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora upućuje Prijedlog kandidata za izbor povjerenika za informiranje Hrvatskom saboru.
60. sjednica -
- ×
Mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o primjeni članka 44. Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 20. listopada 2023. godine raspravio je o primjeni članka 44. stavaka 4. i 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora na temelju zahtjeva predsjednika Hrvatskoga sabora od 16. listopada 2023. godine.
Sukladno svojoj nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće:
MIŠLJENJE
Odredbom članka 44. stavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je kako radno tijelo Hrvatskoga sabora raspravlja o izvješćima i poslovnicima tijela i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, koja oni na temelju zakona podnose Hrvatskom saboru, a o kojima Sabor odlučuje bez rasprave. Nadalje, odredbom stavka 6. istog članka određeno je kako radno tijelo Hrvatskoga sabora može, na temelju zaključka, predložiti da se izvješća i poslovnici tijela iz stavka 4. ovoga članka rasprave i na sjednici Sabora.
Iz navedenog zahtjeva i obrazloženja zaključka koji je donio Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost 4. listopada 2023. godine proizlazi kako se ne radi o izvješću iz članka 44. stavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora te ne postoji poslovnička obveza postupanja po zaključku navedenog Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o primjeni poslovničkog instituta replike
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 60. sjednici održanoj 20. listopada 2023. godine raspravio je o primjeni poslovničkog instituta replike u slučaju postojanja više predlagatelja pojedine točke dnevnog reda na temelju zahtjeva predsjednika Hrvatskoga sabora od 5. listopada 2023. godine.
Sukladno svojoj nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (7 glasova „ZA“) daje sljedeće:
MIŠLJENJE
Odredbom članka 235. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora određeno je da zastupniku koji se javio za repliku predsjedatelj daje riječ čim završi osnovno izlaganje zastupnika na koje želi replicirati.
Poslovničkim odredbama određeni su slučajevi kada replika nije dopuštena (na govor predsjednika Vlade iz članka 128. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u raspravi iz članaka 129. i 199. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u slučajevima iz članka 235. Poslovnika Hrvatskoga sabora te zastupnici iz članka 233. stavaka 4. i 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora).Stoga, u slučaju kada postoji više predstavnika predlagatelja pojedine točke dnevnog reda koji su zastupnici, oni mogu nakon uvodnog izlaganja na početku rasprave međusobno replicirati, poštujući pritom poslovnički dopušteni broj replika po pojedinoj točki dnevnog reda.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
59. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 565
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je da je Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor proglašen i objavljen u „Narodnim novinama“ nakon dana stupanja na snagu te je stoga potrebno donijeti zakon kojim će se ispuniti formalnopravne pretpostavke za njegovo stupanje na snagu sukladno članku 90. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske.
Tijekom rasprave navedeno je kako je potrebno doraditi obrazloženje ovog Prijedloga vezano za hitnost postupka. Također, izneseno je mišljenje kako je Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor stupio na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“ i kako je rasprava o istom nepotrebna.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Sukladno članku 54. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, član Odbora Božo Petrov izdvojio je svoje mišljenje koje glasi:
„Protivim se Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 565 prvotno zato jer je isključivi cilj predloženog Zakona izmjena završne odredbe Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor („Narodne novine“, br. 114/23.) što je u suprotnosti s dobro poznatim pravnim shvaćanjem Ustavnog suda Republike Hrvatske kako je „ustavnopravno neprihvatljivo mijenjati završne odredbe zakona ili drugih propisa“.
Pravna shvaćanja Ustavnog suda izražena u njegovim odlukama koje su objavljene u Narodnim novinama obvezujuća su i za zakonodavca pa ih je Hrvatski sabor u svojoj zakonodavnoj praksi obvezan poštovati te se ne može pozvati da mi nisu bila poznata.“
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o upravnoj inspekciji, prvo čitanje, P.Z. br. 550
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 59. sjednici održanoj 17. listopada 2023. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o upravnoj inspekciji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. rujna 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je da se ovim Zakonom osigurava postizanje veće učinkovitosti u provedbi inspekcijskog nadzora, usklađivanje pojedinih odredbi Zakona o upravnoj inspekciji s odredbama Zakona o državnim službenicima te uređenje prekršajnih kazni na način da su kazne iskazane u kunama pretvorene u eure.
Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
58. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 58. sjednici održanoj 26. rujna 2023. godine raspravio je Prijedlog poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Marija Selak Raspudić, zastupnica u Hrvatskom sabor, aktom od 22. veljače 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predlagateljica ovog Prijedloga navela je (između ostalog) kako predlaže:
1. propisati obvezu da za rasprave u Hrvatskom saboru mora postojati kvorum (jedna trećina od ukupnog broja zasatupnika u Saboru) koji se mora utvrditi i održavati tijekom cijele rasprave o točki dnevnog reda
2. drukčije ustrojiti saborska radna tijela zadržavajući njih pet: Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Odbor za zakonodavstvo, Odbora za europske poslove, Odbor za izbor, imenovanja i upravne postupke te Mandatno-imunitetno povjerenstvo (ostala radna tijela trebala bi biti podložna promjenama u svakom sazivu Sabora)
3. propisati da se odbori održavaju u one dane kad nema plenarne sjednice
4. propisati da ministar obrazlaže zakone, a ne državni tajnik jer je on/ona dobio povjerenje većine u Saboru i njihov se rad nadzire
5. propisati da se rasprava o ministrima koje Sabor naknadno imenuje na ministarsku dužnost s odbora vrati na plenarnu sjednicu
6. propisati da se u slučaju neodgovaranja na zastupnička pitanja ministri ili predsjednik Vlade pozovu u Sabor na davanje usmenog odgovora
7. povećati broj zastupnika koji je potreban za osnivanje saborskog kluba tako da je za osnivanje kluba zastupnika potreban dogovor minimalno 5 zastupnika umjesto dosadašnja 3
8. propisati da se sva izvješća u Saboru moraju raspraviti do kraja kalendarske godine u kojoj su podnesena
9. drugačija dostava akata zastupnicima kako bi imali barem osam dana pripreme za raspravu.Tijekom rasprave navedeno je kako potrebno dodatno preispitati odredbe ovog Prijedloga kojima se rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela čini ovisnima o nazočnosti člana Vlade Republike Hrvatske.
Također, predloženo je dodatno razmotriti odredbe koje se odnose na uređenje odbora vezano za smanjenje broja članova te postojanje tzv. fiksnih odbora te odbora koji bi se osnivali odlukom Hrvatskoga sabora.
Predloženo je na drugačiji način utvrditi rok (imajući u vidu onaj koji je predložen) do kojeg bi se raspravila izvješća koja na temelju zakonske ovlasti podnose druga tijela Hrvatskom saboru.
Raspravilo se pitanje predloženog broja potrebnih zastupnika (5 zastupnika) za osnivanje kluba zastupnika te mogućnost da zastupnik bude članom samo jednog kluba zastupnika.
Osim navedenog, problematizirano je pitanje stegovne mjere udaljenja zastupnika sa sjednice Hrvatskoga sabora te u tom kontekstu nemogućnost njegova glasovanja, pitanje protuposlovničkog korištenja instituta povrede Poslovnika Hrvatskoga sabora kao replike te pitanje rasprava koje su izvan merituma.
Odbor većinom glasova (1 glas “ZA” i 7 glasova “PROTIV”) ne podupire donošenje ovoga Poslovnika.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
57. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, drugo čitanje, P.Z. br. 532
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. kolovoza 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako je potrebno donijeti novi zakon koji će regulirati izborne jedinice jer je, između ostalog, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I7166/2022, od 7. veljače 2023. („Narodne novine“, br. 24/23.) ukinut Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, br. 116/99.) koji prestaje važiti 1. listopada 2023. Ustavni sud Republike Hrvatske je pritom zaključio da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, određenih odredbama članaka 2. – 11. prethodno navedenog Zakona značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa te je slijedom navedenog Ustavni sud utvrdio da taj Zakon nije u suglasnosti sa člankom 45. Ustava.
Tijekom rasprave navedeno je kako je potrebno preispitati odredbe ovog Prijedloga kako bi se odredbe uskladile s navedenom Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske posebno u dijelu koji se odnosi na ispravnosti podataka na kojima se temelji Registar birača.
Također navedeno je da se ovaj Zakon temelji na podacima iz Registra birača koji je potrebno uskladiti s podacima iz Popisa stanovništva.
U tom smislu pojašnjeno je kako se Registar birača kontinuirano ažurira.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 534
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 57. sjednici održanoj 19. rujna 2023. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. srpnja 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U obrazloženju ovog Prijedloga je navedeno kako će na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora
Odbor jednoglasno (8 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
56. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, prvo čitanje, P.Z. br. 532
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 56. sjednici održanoj 11. srpnja 2023. godine raspravio je Prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. srpnja 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako je potrebno donijeti novi zakon koji će regulirati izborne jedinice jer je, između ostalog, Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I7166/2022, od 7. veljače 2023. („Narodne novine“, br. 24/23.) ukinut Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora („Narodne novine“, br. 116/99.) koji prestaje važiti 1. listopada 2023. Ustavni sud Republike Hrvatske je pritom zaključio da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, određenih odredbama članaka 2. – 11. prethodno navedenog Zakona značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku moć svakog birača, odnosno težinu svakog glasa te je slijedom navedenog Ustavni sud utvrdio da taj Zakon nije u suglasnosti sa člankom 45. Ustava.
Tijekom rasprave navedeno je kako je potrebno preispitati odredbe ovog Prijedloga kako bi se odredbe uskladile s Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-I-4089/2020, U-I-3864/22 i U-I7166/2022, od 7. veljače 2023. („Narodne novine“, br. 24/23.) (npr. zemljopisna kartografija, odnosno geometrijski oblik izborne jedinice, ispravnosti podataka na kojima se temelji Registar birača i sl.).
Problematiziran je delimitacijski postupak te je predloženo da se propišu nadzorna tijela za praćenje i predlaganje delimitacije kao i pravila o nadzornim tijelima i njihovim nadzornim ovlastima u postupku planiranja područja izbornih jedinica.
Dodatno je navedeno kako je odstupanje broja birača oko 3% u predloženim izbornim jedinicama. Također, navedeno je kako oko 4/5 dosadašnjih birača ostaje u istim izbornim jedinicama što je u skladu s navedenom Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
55. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o državnim službenicima, prvo čitanje, P.Z. br. 528
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine raspravio je Prijedlog zakona o državnim službenicima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. lipnja 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. provodi Investicija C2.2. R1-I1 Centralizirani sustav selekcije, kojom se planira unaprijediti postupak planiranja i zapošljavanja kroz kreiranje centraliziranog sustava za zapošljavanje sukladno potrebama za popunom određenih radnih mjesta i potrebnim profilom službenika s odgovarajućim kompetencijama. Također, u okviru NPOO-a, reformske mjere C2.2. R2 Novi modeli plaća i rada u državnoj službi i javnim službama treba izraditi pravedniji, transparentniji, motivirajući i financijski održiv sustav plaća državnih službenika i zaposlenih u javnim službama. Osim toga, u cilju borbe protiv korupcije, Akcijskim planom za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, utvrđena je mjera 4.3.5. Jačanje etičke infrastrukture za državne službenike, Aktivnost 143. Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (regulacija prestanka državne službe po sili zakona za službenike kojima se utvrdi krivnja za počinjenje kaznenih djela povezanih s korupcijom neovisno o tome je li izrečena uvjetna ili bezuvjetna osuda), s rokom provedbe: IV. kvartal 2024. Stoga se ovim Zakonom propisuje navedeni razlog prestanka državne službe po sili zakona.
Tijekom rasprave predloženo je preispitati odredbu članaka 8. Prijedloga na način odvajanja odredbe u dva zasebna stavka i to jedan koji bi se odnosio na diskriminaciju, a drugi na povlašćivanje. Također, odredbu članka 16. Prijedloga na način da se utvrdi rok postupanja po prigovoru, odnosno predstavci. Odredbu članka 42. Prijedloga na način da se ubrza postupak donošenja odluke te na odredbe članaka 94. i 95. Prijedloga kako bi se redilo učinkovito i jednoznačno uredilo djelovanje Povjerenstva za odlučivanje o prigovoru na ocjene te dodatno odredbu članka 95. stavka 1. Prijedloga uskladiti sa zakonom koji će urediti sustav plaća u državnoj i javnoj službi.
Također predloženo je preispitati odredbe koje se odnose na 20% (5% + 15%) službenika koji će u jednom tijelu moći biti ocijenjeni ocjenom „izvrstan“, a imajući u vidu mogućnost njihova napredovanja.Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Prigovora protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je podnijela zastupnica Dalija Orešković
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 55. sjednici održanoj 3. srpnja 2023. godine odlučio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, kojeg je podnijela zastupnica Dalija Orešković dana 30. lipnja 2023. godine.
Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glasa „SUZDRŽAN“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Poslovničkim odredbama zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika, omogućiti da raspravlja, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, diskrecijski procijeniti razlog za izricanje opomene i mjere udaljenja sa sjednice.
Analizom 16. sjednice Hrvatskoga sabora koji se odnosi na navedeni Prigovor, a koja je održana 29. lipnja 2023. godine, vidljivo je kako je predsjedatelj, primjenjujući odredbe članaka 239. - 241. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zastupnici dva puta izrekao opomenu. Unatoč tome, zastupnica je nastavila postupati na način zbog kojeg su joj izrečene prethodne dvije opomene te joj je predsjedatelj izrekao treću opomenu i oduzeo riječ. Međutim, kako je zastupnica i nakon toga nastavila govoriti, predsjedatelj joj je izrekao mjeru udaljenja sa sjednice za taj dan. S obzirom na to da je zastupnica nastavila govoriti te nije odmah napustila sjednicu, predsjedatelj joj je izrekao stegovnu mjeru udaljenja sa sjednice u dvostrukom trajanju.
Imajući u vidu navedeno, smatra se kako je predsjedatelj odlučio o primjeni navedenih mjera u skladu s poslovničkim odredbama što je sukladno i mišljenjima ovog Odbora koje je potvrdio Hrvatski sabor te koja su time postala obvezujuća.
PREDSJEDNIK ODBORADražen Bošnjaković
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2023. godini
Odbor za Ustav, Poslovnik
I politički sustavKlasa: 400-06/23-01/23
Urbroj: 6521-1-23-01
Zagreb, 03. srpnja 2023.
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 03. srpnja 2023. godine donio jeO D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2023. godini u iznosu od 8.326.875,00 eura.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 146/22.) u iznosu od 2.081.718,75 eura.Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 37/23.) u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine iznosi 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine iznosi 2.081.718,75 eura.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura i to:1. Hrvatska demokratska zajednica
(44 zastupnika i 18 zastupnica) 851.915,69 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 474.028,32 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 150.887,89 eura
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 108.158,58 eura
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 70.770,43 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.394,02 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.394,02 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 26.705,82 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 26.705,82 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 26.705,82 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 14.688,20 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 14.688,20 eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 14.688,20 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 14.688,20 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 14.688,20 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 14.688,20 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 13.352,91 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 14.688,20 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 13.352,91 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 13.352,91 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 13.352,91 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 13.352,91 eura
IV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 37/23.).
V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2023. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 8.326.875,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2023. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 146/22.) u iznosu od 2.081.718,75.Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 37/23.) u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 13.352,91 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 14.688,20 eura za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine odnosno od 1. listopada do 31. prosinca 2023.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.Uz točku IV.
Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 37/23.).Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
54. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 54. sjednici održanoj 1. lipnja 2023. godine raspravio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2022. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnijela je pučka pravobraniteljica.
Tijekom rasprave istaknuta je potreba rasprave Izvješća pučke pravobraniteljice za 2022. godinu s potrebnim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske.Navedeno je kako je potrebno osigurati bolji pristup građana pravosudnim tijelima i tijelima državne uprave te učinkovitije ostvarenje prava građana posebno imajući u vidu tumačenje pravnih normi od strane nadležnih institucija.
Istaknuta je potreba jasnijeg reguliranja agencija za naplatu potraživanja te ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalnih manjina.
Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“ ), predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće pučke pravobraniteljice za 2021. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
53. sjednica -
- ×
Javni poziv Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranje
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-04/23-07/15
Urbroj: 6521-1-23-01
Zagreb, 18. svibnja 2023.
Na temelju odredbe članka 36. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13., 85/15. i 69/22.), Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora objavljujeJAVNI POZIV
za dostavu kandidatura za izbor povjerenika za informiranjeSukladno odredbi članka 36. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13., 85/15. i 69/22.), povjerenik za informiranje bira se na vrijeme od pet godina uz mogućnost ponovnog izbora.
Sukladno odredbi članka 37. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13., 85/15. i 69/22.), za povjerenik za informiranje može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
- hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske
- završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne ili društvene struke
- najmanje 10 godina radnog iskustva u struci
- istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije
- koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti
- koja nije član političke stranke.
Sukladno članku 18. stavku 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, br. 79/07. i 86/12.), za kandidate za povjerenika za informiranje od Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost zatražit će se uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri.
Kandidati uz životopis trebaju priložiti dokumentaciju o ispunjenju gore navedenih uvjeta, a posebno:
- dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika osobne iskaznice, vojne iskaznice, putovnice ili domovnice)- uvjerenje o prebivalištu na području Republike Hrvatske (preslika ili putem sustava e-Građani)
- dokaz o završenom stupnju obrazovanja (preslika)
- dokaz o radnom iskustvu u struci - izvornik ili preslika radne knjižice odnosno elektronički zapis ili potvrda o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te potvrdu poslodavca iz koje je vidljivo da kandidat ima najmanje 10 godina radnog iskustva u struci (preslika ili putem sustava e-Građani)
- uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja ne vodi kazneni postupak, ne starije od 6 mjeseci (preslika ili putem sustava e-Građani)
- potvrdu Ministarstva financija – Porezne uprave da je kandidat podmirio sve dospjele obveze
- izjavu da nije član političke stranke
- popunjeni i potpisani upitnik za sigurnosnu provjeru II. stupnja te pisanu suglasnost za provođenje sigurnosne provjere II. stupnja.Obrazac upitnika za sigurnosnu provjeru II. stupnja nalazi se na web stranici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost www.uvns.hr.
Svi priloženi životopisi kandidata biti će javno objavljeni na web stranici Hrvatskoga sabora. Podnošenjem prijave na Javni poziv smatra se da podnositelj daje suglasnost na javnu objavu životopisa na web stranici Hrvatskoga sabora.
Rok za podnošenje prijave je 30 dana od dana objave Javnog poziva u „Narodnim novinama“.
Prijave se upućuju Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, na adresu: Hrvatski sabor, 10000 Zagreb, Trg sv. Marka 6.
Nepotpune i nepravodobne prijave neće se uzeti u razmatranje.PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
51. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Prigovora protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je podnio zastupnik Željko Sačić
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 51. sjednici održanoj 21. travnja 2023. godine odlučio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik Željko Sačić dana 19. travnja 2023. godine.
Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Zastupnici u Hrvatskom saboru moraju voditi računa da svojim ponašanjem ne omalovažavaju i vrijeđaju predsjedatelja ili druge zastupnike, odnosno odstupaju od pravila ponašanja u Hrvatskom saboru. Predsjedateljeva dužnost je zaštititi dignitet Hrvatskoga sabora, svakog zastupnika i svoj dignitet. Stoga, u svakoj situaciji pa i u konkretnom slučaju, kad predsjedatelj procijeni da je zastupnik povrijedio kogentnu poslovničku normu koja regulira naprijed navedeno, može zastupniku izreći stegovnu mjeru udaljenja sa sjenice. Također, napominje se kako je poslovnički institut stanke dio sjednice Hrvatskoga sabora.
Imajući u vidu navedeno, smatra se kako je predsjedatelj odlučio o primjeni navedene mjere u skladu s poslovničkim odredbama.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
49. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o izvješćima o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. i 2021. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 29. ožujka 2023. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2021. godine te Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2022. godine.
Odbor je navedena izvješća raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je Povjerenik za informiranje.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“ ), predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu te jednoglasno (8 glasova „ZA“), da prihvati Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu.
Također, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“ ) donio sljedeći
ZAKLJUČAK
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2020. godinu te Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2021. godinu.
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedena izvješća uzajamno povezana uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o izvješćima o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2019., 2020. i 2021. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 49. sjednici održanoj 29. ožujka 2023. godine raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 28. svibnja 2020. godine, Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 28. svibnja 2021. godine te Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2021. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 30. ožujka 2022. godine.Odbor je navedena izvješća raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznijela je predsjednica Povjerenstva.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“), predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2019. godinu, jednoglasno (8 glasova „ZA“), predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu te jednoglasno (8 glasova „ZA“), predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2021. godinu.
Također, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio sljedeći
ZAKLJUČAK
Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2019. godinu, Izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2020. godinu te Izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2021. godinu.
Obrazloženje:
S obzirom na to da su navedena izvješća uzajamno povezana uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2023. godini
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/23-01/10
Urbroj: 6521-1-23-01
Zagreb, 29. ožujka 2023.
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 29. ožujka 2023. godine donio jeO D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2023. godini u iznosu od 8.326.875,00 eura.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 146/22.) u iznosu od 2.081.718,75 eura.Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine iznosi 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine iznosi 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine iznosi 2.081.718,75 eura.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(43 zastupnika i 19 zastupnica) 852.704,03 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 473.724,46 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 150.791,17 eura
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 108.089,24 eura
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 70.725,06 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.367,49 eura7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.367,49 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 26.688,70 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 26.688,70 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 26.688,70 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 14.678,79 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 14.678,79 eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 14.678,79 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 14.678,79 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 14.678,79 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 14.678,79 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 13.344,35 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 14.678,79 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 13.344,35 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 13.344,35 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 13.344,35 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 13.344,35 euraIV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 146/22.).
V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. travnja 2023. godine.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,
POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJEUz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2023. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 8.326.875,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2023. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 146/22.) u iznosu od 2.081.718,75.Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura.Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 13.344,35 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 14.678,79 eura za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine odnosno od 1. listopada do 31. prosinca 2023.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. travnja do 30. lipnja 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, od 1. srpnja do 30. rujna 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura te od 1. listopada do 31. prosinca 2023. godine u iznosu od 2.081.718,75 eura, raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.Uz točku IV.
Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 146/22.).Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
Dostaviti:1. Hrvatska demokratska zajednica
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
3. Most
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
5. Hrvatska seljačka stranka
6. Istarski demokratski sabor
7. Samostalna demokratska srpska stranka
8. Hrvatska demokršćanska stranka
9. Hrvatska stranka umirovljenika
10. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
11. Hrvatski suverenisti
12. Narodna stranka – Reformisti
13. Domovinski pokret
14. Možemo-politička platforma
15. Hrvatska konzervativna stranka
16. Nova ljevica
17. Radnička fronta
18. Blok za Hrvatsku
19. Stranka s imenom i prezimenom
20. Fokus
21. Centar
22. Građansko - liberalni savez
23. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
26. Robert Jankovics
27. Furio Radin
28. Vladimir Bilek
29. Veljko Kajtazi
30. Ministarstvo financija
31. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
32. Državni ured za reviziju
33. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
34. Pismohrana
48. sjednica -
- ×
Mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o ovlasti predlaganja donošenja promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-03/23-06/07
Urbroj: 6521-1-23-02
Zagreb, 08. ožujka 2023.
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORAPredmet: Zahtjev za mišljenje - odgovor, daje se
Poštovani,
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zaprimio je Vaš podnesak dana 01. ožujka 2023. godine, Klasa: 021-03/23-06/07, Urbroj: 6511-23-01, kojim tražite mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 48. sjednici održanoj 08. ožujka 2023. godine nakon provedene rasprave (6 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 1 glasom „SUZDRŽAN“) donio je
MIŠLJENJE
Sukladno odredbi članka 60. stavka 1. podstavka 11. Poslovnika Hrvatskoga sabora jedino Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav ima ovlast predlagati donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
47. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 452
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 47. sjednici održanoj 15. veljače 2023. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2023. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se donošenje ovoga Zakona predlaže imajući u vidu potrebu ubrzavanja radova na poslovima obnove od potresa na područjima Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Krapinsko-zagorske i Karlovačke županije te Grada Zagreba, a što će se postići obavljanjem tih poslova u okviru djelokruga jednog tijela državne uprave-Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Tijekom rasprave predloženo je uzeti u obzir Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje kojom su, između ostalog, ustrojene područne službe, a kojima je svrha komunikacija s građanima prema mjestu prebivališta. Objašnjeno je kako će se o takvim pitanjima voditi računa prilikom uređenja novih uredaba o unutarnjem ustrojstvu i pravilnicima o unutarnjem redu Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstva financija.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
46. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 420
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 46. sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (NPOO) provodi reforma sustava plaća u državnoj upravi i javnim službama. Preduvjet za provedbu reforme je analiza plaća u državnim tijelima i javnim službama. Donošenje novog Zakona o plaćama u državnoj službi je pokazatelj uspješno provedene investicije iz NPOO-a te ujedno i uvjet koji Republika Hrvatska treba ispuniti da bi mogla dobiti financijska sredstava iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost. Stoga se predlaže i donošenje ovoga Zakona.
Tijekom rasprave izraženo je mišljenje kako je potrebno preispitati odredbe ovog Prijedloga u odnosu na određivanje koeficijenata složenosti poslova za državne dužnosnike (u odnosu na državne službenike) imajući u vidu poštovanje načela hijerarhije u sustavu državne uprave.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2023. godini
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/22-01/39
Urbroj: 6521-1-22-01
Zagreb, 7. prosinca 2022.Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 7. prosinca 2022. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2023. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2023. godini u iznosu od 8.326.875,00 eura.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2023. godine raspoređuju se sredstva:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 3.404.505,38 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 1.897.330,31 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 603.938,94 eura
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 432.911,99 eura
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 283.263,40 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 165.682,37 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 165.682,37 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 106.891,85 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 106.891,85 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 106.891,85 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 58.790,52 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 euraIII.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 851.126,34 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 474.332,58 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 150.984,74 eura
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 108.228,00 eura
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 70.815,85 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.420,59 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.420,59 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 26.722,96 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 26.722,96 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 26.722,96 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 14.697,63 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 euraIV.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine.
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2023. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 8.326.875,00 eura. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2023. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Uz točku II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2023. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 53.445,92 eura, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 58.790,52 eura te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno u jednakim iznosima na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika.
Uz točku IV.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV Dražen Bošnjaković
45. sjednica -
44. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, drugo čitanje, P.Z. br. 315
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako će na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, uvažavajući naprijed navedena materijalna i vremenska ograničenja. Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 10. prosinca 2022., s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2023.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 415
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. donijela Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Navedenim Akcijskim planom određene su mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Također, između ostaloga, utvrđena je obveza donošenja odgovarajuće promjene Zakona o udrugama. Tako se ovim Prijedlogom predlaže uredit postojeći pravni okvir za udruge sa svojstvom pravne osobe i strane udruge u dijelu koji se odnosi na osnivača udruge, stranu udrugu i osobu ovlaštenu za zastupanje udruge i strane udruge.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 414
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 44. sjednici održanoj 29. studenoga 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 12. svibnja 2022. donijela Zaključak o prihvaćanju Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Navedenim Akcijskim planom određene su mjere i aktivnosti usmjerene na jačanje hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te je, između ostaloga, utvrđena obveza donošenja odgovarajuće promjene Zakona o ustanovama.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
43. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 411
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 43. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o državnim službenicima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. studenoga 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se donošenje ovoga Zakona predlaže da bi se spriječio odljev velikog broja državnih službenika krajem 2022. godine, koji rade na najsloženijim i najodgovornijim poslovima u državnoj službi i time osiguralo pravovremeno i učinkovito obavljanje poslova tijela državne uprave i drugih državnih tijela za vrijeme dok se ne nađe odgovarajuća zamjena za službenike koji su ostvarili uvjete za odlazak u mirovinu.
Tijekom rasprave predloženo je koeficijente složenosti poslova povećati onim državnim službenicima (deficitarnih struka) kojima su prenisko određeni. Također, predloženo je okolnost zadržavanja službenika ili prijama u državnu službu, vezati za negativni ishod javnog natječaja za prijam u državnu službu kako bi se izbjegla mogućnost da svi državni službenici koje žele ostati u državnoj službi u njoj i ostanu nakon 65. godine života, bez obzira na deficitarnost struke.
Također, problematizirano je pitanje napredovanja u državnoj službi te učinkovitosti obavljanja poslova u javnoj i državnoj upravi.
Odbor jednoglasno (10 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
42. sjednica -
- ×
Prijedlog kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-03/22-06/17
Urbroj: 6521-1-22-09
Zagreb, 16. studenoga 2022.
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA
Predmet: Prijedlog kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru
U skladu s člancima 17., 172. i 214. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 42. sjednici održanoj 16. studenoga 2022. godine utvrdio je Prijedlog kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru te ga podnosi Hrvatskom saboru.Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen BošnjakovićODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
___________________________________________________________________________
PRIJEDLOG KODEKSA O ETIČKOM DJELOVANJU ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU
Zagreb, studeni 2022.
Uzimajući u obzir da je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj;
Uzimajući u obzir da se mandat zastupnika u Hrvatskom saboru temelji na povjerenju koje su im građani iskazali na izborima i da mandat zastupnika u Hrvatskom saboru nije obvezujući;
Uzimajući u obzir da povjerenje koje su građani na izborima iskazali zastupnicima treba opravdati i ojačati;
Želeći afirmirati zaštitu ljudskog dostojanstva kao glavno etičko načelo obavljanja zastupničke dužnosti;
Na temelju članka 17. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. i 123/20.) Hrvatski sabor na sjednici održanoj ___________ donio je
KODEKS O ETIČKOM DJELOVANJU ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU
I. OSNOVNE ODREDBE
1. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Kodeksom o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru uređuju se temeljne vrijednosti i pravila o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru (u daljnjem tekstu: zastupnici).
2. TEMELJNE VRIJEDNOSTI
Članak 2.
(1) Temeljne su vrijednosti ovoga Kodeksa poštenje, istinitost, jednakost, pravednost, objektivnost, ravnopravnost, nepristranost, odgovornost, otvorenost, poštovanje i kultura dijaloga.
(2) Zastupnik obavlja zastupničku dužnost u javnom interesu u skladu s pravilima dobrog ponašanja koja proizlaze iz prisege koju je dao prilikom stupanja na dužnost.
(3) Zastupnik ne smije pozivati ili se u svom privatnom i javnom djelovanju ponašati nasilno, nepoštovati propise, širiti nacionalnu, vjersku, rasnu mržnju ili nesnošljivost temeljem spola, roda i seksualnog opredjeljenja niti na koji drugi način poticati ili kršiti ljudska prava.
(4) Političko nadmetanje i rasprave u Hrvatskom saboru treba voditi slobodno, otvoreno i argumentirano, a u raspravama se koristiti činjenično utemeljenom i za temu relevantnom i argumentiranom kritikom.
II. PRAVILA O ETIČKOM DJELOVANJU
Članak 3.
(1) Zastupnik mora urediti svoje privatne poslove kako bi spriječio predvidljivi sukob interesa, a ako se takav sukob pojavi, mora ga razriješiti tako da zaštiti javni interes u skladu sa zakonom koji uređuje sprječavanje sukoba interesa.
(2) Zastupnik mora na početku svoje rasprave istaknuti ako ima privatni interes koji utječe ili bi mogao utjecati na mišljenja i stajališta koja iznosi u raspravi.
Članak 4.
Zastupnik može na početku svoje rasprave istaknuti ako iznosi mišljenja, stajališta, primjedbe ili prijedloge druge fizičke ili pravne osobe kao doprinos raspravi u Hrvatskom saboru.
Članak 5.
(1) Zastupnik djeluje na način da štiti ugled Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i zastupničke dužnosti kao i da teži poboljšanju ugleda Hrvatskoga sabora u zemlji i inozemstvu.
(2) Zastupnik se u svom ponašanju ne smije pozivati ili koristiti svoj zastupnički položaj kako bi ostvario prednost ili korist za sebe ili s njim povezane osobe u ophođenju s građanima, javnim ili privatnim institucijama i javnosti općenito.
Članak 6.
Zastupnik mora raspolagati imovinom Hrvatskoga sabora savjesno i odgovorno.
Članak 7.
(1) Zastupnik treba voditi računa da se u ophođenju sa zastupnicima i drugim osobama ponaša pristojno štiteći dignitet i osobnost sugovornika.
(2) U raspravi u Hrvatskom saboru kao i u javnim nastupima zastupnicima osobito nije dopušteno:
- postupati protivno odredaba Ustava Republike Hrvatske, Poslovnika Hrvatskoga sabora i drugih propisa
- ometanje i sprečavanje potpunog i slobodnog izražavanja volje drugih zastupnika
- širenje zlonamjerne ili neutemeljene optužbe protiv drugih zastupnika i drugih osoba
- isticanje fizičkih, psihičkih i drugih osobina ostalih zastupnika radi njihova omalovažavanja
- iznošenje laži i insinuacija o privatnom životu drugih zastupnika i članova njihovih obitelji
- vrijeđanje drugih zastupnika i drugih osoba, svađanje, ucjenjivanje, poticanje na nasilje, netoleranciju i diskriminaciju
- vrijeđanje stranih država i međunarodnih organizacija kao i osoba koje ih predstavljaju.
Članak 8.
Zastupnici su dužni izvršavati obveze koje proizlaze iz zastupničke dužnosti savjesno i odgovorno, u dobroj vjeri i prema svojim sposobnostima u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i Poslovnikom Hrvatskoga sabora.
Članak 9.
Zastupnici su dužni odnositi se prema predstavnicima medija s poštovanjem i omogućiti im da profesionalno obavljaju svoj posao.
Članak 10.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav prati provedbu ovog Kodeksa.
III. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 11.
Ovaj Kodeks stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
I. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI KODEKSOM O ETIČKOM DJELOVANJU ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU TE POSLJEDICE KOJE ĆE NJEGOVIM DONOŠENJEM NASTATI
Pravna pravila o obnašanju dužnosti zastupnika u Hrvatskom saboru odavno su u Republici Hrvatskoj propisana pravnim aktima različite pravne snage i pravne prirode. Imajući u vidu relevantne odredbe Ustava Republike Hrvatske, Poslovnika Hrvatskoga sabora, Zakona o sprječavanju sukoba interesa može se zaključiti da u Republici Hrvatskoj postoji kvalitetan i koherentan sustav pravnih normi koji omogućuje zastupnicima u Hrvatskom saboru da, s jedne strane, slobodno i otvoreno obavljaju svoju zastupničku dužnost te, s druge strane, da se spriječe ili sankcioniraju djelovanja koja nisu u skladu s očekivanjima javnosti da zastupnici obavljaju zastupničku dužnost u javnom interesu.
Unatoč postojanju dobrog normativnog okvira, posebice u području otkrivanja i sprječavanja sukoba interesa, recentna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da građani u sve većoj mjeri gube povjerenje u institucije i političare što osobito vrijedi za Hrvatski sabor i njegove zastupnike. Pitanje postizanja povjerenja građana u državne institucije jedno je od temeljnih pitanja i izazova za suvremene demokratske poretke. Zbog toga se na nacionalnim razinama, ali i na međunarodnoj razini ulažu znatni napori s ciljem vraćanja povjerenja građana u institucije državne vlasti s posebnim naglaskom na parlamente. Jedan od recentnih takvih napora poduzima se u okviru međunarodne organizacije Vijeća Europe, preciznije njegova antikorupcijskog tijela GRECO (Group of States against Corruption). GRECO je u svom četvrtom evaluacijskom krugu, pored ostaloga, usmjerio svoje napore na otkrivanje i otklanjanje korupcijskih rizika koji se pojavljuju u vezi s obavljanjem dužnosti zastupnika u parlamentu pri čemu je navedeno tijelo u Izvješću koje se odnosi na Republiku Hrvatsku utvrđenom još 20. lipnja 2014. preporučilo izradu i donošenje kodeksa djelovanja za zastupnike u Hrvatskom saboru.
Na temelju preporuka GRECO-a Hrvatski sabor je u veljači 2015. godine donio Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. kojom se obvezao na donošenje kodeksa djelovanja za zastupnike u Hrvatskom saboru.
Polazeći od konkretnih preporuka GRECO-a utvrđeno je da u pogledu obavljanja zastupničke dužnosti ne postoje jasna pravila o ad hoc otkrivanju privatnih interesa.
Prilikom izrade ovoga prijedloga vodilo se računa o postizanju optimalne ravnoteže u odnosu broja apstraktnih normi (temeljne vrijednosti) i konkretnijih normativnih zapovijedi.
Zaključno, cilj je ovoga prijedloga unaprijediti standarde u obavljanju javnih dužnosti općenito i utjecati na proliferaciju etičkih normi u politički sustav. Očekuje se da će se bavljenje politikom time etablirati kao profesionalna djelatnost za koju vrijede posebni standardi kvalitete i etičnosti kao što je slučaj i s drugim profesijama.
II. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE KODEKSA O ETIČKOM DJELOVANJU ZASTUPNIKA U HRVATSKOM SABORU
Ocjenjuje se da za potrebe provedbe ovog akta neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu.
III. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDABA PRIJEDLOGA
Uz članak 1.
Odredbom članka 1. određuje se predmet Etičkog kodeksa navođenjem glavnih pitanja koja se njime namjeravaju urediti. Prvotno to su temeljne vrijednosti i materijalna pravila Kodeksa. U odredbi o predmetu uređenja utvrđuje se ograničeni personalni doseg Kodeksa koji se primjenjuje isključivo na zastupnike u Hrvatskom saboru.
Uz članak 2.
Ova je odredba sastavljena po uzoru na odredbu iz točke I. Izbornog etičkog kodeksa (1) iz kolovoza 2016. godine. Analizom odredbi izbornih etičkih kodeksa od 1999. godine naovamo, jasno je vidljivo kako su se razvijala i unaprjeđivala etička pravila o ponašanju sudionika izborne promidžbe čime su uspostavljeni visoki standardi političkih rasprava u javnosti za vrijeme izborne promidžbe.
Naznačena pravila (temeljne vrijednosti) po analogiji su primjenjiva i na rasprave koje se pred javnošću vode u Hrvatskom saboru stoga ih se predlaže, prilagođena i dopunjena, recipirati u Kodeks. Temeljne vrijednosti po svojoj funkciji čine načela obavljanja zastupničke dužnosti i ona prožimaju sve norme u nastavku Kodeksa.
Imajući u vidu neke specifičnosti zastupničke dužnosti kao i relevantne međunarodne standarde (2) temeljne vrijednosti preuzete iz Izbornog etičkog kodeksa u stavku 1. dopunjene su trima sastavnicama. To su objektivnost, nepristranost, otvorenost i jednakost. U nastavku se Kodeksa pravilima o etičkom djelovanju zastupnika posebno oživotvoruje načelo otvorenosti (vidi čl. 4. i 5. s pripadajućim obrazloženjima).
Stavkom 2. uređuje se načelo po kojemu se zastupnička dužnost obavlja u javnom interesu.
Premda odredba stavka 3. po svojoj funkciji sličnija odredbama u članku 8. procijenjeno je da se, zbog važnosti njome zaštićenih vrijednosti, treba uvrstiti u temeljne vrijednosti Kodeksa.
Uz članak 3.
Odredba članka 3. stavka 1. izrađena je po uzoru na odredbu članka 8. Zakona o sprječavanju sukoba interesa pri čemu se nastojalo jasno ukazati na preventivni karakter norme kao i na potrebu postupanja u skladu s relevantnim normama Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Odredba članka 3. zahtjeva od zastupnika, kada raspravlja o stvari u kojoj ima neki privatni interes, da taj interes na početku svoje raspravi javno obznani svima. Riječ je o jednostavnom obliku „otkrivanja“ (eng. disclosure) privatnog interesa. Iako je pojam privatnog interesa definiran Zakonom o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“, br. 143/21.) očekuje se da se zastupnici informiraju o tumačenju tog pojma u praksi Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa (3).
Uz članak 4.
Odredba članka 4. uređuje situaciju u kojoj će se u tijeku svog mandata naći svaki zastupnik. Jedna od primarnih zastupničkih uloga sastoji se u tome da saslušaju javnost koja je zainteresirana za neku odluku koja se donosi u Saboru bilo da se radi o građanima, udruženjima građana, trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama i sl. U tom slučaju očekuje se od zastupnika da naznači kako iznosi stajališta trećih osoba.
Uz članak 5.
Ova odredba sadržava vrlo uopćenu normu koja se često može pronaći u sličnim propisima koje donose drugi parlamenti.
U stavku 2. nastojalo se upozoriti zastupnike da u svom djelovanju ne koriste svoj zastupnički položaj radi ostvarivanja koristi za sebe ili povezane osobe u ophođenju s drugima i to primjerice pozivanjem na svoj imunitet i sl.
Uz članak 6.
Propisuje se obveza odgovornog i racionalnog raspolaganja imovinom Hrvatskoga sabora.
Uz članak 7.
Razmatrana je odredba ostvarenje temeljnog načela izraženog u preambuli Kodeksa. U bitnom, njome se preciznije ističu očekivanja od zastupnika kada vode rasprave u Hrvatskom saboru, a ratio ovih normi lako je moguće pronaći u temeljnim vrijednostima.
Uz članak 8.
Odredba se odnosi na radnu etiku zastupnika i propisuje razinu posvećenosti zastupničkom poslu koja se očekuje od svakog zastupnika.
Uz članak 9.
Odredba je zamišljena kao naputak zastupnicima kako bi se pripadnicima novinarske profesije omogućilo ispunjavanje njihove funkcije izvještavanja javnosti o radu Sabora koja čini jedan od glavnih stupova suvremenog demokratskog poretka.
Uz članak 10.
Ovom se odredbom propisuje kako će provedbu Kodeksa pratiti Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
Uz članak 11.
Ovdje se određuje objava Kodeksa s uobičajenim sedmodnevnim vakacijskim rokom nakon kojega će Kodeks izazvati pravne učinke.
________________________
(1) Narodne novine broj 75/16.
(2) O tome vidi više: Backgorund study: Professional and Ethical Standards for Parliamentarians, OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights; Power, G., Handbook on Parliamentary Ethics and Conduct, a Guide for Parliamentarians, Global task force on parliamentary ethics.
(3) Pojedinačni akti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa javno se objavljuju na internetskim stranicama Povjerenstva, https://www.sukobinteresa.hr/hr/akti
41. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2018. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 41. sjednici održanoj 19. listopada 2022. godine raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2018. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, aktom od 28. svibnja 2019. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznijela je predsjednica Povjerenstva.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“), prima na znanje Izvješće o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2018. godinu .
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
39. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju Prigovora protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je podnijela zastupnica Dalija Orešković
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 30. rujna 2022. godine raspravio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela zastupnica Dalija Orešković dana 23. rujna 2022. godine, a koji je ovaj Odbor zaprimio 26. rujna 2022. godine.
Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Odredbom članka 241. Poslovnika Hrvatskoga sabora uređen je način izricanja stegovne mjere udaljenja sa sjednice Sabora. Odredbom članka 242. Poslovnika Hrvatskoga sabora precizira se način na koji zastupnik može podnijeti prigovor protiv navedene stegovne mjere.
Kako se stegovna mjera izriče zastupniku u cilju zabrane nazočnosti na sjednici Sabora zbog točno određenog specifičnog razloga, svrha odredbe članka 242. Poslovnika Hrvatskoga sabora je da zastupnik, u zaštiti svog prava, može podnijeti prigovor na konkretnu stegovnu mjeru. Stoga, prigovor protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice Sabora može podnijeti isključivo onaj zastupnik kojemu je stegovna mjera izrečena.
Kako je iz fonograma 12. sjednice Hrvatskoga sabora od 22. rujna 2022. godine razvidno da je u konkretnom slučaju stegovna mjera udaljenja sa sjednice izrečena zastupniku Željku Lenartu, zastupnica Dalija Orešković nije poslovnički ovlaštena na podnošenje prigovora protiv navedene stegovne mjere.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora koji je podnijela zastupnica Karolina Vidović Krišto
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 39. sjednici održanoj 30. rujna 2022. godine raspravio je o Zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnijela zastupnica Karolina Vidović Krišto dana 29. rujna 2022. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
I. Poslovničkom odredbom članka 236. zajamčeno je pravo zastupniku da odmah dobije riječ kad želi govoriti o povredi Poslovnika. U tom slučaju njegov govor traje pola minute. Međutim, isto tako je odredbom članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora određeno da zastupnik ne smije ni započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio da govori o povredi konkretnih poslovničkih odredbi. Znači, kada je očito da se zastupnik javio da govori o povredi Poslovnika, a njegov govor predstavlja npr. repliku na izlaganje drugog zastupnika (što je ovlašten procijeniti predsjedatelj sukladno poslovničkim odredbama i dosadašnjim obvezujućim mišljenjima ovog Odbora), predsjedatelj ga odmah može prekinuti u govoru.
Stoga uvidom u video prijenos 12. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 28. rujna 2022. godine, vidljivo je kako je predsjedatelj zastupnici izrekao stegovne mjere u skladu s poslovničkim odredbama.
II. Također, imajući u vidu odredbu članka 236. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora te dosadašnja obvezujuća mišljenja ovog Odbora, a u odnosu na drugi dio Zahtjeva, ovaj Odbor nije ovlašten odlučivati.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/22-01/30
Urbroj: 6521-1-22-01
Zagreb, 30. rujna 2022.
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 30. rujna 2022. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnika
I.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini u iznosu od 54.861.183,00 kuna.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 11/22.) u iznosu od 27.430.591,50 kuna.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 78/22.) u iznosu od 13.715.295,75 kuna.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 13.715.295,75 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine iznosi 13.715.295,75 kuna.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 13.715.295,75 kuna i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 5.607.601,66 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 3.125.115,53 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 994.755,08 kuna
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 713.054,53 kuna
5. Možemo-politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 466.566,54 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 272.897,41 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 272.897,41 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 176.062,85 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 176.062,85 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 176.062,85 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 96.834,57 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 96.834,57 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 96.834,57 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 96.834,57 kuna
15. Centar
(1 zastupnica) 96.834,57 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 96.834,57 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 88.031,42 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 96.834,57 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 88.031,42 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 88.031,42 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 88.031,42 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 88.031,42 kuna
IV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 78/22.).
V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. listopada 2022. godine.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,
POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen BošnjakovićOBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ br. 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2022. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 54.861.183,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 11/22.) u iznosu od 27.430.591,50 kuna.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 78/22.) u iznosu od 13.715.295,75 kuna.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 13.715.295,75 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 88.031,42 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 96.834,57 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna, raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku IV.
Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ br. 78/22.).
Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
37. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 336
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. kolovoza 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako s obzirom na to da je Vlada Republike Hrvatske donijela Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom, potrebno u zakonima koji sadrže prekršajne odredbe na temelju kojih se prekršitelji sankcioniraju novčanom kaznom čiji je iznos izražen u kunama, zamijeniti te iznose onima izraženim u euru, s ciljem učinkovite i pravodobne prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute.
Odbor jednoglasno (10 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 315
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 315
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 37. sjednici održanoj 20. rujna 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. srpnja 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora
Odbor jednoglasno (10 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 011-01/22-01/06
Urbroj: 6521-1-22-01
Zagreb, 20. rujna 2022.Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 20. rujna 2022. donio
ODLUKU
o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske
I.
Javna rasprava o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske započinje 20. rujna 2022. objavom Prijedloga za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora i trajat će do 20. listopada 2022.
II.
Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, putem obrasca objavljenog na internetskim stranima Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Prijedlog za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske
Članak 1.
U Ustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 8/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) u članku 87. stavku 3. riječi: „deset posto od ukupnog broja“ zamjenjuju se brojem: „250.000“.
U stavku 4. iza riječi: „pristupili referendumu“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „uz uvjet da ta većina za prijedlog promjene Ustava i organskih zakona iznosi najmanje trećinu, a za ostala referendumska pitanja najmanje četvrtinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj“.
Članak 2.
U članku 129. podstavku 9. iza riječi: „sporove“ dodaju se riječi: „odnosno sporove u postupku državnog referenduma“.
Članak 3.
U članku 142. stavku 4. iza riječi: „pristupili referendumu“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „uz uvjet da ta većina iznosi najmanje polovinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 4.
Hrvatski sabor donijet će Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Promjene Ustava.
Članak 5.
Ovlašćuje se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora da izradi i objavi pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske.
Članak 6.
Promjena Ustava stupa na snagu danom proglašenja.
OBRAZLOŽENJEI. USTAVNA OSNOVA ZA UTVRĐIVANJE NACRTA PROMJENE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Ustavna osnova za utvrđivanje Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske sadržana je u odredbi članka 148. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske.
II. OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI PROMJENOM USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Odlukom o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske koju je Hrvatski sabor donio na 10. sjednici održanoj 15. srpnja 2022. odlučeno je da se pristupa promjeni Ustava Republike Hrvatske prema Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je, na temelju članka 147. Ustava Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 92 zastupnika u Hrvatskom saboru aktom od 11. srpnja 2022.
Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju od 13. srpnja 2022., podržala je Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
Ovim Prijedlogom predlažu se promjene odredbi Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 8/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - u daljnjem tekstu: Ustav) kojima se uređuje referendum u dijelu kojim se utvrđuje broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma te potrebna većina za odlučivanje na referendumu tzv. kvorum odlučivanja.
Republika Hrvatska ustrojena je kao predstavnička demokracija. Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Međutim, već je Ustavom iz 1990. („Narodne novine“, br. 56/90.) bila propisana mogućnost da narod ostvaruje vlast ne samo „izborom svojih predstavnika“, nego i „neposrednim odlučivanjem“.
Ustav iz 1990. godine razlikovao je obvezni i fakultativni referendum, a ta je razlika zadržana sve do danas.
Kad je riječ o obveznom referendumu, članak 135. Ustava iz 1990. ograničio je provedbu obveznog referenduma samo na pitanje udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama, odnosno na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske. Predmet odlučivanja na obveznom referendumu do danas se nije mijenjao, iako je u dijelu koji se odnosi na razdruživanje modificiran. Posebnost je tog postupka obveznog referenduma bila i ostala u tome što o udruživanju, odnosno razdruživanju prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, a nakon toga se provodi referendum na kojem se donosi odluka, što znači da u donošenju odluke sudjeluju i Hrvatski sabor i narod (birači). Većina potrebna za donošenje odluke na obveznom referendumu mijenjala se kroz ustavotvorna razdoblja, tako da se prvih deset godina donosila većinom glasova ukupnog broja birača u Republici/državi (1990. - 2010.), a od 16. lipnja 2010., nakon stupanja na snagu četvrte Promjene Ustava, donosi se većinom glasova birača koji su pristupili referendumu.
Do danas su u Republici Hrvatskoj održana dva obvezna referenduma: prvi je održan 19. svibnja 1991. godine na temelju Odluke o raspisu referenduma („Narodne novine“, br. 21/91.). S obzirom na to da nije imao posebni naziv, taj se referendum prepoznaje kao onaj na kome se odlučivalo o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Drugi je održan 22. siječnja 2012. godine na temelju Odluke o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji („Narodne novine“, br. 151/11.).
Kad je riječ o fakultativnom referendumu, u članku 87. Ustava iz 1990. godine bilo je predviđeno da referendum mogu inicirati i ujedno raspisati samo Hrvatski sabor (tadašnji Zastupnički dom) te predsjednik Republike Hrvatske (dalje: Predsjednik) na prijedlog Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada) i uz supotpis predsjednika Vlade.
Predmet odlučivanja na fakultativnom referendumu nije se mijenjao sve do danas. On je od samog početka bio usmjeren na prijedloge akata koji još nisu stupili na snagu (prijedlog za promjenu Ustava, prijedlog zakona). Sukladno tome, Ustav je prihvatio, kao temeljni, koncept tzv. propozitivnog referenduma, izostavljajući iz njegova dosega Ustav i zakone koji su na snazi, osim posredno, preko prijedloga promjene Ustava i prijedloga zakona za izmjenu i/ili dopunu zakona o kojima bi se odlučivalo na referendumu.
Drugom Promjenom Ustava iz 2000. godine („Narodne novine“, br. 113/00.) članak 87. dopunjen je odredbom kojom se u ustavni poredak Republike Hrvatske prvi put uveo institut narodne inicijative. Pojam „narodna inicijativa“ uveden je u hrvatski pravni poredak kroz praksu Ustavnog suda (odluka broj: U-VIIR-4640/2014 od 12. kolovoza 2014., „Narodne novine“, br. 104/14 i 130/14 – ispravak, točka 28.). Prema novom stavku 3. članka 87. Ustava, Hrvatski sabor dužan je raspisati referendum, u skladu sa zakonom, ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Za predmet odlučivanja na referendumu narodne inicijative ustavotvorac je odredio „pitanja iz stavka 1. i 2. ovog članka“, to jest ista pitanja o kojima su fakultativni referendum ovlašteni raspisati Hrvatski sabor i Predsjednik na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade (prijedlog za promjenu Ustava, prijedlog zakona, drugo pitanje iz djelokruga Hrvatskog sabora, odnosno drugo pitanje za koje Predsjednik drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike). U Priopćenju o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka broj: SuS-1/2013 od 14. studenoga 2013. („Narodne novine“, br. 138/13.), Ustavni sud obrazložio je da bi se funkcija narodnih inicijativa koja izvire iz članka 87. stavka 3. Ustava „mogla sažeti u formulu: u pravnom poretku promijeniti nešto što već postoji ili u pravni poredak unijeti nešto novo, što do sada nije postojalo“ (točka 9. obrazloženja). Sukladno tome, i referendum narodne inicijative također počiva na konceptu propozitivnih referenduma.
Do danas je u Republici Hrvatskoj održan jedan referendum narodne inicijative, i to o prijedlogu promjene Ustava radi dopune Ustava definicijom braka kao životne zajednice žene i muškarca. Taj je prijedlog promjene Ustava pripremio i oblikovao sam organizacijski odbor narodne ustavotvorne inicijative, a prikupio je 683.948 potpisa birača, odnosno više od deset posto od ukupnog broja upisanih birača u Republici Hrvatskoj. Na toj je osnovi Hrvatski sabor donio Odluku o raspisivanju državnog referenduma („Narodne novine“, br. 134/13.) koji se održao 1. prosinca 2013. godine. Birači su na referendumu donijeli odluku o promjeni Ustava.
Kad je riječ o većini potrebnoj za odlučivanje na fakultativnom referendumu, u članku 87. Ustava iz 1990. godine bilo je predviđeno da se na referendumu odlučuje većinom glasova birača koji su glasali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača u Republici. Četvrtom Promjenom Ustava iz 2010. godine ta je odredba izmijenjena, tako da od 16. lipnja 2010. godine važi ustavno pravilo da se na fakultativnom referendumu, isto kao na obveznom, odlučuje većinom (glasova) birača koji su pristupili referendumu.
U skladu s člankom 87. stavkom 3. Ustava, Hrvatski sabor će raspisati referendum ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To je ukupan broj birača upisanih u evidenciju birača s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Ta je evidencija birača sastavni dio registra birača. Takvo se zakonsko određenje temelji na odluci Ustavnog suda broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. („Narodne novine“, br. 156/14.). U toj je odluci Ustavni sud u povodu narodne ustavotvorne inicijative za raspisivanje referenduma „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom“ prvi put u svojoj praksi razmatrao značenje ustavne odredbe o „ukupnom broju birača u Republici Hrvatskoj“ u smislu članka 87. stavka 3. Ustava. Utvrdio je da „Ustav dopušta samo takvu interpretaciju koja dovodi do objektivnog, razumnog i za razvitak demokratskog društva svrsishodnog mjerila za određivanje ‘deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj’ u smislu članka 87. stavka 3. Ustava“ (točka 10.1. odluke). Na pitanje o tome tko ima pravo svojim potpisom zatražiti raspisivanje referenduma, Ustavni sud odgovorio je „da svaki birač u smislu članka 45. Ustava (to jest svaki punoljetni hrvatski državljanin bez obzira na prebivalište) koji se u dane prikupljanja potpisa nalazi ili se zatekne na području Republike Hrvatske ima pravo dati svoj potpis na inicijativu za raspisivanje referenduma, jer na taj način izražava svoju pravno relevantnu volju da Hrvatski sabor raspiše referendum s predloženim referendumskim pitanjem (što ne mora značiti da se taj birač slaže s predloženim referendumskim pitanjem i da ga podržava). Pravo birača da svojim potpisom zatraži raspisivanje referenduma ne ovisi, dakle, ni o kakvim drugim pretpostavkama (prebivalištu, važećoj osobnoj iskaznici, činjenici da stvarno ne živi na području Republike Hrvatske, i sl.), osim o pravnoj činjenici da je potpisnik birač (što znači da je upisan u registar birača) i o faktičnoj činjenici da je potpis dao na području Republike Hrvatske“ (točka 14.). To ujedno znači „da se prikupljanje potpisa može provoditi samo na području Republike Hrvatske“ (točka 15.).
Ovim se Prijedlogom predlaže smanjiti potrebni broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma s dosadašnjih deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, a što predstavlja više od 360.000 birača, na 250.000 birača u Republici Hrvatskoj. Dosadašnji kvorum podrške za raspisivanje državnog referenduma ocijenjen je previsokim u odnosu na poredbenu praksu te je kao takav nerijetko kritiziran kao prag kojim se otežava, odnosno onemogućava korištenje referendumom kao instrumentom izravne (neposredne) demokracije.
Kad je riječ o većini koja je potrebna za donošenje odluke na fakultativnom referendumu, predlaže se izmjena postojećeg ustavnog pravila (Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu., članak 87. stavak 4. Ustava) na način da se propiše uvjet da većina za prijedlog promjene Ustava i organskih zakona iznosi najmanje trećinu, a za ostala referendumska pitanja najmanje četvrtinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. Dakle, predlaže se ponovno uvođenje tzv. „kvoruma podrške“ (podrške minimalnog postotka upisanih birača) radi osiguranja višeg stupnja legitimiteta odluka donesenih na referendumu.
S istim ciljem, predlaže se u članku 142. stavku 4. prihvatiti i propisivanje kvoruma podrške na obveznom referendumu, i to, a imajući u vidu važnost predmeta odlučivanja, uz uvjet da većina iznosi najmanje polovinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Osim navedenog, a radi jasnoće, odredbu članka 129. podstavka 9. Ustava predlaže se dopuniti riječima: „odnosno sporove u postupku državnog referenduma“.
Smatra se da će se predloženom promjenom Ustava pravno područje referenduma unaprijediti na način da će olakšati pokretanje narodnih inicijativa uz istovremeno osiguranje legitimiteta odlučivanja. Prihvaćanjem ovoga Prijedloga te donošenjem novog Zakona o referendumu cjelovito će se urediti pravno područje referenduma te uspostaviti stabilan normativni okvir referendumskog postupka koji odgovara standardima demokratskog društva i koji će osigurati transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma te djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja.III. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI
Uz članak 1.
Predlaže se smanjiti potreban broj birača koji mogu zatražiti raspisivanje državnog referenduma s dosadašnjih deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, a što predstavlja više od 360.000 birača, na 250.000 birača u Republici Hrvatskoj. Dosadašnji kvorum podrške za raspisivanje državnog referenduma ocijenjen je previsokim u odnosu na poredbenu praksu te je kao takav nerijetko kritiziran kao prag kojim se otežava, odnosno onemogućava korištenje referendumom kao instrumentom izravne (neposredne) demokracije. Također, predlaže se izmjena postojećeg ustavnog pravila (Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu., članak 87. stavak 4. Ustava) na način da se propiše uvjet da većina za prijedlog promjene Ustava i organskih zakona iznosi najmanje trećinu, a za ostala referendumska pitanja najmanje četvrtinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 2.
Radi jasnoće, odredbu članka 129. podstavka 9. Ustava predlaže se dopuniti riječima: „odnosno sporove u postupku državnog referenduma“.
Uz članak 3.
Odredbom se predlaže u članku 142. stavku 4. prihvatiti i propisivanje kvoruma podrške na obveznom referendumu (imajući u vidu važnost predmeta odlučivanja), uz uvjet da većina iznosi najmanje polovinu ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Uz članak 4.
Predlaže se donošenje Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ove Promjene, kojim će se razraditi primjena odredbi Ustava koje se ne mogu neposredno primijeniti.
Uz članak 5.
Ovlašćuje se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora da izradi i objavi pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske.
Uz članak 6.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu Promjene Ustava.IV.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU PROMJENE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE
Za provedbu Promjene Ustava nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
ODREDBE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKE KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 87.
Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za koje drži da je važno za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.
O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Hrvatski sabor će raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Na referendumu se odlučuje većinom birača koji su pristupili referendumu.
Odluka donosena na referendumu obvezatna je.
O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za održavanje savjetodavnog referenduma.
Članak 129.
Ustavni sud Republike Hrvatske:
– odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom,
– odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom,
– može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana,
– odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu zajamčeni Ustavom Republike Hrvatske,
– prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor,
– rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti,
– odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike,
– nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,
– nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova,
– obavlja druge poslove određene Ustavom.
2. UDRUŽIVANJE I RAZDRUŽIVANJE
Članak 142.
Pravo da pokrenu postupak udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama ima najmanje jedna trećina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.
Zabranjuje se pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku.
O udruživanju Republike Hrvatske prethodno odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Odluka o udruživanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu većinom glasova birača koji su pristupili referendumu.
Referendum se mora održati u roku od 30 dana od dana donošenja odluke Hrvatskoga sabora.
Odredbe ovoga članka o udruživanju odnose se i na uvjete i postupak razdruživanja Republike Hrvatske.
Na temelju članka 148. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici ___ donio jeODLUKU
O UTVRĐENOM NACRTU PROMJENE USTAVA REPUBLIKE HRVATSKEI. Utvrđuje se Nacrt promjene Ustava Republike Hrvatske u tekstu kako ga je, sukladno Odluci o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.
II. Sukladno odredbi članka 60. stavka 1. podstavka 4. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će, na temelju i u okviru Nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske te primjedbi i prijedloga iznesenih u raspravi, podnijeti Hrvatskom saboru Prijedlog promjene Ustava Republike Hrvatske.
III. Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama".
Klasa:
Zagreb,
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 011-01/22-01/07
Urbroj: 6521-1-22-
Zagreb, 20. rujna 2022.Na temelju članka 11. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), a u svezi s člankom 166. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora je na sjednici održanoj 20. rujna 2022. donio
ODLUKU
o otvaranju javne rasprave o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
I.
Javna rasprava o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske započinje 20. rujna 2022. objavom Prijedloga za utvrđivanje Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora i trajat će do 20. listopada 2022.
II.
Poziva se zainteresirana javnost da Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora dostavi obrazložene primjedbe i prijedloge o Prijedlogu za utvrđivanje Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, putem obrasca objavljenog na internetskim stranima Hrvatskoga sabora, na adresu elektroničke pošte odbupips@sabor.hr.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Prijedlog za utvrđivanje Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
Članak 1.
U Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst) članak 95. mijenja se i glasi:
„(1) U provedbi nadzora nad ustavnošću referenduma Ustavni sud utvrđuje je li referendumsko pitanje ustavnopravno dopušteno.
(2) Ustavni sud donosi odluku o ustavnopravnoj nedopuštenosti referenduma:
- ako je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike Hrvatske ili Vlade Republike Hrvatske
- ako sadržaj referendumskog pitanja o prijedlogu promjene Ustava nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske utvrđenima u člancima 1. i 3. Ustava, odnosno ako sadržaj drugog referendumskog pitanja nije u skladu s Ustavom.
(3) Postupak pred Ustavnim sudom iz stavka 1. ovog članka pokreće se na obrazloženi zahtjev 15 zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednika Republike Hrvatske ili Vlade Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana objave odluke organizacijskog odbora da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.
(4) Na temelju općih nadzornih ovlasti, Ustavni sud ovlašten je i sam pokrenuti postupak u roku iz stavka 3. ovog članka ili ga spojiti s već pokrenutim postupkom iz stavka 3. ovog članka ako ocijeni da postoji formalna ili materijalna protuustavnost referendumskog pitanja ili teška proceduralna pogreška koji prijete narušavanjem strukturalnih obilježja, odnosno ustavnog identiteta Republike Hrvatske te najviših vrednota ustavnog poretka utvrđenih u člancima 1. i 3. Ustava.
(5) Ustavni sud donosi odluku o ustavnopravnoj dopuštenosti, odnosno nedopuštenosti referenduma u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 3. ovog članka, odnosno pokretanja postupka na vlastitu inicijativu iz stavka 4. ovog članka.
(6) Hrvatski sabor može u roku od 30 dana od dana objave odluke kojom je utvrđeno da je prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li u dotadašnjem tijeku postupka vezanom uz referendumsku inicijativu, uključujući postupak prikupljanja potpisa, učinjena takva proceduralna pogreška koja je dovela do narušavanja strukturalnih obilježja, odnosno ustavnog identiteta Republike Hrvatske ili najviših vrednota ustavnog poretka utvrđenih u člancima 1. i 3. Ustava. Hrvatski sabor može u istom roku zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi i je li referendumsko pitanje ustavnopravno dopušteno, ali samo pod uvjetom da postupak pred Ustavnim sudom iz stavka 1. ovog članka nije bio pokrenut u skladu sa stavcima 3. ili 4. ovog članka.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovog članka, Ustavni sud donosi odluku o ustavnopravnoj dopuštenosti, odnosno nedopuštenosti referenduma u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.“PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 2.
Poslovnik Ustavnog suda uskladit će se s ovim Ustavnim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Ustavnog zakona.
Članak 3.Ovlašćuje se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora da izradi i objavi pročišćeni tekst Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Članak 4.Ovaj Ustavni zakon stupa na snagu danom proglašenja.
OBRAZLOŽENJE
I. USTAVNA OSNOVA KOJA ODREĐUJE POSTUPAK IZMJENA ODNOSNO DOPUNA USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 132. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90, 135/97, 8/98. - pročišćeni tekst, 113/00, 28/01, 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. - ispravak, 76/10, 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske - u daljnjem tekstu: Ustav) propisuje da se Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 99/99., 29/02. i 49/02. - pročišćeni tekst - u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) donosi po postupku određenom za promjenu Ustava.
Hrvatski sabor prvo odlučuje hoće li pristupiti izmjenama odnosno dopunama Ustavnog zakona većinom glasova svih zastupnika, a nakon toga nacrt izmjena odnosno dopuna Ustavnog zakona utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.
O izmjenama odnosno dopunama Ustavnog zakona Hrvatski sabor odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.
Izmjene odnosno dopune Ustavnog zakona proglašava Hrvatski sabor.II. RAZLOZI ZA PRISTUPANJE IZMJENI USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE I PITANJA KOJA SE PREDLAŽU UREDITI
Odlukom o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koju je Hrvatski sabor donio na 10. sjednici održanoj 15. srpnja 2022. odlučeno je da se pristupa izmjeni Ustavnog zakona prema Prijedlogu odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji je, na temelju članka 147. Ustava Republike Hrvatske, predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 92 zastupnika u Hrvatskom saboru aktom od 11. srpnja 2022.
Vlada Republike Hrvatske u svom mišljenju od 13. srpnja 2022., podržala je Prijedlog odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Ovim Prijedlogom predlaže se izmjena članka 95. Ustavnog zakona. Tim se člankom uređuje nadzor nad ustavnošću referenduma.
Važećom odredbom propisano je da će na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavaka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.
Sukladno tome, Ustavni zakon koji je danas na snazi poznaje samo ustavni nadzor koji slijedi nakon što se provede postupak prikupljanja potpisa birača, odnosno nakon što se objavi odluka kojom je utvrđeno da je prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma. Uz zadržavanje tog oblika ustavnog nadzora, koji je šireg opsega, ovim prijedlogom predlaže se uvođenje ustavnog nadzora isključivo o ustavnopravnoj dopuštenosti referendumskog pitanja i prije pokretanja postupka prikupljanja potpisa birača (tzv. prethodna ocjena ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja).
Dosadašnja praksa u provedbi državnih referenduma jasno je pokazala da je uvođenje tog oblika ustavnog nadzora prije početka prikupljanja potpisa birača, ograničenog samo na ispitivanje ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja, nužno radi osiguravanja stabilnog funkcioniranja demokratskog društva, bez nepotrebnih napetosti i bez suvišnih troškova za organizatore referendumske inicijative.
Cilj je predloženog rješenja pojednostaviti, ubrzati i učiniti pravno pouzdanijim i izvjesnijim cjelokupni referendumski postupak. Iako prikupljanje potpisa služi upoznavanju građana s referendumskim pitanjem te ispitivanju njihovog mišljenja o tom pitanju, to mišljenje građana/birača gubi smisao ako se – nakon uloženog truda, vremena i sredstava u prikupljanje potpisa – naknadno utvrdi da je samo referendumsko pitanje nesuglasno s Ustavom, a da prethodno nije bila otvorena čak ni mogućnost pravodobne reakcije Ustavnog suda u odnosu na njega.
Budući da konačni normativni okvir, ali i uspjeh provedbe novog zakona koji uređuje pravno područje referenduma, a koji je već u parlamentarnoj proceduri, izravno ovisi o uvođenju tog novog oblika ustavnog nadzora (koji bi bio ograničen samo na ispitivanje ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja prije početka prikupljanja potpisa birača), odgovarajuća izmjena članka 95. Ustavnog zakona predstavlja stvarnu i neodgodivu društvenu potrebu.
Prema dostupnim podacima, o nužnosti uvođenja tzv. prethodne ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja postoji visok stupanj suglasnosti među svim zainteresiranim dionicima referendumskih inicijativa, ali i među parlamentarnim i neparlamentarnim političkim strankama.
1. Prethodna ocjena ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja
Kao što je naznačeno, ovim Prijedlogom predlaže se članak 95. Ustavnog zakona izmijeniti tako da se, uz detaljniju razradu, omogući pokretanje postupka u kojem bi Ustavni sud utvrdio je li referendumsko pitanje ustavnopravno dopušteno i prije početka izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje državnog referenduma, odnosno prije prikupljanja potpisa birača za raspisivanje državnog referenduma.
Predlaže se da postupak može pokrenuti na obrazloženi zahtjev 15 zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike Hrvatske ili Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana objave odluke organizacijskog odbora da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.
Osim tih ovlaštenih podnositelja zahtjeva, Ustavni sud bio bi ovlašten i sam pokrenuti postupak o ustavnopravnoj dopuštenosti referendumskog pitanja u istom roku od 30 dana ili ga spojiti s postupkom koji su već pokrenuli ovlašteni podnositelji zahtjeva ako ocijeni da postoji formalna ili materijalna protuustavnost referendumskog pitanja ili teška proceduralna pogreška koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja, odnosno ustavnog identiteta Republike Hrvatske te najviših vrednota ustavnog poretka utvrđenih člancima 1. i 3. Ustava.
U skladu s praksom Ustavnog suda, riječ je o njegovim općim nadzornim ovlastima za koje je u Priopćenju o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka broj: SuS-1/2013 od 14. studenoga 2013. („Narodne novine“, br. 138/13) istaknuto:
„5. Na temelju članka 125. alineje 9. Ustava i članka 2. stavka 1. u vezi s člankom 87. alinejom 2. Ustavnog zakona, Ustavni sud ima opću ustavnu zadaću jamčiti poštovanje Ustava i nadzirati ustavnost državnog referenduma sve do formalnog okončanja referendumskog postupka.
Sukladno tome, nakon što na temelju narodne ustavotvorne inicijative Hrvatski sabor donese odluku o raspisivanju državnog referenduma, a da prije toga nije postupio po članku 95. stavku 1. Ustavnog zakona, Ustavnom sudu ne prestaju opće nadzorne ovlasti nad ustavnošću tako raspisanog referenduma.
Međutim, uvažavajući ustavotvornu ulogu Hrvatskog sabora kao najvišeg zakonodavnog i predstavničkog tijela u državi, Ustavni sud ocjenjuje da se općim nadzornim ovlastima u takvoj situaciji smije koristiti samo iznimno, kad utvrdi takvu formalnu i/ili materijalnu protuustavnost referendumskog pitanja ili tako tešku proceduralnu pogrešku koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja hrvatske ustavne države, to jest njezina ustavnog identiteta, uključujući najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske (članak 1. i članak 3. Ustava). Primarna zaštita tih vrijednosti ne isključuje ovlast ustavotvorca da neka druga pitanja izrijekom isključi iz kruga dopuštenih referendumskih pitanja.“ (točka II.)
Iz citiranog priopćenja proizlazi da je Ustavni sud ograničio svoje opće nadzorne ovlasti samo na slučaj kada Hrvatski sabor ne zatraži od njega da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene ustavne pretpostavke za njegovo raspisivanje. Navedeno ograničenje u cijelosti je u skladu s važećim člankom 95. Ustavnog zakona.
Ovim se Prijedlogom predlaže zadržavanje važećeg ustavnog pravila u odgovarajućem, izmijenjenom obliku (v. u odjeljku pod 3.). Istodobno se predlaže propisivanje mogućnosti postupanja Ustavnog suda u provedbi tzv. prethodne ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja koje ne bi bilo ovisno o radnjama Hrvatskog sabora ili drugog ovlaštenog podnositelja zahtjeva ako su ispunjene pretpostavke koje je Ustavni sud utvrdio u prethodno citiranom priopćenju (to jest ako postoji formalna ili materijalna protuustavnost referendumskog pitanja ili teška proceduralna pogreška koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja, odnosno ustavnog identiteta Republike Hrvatske te najviših vrednota ustavnog poretka utvrđenih člancima 1. i 3. Ustava). Sukladno tome, predloženim se rješenjem citirano pravno obvezujuće stajalište Ustavnog suda i ozakonjuje.
U slučaju pokretanja postupka prethodne ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja, Ustavni sud donosi odluku o dopuštenosti, odnosno nedopuštenosti referenduma u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, odnosno pokretanja postupka na vlastitu inicijativu. Rok od 30 dana propisan je i važećom odredbom Ustavnog zakona.
2. Nedopuštenost referendumskog pitanja
Predlaže se propisati da Ustavni sud donosi odluku o nedopuštenosti referenduma ako je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora, predsjednika Republike Hrvatske ili Vlade Republike Hrvatske te ako sadržaj referendumskog pitanja o prijedlogu promjene Ustava nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske utvrđenih člancima 1. i 3. Ustava, odnosno ako sadržaj drugog referendumskog pitanja nije u skladu s Ustavom. S tim u vezi, upućuje se na prethodno citirani stav Ustavnog suda iz Priopćenja o narodnom ustavotvornom referendumu o definiciji braka broj: SuS-1/2013 od 14. studenoga 2013., a koji se odnosi na korištenje općih nadzornih ovlasti.
S obzirom na to da je Republika Hrvatska ustrojena kao predstavnička demokracija, Ustav sadržava niz pitanja koja pripadaju u tzv. predstavnički rezervat Hrvatskog sabora, odnosno u ustavni rezervat Predsjednika, odnosno Predsjednika i Vlade, o kojima smiju odlučivati isključivo ta tijela, svako unutar svoje nadležnosti. Tipični su primjeri ovlast Predsjednika da, pod pretpostavkama propisanim Ustavom, imenuje i razrješuje vojne zapovjednike, postavlja i opoziva šefove diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, imenuje mandatara, imenuje čelnike sigurnosnih službi, itd. Isto se odnosi i na izbore, imenovanja i razrješenja koja u skladu s Ustavom i zakonom provodi Hrvatski sabor. Drugim riječima, Ustav ne poznaje državne referendume za imenovanja i opozive. U ustavne rezervate ulaze i pitanja poput odlučivanja o ratu i miru, naređivanja uporabe oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje, iskazivanja povjerenja Vladi, davanja pomilovanja, predlaganja i donošenja državnog proračuna, itd. Ovdje treba napomenuti da se ovime ne uvode nikakva nova ograničenja, nego je riječ o inherentnim ustavnim ograničenjima koja proizlaze iz strukturalnih obilježja Ustava.
Nastavno na prethodno, a vezano uz isključive nadležnosti, upućuje se na stajališta Ustavnog suda u Odluci broj: U-VIIR-1159/2015 od 8. travnja 2015. („Narodne novine“, br. 43/15).
Također, u Kodeksu dobre prakse na referendumima Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) Vijeća Europe, Studija br. 371/2006, CDL-AD(2007)008rev-cor, u tekstu revidiranom 25. listopada 2018., izrijekom se navodi da se „referendumi ne mogu održati ako nisu predviđeni Ustavom ili zakonom usklađenim s Ustavom, primjerice ako se tekst koji se stavlja na referendum odnosi na pitanje koje je u isključivoj nadležnosti parlamenta“. To pravilo u Kodeksu nosi naziv „Vladavina prava“ (točka III. 1. Kodeksa).
3. Ocjena o suglasnosti referendumske inicijative s Ustavom u proceduralnom i materijalnom smislu nakon prikupljenih potpisa
Uz uvođenje mogućnosti pokretanja postupka ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja prije izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, predlaže se i dalje ostaviti odgovarajuću mogućnost Hrvatskom saboru da u roku od 30 dana od dana objave odluke kojom je utvrđeno da je prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma zatraži od Ustavnog suda donošenje odluke o tome je li dotadašnji tijek referendumskog postupka bio proveden u skladu s Ustavom (proceduralni aspekt referendumske inicijative). Hrvatski sabor bio bi ovlašten u istom roku zatražiti i ocjenu o ustavnopravnoj dopuštenosti referendumskog pitanja (materijalni aspekt referendumske inicijative), ali samo u slučaju ako prije toga nije bio pokrenut postupak pred Ustavnim sudom radi prethodne ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja na obrazloženi zahtjev 15 zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednika Republike Hrvatske ili Vlade Republike Hrvatske, odnosno ako Ustavni sud nije sam pokrenuo taj prethodni postupak.
Sukladno tome, pokretanje ustavnosudskog nadzora referendumske inicijative nakon prikupljenih potpisa birača u isključivoj je nadležnosti Hrvatskog sabora kao zakonodavnog i predstavničkog tijela građana, u skladu s Poslovnikom Hrvatskog sabora.
Ovlast Hrvatskog sabora da pokrene ustavnosudski nadzor zbog proceduralnih pogrešaka i propusta vezanih uz referendumsku inicijativu po prirodi je stvari moguća tek nakon što se prikupe potpisi birača jer je jedan od središnjih predmeta nadzora upravo usklađenost s Ustavom postupka prikupljanja potpisa birača u cjelini (koji se nadzor ne smije poistovjećivati s onim koji Ustavni sud provodi tijekom postupka prikupljanja potpisa). Drugim riječima, Hrvatski sabor bio bi ovlašten zatražiti od Ustavnog suda da utvrdi je li u dotadašnjem tijeku postupka vezanom uz referendumsku inicijativu, uključujući postupak prikupljanja potpisa, učinjena takva proceduralna pogreška koja je dovela do narušavanja strukturalnih obilježja, odnosno ustavnog identiteta Republike Hrvatske ili najviših vrednota ustavnog poretka utvrđenih u člancima 1. i 3. Ustava. Ovdje, dakle, više ne bi bila riječ o „prijetnji narušavanjem“ (kao kod prethodne ocjene dopuštenosti referendumskog pitanja), nego o već nastalom narušavanju navedenih zaštićenih ustavnih dobara.
S druge strane, ovlast Hrvatskog sabora da pokrene ustavnosudski nadzor nad referendumskim pitanjem uvjetne je naravi jer bi postojala samo u slučaju ako ovlašteni podnositelji zahtjeva (15 zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske), odnosno Ustavni sud na vlastitu inicijativu, nisu ranije pokrenuli postupak prethodne ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja.
Prihvaćanjem ovoga Prijedloga te donošenjem novog Zakona o referendumu cjelovito će se urediti pravno područje referenduma te uspostaviti stabilan normativni okvir u području referendumskog prava koji odgovara standardima demokratskog društva.
III. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI
Uz članak 1.
Odredbom se predlaže omogućiti pokretanje postupka u kojem bi Ustavni sud utvrdio je li referendumsko pitanje ustavnopravno dopušteno i prije početka izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje državnog referenduma, odnosno prije prikupljanja potpisa birača za raspisivanje državnog referenduma.
Predlaže se da postupak može pokrenuti na obrazloženi zahtjev 15 zastupnika u Hrvatskom saboru, predsjednik Republike Hrvatske ili Vlada Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana objave odluke organizacijskog odbora da se pristupi izjašnjavanju birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma.
Osim tih ovlaštenih podnositelja zahtjeva, Ustavni sud bio bi ovlašten i sam pokrenuti postupak o ustavnopravnoj dopuštenosti referendumskog pitanja u istom roku od 30 dana ili ga spojiti s postupkom koji su već pokrenuli ovlašteni podnositelji zahtjeva ako ocijeni da postoji formalna ili materijalna protuustavnost referendumskog pitanja ili teška proceduralna pogreška koje prijete narušavanjem strukturalnih obilježja, odnosno ustavnog identiteta Republike Hrvatske te najviših vrednota ustavnog poretka utvrđenih člancima 1. i 3. Ustava.
Uz uvođenje mogućnosti pokretanja postupka ocjene ustavnopravne dopuštenosti referendumskog pitanja prije izjašnjavanja birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma, predlaže se i dalje ostaviti odgovarajuću mogućnost Hrvatskom saboru da u roku od 30 dana od dana objave odluke kojom je utvrđeno da je prikupljen potreban broj pravovaljanih potpisa birača za raspisivanje referenduma zatraži od Ustavnog suda donošenje odluke o tome je li dotadašnji tijek referendumskog postupka bio proveden u skladu s Ustavom.
Uz članak 2.
Poslovnik Ustavnog suda uskladit će se s ovim Ustavnim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Ustavnog zakona.
Uz članak 3.
Ovlašćuje se Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora da izradi i objavi pročišćeni tekst Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Uz članak 4.
Odredbom se propisuje stupanje na snagu ovog Ustavnog zakona.IV.OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG USTAVNOG ZAKONA
Za provedbu ovog Ustavnog zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
ODREDBA USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE KOJA SE MIJENJAČlanak 95.
(1) Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referen¬dum¬skog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za njegovo raspisivanje.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Ustavni sud će donijeti u roku od 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
Na temelju članaka 148. i 132. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici ___ donio jeODLUKU
O UTVRĐENOM NACRTU IZMJENE USTAVNOG ZAKONA O USTAVNOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE
I. Utvrđuje se Nacrt izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske u tekstu kako ga je, sukladno Odluci o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, podnio Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.
II. Sukladno odredbi članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav će, na temelju i u okviru Nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske te primjedbi i prijedloga iznesenih u raspravi, podnijeti Hrvatskom saboru Prijedlog izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
III. Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama".
Klasa:
Zagreb,HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskog sabora
Gordan Jandroković
36. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 36. sjednici, održanoj 14. srpnja 2022. godine raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 11. srpnja 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire iskazivanje povjerenja Olegu Butkoviću, ministru mora, prometa i infrastrukture i za obavljanje dužnosti potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
35. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 12. srpnja 2022., raspravljali su o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela 92 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 11. srpnja 2022.
2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (10 glasova „ZA) podupire donošenje ove Odluke.
3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ove Odluke. Na tekst Nacrta Odbor nema primjedaba ustavnopravne naravi ali je potrebno nomotehnički doraditi izričaj pojedinih odredaba.
4. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK PREDSJEDNICA
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
I POLITIČKI SUSTAV Marija Jelkovac
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo o Prijedlogu odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 12. srpnja 2022., raspravljali su o Prijedlogu odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela 92 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 11. srpnja 2022.
2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire donošenje ove Odluke.
3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) podupire donošenje ove Odluke. Na tekst Nacrta Odbor nema primjedaba ustavnopravne naravi ali je potrebno nomotehnički doraditi izričaj pojedinih odredaba.
4. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK PREDSJEDNICA
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
I POLITIČKI SUSTAV Marija Jelkovac
Dražen Bošnjaković - ×
Prijedlog odluke Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske i Prijedlogu odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
1. Odbor za zakonodavstvo i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno su na zajedničkoj sjednici održanoj 12. srpnja 2022. godine, donijeli sljedeći
ZAKLJUČAK
Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske i Prijedlogu odluke o pristupanju izmjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Obrazloženje:
Budući su prijedlozi navedenih odluka uzajamno povezani uzročno posljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, te radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.
2. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbor je odredio Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo i Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.
PREDSJEDNIK PREDSJEDNICA
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
I POLITIČKI SUSTAV Marija Jelkovac
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 12. srpnja 2022., raspravljali su o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 40 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 8. srpnja 2022.
2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) ne podupire donošenje ove Odluke.
3. Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) ne podupire donošenje ove Odluke. Na tekst Nacrta Odbor nema primjedaba ustavnopravne naravi.
4. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK PREDSJEDNICA
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO
I POLITIČKI SUSTAV Marija Jelkovac
Dražen Bošnjaković
34. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, drugo čitanje, P.Z. br. 275
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 34. sjednici održanoj 15. lipnja 2022. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. lipnja 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se donošenje ovoga Zakona predlaže s ciljem jačanja preventivnih antikoruptivnih mehanizama uključujući i kroz usklađivanja s preporukama iz Izvješća V. evaluacijskog kruga GRECO-a (Skupina država protiv korupcije).
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA” i 2 glasa “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine i od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/22-01/25
Urbroj: 6521-1-22-01
Zagreb, 15. lipnja 2022.Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj: 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 15. lipnja 2022. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini u iznosu od 54.861.183,00 kuna.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 11/22.) u iznosu od 27.430.591,50 kuna.Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 13.715.295,75 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine te u iznosu od 13.715.295,75 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine iznosi 13.715.295,75 kuna te od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine iznosi 13.715.295,75 kuna.
II.Sukladno točki I. ove Odluke raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna te od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.
Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 13.715.295,75 kuna te od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 5.611.203,21 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 3.127.122,67 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 995.393,98 kuna
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 713.512,50 kuna
5. Možemo-politička platforma
(3 zastupnika i 2 zastupnice) 458.057,40 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 273.072,68 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 273.072,68 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 176.175,92 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 176.175,92 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 176.175,92 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
15. Centar
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 96.896,76 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
IV.
Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 11/22.).
V.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. srpnja 2022. godine.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAVDražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2022. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 54.861.183,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 11/22.) u iznosu od 27.430.591,50 kuna.Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 13.715.295,75 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine te u iznosu od 13.715.295,75 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna te od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna.Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 88.087,96 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 96.896,76 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine, odnosno za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine.
Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna te od 1. listopada do 31. prosinca 2022. godine u iznosu od 13.715.295,75 kuna, raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.Uz točku IV.
Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 11/22.).Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
33. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 199
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 8. lipnja 2022. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako su u važeći Zakon o pravu na pristup informacijama ugrađene odredbe Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kojima je osigurana transparentnost i slobodan pristup informacijama tijela javne vlasti. Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka), navedena Direktiva je promijenjena te se stoga Zakon o pravu na pristup informacijama usklađuje s istom. Prijedlogom zakona također se predlaže izmjena i dopuna pojedinih odredbi navedenog Zakona, radi uklanjanja uočenih nedostataka u primjeni.
Tijekom rasprave istaknuto je kako se rješenjem iz članka 9. Prijedloga kojim se dodaje članka 25.a (obveznost izvršenja rješenja Povjerenika) jača stupanj odgovornosti čelnika tijela. Međutim, imajući u vidu odredbu članka 20. Prijedloga, izražena je dvojba o učinkovitoj primjeni navedene odredbe.
Odbor većinom glasova (6 glasova “ZA” i 3 glasa “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Poslovniku o izmjenama i dopunama Poslovnika Povjerenika za informiranje
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 33. sjednici održanoj 8. lipnja 2022. godine raspravio je Poslovnik o izmjenama i dopunama Poslovnika Povjerenika za informiranje koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Povjerenik za informiranje, aktom od 31. ožujka 2021. godine.
Odbor je predmetni Poslovnik raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Tijekom rasprave navedeno je kako je, u slučaju prihvaćanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, drugo čitanje, P.Z.E. br. 199, potrebno uskladiti članak 7. stavak 1. navedenog Poslovnika s odredbom članka 20. navedenog Zakona.
Također, navedeno je kako odredba članka 8. navedenog Poslovnika premašuje okvir sankcija predviđen odredbama naprijed navedenog Zakona te kako nije ispravno na predloženi poslovnički način proširivati ovlast Povjerenika za informiranje.
Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“ ) podupire prijedlog da Hrvatski sabor potvrdi Poslovnik Povjerenika za informiranje.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
32. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske, prvo čitanje, P.Z. br. 275
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 19. svibnja 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. svibnja 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se donošenje ovoga Zakona predlaže s ciljem jačanja preventivnih antikoruptivnih mehanizama uključujući i kroz usklađivanja s preporukama iz Izvješća V. evaluacijskog kruga GRECO-a (Skupina država protiv korupcije).
Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno preispitati odredbu članka 4. Prijedloga kojom se dopunjuje članak 34. na način da se pitanje imuniteta članova Vlade Republike Hrvatske uredi na isti način kao i za zastupnike u Hrvatskom saboru (sadržajno i u postupku odlučivanja). Također, predloženo je navedeni imunitet urediti ustavnim odredbama.
Osim toga, istaknuto je kako je potrebno članak 7. Prijedloga jasnije obrazložiti s obzirom na to da je Ustavom Republike Hrvatske propisano kako zakoni stupaju na snagu najranije osmi dana od dana objave, osim ako iz osobito opravdanih razloga nije drugačije određeno. Stoga je navedene opravdane razloge potrebno posebno navesti u obrazloženju članka Prijedloga.
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA”, 1 glas “PROTIV” i 2 glasa “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
31. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu za iskazivanje povjerenja Anji Šimpragi za obavljanje dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 31. sjednici, održanoj 28. travnja 2022. godine raspravio je Prijedlog za iskazivanje povjerenja Anji Šimpragi za obavljanje dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske aktom od 27. travnja 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju odredbe članka 119. stavka 8. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) podupire iskazivanje povjerenja Anji Šimpragi za obavljanje dužnosti potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
30. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 242
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 30. ožujka 2022. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2022. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovaj Zakon donosi prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Potreba usklađivanja i harmonizacije našeg zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Direktiva je donesena 23. listopada 2019. godine, a stupila je na snagu 16. prosinca 2019. godine. Krajnji rok za prenošenje Direktive i usklađivanje zakonodavstva država članica s istom je 17. prosinca 2021. godine. Također, osim implementacije Direktive, bilo je potrebno izmijeniti određene odredbe neovisno o zahtjevima Direktive, a na koje je ukazala praksa, odnosno nositelji primjene Zakona.
Tijekom rasprave istaknuto je kako je problem zaštite prijavitelja nepravilnosti u načinu kako se mjere kojima bi ih se trebalo štititi primjenjuju i učinku koje proizvode. Navedeno je kako prijavitelji nepravilnosti koji koriste druge kanale prijava kao što su službeni kanali prijava za kaznena djela kada se radi o kaznenim djelima, moraju biti obuhvaćeni zaštitom iz ovoga Zakona. Predloženo je da se odredba članka 3. Prijedloga dopuni i zahtjevom za uklanjanje nepravilnosti. Osim toga, istaknuta je potreba pružanja primarne besplatne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti neovisno o imovinskom cenzusu te pružanja besplatne sekundarne pravne pomoći.
Također, Odbor predlaže sljedeći
AMANDMANI. Na članak 24.
U članku 24. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Pučki pravobranitelj, u okviru svojih ustavnih ovlasti, provodi postupak zaštite prijavitelja nepravilnosti, povezanih osoba i povjerljivih osoba te njihovih zamjenika sukladno propisima koje primjenjuje te odredbama ovoga Zakona.“
OBRAZLOŽENJE:
Ovim amandmanom predlaže se obuhvatiti povezane osobe i povjerljive osobe te njihove zamjenike kako bi im nadležno tijelo za vanjsko prijavljivanje nepravilnosti (pučki pravobranitelj) moglo pružiti odgovarajuću zaštitu propisanu odredbama ovoga Zakona, a imajući u vidu definicije tih pojmova.Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA” i 3 glasa “SUZDRŽANA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Stajalištu Republike Hrvatske o paketu mjera za jačanje demokracije i zaštitu integriteta izbora Europske komisije, D.E.U. br. 21/029
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 30. ožujka 2022. godine razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o paketu mjera za jačanje demokracije i zaštitu integriteta izbora Europske komisije, D.E.U. br. 21/029, koje je Odbor za europske poslove sukladno odredbi članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio ovom Odboru aktom od 15. veljače 2022. godine.
Odbor je razmotrio navedeno Stajalište na temelju odredbe članka 154., a u vezi s odredbom članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova „ZA“) podržao Stajalište Vlade Republike Hrvatske o paketu mjera za jačanje demokracije i zaštitu integriteta izbora Europske komisije, D.E.U. br. 21/029.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
- ×
Prijedlog odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav povodom Izvješća o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Odlučujmo zajedno!" i Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Dosta je stožerokracije"
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 30. sjednici održanoj 30. ožujka 2022. godine raspravio je Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ i Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom pod brojem Klasa: 013-02/22-01/01, Urbroj: 65-22-21, od 23. ožujka 2022. godine.
Odbor je predmetno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor je navedene zahtjeve raspravio na sjednici održanoj 3. veljače 2022. godine, kao matično radno tijelo Hrvatskoga sabora, a na temelju nadležnosti iz odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) kojom je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom propisan broj birača, Odbor priprema prijedloge odgovarajućih akata. U okviru utvrđenog djelokruga, zadatak Odbora bio je utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za raspisivanje referenduma. S obzirom na to da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, imajući u vidu dosadašnju praksu većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložio Hrvatskom saboru da donese zaključke kojim na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora poziva Vladu Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača iz navedenih zahtjeva, koje je zaključke Hrvatski sabor usvojio na sjednici održanoj 11. veljače 2022. godine.
Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 23. ožujka 2022. godine, Klasa: 022-03/22-07/52, Urbroj: 50301-21/21-22-9, prihvatila Izvješće o provedenoj provjeri broja i vjerodostojnosti potpisa birača te zakonitosti postupka prikupljanja potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ u kojemu je navedeno kako je utvrđeno da je prikupljeno 370.310 vjerodostojnih potpisa birača, odnosno, više od deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj i Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“, u kojemu je navedeno kako je utvrđeno da je prikupljeno 372.635 vjerodostojnih potpisa birača, odnosno, više od deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Odbor je jednoglasno (10 glasova „ZA“) prihvatio navedeno izvješće Vlade Republike Hrvatske.
Odbor je raspravio o referendumskom pitanju Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ vezano za provjeru ustavnosti njegova sadržaja te na temelju tako provedene rasprave i svoje nadležnosti iz odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“), predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeću
ODLUKU U POVODU ZAHTJEVA ZA RASPISIVANJE DRŽAVNOG REFERENDUMA GRAĐANSKE INICIJATIVE "ODLUČUJMO ZAJEDNO!"
I.
Sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Hrvatski sabor od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za raspisivanje državnog referenduma na temelju Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ aktom pod brojem Klasa: 013-02/22-01/01, Urbroj: 361-22-05 i Urbroj: 361-22-04, od 24. siječnja 2022. godine., a kojim se traži da se raspiše državni referendum sa sljedećim referendumskim pitanjem:
1. „Jeste li za to da se članak 17. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske mijenja i glasi:
„U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda te epidemije, odnosno pandemije, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati na prijedlog Vlade, i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik države.“ZA PROTIV
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE:
Člankom 87. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 8/98. – pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. – pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. – pročišćeni tekst, 55/01. – ispravak, 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, u daljnjem tekstu: Ustav) propisano je da Hrvatski sabor može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga, a odredbom stavka 3. istog članka da će Hrvatski sabor raspisati referendum u skladu sa zakonom, ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj.
Navedene odredbe članka 87. stavka 1. i 3. Ustava sadržane su i u članku 3. stavku 2. i 4. Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave („Narodne novine“, br. 33/96., 92/01., 44/06., 58/06., 69/07. i 38/09.).
Temeljem članka 8.g stavka 1. navedenog Zakona, Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma uputio je predsjedniku Hrvatskoga sabora Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ s navedenim referendumskim pitanjem.
Tijekom rasprave članovi Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika istaknuli su kako je navedeno referendumsko pitanje potrebno uputiti Ustavnom sudu Republike Hrvatske kako bi se utvrdilo je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom.
Naime, u raspravi su bila izražena različita stajališta i dvojbe kako članova Odbora tako i zastupnika u Hrvatskom saboru o ustavnosti navedenog referendumskog pitanja.
Tako je jedno od mišljenja bilo kako je referendumsko pitanje u skladu s Ustavom te kako postoji dvojba da li bi Ustavni sud Republike Hrvatske uopće mogao odlučivati o njegovoj promjeni.
Osim toga, izneseno je mišljenje kako je narod ovlašten mijenjati Ustav s obzirom na to da je Ustavom određeno kako nitko nije iznad građana Republike Hrvatske.
Nadalje, navedeno je kako je Hrvatski sabor mogao postupiti po članku 17. Ustava kojim je, između ostalog propisano kako u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti o čemu odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Međutim, Hrvatski sabor je odlučio, posebno imajući u vidu narav (učinkovito i brzo donošenje) odluka radi zaštite života i zaštita zdravlja ljudi, primijeniti članka 16. Ustava kojim je određeno kako se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Navedeno postupanje Hrvatskog sabora Ustavni sud Republike Hrvatske Rješenjem broj: U-I-1372/2020 i dr. od 14. rujna 2020. godine („Narodne novine“ broj: 105/20) ocijenio je ispravnim.
Prilikom rasprave izražena je dvojba oko ustavnosti ovog referendumskog pitanja te je navedeno kako pojam „ustavna vladavina“ ograničava i narod te ne znači da „...se svaka stvar u svakom elementu može izmijeniti u Ustavu ne samo zbog ustavnog identiteta nego i njegovih strukturalnih obilježja...“.
Nadalje, navedeno je kako bi relevantan dio članka 17. stavka 1. Ustava, a koji bi sadržavao predloženu izmjenu glasio: „U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda te epidemije, odnosno pandemije, pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti.“ Istaknuto je kako je namjera inicijatora referendumske inicijative da pandemiju i epidemiju poveže s pojmom velike prirodne nepogode te je navedeno kako Ustav ne služi da se u njemu nabrajaju različite mogućnosti ako se pravilnim tumačenjem važeće odredbe članka 17. Ustava zapravo kod epidemije i pandemije radi o velikim prirodnim nepogodama. U tom smislu je spomenuto naprijed navedeno Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske u kojemu je određeno kako Hrvatski sabor može pri ostvarivanju svoje zakonodavne ovlasti kad ograničava pojedina prava i slobode ljudi, postupiti na temelju navedene dvije ustavne ovlasti (članka 16. ili članka 17. Ustava). Osim toga, istaknuto je kako se referendumskim pitanjem zadire u diobu vlasti što predstavlja problem koncepta vladavine prava.
Nadalje, vezano za navedeno problematizirana je većina koja bi o navedenim pitanjima odlučivala u Hrvatskom saboru o primjeni članka 16. ili članka 17. Ustava te je izneseno mišljenje kako u slučaju velikih prirodnih nepogoda automatski dolazi do primjene članka 17. Ustava. Navedeno je kako se članak 16. Ustava primjenjuje kada se ljudska prava i slobode ograničuje u „regularno vrijeme“, a članak 17. Ustava u slučaju izvanrednih okolnosti.
Također, navedeno je kako je referendumsko pitanja u skladu s Ustavom jer temelj članka 16. i članka 17. Ustava nisu konkretne situacije nego konkretna prava i da su po važećim odredbama Ustava velika većina prava koja su se ograničila u svrhu zaštite zdravlja donesena temeljem članka 16. Ustava, ali da se najveće ograničenje – npr. zabrana kretanja, trebalo donijeti dvotrećinskom većinom.
Izneseno je mišljenje kako se o pitanjima kojima se ograničavaju ljudska prava i slobode trebalo odlučivati dvotrećinskom većinom radi postizanja šireg društvenog konsenzusa jer ova epidemija i pandemija ispunjavaju definiciju velike prirodne nepogode. Međutim, istaknuto je kako se imajući u vidu dvojbe iznesene u raspravi na ovom Odboru, o ovom referendumskom pitanju treba izjasniti Ustavni sud Republike Hrvatske o pogledu ustavnosti njegova sadržaja. Nadalje je navedeno kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojim odlukama odredio kako se na referendumu ne može odlučivati o određenim pitanjima te da su u isključivoj nadležnosti predstavničke demokracije. U odnosu na promjenu članka 17. Ustava, a kako je predloženo referendumskim pitanjem, u slučaju epidemije ili pandemije dolazi automatski do njegove primjene. Međutim pitanje je o čemu bi u tom slučaju odlučivao Hrvatski sabor (ne o svakoj mjeri nego o novim zakonskim ovlaštenjima kojima se omogućuje te nove mjere).
Temeljem ovako provedene rasprave i nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“) predlaže Hrvatskom saboru da referendumsko pitanje uputi Ustavnom sudu Republike Hrvatske radi ocjene ustavnosti njegova sadržaja.
Također, Odbor je raspravio o referendumskom pitanju Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ vezano za provjeru ustavnosti njegova sadržaja te na temelju tako provedene rasprave i svoje nadležnosti iz odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova (11 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“), predlaže Hrvatskom saboru da donese sljedeću
ODLUKU U POVODU ZAHTJEVA ZA RASPISIVANJE DRŽAVNOG REFERENDUMA GRAĐANSKE INICIJATIVE „DOSTA JE STOŽEROKRACIJE“
I.
Sukladno članku 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), Hrvatski sabor od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 87. stavka 1. do 3. Ustava Republike Hrvatske za raspisivanje državnog referenduma na temelju Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“, aktom pod brojem Klasa: 013-02/22-01/01, Urbroj: 361-22-05 i Urbroj: 361-22-04, od 24. siječnja 2022. godine., a kojim se traži da se raspiše državni referendum sa sljedećim referendumskim pitanjem:
„Jeste li za to da se na referendumu donese sljedeći:
„ZAKON O IZMJENI ZAKONA O ZAŠTITI PUČANSTVA OD ZARAZNIH BOLESTIČlanak 1.
U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, br. 79/2007, 113/2008, 43/2009, 130/2017, 114/2018, 47/2020, 134/2020, ) u članku 47. stavak 4. mijenja se i glasi:
Kada je, sukladno članku 2. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona, proglašena epidemija zarazne bolesti ili opasnost od epidemije zarazne bolesti u odnosu na koju je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju, odnosno epidemiju ili opasnost od epidemije, o primjeni sigurnosnih mjera iz stavaka 1. do 3. ovoga članka odlučuje Hrvatski sabor ako se tim mjerama ograničuju pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom Republike Hrvatske.
U stavku 7. riječi: „i Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske“ brišu se.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 2.
Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske donesene na temelju članka 47. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, br. 79/2007, 113/2008, 43/2009, 130/2017, 114/2018, 47/2020, 134/2020) do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje su na snazi, Vlada Republike Hrvatske podnijet će na potvrdu Hrvatskom saboru u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka prestaju važiti ako ih Vlada Republike Hrvatske ne podnese na potvrdu Hrvatskom saboru u roku iz stavka 1. ovoga članka ili ako ih Hrvatski sabor ne potvrdi u roku od 30 dana od podnošenje.
Iznimno od odredbi stavaka 1. i 2. ovoga članka, Odluka o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova (Narodne novine“, br. 121/21.) prestaje važiti tridesetog dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 3.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.ZA PROTIV
II.
Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE:Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma uputio je predsjedniku Hrvatskoga sabora Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ s navedenim referendumskim pitanjem.
Članovi Odbora iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika istaknuli su kako je navedeno referendumsko pitanje potrebno uputiti Ustavnom sudu Republike Hrvatske kako bi se utvrdilo je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom.
Tijekom rasprave istaknuto je kako navedeno referendumsko pitanje nije dobro pripremljeno i kako nije moguće svaku odluku pa tako i onu tehničke prirode donositi u Hrvatskom saboru.
Suprotno tome, navedeno je kako je Hrvatski sabor 15. prosinca 2021. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti („Narodne novine“, br. 143/21.) koji je retroaktivno ovlastio Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske da donosi odluke za vrijeme trajanja pandemije, odnosno epidemije zarazne bolesti COVID-19 te stoga mjere koje je Stožer donosio nisu bile utemeljene na zakonima. Osim toga, navedeno je kako odluke tehničke prirode donosi ministar po preporuci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Članovi Odbora iz reda znanstvenika uputili su na svoje stavove vezane za ustavnost sadržaja ovog referendumskog pitanja koje su komunicirali u javnosti.
Osim toga, spomenuto je kako je referendumsko pitanje suprotno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor. Također, navedeno je kako je dvojbeno je li referendumskim pitanjem moguće ulaziti u nadležnost izvršnog tijela. U odnosu na prijelazne i završne odredbe referendumskog pitanja predlaže se da Hrvatski sabor odluči o svim do tada donesenim i važećim odlukama Stožera civilne zaštite.
Drugačiji je pravni režim propisan jedino za Odluku o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja dužnosnika, državnih službenika i namještenika, službenika i namještenika u javnim službama, službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zaposlenika trgovačkih društava i ustanova (Narodne novine“, br. 121/21.) . Navedeno je kako nije jasno da li se prijelazna odredba mogla propisati na takav način, odnosno iz kojeg razloga je drugačiji pravni režim propisan za navedenu odluku.
Tijekom rasprave istaknuto je kako se referendumskim pitanjem predlaže da o konkretnim mjerama sigurnosti odlučuje Hrvatski sabor te se smatra kako Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom treba odlučivati o novim zakonima kojim bi se određene mjere propisivale. O konkretnim mjerama mora odlučivati izvršno tijelo te se predloženim referendumskim pitanjem otvara pitanje načela diobe vlasti.
Temeljem ovako provedene rasprave i nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, ovaj Odbor većinom glasova (11 glasova „ZA“ i 1 glasom „PROTIV“) predlaže Hrvatskom saboru da referendumsko pitanje uputi Ustavnom sudu Republike Hrvatske radi ocjene ustavnosti njegova sadržaja.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen BošnjakovićKako je predmetna Odluka prestala važiti 1. ožujka 2022. godine donošenjem Odluke o prestanku važenja Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 te posebne sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti COVID-19 radi ulaska u prostore javnopravnih tijela („Narodne novine“, br. 24/22.), u slučaju donošenja odluke o raspisivanju referenduma, ista ne bi mogla biti predmetom odlučivanja na referendumu te bi prijelaznu odredbu članka 2. stavka 3. bilo potrebno brisati.
29. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav na Prigovor protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je podnio zastupnik Krešo Beljak
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 22. veljače 2022. godine odlučio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, koji je ovom Odboru dostavljen 21. veljače 2022. godine, a koji je podnio zastupnik Krešo Beljak.
Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Poslovničkim odredbama zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, omogućiti da raspravlja, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, procijeniti razlog za izricanje opomene i mjere udaljenja sa sjednice. Zastupniku koji se javio za povredu poslovničkih odredbi, nije dopušteno započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ.
Uvidom u videosnimku 10. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 18. veljače 2022. godine, vidljivo je kako je predsjedatelj zastupniku izrekao opomenu jer je procijenio da je zastupnik koji se javio za povredu Poslovnika Hrvatskoga sabora, započeo govoriti o temi za koju mu predsjedatelj nije dao riječ. Unatoč tome, zastupnik nije postupio po upozorenju predsjedatelja te mu je predsjedatelj oduzeo riječ, a nakon što zastupnik i dalje nije postupio po upozorenju predsjedatelja, oduzeo mu je riječ do kraja rasprave o temi o kojoj se raspravlja. Međutim, zastupnik i nakon toga nije postupio po upozorenju predsjedatelja te mu je predsjedatelj izrekao mjeru udaljenja sa sjednice.
Imajući u vidu navedeno, smatra se kako je predsjedatelj odlučio o primjeni navedenih mjera na poslovnički ispravan način što je u skladu s mišljenjem ovog Odbora od 20. travnja 2021. godine, Klasa: 021-12/21-06/22, Urbroj: 6521-1-21-02, a koje je potvrdio Hrvatski sabor.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
28. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Izjašnjavanju o amandmanima na Prijedlog zaključaka u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 28. sjednici održanoj 11. veljače 2022. godine amandmane podnesene na Prijedlog zaključaka u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“.
Odbor je utvrdio da je amandmane na Prijedlog zaključaka u povodu Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ podnio Klub zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske i Klub zastupnika Mosta.
O amandmanima Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske Odbor se nije posebno izjašnjavao s obzirom na to da je o istom sadržaju već odlučeno na 27. sjednici Odbora održanoj 3. veljače 2022. godine na način da prijedlog nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora (5 glasova „ZA“).
Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima Kluba zastupnika Mosta kako slijedi:1. Amandman Kluba zastupnika Mosta Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).
2. Amandman Kluba zastupnika Mosta Odbor ne prihvaća (2 glasa „ZA“).Obrazloženje za amandmane 1. i 2. :
S obzirom na to da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača te imajući u vidu dosadašnju praksu na čije poštivanje je upozoreno prilikom rasprave o Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“, Odbor je predložio Hrvatskom saboru donošenje predmetnih zaključaka.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražena Bošnjakovića
27. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Odlučujmo zajedno!" te Zahtjevu za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative "Dosta je stožerokracije"
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 27. sjednici održanoj 3. veljače 2022. godine raspravio je Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ te Zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ i Organizacijski odbor Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“, aktom pod brojem Klasa: 013-02/22-01/01, Urbroj: 361-22-05 i Urbroj: 361-22-04, od 24. siječnja 2022. godine.
Odbor je predmetne zahtjeve raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo kojim je propisano da u postupku raspisivanja referenduma, ako to zatraži Ustavom Republike Hrvatske propisan broj birača, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav priprema prijedloge odgovarajućih akata. Na temelju svoje nadležnosti, Odbor je dužan utvrditi ispunjenje pretpostavki iz članka 87. stavaka 1. i 3. Ustava Republike Hrvatske.
U raspravi je izraženo mišljenje kako je potrebno što prije donijeti zakon koji će na cjelovit i sustavan način urediti pitanje referenduma. Osim toga, naglašeno je kako ni odredbe Ustava Republike Hrvatske ni odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ne uređuju pitanje referenduma na odgovarajući način te da ih je potrebno mijenjati kako bi se stvorio preduvjet za izradu novog i kvalitetnijeg normativnog okvira za pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj.
Izraženo je mišljenje kako bi bilo potrebno da broj i vjerodostojnost potpisa birača provjeri Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske.
Međutim, s obzirom na nedostatna zakonska rješenja koja reguliraju pitanje referenduma, naglašena je potreba poštivanja dosadašnje procedure prilikom postupanja sa navedenim zahtjevima za raspisivanje državnog referenduma.
S obzirom na to da važećim zakonom koji uređuje pitanje referenduma u Republici Hrvatskoj nije propisano tko obavlja provjeru broja i vjerodostojnost potpisa birača, Odbor je, sukladno dosadašnjoj praksi, većinom glasova (7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predložio Hrvatskome saboru da donese sljedeće
ZAKLJUČKE
I. Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost prikupljenih potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“ kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Odlučujmo zajedno!“, aktom pod brojem Klasa: 013-02/22-01/01, Urbroj: 361-22-05, od 24. siječnja 2022. godine i da omogući promatranje postupka provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača od strane najmanje 2 predstavnika navedene Građanske inicijative te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru. Također, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri da li su se potpisi prikupljali sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
II. Na temelju članka 127. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri broj i vjerodostojnost prikupljenih potpisa birača iz Zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“ kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Organizacijski odbor Građanske inicijative „Dosta je stožerokracije“, aktom pod brojem Klasa: 013-02/22-01/01, Urbroj: 361-22-04, od 24. siječnja 2022. godine i da omogući promatranje postupka provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača od strane najmanje 2 predstavnika navedene Građanske inicijative te da izvješće o provedenoj provjeri dostavi Hrvatskom saboru. Također, poziva se Vlada Republike Hrvatske da provjeri da li su se potpisi prikupljali sukladno odredbi članka 8.c Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
26. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 242
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. godine raspravio je Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. prosinca 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovaj Zakon donosi prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Potreba usklađivanja i harmonizacije našeg zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Direktiva je donesena 23. listopada 2019. godine, a stupila je na snagu 16. prosinca 2019. godine. Krajnji rok za prenošenje Direktive i usklađivanje zakonodavstva država članica s istom je 17. prosinca 2021. godine. Također, osim implementacije Direktive, bilo je potrebno izmijeniti određene odredbe neovisno o zahtjevima Direktive, a na koje je ukazala praksa, odnosno nositelji primjene Zakona
Tijekom rasprave istaknuta je potreba pružanja primarne besplatne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti neovisno o imovinskom cenzusu, pružanja besplatne sekundarne pravne pomoć kao i pružanja psihosocijalne pomoći prijaviteljima nepravilnosti.
Predloženo je preispitati odredbe koje se odnose na mogućnost istovremenog postupka unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja nepravilnosti zbog postojanja više prijava iste nepravilnosti što može rezultirati različitim ishodom postupanja te doprinijeti pravnoj nesigurnosti.
Također, problematizirano je pitanje odnosa unutarnjeg i vanjskog prijavljivanja nepravilnosti u smislu prvenstva njihova korištenja, a vezano za odredbe naprijed navedene Direktive te je predloženo preispitati visine utvrđenih kazni za počinitelje nepravilnosti.
Odbor jednoglasno (9 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/22-01/02
Urbroj: 6521-1-22-01
Zagreb, 25. siječnja 2022.Na temelju članaka 7. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj: 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 25. siječnja 2022. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i
nezavisnih zastupnika
I.U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini u iznosu od 54.861.183,00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2022. godine raspoređuju se sredstva:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(46 zastupnika i 16 zastupnica) 22.409.577,64 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 12.508.490,66 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 3.981.575,90 kuna
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 2.854.049,98 kuna
5. Možemo-politička platforma
(3 zastupnika i 2 zastupnice) 1.832.229,62 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 1.127.525,92 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 1.092.290,73 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 704.703,70 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 704.703,70 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 704.703,70 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 387.587,03 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 387.587,03 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 387.587,03 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 387.587,03 kuna
15. Centar
(1 zastupnica) 387.587,03 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 387.587,03 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 352.351,85 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 387.587,03 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 352.351,85 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 352.351,85 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 352.351,85 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 352.351,85 kuna
III.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima i to:1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 5.602.394,41 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 3.127.122,67 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 995.393,98 kuna
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 713.512,50 kuna
5. Možemo-politička platforma
(3 zastupnika i 2 zastupnice) 458.057,40 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 281.881,48 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 273.072,68 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 176.175,92 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 176.175,92 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 176.175,92 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
15. Centar
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 96.896,76 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 88.087,96 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 96.896,76 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 88.087,96 kuna
IV.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I
POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2022. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 54.861.183,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.Uz točku II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke u 2022. godini za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 352.351,85 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 387.587,03 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.Uz točku III.
Ovom točkom propisano je da će se sredstva iz točke II. ove Odluke raspoređivati tromjesečno u jednakim iznosima na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika.Uz točku IV.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
25. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o sprječavanju sukoba interesa, drugo čitanje, P.Z. br. 225
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 25. sjednici održanoj 13. prosinca 2021. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. prosinca 2021. godine.
Odbor je navedeni Konačni prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je razlike između rješenja koja su predložena Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona kao npr. definiran je pojam privatnog interesa, određeno je da predsjednik i članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa moraju biti pravne struke, propisan je drugi rok za stupanje na snagu ovoga Zakona.
Tijekom rasprave navedeno je kako se propisivanjem načela djelovanja iz članka 6. Prijedloga, bez mogućnosti nadzora nad njihovim poštovanjem i kontrolom provođenja te izricanjem sankcija, ograničava Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u svom djelovanju. Međutim, pojašnjeno je kako su člankom 7. Prijedloga taksativno propisana ponašanja koja se smatraju zabranjenim djelovanjem obveznika te su predviđene i sankcije za takvo postupanje. Također, ukazano je na sudske odluke u odnosu na važeći članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, imajući u vidu mogućnost donošenja odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za povredu načela djelovanja propisanih navedenim člankom.
Također, navedeno je kako je potrebno urediti postupak lobiranja za obveznike, odnosno za one dužnosnike kojima je prestala dužnost u odnosu na tijela u kojima su tu dužnost obnašali. Međutim, pojašnjeno je kako je u pripremi cjelovit zakon koji će urediti pitanje lobiranja te kako stoga ovim Prijedlogom nisu predviđene takve odredbe.
Predloženo je jasnije propisati razliku između prekršaja iz članka 7. ovoga Prijedloga, koja su po svom opisu gotovo ista kaznenim djelima određenim odredbama Kaznenog zakona, a imajući u vidu mogućnost sankcioniranja.
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA” i 5 glasova “PROTIV”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
24. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o sprječavanju sukoba interesa, prvo čitanje, P.Z. br. 225
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine raspravio je Prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako su ovim Prijedlogom zakonom, u odnosu na važeći, predviđena znatna unaprjeđenja u više područja: proširenjem adresata zakona, uvođenjem dodatnih obveza obveznika da deklariraju sukob interesa i zabranom sudjelovanja u odlučivanju, unaprjeđenja u kontekstu imovinskih kartica i obavljanja drugih poslova uz javnu dužnost, znatno unaprijeđenije uređenje ograničenja nakon obavljanja javne dužnosti, jačanje statusnih prava Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, detaljnije propisivanje odredbi postupka pred Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa i njihova dorada u smislu ujednačavanja s pravilima kojima je uređen upravni postupak te naprednije uređenje sustava sankcioniranja.
Tijekom rasprave navedeno je kako se propisivanjem načela djelovanja iz članka 6. Prijedloga, bez mogućnosti nadzora nad njihovim poštovanjem i kontrolom provođenja te izricanjem sankcija, ograničava Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u svom djelovanju. Međutim, pojašnjeno je kako su člankom 7. Prijedloga taksativno propisana ponašanja koja se smatraju zabranjenim djelovanjem obveznika te su predviđene i sankcije za takvo postupanje. Također, ukazano je na sudske odluke u odnosu na važeći članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, imajući u vidu mogućnost donošenja odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za povredu načela djelovanja propisanih navedenim člankom.
Također predloženo je preispitati odredbu članka 53. Prijedloga u odnosu na postupanje obveznika protivno odredbi članka 23. Prijedloga, imajući u vidu smisao i svrhu navedenog sankcioniranja.
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA”, 4 glasa “PROTIV” 1 glas “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, drugo čitanje, P.Z. br. 184
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 24. sjednici održanoj 25. studenoga 2021. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. studenoga 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 10. prosinca 2021., s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2022.
Odbor većinom glasova (11 glasova “ZA” i 1 glas “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
23. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, prvo čitanje, P.Z.E. br. 199
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 23. sjednici održanoj 4. studenoga 2021. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. listopada 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako su u važeći Zakon o pravu na pristup informacijama ugrađene odredbe Direktive 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora i Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kojima je osigurana transparentnost i slobodan pristup informacijama tijela javne vlasti. Direktivom (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine, o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka), navedena Direktiva je promijenjena te se stoga Zakon o pravu na pristup informacijama usklađuje s istom. Prijedlogom zakona također se predlaže izmjena i dopuna pojedinih odredbi navedenog Zakona, radi uklanjanja uočenih nedostataka u primjeni.
Tijekom rasprave istaknuto je kako je potrebno drugačije urediti odredbu članka 20. Prijedloga kojom je dodan članak 38.a jer nije prihvatljivo da radno tijelo Hrvatskoga sabora odlukom određuje zamjenika čelnika neovisnog državnog tijela. Predlaže se odrediti zamjenika Povjereniku za informiranje na način kako je npr. određen zamjenik u postupku izbora zamjenika pučkog pravobranitelja ili propisati ovlast Povjereniku za informiranje da samostalno odredi osobu koja će ga zamjenjivati u slučajevima iz članka 38.a.
Nadalje, navedeno je kako je potrebno preispitati odredbu članka 6. stavka 2. Prijedloga kojom je u članku 16. izmijenjen stavak 3. s obzirom na to da je navedeno kako će određene informacije biti dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak ili se može ograničiti temeljem članka 15. ovoga Zakona. Istaknuto je mišljenje kako se ovakvim zakonskim rješenjem uvijek mora provoditi test razmjernosti i javnog interesa te da se kada je u pitanju trošenje javnih, odnosno sredstava poreznih obveznika, javni interes podrazumijeva i nema potrebe za provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa.
Navedeno je kako je potrebno u odredbi članka 19. Prijedloga (kojom je u članku 35. izmijenjen stavak 3. podstavak 8.) propisati i Povjereniku za informiranje ovlast za podnošenje izvješća Hrvatskome saboru kada smatra da je to potrebno.
Ukazano je na odredbu članka 49. stavka 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine broj 74/15.), a u odnosu na odredbu članka 20. Prijedloga s obzirom na to da ista predstavlja određenu dopunu Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor većinom glasova (6 glasova “ZA” i 2 glasa “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
22. sjednica -
- ×
Mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o zahtjevu zastupnika Hrvatskoga sabora od 12. listopada 2021. godine Klasa: 021-12/21-06/31, Urbroj: 6521-22-21-01, vezano za 18. sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije od 12. i 13. listopada 2021. godine
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 22. sjednici održanoj 15. listopada 2021. godine raspravio je o zahtjevu zastupnika Hrvatskoga sabora od 12. listopada 2021. godine Klasa: 021-12/21-06/31, Urbroj: 6521-22-21-01, vezano za 18. sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije od 12. i 13. listopada 2021. godine, kojeg ste nam uputili dopisom od 14. listopada 2021. godine Klasa: 021-12/21-06/31, Urbroj: 6511-21-01.
Sukladno svojoj nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav jednoglasno (11 glasova „ZA“) daje sljedeće
MIŠLJENJE
Na 18. sjednici Odbora za informiranje, informatizaciju i medije koja je održana 12. listopada 2021. godine, prilikom glasovanja o predloženoj točki dnevnog reda uvaženi su deponirani glasovi članova navedenog Odbora koji prethodno nisu bili prisutni na sjednici tog Odbora te se smatra kako navedeno postupanje nije sukladno poslovničkim odredbama.
Osim toga, protivno poslovničkim odredbama sazvana je 18. sjednica navedenog Odbora 13. listopada 2021. godine. S obzirom na to da je ista zaključena 12. listopada 2021. godine bilo je potrebno sazvati novu sjednicu.
Stoga se smatra da sjednice navedenog Odbora održane 12. i 13. listopada 2021. godine nisu u skladu s odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
21. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o referendumu, prvo čitanje, P.Z. br. 183
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine raspravio je Prijedlog zakona o referendumu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovim Prijedlogom pravno područje referenduma u cijelosti usklađuje s četvrtom Promjenom Ustava iz 2010. godine. Donošenjem ovoga Zakona znatno se poboljšava zakonodavni okvir instituta referenduma u pravnom poretku Republike Hrvatske, a ujedno se otklanjaju dosadašnje manjkavosti, nedostaci i nedorečenosti koji su bili objektivna smetnja djelotvornoj i urednoj provedbi postupaka referenduma narodne inicijative u praksi. Također, ovim se Zakonom osigurava djelotvorniji utjecaj građana u procesima političkog odlučivanja te se na taj način pozitivno utječe na razvoj demokratske političke kulture u hrvatskom društvu. Osobit doprinos razvitku političkog dijaloga u hrvatskom društvu osiguravaju novi instituti neizravnog i izravnog protuprijedloga Hrvatskog sabora vezani uz referendumska pitanja narodnih inicijativa.
Tijekom rasprave predloženo je izmijeniti prag od „deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj“ koji mogu zatražiti da Hrvatski sabor raspiše referendum (članak 13. Prijedloga) te posljedično izmijeniti kvorum za donošenje odluke na referendumu (članak 7. Prijedloga).
Također, predloženo je preispitati odredbe kojima je uređen lokalni referendum posebno u dijelu kojim je uređen potreban broj potpisa birača koji mogu zatražiti raspisivanje referenduma (članak 123. Prijedloga) te „relaksirati“ postavljanje pitanja koja mogu biti predmetom referendumskog odlučivanja.
Nadalje, predloženo je u tekstu Prijedloga propisati „zaštitne mehanizme“ na referendumu kako bi se spriječila mogućnost samovolje većine nad manjinom posebno u dijelu zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava III.). Također, predloženo je posebno urediti odredbe koje se odnose na prikupljanje potpisa i izlaznost birača na referendumu prilikom promjene Ustava Republike Hrvatske imajući u vidu strogo formalnu zakonsku proceduru promjene Ustava Republike Hrvatske. Istaknuto je kako je potrebno jasnije razgraničiti pitanja vezanih za lokalni referendum i državni referendum.
Predloženo je propisati odredbe koje se odnose na bolju informiranost građana o referendumskom pitanju.
Predloženo je preispitati članak 15. Prijedloga imajući u vidu mogućnost uređivanja odredbe „s obzirom na to da se radi o ustavnoj materiji“.
U članku 24. Prijedloga predloženo je produžiti rok od 30 dana za prikupljanje potpisa.
U članku 23. Prijedloga predloženo je preispitati ovlast Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske da ispituje ispunjava li referendumsko pitanje formalnopravne zahtjeve iz članaka 16. do 18. Prijedloga.
Također, izraženo je mišljenje kako je ovlaštenje Hrvatskoga sabora za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske (članak 35. i 36. Prijedloga), moguće regulirati jedino Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
Predloženo je preispitati odredbe koje se odnose na mogućnost izjašnjavanja birača koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Istaknuto je mišljenje kako nije prihvatljivo ovim Prijedlogom mijenjati odredbe drugih akata posebno pozivajući se na Poslovnik Hrvatskoga sabora (npr. uređivati odredbe u normativnom dijelu zakona na način da ih se pravno povezuje za odredbe koje još ne postoje u pravnom sustavu).
Osim toga, naglašeno je kako je potrebno pristupiti promjeni Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske kako bi se uredila mogućnost prethodne kontrole ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja te na taj način riješili problemi koji su se pojavljivali u dosadašnjoj praksi.Odbor većinom glasova (10 glasova “ZA” i 1 glas “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje, P.Z. br. 184
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 21. sjednici održanoj 29. rujna 2021. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. rujna 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Na temelju ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora. Ovlast delegirana ovim Zakonom odnosi se na razdoblje od godinu dana počevši od 10. prosinca 2021., s tim da uredbe na temelju zakonske ovlasti koje vrijede na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ostaju na snazi, a najdulje do 30. studenoga 2022.
Odbor jednoglasno (9 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
20. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o općem upravnom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 172
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 20. sjednici održanoj 15. rujna 2021. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o općem upravnom postupku, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. kolovoza 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako je pojedine odredbe važećeg Zakona o općem upravnom postupku potrebno izmijeniti ili dopuniti kako bi se potaknula elektronička komunikacija stranaka i javnopravnih tijela u upravnim postupcima, omogućilo korištenje novih tehnologija u interesu stranaka i potaknulo javnopravna tijela na digitalizaciju upravnih postupaka i korištenje državne informacijske infrastrukture. Korištenjem elektroničke komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u svim fazama upravnog postupka smanjit će se troškovi stranaka i javnopravnih tijela te povećati učinkovitost.
Tijekom rasprave upozoreno je na Izvješće Ustavnog suda Republike Hrvatske o postupcima donošenja zakona i o Poslovniku Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 12/03.), a imajući u vidu prijedlog za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku te njegova stupanja na snagu.
Također, predloženo je preispitati odredbe o osobnoj dostavi elektroničkim putem, a u odnosu na primjenu instituta povrata u prijašnje stanje.
Odbor jednoglasno (7 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
19. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice - predlagateljica: pučka pravobraniteljica
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 8. srpnja 2021. godine raspravio je Prijedlog odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 16. lipnja 2021. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Odbor jednoglasno (9 glasova „ZA“) podupire donošenje Odluke o izboru zamjenika pučke pravobraniteljice.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/21-01/25
Urbroj: 6521-1-21-01
Zagreb, 08. srpnja 2021.
Na temelju članaka 7., 9. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj: 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 08. srpnja 2021. godine donio jeO D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika
I.U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2021. godini u iznosu od 62.052.190,00 kuna.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 6/21.) u iznosu od 31.026.095,00 kuna.
Ovom Odlukom raspoređuju se preostala sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 31.026.095,00 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2021. godine.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine iznosi 15.513.047,50 kuna, odnosno za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine iznosi 15.513.047,50 kuna.
II.Sukladno točki I. ove Odluke raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine u iznosu od 15.513.047,50 kuna, a za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine u iznosu od 15.513.047,50 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
III.Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 15.513.047,50 kuna, odnosno od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine, raspoređuju se sredstva u iznosu od 15.513.047,50 kuna i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 6.342.625,97 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 3.534.744,46 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 1.125.144,01 kuna
4. Most
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 806.519,16 kuna
5. Možemo-politička platforma
(3 zastupnika i 2 zastupnice) 517.765,39 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 318.624,85 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 308.667,83 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 199.140,53 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 199.140,53 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 199.140,53 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 109.527,29 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 109.527,29 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 109.527,29 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 109.527,29 kuna
15. Centar
(1 zastupnica) 109.527,29 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 109.527,29 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 99.570,27 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 109.527,29 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 99.570,27 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 99.570,27 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 99.570,27 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 99.570,27 kuna
IV.Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 6/21.).
V.Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,
POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2021. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 62.052.190,00 kuna.
Dio sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine, isplaćen je sukladno Odluci o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 6/21.) u iznosu od 31.026.095,00 kuna.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Kako se zastupljenost spolova mijenja i tijekom trajanja mandata (prestankom mandata ili stavljanjem mandata u mirovanje i određivanjem zamjenika), naknada za podzastupljeni spol se također mijenja ovisno o promjeni u zastupljenosti spolova tijekom trajanja mandata, a ne određuje se samo jednom, prema sastavu prvotno izabranih zastupnika.
Uz točku II.Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine u iznosu od 15.513.047,50 kuna, a za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine u iznosu od 15.513.047,50 kuna.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 99.570,27 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine, odnosno od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 109.527,29 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine, odnosno od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine.
Uz točku III.Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. srpnja do 30. rujna 2021. godine, odnosno od 1. listopada do 31. prosinca 2021. godine, raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku IV.Ovom točkom određuje se prestanak važenja Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka nezavisnih zastupnika („Narodne novine“ broj 6/21.)
Uz točku V.Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
18. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s objedinjene rasprave o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godinu i Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 18. sjednici održanoj 19. svibnja 2021. godine raspravio je Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 29. ožujka 2019. godine, Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 31. ožujka 2020. godine i Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pučka pravobraniteljica, aktom od 25. veljače 2021. godine.
Odbor je navedena izvješća raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznijela je pučka pravobraniteljica.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018. godinu.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2019. godinu.
Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), predlaže Hrvatskom saboru da primi na znanje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2020. godinu.
Također, u skladu s odredbom članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor predlaže Hrvatskom saboru da se o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2018. godinu, Izvješću pučke pravobraniteljice za 2019. godinu i Izvješću pučke pravobraniteljice za 2020. godinu provede objedinjena rasprava s obzirom na to da su navedena izvješća uzajamno povezana načelima, ciljevima i svrhom.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražena Bošnjakovića
17. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Prigovora protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice koji je podnijela zastupnica Dalija Orešković
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 17. sjednici održanoj 20. travnja 2021. godine odlučio je o Prigovoru protiv stegovne mjere udaljenja sa sjednice, koji je podnijela zastupnica Dalija Orešković dana 16. travnja 2021. godine.
Sukladno odredbi članka 242. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Poslovničkim odredbama zajamčeno je pravo zastupniku da sudjeluje na sjednicama Hrvatskoga sabora, na njima raspravlja te na taj način javno iznosi svoje prijedloge, mišljenja i stavove, držeći se teme dnevnog reda. Predsjedateljeva dužnost je svakom zastupniku, sukladno odredbama Poslovnika, omogućiti da raspravlja o određenoj temi dnevnog reda, a njegovo je pravo, vodeći računa o osiguranju reda na sjednici, procijeniti razlog za izricanje opomene i mjere udaljenja sa sjednice.
Uvidom u videosnimku 7. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 15. travnja 2021. godine, vidljivo je kako je predsjedatelj, primjenjujući odredbe članaka 232. i 241. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zastupnici dva puta izrekao opomenu da se drži teme dnevnog reda. Unatoč tome, zastupnica je nastavila govoriti te joj je predsjedatelj oduzeo riječ. Međutim, kako je zastupnica i nakon toga nastavila govoriti, predsjedatelj joj je izrekao mjeru udaljenja sa sjednice. S obzirom na to da je zastupnica nastavila govoriti te nije odmah napustila sjednicu, predsjedatelj joj je izrekao stegovnu mjeru udaljenja sa sjednice u dvostrukom trajanju.
Imajući u vidu navedeno, smatra se kako je predsjedatelj odlučio o primjeni navedenih mjera u skladu s navedenim poslovničkim odredbama.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
16. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 16. sjednici održanoj 16. travnja 2021. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Domagoj Hajduković dana 15. travnja 2021. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) daje sljedećeMIŠLJENJE
Imajući u vidu odredbu članka 236. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora napominje se kako zastupnik može najaviti da će Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav podnijeti zahtjev za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora tek nakon danog objašnjenja od strane predsjedatelja ako njime nije zadovoljan, a ne unaprijed.
Također, obrazloženje zahtjeva za mišljenje o povredi poslovničkih odredbi moralo bi sadržavati jasno obrazloženje koje sadrži precizne navode činjenica koje se odnose na povredu članka Poslovnika Hrvatskoga sabora za kojeg je zastupnik tražio da govori na sjednici Sabora. Snimka sjednice Sabora služi isključivo kao kontrola navoda predlagatelja danih u obrazloženju.
Nadalje, imajući u vidu razloge za izricanje opomene propisane odredbom članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a nakon uvida u videosnimku 7. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 14. i 15. travnja 2021. godine, smatra se kako predsjedatelj nije postupio protivno odredbi članka 238. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
15. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 128
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 15. sjednici održanoj 7. travnja 2021. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. ožujka 2021. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se Prijedlogom zakona predlaže precizirati zakonske odredbe kojima se propisuje zabrana kandidiranja na lokalnim izborima te prestanak mandata članovima predstavničkih tijela i općinskim načelnicima, gradonačelnicima, županima i njihovim zamjenicima. Proširuje se obuhvat kaznenih djela te se zabrana kandidiranja utvrđuje za svako kazneno djelo kada je počiniteljima kaznenih djela izrečena kazna zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Preciziraju se zakonske odredbe koje se odnose na prestanak mandata u slučaju pravomoćne sudske presude kojom su navedene osobe osuđene za kaznena djela na kaznu zatvora ili je zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom te u slučaju prestanka mandata zbog odjave prebivališta s područja jedinice.
U raspravi je izraženo mišljenje kako će se stupanjem na snagu ovoga Zakona stvoriti neujednačeni uvjeti za kandidiranje na lokalnim izborima te izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, odnosno kandidiranje za predsjednika Republike Hrvatske.
Izneseno je mišljenje kako unatoč činjenici što postoji veliki konsenzus za donošenjem ovoga Zakona, isti je trebao ranije biti upućen u redovnu zakonsku proceduru posebno imajući u vidu zakonske rokove donošenja odluke o raspisivanju izbora.
Također, navedeno je kako se ovim Prijedlogom značajno mijenja razlog zabrane kandidiranja na lokalnim izborima te prestanak mandata članovima predstavničkih tijela i općinskim načelnicima, gradonačelnicima, županima i njihovim zamjenicima te se umjesto dosadašnjeg taksativno navedenog kataloga kaznenih djela propisuje da se navedene osobe neće moći kandidirati na lokalnim izborima ako su pravomoćnom sudskom presudom osuđene za kazneno djelo na kaznu zatvora u trajanju od najmanje šest mjeseci ili im je ta kazna zamijenjena radom za opće dobro ili uvjetnom osudom. Navedeno je posebno problematizirano imajući u vidu odredbu članka 30. Ustava Republike Hrvatske te izričaj koji utvrđuje gubitak stečenih ili zabranu stjecanja određenih prava za počinitelje teških i osobito nečasnih kaznena djela.
Odbor jednoglasno (11 glasova “ZA”) podupire donošenje ovoga Zakona.Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
14. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 11. ožujka 2021. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Arsen Bauk dana 10. ožujka 2021. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (6 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Odredbom članka 170. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je kako će predsjednik Hrvatskoga sabora, ako ustanovi da podneseni prijedlog akta nije sastavljen u skladu s Poslovnikom Hrvatskoga sabora, zatražiti od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog s poslovničkim odredbama. U slučaju neotklanjanja nedostataka u roku od 15 dana od poziva, smatrat će se da prijedlog nije podnesen Hrvatskom saboru.
Odredbom članka 44.a Zakona o sudovima propisano je kako postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske pokreće Državno sudbeno vijeće. Kandidati podnose program rada koji se uz njihove životopise javno objavljuje na mrežnoj stranici Državnog sudbenog vijeća. Zaprimljene prijave kandidata Državno sudbeno vijeće dostavlja Uredu Predsjednika Republike Hrvatske koji će o kandidatima zatražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskoga sabora.
Ovom Odboru dostavljen je Prijedlog Predsjednika Republike Hrvatske za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 8. ožujka 2021. godine, Klasa: 021-13/21-07/35, Urbroj: 71-21-01 i dopis predsjednika Hrvatskoga sabora od 9. ožujka 2021. godine, Klasa: 021-13/21-07/35, Urbroj: 65-21-02. Iz dostavljene dokumentacije proizlazi kako Predsjedniku Hrvatskoga sabora nije dostavljena dokumentacija iz koje bi bilo razvidno da je Prijedlog za izbor predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, podnesen od Predsjednika Republike Hrvatske u skladu s odredbama naprijed navedenog zakona, a time i Poslovnika Hrvatskoga sabora.
S obzirom na navedeno smatra se kako je Predsjednik Hrvatskoga sabora postupio u skladu s odredbom članka 170. Poslovnika Hrvatskoga sabora te nije odbacio Prijedlog već je zatražio od predlagatelja da u određenom roku postupi te ga uskladi s navedenom poslovničkom odredbom.
PREDSJEDNIK ODBORADražen Bošnjaković
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 14. sjednici održanoj 11. ožujka 2021. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Nikola Grmoja dana 5. ožujka 2021. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor jednoglasno (11 glasova „ZA“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Odredbom članka 236. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora određeno je kako predsjedatelj daje riječ zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika čim je ovaj zatraži.
Uvidom u videozapis 6. sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 5. ožujka 2021. godine, utvrđeno je kako predsjedatelj nije dao riječ zastupniku nakon njegovog višekratnog traženja da govori o povredi Poslovnika.
Stoga se smatra kako predsjedatelj nije postupio u skladu s navedenom odredbom te je bio dužan dati riječ zastupniku čim je zatražio govoriti o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
12. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav s rasprave o Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 2. ožujka 2021. godine raspravio je Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Povjerenik za informiranje, aktom od 30. ožujka 2020. godine.
Odbor je navedeno Izvješće raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Uvodno obrazloženje iznio je Povjerenik za informiranje.
Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“) predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama za 2019. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 12. sjednici održanoj 2. ožujka 2021. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnio zastupnik Domagoj Hajduković dana 26. veljače 2021. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“) daje sljedeće
MIŠLJENJE
Odredbom članka 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora propisano je kako će se zastupniku izreći opomena ako postupa protivno članku 238. Poslovnika, odnosno kada započne govoriti o temi za koju nije dobio riječ, a javio se za povredu Poslovnika. Smisao navedene odredbe je, u cilju održavanja reda na sjednici Sabora, sankcionirati ponašanje zastupnika koji koristi institut povrede Poslovnika na način koji je protivan poslovničkim odredbama.
Stoga je javljanje zastupnika da govori o povredi Poslovnika koja je već sankcionirana bespredmetno te je protivno smislu naprijed spomenute odredbe. Dakle, predsjedatelj može izreći opomenu zastupniku koji postupa na takav način, u cilju održavanja reda na sjednici Sabora.
Imajući u vidu navedeno, smatra se kako nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu kandidata za pučkog pravobranitelja
Na temelju odredbe članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju i odredbe članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora podnosi Hrvatskom saboru Prijedlog kandidata za pučkog pravobranitelja kojeg je utvrdio na sjednici održanoj 2. i 5. ožujka 2021. godine.
Za izvjestitelja Odbora koji će sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju („Narodne novine", broj 76/12.), na 12. sjednici održanoj 2. i 5. ožujka 2021. godine utvrdio jePRIJEDLOG KANDIDATA ZA PUČKOG PRAVOBRANITELJA
te predlaže sljedeće kandidate za izbor pučkog pravobranitelja:
1. SANDRA HANČIĆ
2. TENA ŠIMONOVIĆ EINWALTER
Obrazloženje:Hrvatski sabor je na temelju odredbe članka 10. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju objavio Javni poziv za predlaganje kandidata pučkog pravobranitelja. Poziv je objavljen na web stranicama Hrvatskoga sabora 20. siječnja 2021. godine i u „Narodnim novinama" br. 5/21. od 20. siječnja 2021. godine. Rok za podnošenje kandidatura bio je 30 dana od dana objave navedenog Javnog poziva u „Narodnim novinama", a posljednji dan za podnošenje kandidatura bio je 19. veljače 2021. godine.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je na 11. sjednici održanoj 23. veljače 2021. godine utvrdio da je na Javni poziv za predlaganje kandidata pučkog pravobranitelja pravovremeno pristiglo 5 kandidatura, pri čemu je jedna kandidatura, Renate Žličarić, utvrđena nepravovaljanom iz razloga što nije priložena, u skladu s navedenim Javnim pozivom, potvrda poslodavca o radnom iskustvu u struci. Četiri kandidature utvrđene su pravovaljanima i to kandidature koje su podnijeli:
1. MARKO BONIFAČIĆ
2. SANDRA HANČIĆ
3. NEVEN ŠIMAC
4. TENA ŠIMONOVIĆ EINWATER.S obzirom na to da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na temelju odredbe članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je dopisom od 23. veljače 2021. godine uputio pravovaljane kandidature Odboru za ljudska prava i prava nacionalnih manjina radi davanja prethodnog mišljenja.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina su 2. ožujka 2021. godine, održali zajedničku sjednicu na koju su pozvali sve kandidate na javni razgovor. Tijekom razgovora članovi obaju odbora kandidatima su postavljali pitanja na temelju kojih su stekli dojam o kandidatima kao stručnim djelatnicima i osobama.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav raspolagao je prethodnim mišljenjem Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, od 03. ožujka 2021. godine klasa: 021-13/21-07/01, urbroj: 6521-8-21-09 u kojemu je istaknuto kako se daje prednost kandidatkinji Teni Šimonović Einwalter.
Na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav koja je održana 5. ožujka 2021. godine, provedeno je tajno glasovanje o predloženim kandidatima. Nakon tajnog glasovanja o kandidatima za pučkog pravobranitelja, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav je utvrdio kako su svi nazočni članovi predali glasačke listiće te je utvrđen Prijedlog kandidata za pučkog pravobranitelja.
Na temelju odredbe članka 10. stavka 3. Zakona o pučkom pravobranitelju, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav upućuje Prijedlog kandidata za pučkog pravobranitelja Hrvatskom saboru.
10. sjednica -
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2021. godini
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Klasa: 400-06/21-01/01
Urbroj: 6521-1-21-01
Zagreb, 20. siječnja 2021.
Na temelju članaka 7. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj: 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20.,119/20. i 123/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 20. siječnja 2021. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu osiguravaju se sredstava za rad političkih stranaka u 2021. godini u iznosu od 62.052.190,00 kuna.
Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
II.
Prema kriterijima iz točke I. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2021. godine raspoređuju se sredstva:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(47 zastupnika i 15 zastupnica) 25.323.355,17 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(18 zastupnika i 16 zastupnica) 14.197.030,62 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 4.506.360,84 kuna
4. Most nezavisnih lista
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 3.230.223,26 kuna
5. Možemo-politička platforma
(4 zastupnika i 1 zastupnica) 2.033.844,27 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 1.276.137,58 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 1.236.258,28 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 797.585,99 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 797.585,99 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 797.585,99 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 438.672,29 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 438.672,29 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 438.672,29 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 438.672,29 kuna
15. Pametno
(1 zastupnica) 438.672,29 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 438.672,29 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 398.792,99 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 438.672,29 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 398.792,99 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 398.792,99 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 398.792,99 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 398.792,99 kuna
III.
Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(47 zastupnika i 15 zastupnica) 6.330.838,79 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(18 zastupnika i 16 zastupnica) 3.549.257,65 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 1.126.590,21 kuna
4. Most nezavisnih lista
(7 zastupnika i 1 zastupnica) 807.555,81 kuna
5. Možemo-politička platforma
(4 zastupnika i 1 zastupnica) 508.461,07 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 319.034,40 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 309.064,57 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 199.396,50 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 199.396,50 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 199.396,50 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 109.668,07 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 109.668,07 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 109.668,07 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 109.668,07 kuna
15. Pametno
(1 zastupnica) 109.668,07 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 109.668,07 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 99.698,25 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 109.668,07 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 99.698,25 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 99.698,25 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 99.698,25 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 99.698,25 kunaIV.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV,
POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen Bošnjaković
9. sjednica -
- ×
Davanje mišljenja Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na temelju Zahtjeva za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 9. sjednici održanoj 18. prosinca 2020. godine odlučio je o Zahtjevu za mišljenje o povredi Poslovnika Hrvatskoga sabora, kojeg je ovom Odboru podnijela zastupnica Katica Glamuzina dana 17. prosinca 2020. godine.
Sukladno odredbi članka 236. i na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) daje sljedeće
M I Š LJ E NJ E
Odredbom članka 236. Poslovnika Hrvatskoga sabora određeno je kako predsjedatelj daje riječ zastupniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika čim je ovaj zatraži.
Predsjedatelj je, sukladno odredbi članka 237. Poslovnika Hrvatskoga sabora, dužan voditi računa o osiguranju reda na sjednici Hrvatskoga sabora.
Predsjedatelj je ovlašten, sukladno odredbi članka 239. Poslovnika Hrvatskoga sabora, izreći opomenu onom zastupniku koji zloupotrebljava institut povrede Poslovnika Hrvatskoga sabora, odnosno koji govori o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvidom u snimku 5. izvanredne sjednice Hrvatskoga sabora koja je održana 17. prosinca 2020. godine, razvidno je kako je u konkretnom slučaju predsjedatelju bilo znatno otežano vođenje sjednice Hrvatskoga sabora zbog brojnih zloupotreba naprijed navedenog poslovničkog instituta te se s obzirom na navedeno smatra kako nisu povrijeđene odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
8. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 77
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovim Zakonom ujednačavaju odredbe Zakona o lokalnim izborima sa sustavnim propisom – Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tako se, između ostalog, regulira izbor općinskih načelnika (predloženo je općinske načelnike birati bez zamjenika), gradonačelnika (predloženo je u gradu koji ima više od 100.000 stanovnika imati dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, u gradu koji ima preko 35.000 do 100.000 stanovnika i gradu koji je sjedište županije imati jednog zamjenika koji se bira zajedno s njima, a u gradovima koji imaju manje od 35.000 stanovnika i nisu sjedišta županija, birati bez zamjenika) i župana (predloženo je u županiji koja ima više od 250.000 stanovnika imati dva zamjenika koji se biraju zajedno s njim, u županiji koja ima do 250.000 stanovnika imati jednog zamjenika koji se bira zajedno s njim). Ujedno, predlaže se i ujednačavanje ostvarivanja pasivnog biračkog prava za predstavničko i izvršno tijelo te se utvrđuje osoba ovlaštena za sazivanje konstituirajuće sjednice predstavničkog tijela jedinice.
U raspravi je izraženo mišljenje kako je potrebno propisati da pravo birati općinske načelnike, gradonačelnike i župane imaju birači koji ima prijavljeno boravište na području jedinice za čije se tijelo izbori provode (aktivno biračko pravo) s obzirom na to da je za izbor općinskog načelnika, gradonačelnika i župana predloženo izostaviti rok od najmanje šest mjeseci od stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora, u kojemu birači koji imaju pravo biti birani, moraju imati prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se tijelo izbor provodi (pasivno biračko pravo).
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA” i 3 glasa “PROTIV”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 76
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako su ciljevi koji će proizaći iz novih rješenja utvrđenih ovim Zakonom usmjereni k optimizaciji sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave, smanjenju broja lokalnih dužnosnika što će doprinijeti znatnim uštedama u proračunima jedinica, racionalnijem obavljanju poslova u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te osiguravanju kontinuiteta u njihovom radu.
U raspravi je izraženo mišljenje kako se odredbama Prijedloga zakona neće postići uštede u proračunima jedinica, a kako je navedeno u obrazloženju predlagatelja.Navedeno je kako ukidanje zamjenika načelnika i zamjenika gradonačelnika u pojedinim jedinicama može stvoriti probleme u funkcioniranju tih jedinica s obzirom na to da nije jasno definirano u kojim situacijama će vijeća donositi odluku o imenovanju osobe koja će umjesto načelnika i gradonačelnika obnašati dužnost. Takvo propisivanje odredbi potencijalno stvara neravnopravnost prema onim dužnosnicima koji npr. mogu koristiti rodiljni dopust. Predloženo je preispitati odredbu članka 4. stavka 2. Prijedloga u dijelu donošenja odluke o raspisivanju referenduma kako bi se spriječila mogućnost nedonošenja odluke o raspisivanju referenduma, a ako je prethodno prihvaćen prijedlog o njegovom raspisivanju.
Također, u članku 9. Prijedloga predloženo je preciznije definirati okolnost nepostojanja sporazuma s poslodavcem koji se odnosi na mogućnost korištenja prava dužnosnika na opravdani izostanak s posla, a radi nesmetanog obavljanja njegove dužnosti u predstavničkom tijelu.
Osim toga, predloženo je utvrditi mehanizam utjecaja izabranog načelnika na izbor svog privremenog zamjenika, a ne da to pravo bude isključivo u ovlasti predstavničkog tijela, kako bi se spriječila mogućnost njegovog neizbora (npr. jer se predstavničko tijelo nije moglo sastati). Objašnjeno je da u slučaju nemogućnosti sastajanja predstavničkog tijela „...dolazi do njegovog raspuštanja u roku od 90 dana te u tom slučaju Vlada Republike Hrvatske imenuje privremenog povjerenika...“ u toj jedinici.
Također, u skladu s člankom 247. stavkom 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je jednoglasno (7 glasova „ZA“) donio sljedećiZAKLJUČAK
Predlaže se Hrvatskom saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 76, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 77 i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 78.
Obrazloženje:
S obzirom na to da su prijedlozi navedenih zakona uzajamno povezani uzročnoposljedičnim načelima, ciljevima i svrhom donošenja, predlaže se donošenje odluke o provedbi objedinjene rasprave o tim zakonskim prijedlozima.
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA” i 3 glasa “PROTIV”) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 78
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 8. sjednici održanoj 8. prosinca 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Gradu Zagrebu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2020. godine.
Odbor je navedeni Prijedlog raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja naveo je kako se ovim Zakonom, u svrhu usklađivanja s promjenama u sustavu lokalne i područne (regionalne) samouprave smanjuje broj članova predstavničkih tijela te se propisuje da će Gradska skupština Grada Zagreba imati 47 zastupnika.
Odbor većinom glasova (7 glasova “ZA”, 2 glasa “PROTIV i 1 glas “SUZDRŽAN”) podupire donošenje ovoga Zakona.Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
7. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Konačnom prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, drugo čitanje P.Z. br. 10
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 7. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. studenoga 2020. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.
Odbor jednoglasno (8 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković - ×
Izjašnjavanje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o amandmanima na Prijedlog poslovnika o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. godine amandmane podnesene na Prijedlog poslovnika o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika.
Odbor je utvrdio da su amandmane na Prijedlog poslovnika o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika podnijeli: Klub zastupnika s Imenom i Prezimenom, Pametnog i Građansko-liberalnog saveza i Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka.
Odbor se izjasnio o podnesenim amandmanima prema pregledu amandmana kako slijedi:
1. Amandman Kluba zastupnika s Imenom i Prezimenom, Pametnog i Građansko-liberalnog saveza, na članak 293.b Odbor ne prihvaća (1 glas „ZA“).
Obrazloženje:
Ovlast Predsjedništva Hrvatskoga sabora (kao kolektivnog tijela) da donosi odluku o početku i prestanku posebnog načina rada Hrvatskoga sabora potrebno je promatrati s obzirom na intenzitet i narav ograničenja propisanog predmetnim člankom. Naime, ograničenje koje se odnosi isključivo na skraćivanje vremena za govor u raspravi za 5 minuta (te stanke na 5 minuta) ne predstavlja takvu vrstu ograničenja kojom bi se narušilo pravo sudionika iz stavaka 8., 9. i 10. da sudjeluju u raspravi na sjednici Hrvatskoga sabora. Osim toga, a kako je tijekom rasprave na sjednici Hrvatskoga sabora navedeno, ovom promjenom (stavci 12. i 13.) propisuju se veća prava zastupnicima nego je to određeno važećim poslovničkim odredbama - pravo na sudjelovanja na sjednici Hrvatskoga sabora i sjednicama radnih tijela audio i/ili videokonferencijskim putem. S obzirom na navedeno, a imajući u vidu ograničenu mogućnost donošenja odluke Predsjedništva Hrvatskoga sabora isključivo “...sukladno odluci nadležnog tijela određenog posebnim zakonom...” te potrebu za mogućim brzim odlučivanjem, smatra se kako odluku o početku i prestanku posebnog načina rada ne treba donositi Hrvatski sabor. S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da se početak pa tako i prestanak posebnog načina rada isključivo odnosi na slučaj iz stavka 1. predmetnog članka, smatra se kako nije potrebno određivati rok važenja navedene odluke te ju preispitivati nakon proteka određenog vremena.
2. Amandman Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka na članak 293.b Odbor ne prihvaća (3 glasa „ZA“).
Obrazloženje:
Za obrazloženje ovoga amandman u dijelu koji se odnosi na prijedlog da odluku o početku i prestanku posebnog načina rada donosi Hrvatski sabor, obrazloženje isto kao i za amandman 1.
Također, prilikom propisivanja poslovničke odredbe u dijelu koji se odnosi na mogućnost održavanja i prenošenja sjednica radnih tijela Hrvatskoga sabora audio i/ili videokonferencijskim putem, posebno se vodilo računa o mogućnosti pristupa različitim kanalima elektroničke komunikacije. U tom smislu pojam „sjednica radnih tijela“ obuhvaća sve sjednice radnih tijela pa tako i tematske sjednice. Kada bi se za tematske sjednice htio propisati drugačiji pravni režim od osnovnog pravila, tada bi bilo potrebno posebno izdvojiti tematske sjednice. Ovako, navedena će se odredba primjenjivat i u slučaju njihovog održavanja.
Nadalje, valja napomenuti kako nema poslovničke zapreke u održavanju tematskih sjednica izvan Hrvatskoga sabora te nije potrebno posebno propisivati kako se „mogu održati van zgrade Sabora“, kako je predloženo amandmanom. Štoviše, pojedina radna tijela održavala su tematske sjednice izvan Hrvatskoga sabor (npr. Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku, Odbor za turizam).
Osim toga, smatra se kako odredba kojom se propisuje mogućnost rasprave i glasovanja zastupnika na sjednici Hrvatskoga sabora elektroničkim putem, odnosno audio i/ili videokonferencijskim putem, a koja glasi: „Zastupniku koji iz opravdanih razloga u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ne može nazočiti u dvorani u kojoj se održava sjednica Sabora, omogućit će se rasprava i glasovanje elektroničkim putem, odnosno audio i/ili videokonferencijskim putem po prethodnoj odluci Predsjedništva Sabora.“, na jasan način uređuje nazočnost zastupnika na sjednici Hrvatskoga sabora te ju nije potrebno izmijeniti na način predložen amandmanom.
Također ne prihvaća se prijedlog za organiziranjem načina glasovanja kako je predloženo amandmanom jer se tijekom rasprave o promjeni Poslovnika na sjednici ovoga Odbora i na sjednici Hrvatskoga sabora pojasnilo kako će navedeno biti omogućeno u skladu s odredbom članka 280. stavka 2. podstavka 5. Poslovnika Hrvatskoga sabora, uvođenjem glasovanja elektroničkim putem u svim dvoranama predviđenim za sjednicu Hrvatskoga sabora.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
6. sjednica -
- ×
Utvrđivanje Prijedloga poslovnika o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika
Na temelju članka 80. Ustava Republike Hrvatske i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 6. sjednici održanoj 2. studenoga 2020. godine utvrdio je Prijedlog poslovnika o izmjeni i dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika te ga podnosi Hrvatskom saboru s prijedlogom da ga Hrvatski sabor donese po hitnom postupku.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela Odbor je odredio Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
4. sjednica -
- ×
Odgovor Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav povodom Zahtjeva za pokretanjem postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske, Poslovnika Hrvatskoga sabora kojeg je Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijelo 35 zastupnika u Hrvatskom saboru
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 021-12/20-10/09
Urbroj: 6521-1-20-02Zagreb, 1. listopada 2020.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav (u daljnjem tekstu: Odbor), dana 25. rujna 2020. godine, zaprimio je dopis od predsjednika Hrvatskoga sabora, Klasa: 021-12/20-10/09, Urbroj: 6513-20-01, radi odgovora povodom davanja očitovanja koje je od predsjednika Hrvatskoga sabora zatražio Ustavni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustavni sud), broj: U-I-4208/20 od 23. rujna 2020. godine, dopisom u prilogu kojeg se nalazi Zahtjev za pokretanjem postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske, Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj: 53/20) kojeg je Ustavnom sudu Republike Hrvatske podnijelo 35 zastupnika u Hrvatskom saboru.
S obzirom na navedeno, daje se slijedeći
ODGOVOR
1. Osporavaju se navodi iznijeti u Zahtjevu, iz razloga koji će biti navedeni u nastavku ovoga Odgovora te će se u potpunosti obrazložiti sukladnost Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 53/20 – u daljnjem tekstu: Poslovnik) s odredbama Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda – u daljnjem tekstu: Ustav).
2. S obzirom na postavljeni Zahtjev i navode koji su u njemu sadržani bitno je navesti sljedeće odredbe Ustava, a koje su relevantne za davanje ovog Odgovora:
„Članak 3.
...vladavina prava ...najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustav.“„Članak 4.
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.“„Članak 5.
U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom.
Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“„Članak 16.
Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.“„Članak 71.
Hrvatski sabor je predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.“„Članak 75.
Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat.“„Članak 80.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom u skladu s Ustavom.
Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika.“3. S tim u vezi osporavaju se navodi u pogledu tvrdnje da je navedenom dopunom Poslovnika „...ograničen broj zastupnika pojedinog kluba koji mogu prisustvovati saborskoj sjednici, broj zastupnika koji mogu replicirati, smanjeno vrijeme pojedinačnih govora, smanjeno vrijeme za uvodno i završno izlaganje te ograničena stanka...“ što predstavlja „...suspendirani način rada Sabora koji nije predviđen Ustavom Republike Hrvatske“ te predstavlja „...nerazmjerna ograničenja zastupnika da slobodno, osobno i javno iznose argumenta u političkoj raspravi...“.
3.1 Sukladno odredbi članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.
„Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav
Članak 60.
(...)
– predlaže donošenje i promjene ovoga Poslovnika
(...)“3.2 Ministar zdravstva je 11. ožujka 2020. godine (isti dan kada je i Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju) donio Odluku o proglašenju epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 u Republici Hrvatskoj (Klasa: 011-02/20-01/143, Urbroj: 534-02-01-2/6-20-01). Posljedično, Ministarstvo zdravstva, Hrvatski zavod za javno zdravstvo te Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donijeli su određene protuepidemijske mjere radi zaštite života i zdravlja građana, a u uvjetima ubrzanog širenja i pojačanog rizika prijenosa bolesti COVID-19.
Uslijed činjenice da proglašenje pandemije, odnosno epidemije zarazne bolesti (COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2) utječe na rad Hrvatskoga sabora (u daljnjem tekstu: Sabor), bilo je potrebno dopuniti Poslovnik Hrvatskoga sabora (“Narodne novine” br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18. – u daljnjem tekstu: Poslovnik Hrvatskoga sabora) kako bi se regulirao poseban način rada u nastalim okolnostima te kako bi se ujedno zaštitilo zdravlje zastupnika.
Predsjedništvo Sabora je 23. travnja 2020. godine donijelo Zaključak kojim je utvrđen tekst kojim se predlaže dopuna Poslovnika kao osnova za utvrđivanje Prijedloga dopune te je isti dostavljen Odboru .
3.3 S obzirom na navedeno, Odbor je na 69. sjednici održanoj 28. travnja 2020. godine većinom glasova (11 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“) utvrdio Prijedlog poslovnika o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika te je na 70. sjednici održanoj 29. travnja 2020. godine jednoglasno (11 glasova „ZA“) prihvatio amandman Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije Hrvatske.
3.4 Sabor je 30. travnja 2020. godine većinom glasova (95 glasova „ZA“, 3 glasa „SUZDRŽANA“ i 13 glasova „PROTIV“) donio Poslovnik o dopuni Poslovnika Hrvatskoga sabora, s Konačnim prijedlogom poslovnika koji je stupio na snagu 1. svibnja 2020. godine.
Tako je odredbom članka 293.a Poslovnika propisana mogućnost drugačijeg rada Sabora u slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije zarazne bolesti te pandemije zarazne bolesti, koju proglašava nadležno tijelo u skladu s posebnim zakonom.
Odredba članka 293.a Poslovnika glasi:
„RAD SABORA U SLUČAJU PROGLAŠENJA EPIDEMIJE ZARAZNE BOLESTI ILI OPASNOSTI OD EPIDEMIJE ZARAZNE BOLESTI TE PANDEMIJE ZARAZNE BOLESTI
Članak 293.a
U slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije zarazne bolesti te pandemije zarazne bolesti, koju proglašava nadležno tijelo u skladu s posebnim zakonom, Sabor nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske i ovoga Poslovnika.
Početak i prestanak posebnog načina rada Sabora u slučaju iz stavka 1. ovoga članka može utvrditi Predsjedništvo Sabora sukladno odluci nadležnog tijela određenog posebnim zakonom i o tome izvješćuje zastupnike.
Svaki klub zastupnika ima pravo odrediti najmanje jednog člana koji će nazočiti na sjednici Sabora.
Na izračun broja zastupnika pojedinog kluba zastupnika iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje se izračun propisan odredbom članka 132. stavka 3. ovoga Poslovnika.
Svi zastupnici koji nisu članovi kluba zastupnika za potrebe izračuna nazočnosti na sjednici Sabora iznimno se smatraju klubom zastupnika te se na njih primjenjuje odredba stavaka 3. i 4. ovoga članka.
Zastupnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo nazočnosti na sjednici Sabora ili na temelju članstva u klubu zastupnika nacionalnih manjina ili na temelju članstva u drugom klubu zastupnika čiji su članovi u skladu s odredbom stavaka 3. i 4. ovoga članka, o čemu su obvezni obavijestiti Tajništvo Sabora najkasnije 24 sata prije početka sjednice Sabora.
Odredbe ovoga članka o broju zastupnika pojedinog kluba zastupnika koji mogu nazočiti na sjednici Sabora ne primjenjuju se na predsjednika, odnosno potpredsjednika Sabora koji predsjeda sjednicom Sabora te do dva zastupnika ako su oni predlagatelji ili predstavnici predlagatelja akta.
Pravo nazočiti na sjednici Sabora po pojedinoj točki dnevnog reda imaju oni zastupnici koji su određeni u skladu sa stavcima 3. do 6. ovoga članka, a obavijest o njihovim imenima i prezimenima dostavlja se Tajništvu Sabora prije početka rasprave o točki dnevnog reda sjednice na kojoj imaju pravo nazočiti. Pritom je u (pojedinačnoj) raspravi dopušteno njihovo izmjenjivanje s članovima kluba zastupnika, odnosno zastupnika iz stavka 5. ovoga članka. Pravo na repliku po raspravi ima svaki klub zastupnika, odnosno zastupnici iz stavka 5. ovoga članka, sukladno broju pripadajućih mjesta u sabornici.
Zastupnik u raspravi može govoriti najdulje 5 minuta, a predstavnici klubova zastupnika do 10 minuta.
Predlagatelj, odnosno predstavnik predlagatelja kojeg on odredi, mogu govoriti u uvodnom izlaganju na početku rasprave i na kraju rasprave najdulje 20 minuta.
U slučaju zahtjeva za stankom u skladu s odredbom članka 248. ovoga Poslovnika, predsjedatelj ju može odobriti u trajanju do 5 minuta.
Sjednice radnih tijela Sabora mogu biti održane elektroničkim putem, odnosno audio i/ili videokonferencijskim putem.
Osim u dvorani za sjednice Sabora, glasovanje može biti organizirano elektroničkim putem i/ili dizanjem ruke u jednoj ili više prostorija izvan nje.
Na pitanja koja nisu posebno uređena ovim člankom na odgovarajući način primjenjuju se ostale odredbe ovoga Poslovnika.”Načelnom odredbom članka 14. Poslovnika Hrvatskoga sabora utvrđena su prava i dužnosti zastupnika:
„Članak 14.
Zastupnik ima prava i dužnosti:
– sudjelovati na sjednicama Sabora i na njima raspravljati i glasovati
– podnositi prijedloge i postavljati pitanja
– postavljati pitanja predsjedniku Vlade i članovima Vlade
– sudjelovati na sjednicama radnih tijela i na njima raspravljati, a u radnim tijelima kojih je član i glasovati
– prihvatiti izbor koji mu svojim odlukama odredi Sabor
– na stalna novčana primanja i druga prava sukladno zakonu.
Zastupnik ima i druga prava i dužnosti utvrđene odredbama Ustava Republike Hrvatske, zakona i ovoga Poslovnika.“3.5 Legitimni cilj dopune je bio propisati specifične uvjete rada Sabora u slučaju proglašenja pandemije, odnosno epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije te pritom zaštititi zdravlje zastupnika . Kako se u konkretnom slučaju nedvojbeno radilo o nepredvidivom stanju posebnih okolnosti koje ugrožavaju život i zdravlje svih građana Republike Hrvatske pa tako i saborskih zastupnika, donošenjem Poslovnika nastojalo se omogućiti Saboru da u uvjetima proglašene globalne pandemije i nacionalne epidemije uzrokovane bolešću COVID-19 nesmetano obavlja svoju zakonodavnu zadaću, pritom posebno vodeći računa o zaštiti zdravlja zastupnika, a uz potpuno ostvarenje načela razmjernosti.
3.6 Poštovanje navedenog načela posebno se ogleda u odredbi članka 293.a Poslovnika u dijelu kojim je propisano kako fizički nazočiti na sjednici Sabora po pojedinoj točki dnevnog reda može onaj broj zastupnika koji bude određen posebnim izračunom. Na izračun broja zastupnika pojedinog kluba zastupnika koji ima pravo odrediti najmanje jednog člana koji će nazočiti na sjednici Sabora na odgovarajući način primjenjuje se izračun propisan odredbom članka 132. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Članak 132. stavak 3. glasi:
„Broj pitanja koja mogu postaviti zastupnici pojedinog kluba zastupnika određuje se razmjerno broju članova pojedinog kluba u odnosu na ukupan broj zastupnika tako da se broj članova pojedinog kluba podijeli sa četiri, s tim da se pri izračunu rezultat 0,50 i više korigira na više.“.
Isto tako je određeno kako je u (pojedinačnoj) raspravi dopušteno njihovo izmjenjivanje s članovima kluba zastupnika, odnosno zastupnika koji nisu članovi kluba zastupnika, a koji se za potrebe izračuna nazočnosti na sjednici Sabora iznimno smatraju klubom zastupnika.Ovakvo uređenje poslovničke odredbe omogućava zastupnicima da se mogu na sjednici Sabora tijekom pojedinačne rasprave izmjenjivati s drugim članovima kluba zastupnika, odnosno drugim zastupnicima koji nisu članovi kluba zastupnika, a koji se za potrebe izračuna nazočnosti na sjednici Sabora iznimno smatraju klubom zastupnika. Pritom, propisani način omogućava svim zastupnicima ostvarenje prava na raspravu na sjednicama Sabora.
Znači, suštinski se ne radi o tome da zastupnici ne mogu sudjelovati na raspravi na sjednicama Sabora već se radi o tome da unatoč fizičkom ograničenju nazočnosti zastupnika u dvorani za sjednice Sabora, svi mogu sudjelovati na sjednicama Sabora što je omogućeno sustavom izmjenjivanja.
Sabor može uvijek promjenom Poslovnika Hrvatskoga sabora razraditi procese i načine rada na sjednicama Sabora pa tako i institut replike, stanke, povrede Poslovnika i slično. Tako je, u posebnim uvjetima rada kao što je ovom dopunom propisano, između ostalog, uređen i poseban način rada u odnosu na institut replike koji je obuhvaćen istim režimom kao i utvrđivanje broja zastupnika koji fizički mogu biti prisutni na sjednici Sabora.
3.7 S obzirom na navedeno, u takvim okolnostima pandemije i epidemije, Odbor smatra kako navedena ograničenja nisu dovela u pitanje samu bit prava zastupnika iz članka 14. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Stoga se iznimno drugačije uređenje replike, stanke te skraćivanje vremena za govor zastupnika u raspravi za 5 minuta (u raspravi zastupnik može govoriti najdulje 5 minuta (redovno 10 minuta), predstavnici klubova zastupnika do 10 minuta (redovno 15 minuta), predlagatelj, tj. predstavnik predlagatelja kojeg on odredi, mogu govoriti u uvodnom izlaganju na početku rasprave i na kraju rasprave najdulje 20 minuta (redovno 30 minuta)), ne može smatrati da „...predstavlja ograničenja zastupnika da slobodno, osobno i javno iznose argumente u političkoj raspravi i ostvaruju temeljnu funkciju trodiobe vlasti...mogućnost parlamentarne kontrole izvršne vlasti te koncentraciju političke moći unutar izvršne grane vlasti...“ i da je na taj način „...narušena demokratska procedura sudjelovanja zastupnika u raspravi s predlagateljem zakona te demokratski standardi vezani za sudjelovanje zastupnika/ica u raspravama s predlagateljem.“
Opisanim uređenjem navedene poslovničke odredbe svim zastupnicima je omogućeno na saborskim sjednicama (primjenjujući institut izmjenjivanja) “...slobodno, osobno i javno iznositi svoje argumente...”, a što je vidljivo iz dosadašnje prakse rada Sabora, a nakon stupanja na snagu Poslovnika.
4. Osporavaju se navodi da je posebno ograničeno pravo postavljanja usmenih zastupničkih pitanja Vladi Republike Hrvatske.
4.1 Odredbom članka 86. Ustava propisano je pravo postavljanja zastupničkih pitanja.
„Članak 86.
Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnička pitanja.“4.2 Poslovnikom Hrvatskoga sabora detaljnije je uređeno postavljanje usmenih zastupničkih pitanja Vladi Republike Hrvatske te se u nastavku navode relevantne poslovničke odredbe.
„ODJELJAK B – USMENA ZASTUPNIČKA PITANJA
Članak 132.
Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme Aktualnog prijepodneva.
Aktualno prijepodne održava se na početku svake sjednice Sabora prije prelaska na prvu točku dnevnog reda. Tijekom Aktualnog prijepodneva zastupnici organizirani u klubove zastupnika mogu postaviti ukupno 40 pitanja, a nezavisni zastupnici koji nisu izabrani na listi političke stranke, zastupnici nacionalnih manjina koji nisu organizirani u klub zastupnika te po jedan zastupnik političkih stranaka koji nemaju klub zastupnika mogu postaviti pitanje na svakoj drugoj sjednici.
Broj pitanja koja mogu postaviti zastupnici pojedinog kluba zastupnika određuje se razmjerno broju članova pojedinog kluba u odnosu na ukupan broj zastupnika tako da se broj članova pojedinog kluba podijeli sa četiri, s tim da se pri izračunu rezultat 0,50 i više korigira na više.
Zastupnik može postaviti jedno pitanje. Ono mora biti formulirano kratko i jasno i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme.
Postavljanje pitanja ne može trajati dulje od dvije minute.
Nakon odgovora na pitanje zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje iznašanjem razloga u trajanju do dvije minute.
Ako je nezadovoljan odgovorom, zastupnik može zatražiti da mu Vlada, odnosno ministar dostavi odgovor u pisanom obliku.
Tijekom Aktualnog prijepodneva zastupnik ne može zatražiti riječ da bi odgovorio na navod iznesen u zastupničkom pitanju drugog zastupnika ili koji je u odgovoru na zastupničko pitanje iznio predsjednik ili član Vlade.
Članak 133.
Zastupnici postavljanje usmenih zastupničkih pitanja najavljuju u pisanom obliku najkasnije 24 sata prije početka sjednice Sabora.
Najave iz stavka 1. ovoga članka ubacuju se u kutiju u Tajništvu Sabora, a obvezno sadrže ime i prezime zastupnika koji želi postaviti zastupničko pitanje, naznaku komu se pitanje postavlja te naznaku područja na koje se pitanje odnosi.
Članak 134.
Predsjednik Sabora dužan je organizirati provođenje ždrijebanja kojim se utvrđuje redoslijed za postavljanje usmenih zastupničkih pitanja odmah nakon isteka roka iz članka 133. stavka 1. ovoga Poslovnika.
Ždrijebanje se provodi javno.
Ždrijebanje se provodi tako da tajnik sjednice Sabora izvlači najave iz članka 133. ovoga Poslovnika iz kutije.
Prema redoslijedu izvučenih najava iz članka 133. ovoga Poslovnika sastavlja se lista kojom se utvrđuje redoslijed zastupnika koji postavljaju usmena zastupnička pitanja.
Pitanja nezavisnih zastupnika koji nisu izabrani na listi političke stranke i zastupnika nacionalnih manjina te po jednog zastupnika političke stranke koja nema klub zastupnika stavljaju se na prvo i svako daljnje mjesto na listi čiji je redni broj djeljiv s brojem pet, a prema redoslijedu kojim su izvučena u odnosu na ostala pitanja.
Nakon ždrijebanja lista s preslikom najava iz članka 133. ovoga Poslovnika dostavlja se predsjedniku Vlade.
Članak 135.
Klubovi zastupnika, zbog važnosti pojedinih pitanja, ovlašteni su promijeniti područje i redoslijed za najviše tri pitanja koja su najavili članovi tog kluba, o čemu su dužni izvijestiti predsjednika Sabora i predsjednika Vlade najkasnije jedan sat prije početka sjednice Sabora.
Članak 136.
Na pitanja postavljena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade. Na pitanja postavljena pojedinom članu Vlade odgovara taj član Vlade, a odgovor može dopuniti predsjednik Vlade. Ako član Vlade kojemu je pitanje postavljeno nije nazočan, na pitanje odgovara predsjednik ili jedan od potpredsjednika Vlade.
Predsjednik Vlade dužan je osigurati nazočnost najmanje polovine članova Vlade na sjednici Sabora u vrijeme određeno za postavljanje zastupničkih pitanja.
Članak 137.
Član Vlade kojemu je pitanje postavljeno dužan je odmah odgovoriti na postavljeno pitanje ili navesti razloge zbog kojih ne može odgovoriti.
Odgovor na postavljeno pitanje može trajati do četiri minute.
Ako zastupnik ne dobije odmah odgovor na postavljeno pitanje ili ako zatraži odgovor u pisanom obliku, Vlada, odnosno pojedini član Vlade dužni su mu odgovoriti u roku od 30 dana od dana postavljanja pitanja.
Ako Vlada, odnosno član Vlade ne može odgovoriti u roku iz stavka 3. ovoga članka, dužni su putem predsjednika Sabora izvijestiti zastupnika o razlozima zbog kojih to ne mogu učiniti i vremenu kada će dostaviti odgovor.
Na dostavu odgovora iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 143. i 144. ovoga Poslovnika.
Članak 138.
Član Vlade kojemu je postavljeno zastupničko pitanje može odbiti dati odgovor na postavljeno pitanje ako se to pitanje ne odnosi na njegov rad ili na poslove iz njegova djelokruga.
Članak 139.
Ako je odgovor povjerljive naravi, član Vlade može predložiti da odgovori neposredno zastupniku ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela u čijem je djelokrugu to pitanje.“4.3 Za potrebe ovog postupka posebno se ističe tekst odredbe prema kojoj tijekom Aktualnog prijepodneva zastupnici organizirani u klubove zastupnika mogu postaviti ukupno 40 pitanja, a broj pitanja koja mogu postaviti zastupnici pojedinog kluba zastupnika određuje se razmjerno broju članova pojedinog kluba u odnosu na ukupan broj zastupnika tako da se broj članova pojedinog kluba podijeli sa četiri, s tim da se pri izračunu rezultat 0,50 i više korigira na više.
Propisivanjem odredbe članka 293.a Poslovnika koja se odnosi na određivanje broja zastupnika koji mogu biti fizički prisutni u dvorani za sjednice Sabora, primijenjeno je istovjetno pravilo kao i za određivanje broja zastupnika koji mogu postavljati usmena zastupničkih pitanja Vladi Republike Hrvatske. Iz navedenog proizlazi kako je i do sada poslovničkom odredbom postavljanje usmenih zastupničkih pitanja bilo „ograničeno“ brojem članova kluba zastupnika te kako se ovom dopunom Poslovnika nije dodatno ograničila mogućnost njihova postavljanja. Sva ostala prava koja proizlaze iz citiranih poslovničkih odredaba u primjeni su ostala identična.
5. Osporavaju se navodi da mogućnost utvrđivanja početka i prestanka posebnog načina rada Sabora od strane Predsjedništva sabora predstavlja „...prekomjernu i neustavnu koncentraciju moći u rukama parlamentarne većine....“ te predstavlja „...opasnost za temeljne vrijednosti parlamentarne demokracije, narušava načelo vladavine prava, trodiobe vlasti...“.
5.1 Odredbom članka 80. Ustava propisano je:
„Članak 80.
Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili više potpredsjednika.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Hrvatskoga sabora uređuje se poslovnikom u skladu s Ustavom.
Poslovnik se donosi većinom glasova svih zastupnika.“Odredbama članka 32, 35., 37. i 293.a Poslovnika Hrvatskoga sabora određeno je:
„Članak 32.
Sabor ima predsjednika i tri do pet potpredsjednika.
Ako se biraju tri potpredsjednika, dva potpredsjednika se biraju na prijedlog parlamentarne većine, a jedan na prijedlog parlamentarne manjine.
Ako se biraju četiri potpredsjednika, dva potpredsjednika se biraju na prijedlog parlamentarne većine, a dva na prijedlog parlamentarne manjine.
Ako se bira pet potpredsjednika, tri potpredsjednika se biraju na prijedlog parlamentarne većine, a dva na prijedlog parlamentarne manjine.“„Članak 35.
Predsjednik i potpredsjednici Sabora čine Predsjedništvo Sabora.“„Članak 37.
Predsjedništvo Sabora:
– prihvaća pokroviteljstva u ime Sabora ili radnog tijela Sabora
– utvrđuje godišnji plan zasjedanja Sabora
– utvrđuje Prijedlog pravilnika o javnosti rada Sabora i radnih tijela, koji donosi Sabor
– utvrđuje Prijedlog odluke o Stručnoj službi Sabora, koju donosi Sabor
– daje prethodno mišljenje o Prijedlogu pravilnika o unutarnjem redu Stručne službe Sabora
– određuje raspored sjedenja zastupnika u dvorani za sjednice na temelju članstva u pojedinom klubu zastupnika
– u skladu sa zakonom i u suradnji s tajnikom Sabora, odlučuje o raspodjeli raspoloživoga radnog prostora u Saboru i stanova za službene potrebe u Zagrebu
– obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.
Predsjedništvo Sabora donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.“„Članak 293.a
U slučaju proglašenja epidemije zarazne bolesti ili opasnosti od epidemije zarazne bolesti te pandemije zarazne bolesti, koju proglašava nadležno tijelo u skladu s posebnim zakonom, Sabor nastavlja s radom u skladu s odredbama Ustava Republike Hrvatske i ovoga Poslovnika.
Početak i prestanak posebnog načina rada Sabora u slučaju iz stavka 1. ovoga članka može utvrditi Predsjedništvo Sabora sukladno odluci nadležnog tijela određenog posebnim zakonom i o tome izvješćuje zastupnike.
(...)“.5.2 Kao što je razvidno iz navedenih odredaba, Predsjedništvo Sabora predstavlja kolektivno tijelo Sabora koje je ovlašteno donositi određene odluke isključivo na temelju ovlasti koje proizlaze iz Poslovnika Hrvatskoga sabora (i pojedinih zakona). Poslovnik Hrvatskoga sabora donosi se u strogo formalnom zakonodavnom postupku većinom glasova svih zastupnika te ima snagu zakona.
Propisivanje ovlasti Predsjedništvu Sabora u donošenju odluke o početku i prestanku posebnog načina rada Sabora, potrebno je promatrati u kontekstu intenziteta i naravi propisanih ograničenja. Naime, uzimajući u obzir naprijed navedeno, posebno u dijelu u kojemu se obrazlaže kako nije ograničena sama bit prava zastupnika iz članka 14. Poslovnika Hrvatskoga sabora, smatra se kako navedene odluke o početku i prestanku posebnog načina rada Sabora ne treba donositi Sabor. Ovom dodanom posebnom ovlasti nisu prekoračene već postojeće poslovničke ovlasti Predsjedništva kao kolektivnog tijela Sabora. Pogotovo imajući u vidu ograničenu mogućnost donošenja odluke o početku i prestanku posebnog načina rada Sabora, isključivo “...sukladno odluci nadležnog tijela određenog posebnim zakonom...”, znači na temelju valjane pravne osnove.
Demokracija sama po sebi implicira donošenje odluka demokratski izabranom većinom. Tako je Predsjedništvo Sabora donijelo naprijed navedeni Zaključak o dopuni Poslovnika većinom glasova svih članova Predsjedništva. Nadalje, donošenje Poslovnika s 95 glasova „ZA“ (od 111 zastupnika koji su glasovali) kojim je dana navedena ovlast Predsjedništvu Sabora daleko premašuje potrebnu većinu za njegovo donošenje (većina svih zastupnika).
Slijedom navedenog, Odbor smatra kako mogućnost utvrđivanja početka i prestanka posebnog načina rada Sabora od strane Predsjedništva isključivo sukladno odluci nadležnog tijela određenog posebnim zakonom ne predstavlja „...prekomjernu i neustavnu koncentraciju moći u rukama parlamentarne većine“ te „...opasnost za temeljne vrijednosti parlamentarne demokracije, narušava načelo vladavine prava, trodiobe vlasti...“.
6. Osporavaju se tvrdnje da neodržavanje tematskih sjednica, konferencija, okruglih stolova i slično, u zgradi Hrvatskoga sabora „...nameću dodatne restrikcije u odnosu na Poslovnik“ te „...ograničava sudjelovanje stručne i opće javnosti u formuliranju zakonskih rješenja te predstavlja značajno narušavanje demokratske procedure u zakonodavnom procesu.“.
6.1 Odredbama članaka 47. i 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora određeno je :
„Članak 47.
Predsjednik radnog tijela Sabora:
– saziva sjednicu, predlaže dnevni red i predsjeda sjednicama radnog tijela Sabora
- saziva tematsku sjednicu na temelju zaključka radnog tijela te dostavlja materijal najkasnije tri dana prije održavanja tematske sjednice
(...)“„Javnost rada
Članak 57.
Radno tijelo Sabora može na sjednice pozivati javne, znanstvene i stručne djelatnike i druge osobe radi pribavljanja njihova mišljenja o temama o kojima se raspravlja na sjednici.
(...)“Odredbom članka 293.a Poslovnika određeno je kako se sjednice radnih tijela Sabora mogu održavati elektroničkim putem, odnosno audio i/ili videokonferencijskim putem.
Posebnim poslovničkim odredbama nije uređeno održavanje konferencija te okruglih stolova te se na njihovo održavanje, između ostalog, na odgovarajući način primjenjuju navedene poslovničke odredbe.
6.2 Stoga, neodržavanje tematskih sjednica, konferencija, okruglih stolova i slično, u zgradi Sabora što zahtjeva fizičku prisutnost sudionika, ne može predstavljati „...dodatne restrikcije u odnosu na Poslovnik“ te imati za posljedicu „...ograničavanje sudjelovanja stručne i opće javnosti u formuliranju zakonskih rješenja što bi predstavlja značajno narušavanje demokratske procedure u zakonodavnom procesu“, imajući u vidu mogućnost pristupa različitim kanalima elektroničke komunikacije, o čemu se vodilo računa prilikom propisivanja navedene poslovničke odredbe u dijelu koji se odnosi na mogućnost održavanja sjednica audio i/ili videokonferencijskim putem.
7. Konačno, posebno imajući u vidu rješenja Ustavnog suda od 14. rujna 2020. godine, broj: U-I-1372/2020, U-I-1999/2020 U-I-2075/2020 U-I-2233/2020 U-I-2161/2020 U-I-2234/2020, ističe se kako se prilikom donošenja Poslovnika postupalo objektivno, stručno i odgovorno, pritom poštujući ustavne i poslovničke odredbe te druge pozitivne propise Republike Hrvatske.
8. S obzirom na navedeno u ovom Odgovoru, smatra se kako su navodi u Zahtjevu podnositelja u cijelosti neosnovani.
PREDSJEDNIK ODBORADražen Bošnjaković
3. sjednica -
- ×
Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o Prijedlogu zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora, prvo čitanje P.Z. br. 10
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 3. sjednici održanoj 1. rujna 2020. godine raspravio je Prijedlog zakona o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2020. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je potrebno donošenje ovoga Zakona kako bi se spriječilo nastajanje pravne praznine i Vladi Republike Hrvatske omogućilo da i ubuduće, kada je to nužno, donosi uredbe na temelju zakonske ovlasti.
Odbor jednoglasno (10 glasova „ZA“) podupire donošenje ovoga Zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Dražen Bošnjaković
2. sjednica -
- ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 9. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 1. do 21. srpnja 2020. godine
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/20-01/25
Urbroj: 6521-1-20-01
Zagreb, 31. srpnja 2020.Na temelju članaka 96. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, br. 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18. i 53/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 31. srpnja 2020. godine donio je
O D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika
I.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu osiguravaju se sredstava za rad političkih stranaka u 2020. godini u iznosu od 58.515.336,00 kuna.Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 9. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 1. srpnja do 21. srpnja 2020. godine iznosi 3.357.437,31 kuna.
II.
Sukladno Odluci ovog Odbora o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika od 15. siječnja 2020. godine („Narodne novine“, br. 7/20.) te sukladno točki I. ove Odluke, raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 9. saziva Hrvatskoga sabora u iznosu od 3.357.437,31 kuna za razdoblje od 1. srpnja do 21. srpnja 2020. godine i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(46 zastupnika i 11 zastupnica) 1.269.141,88 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(33 zastupnika i 5 zastupnica) 840.997,63 kuna
3. Most nezavisnih lista
(11 zastupnika i 3 zastupnice) 312.370,55 kuna
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(3 zastupnika i 6 zastupnica) 209.703,31 kuna
5. Hrvatska seljačka stranka
(4 zastupnika i 1 zastupnica) 111.404,88 kuna
6. Živi zid
(3 zastupnika) 65.532,28 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(3 zastupnika) 65.532,28 kuna
8. Samostalna demokratska srpska stranka
(3 zastupnika) 65.532,28 kuna
9. Promijenimo Hrvatsku
(2 zastupnika) 43.688,19 kuna
10. Hrvatska demokršćanska stranka
(2 zastupnika) 43.688,19 kuna
11. Hrvatska stranka umirovljenika
(2 zastupnika) 43.688,19 kuna
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
17. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
18. Abeceda demokracije
(1 zastupnik) 21.844,09 kuna
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 24.028,50 kuna
20. Željko Glasnović
(nezavisni zastupnik) 21.844,09 kuna
21. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 21.844,09 kuna
22. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 21.844,09 kuna
23. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 21.844,09 kuna
24. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 21.844,09 kuna
III.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAV
Dražen BošnjakovićOBRAZLOŽENJE
Uz točku I.Odredbom članka 96. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je kako će se postupci započeti do stupanja na snagu tog Zakona, a koji nisu dovršeni, dovršiti prema odredbama Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe („Narodne novine“ broj: 24/11., 61/11., 27/13., 48/13. – pročišćeni tekst, 2/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 96/16. i 70/17. – u daljnjem tekstu: Zakon). U tom smislu, Zakonom je propisano da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2020. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 58.515.336,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka za razdoblje od 1. srpnja do 21. srpnja 2020. godine u iznosu od 3.357.437,31 kuna temelji se na navedenom iznosu.
Za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju se sredstva u iznosu od 21.844,09 kuna, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 24.028,50 kuna te su na temelju toga utvrđena sredstva koja pripadaju pojedinoj političkoj stranci i nezavisnim zastupnicima.
Uz točku II.
Odlukom ovog Odbora o rasporedu sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 9. saziva Hrvatskoga sabora od 15. siječnja 2020. godine („Narodne novine“, br. 7/20.) određene su političke stranke i nezavisni zastupnici kojima pripada pravo na financiranje iz sredstava Državnog proračuna te su sukladno točki I. ove Odluke istima raspoređena navedena sredstva za utvrđeno vremensko razdoblje.Uz točku III.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
Dostaviti:1.Hrvatska demokratska zajednica
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
3. Most nezavisnih lista
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
5. Hrvatska seljačka stranka
6. Živi zid
7. Istarski demokratski sabor
8. Samostalna demokratska srpska stranka
9. Promijenimo Hrvatsku
10. Hrvatska demokršćanska stranka
11. Hrvatska stranka umirovljenika
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
13. Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku
14. Stranka narodnog i građanskog aktivizma
15. Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti
16. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
17. Narodna stranka – Reformisti
18. Abeceda demokracije
19. Ermina Lekaj – Prljaskaj
20. Željko Glasnović
21. Robert Jankovics
22. Furio Radin
23. Vladimir Bilek
24. Veljko Kajtazi
25. Ministarstvo financija
26. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
27. Državni ured za reviziju
28. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
29. Pismohrana - ×
Odluka Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine
Odbor za Ustav, Poslovnik
i politički sustav
Klasa: 400-06/20-01/26
Urbroj: 6521-1-20-01
Zagreb, 31. srpnja 2020.
Na temelju članaka 7. i 10. Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“, broj: 29/19. i 98/19.) i članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“ broj: 81/13., 113/16., 69/17., 29/18. i 53/20.) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na sjednici održanoj 31. srpnja 2020. godine donio jeO D L U K U
o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnikaI.
U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu osiguravaju se sredstava za rad političkih stranaka u 2020. godini u iznosu od 58.515.336,00 kuna.Raspoređena sredstva doznačuju se tromjesečno u jednakim iznosima, a ako se početak ili završetak mandata ne poklapaju s početkom ili završetkom tromjesečja, u tom se tromjesečju isplaćuje iznos razmjeran broju dana trajanja mandata.
Zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine iznosi 11.271.396,69 kuna, a za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine iznosi 14.628.834,00 kuna.
II.
Sukladno točki I. ove Odluke raspoređuju se sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora u iznosu od 11.271.396,69 kuna za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine te u iznosu od 14.628.834,00 kuna za razdoblje 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine.Sredstva iz stavka 1. ove točke pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima.
Sredstva iz stavka 1. ove točke raspoređuju se na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je bila predlagatelj liste pripadaju sredstva razmjerno broju dobivenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
III.Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 11.271.396,69 kuna i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(47 zastupnika i 15 zastupnica) 4.599.830,91 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(18 zastupnika i 16 zastupnica) 2.578.802,84 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 818.552,59 kuna
4. Most nezavisnih lista
(7 zastupnik i 1 zastupnica) 586.750,08 kuna
5. Možemo-politička platforma
(4 zastupnika i 1 zastupnica) 369.435,24 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 231.802,50 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 224.558,67 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 144.876,56 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 144.876,56 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 144.876,56 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 79.682,11 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 79.682,11 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 79.682,11 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 79.682,11 kuna
15. Pametno
(1 zastupnica) 79.682,11 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 79.682,11 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 72.438,28 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 79.682,11 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 72.438,28 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 72.438,28 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 72.438,28 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 72.438,28 kuna
IV.Prema kriterijima iz točke II. ove Odluke političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine raspoređuju se sredstva u iznosu od 14.628.834,00 kuna i to:
1. Hrvatska demokratska zajednica
(47 zastupnika i 15 zastupnica) 5.969.993,31 kuna
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(18 zastupnika i 16 zastupnica) 3.346.956,88 kuna
3. Domovinski pokret Miroslava Škore
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 1.062.376,76 kuna
4. Most nezavisnih lista
(7 zastupnika i 1 zastupnica) 761.526,71 kuna
5. Možemo-politička platforma
(4 zastupnika i 1 zastupnica) 479.479,78 kuna
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(1 zastupnik i 2 zastupnice) 300.850,06 kuna
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 291.448,49 kuna
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 188.031,29 kuna
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 188.031,29 kuna
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 188.031,29 kuna
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 103.417,21 kuna
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 103.417,21 kuna
13.Građansko – liberalni savez
(1 zastupnica) 103.417,21 kuna
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 103.417,21 kuna
15. Pametno
(1 zastupnica) 103.417,21 kuna
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 103.417,21 kuna
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
22. Fokus
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
23. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 94.015,64 kuna
25. Ermina Lekaj – Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 103.417,21 kuna
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 94.015,64 kuna
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 94.015,64 kuna
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 94.015,64 kuna
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 94.015,64 kunaV.
Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu danom donošenja.
PREDSJEDNIK ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIČKI SUSTAVDražen Bošnjaković
OBRAZLOŽENJE
Uz točku I.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma („Narodne novine“ broj: 29/19. i 98/19.) propisano je da se sredstva za redovito godišnje financiranje političkih stranaka osiguravaju u državnom proračunu. Tako je Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2020. godinu, za ove namjene na račun A539232 stavci 2114 Potpore političkim strankama planiran iznos od 58.515.336,00 kuna. Raspoređivanje sredstava za rad političkih stranaka u 2020. godini za navedeno razdoblje temelji se na planiranom iznosu.
Također je propisano da se raspoređena sredstva doznačuju tromjesečno u jednakim iznosima, a ako se početak ili završetak mandata ne poklapaju s početkom ili završetkom tromjesečja, u tom se tromjesečju isplaćuje iznos razmjeran broju dana trajanja mandata.
Dana 5. srpnja 2020. godine provedeni su izbori za zastupnike 10. saziva Hrvatskoga sabora te je Hrvatski sabor 22. srpnja 2020. godine konstituiran. Time je prestao mandat zastupnicima 9. saziva, a započeo mandat zastupnicima 10. saziva Hrvatskoga sabora. Stoga je bilo potrebno odrediti zakonsku obvezu za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika za navedeno razdoblje.
S obzirom na navedeno, zakonska obveza za redovito financiranje političkih stranaka i nezavisnih zastupnika 10. saziva Hrvatskoga sabora za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine iznosi 11.271.396,69 kuna, a za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine iznosi 14.628.834,00 kuna.
Uz točku II.
Ovom točkom određeno je kako se ovom Odlukom raspoređuju sredstva za rad političkih stranaka i nezavisnih zastupnika u iznosu od 11.271.396,69 kuna za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine te u iznosu od 14.628.834,00 kuna za razdoblje 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine.
Navedena sredstva pripadaju političkim strankama koje su prema konačnim rezultatima izbora dobile zastupničko mjesto u Hrvatskom saboru i nezavisnim zastupnicima. Sredstva se raspoređuju na način da se utvrdi jednak iznos sredstava za svakog zastupnika u Hrvatskom saboru tako da pojedinoj političkoj stranci koja je predložila listu pripadaju sredstva razmjerno broju njenih zastupničkih mjesta prema konačnim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor. Ako je sa zajedničke liste koju su predložile dvije ili više političkih stranaka, prema konačnim rezultatima izbora, izabran zastupnik koji nije član niti jedne od političkih stranaka koje su predložile zajedničku listu, sredstva za tog zastupnika raspoređuju se političkim strankama koje su predložile zajedničku listu sukladno njihovu sporazumu, a ako sporazum nije zaključen, razmjerno broju osvojenih zastupničkih mjesta.
Za svakog zastupnika podzastupljenog spola pripada i pravo na naknadu u visini od 10% iznosa predviđenog za svakog zastupnika. Podzastupljenost spola postoji ako je zastupljenost jednog spola u Hrvatskome saboru niža od 40%.
Tako se za pojedinog zastupnika političkim strankama i nezavisnim zastupnicima raspoređuju sredstva u iznosu od 72.438,28 kuna za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine, odnosno 94.015,64 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine, a za pojedinog zastupnika podzastupljenog spola iznos od 79.682,11 kuna za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine, odnosno 103.417,21 kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine.Uz točku III.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 22. srpnja do 30. rujna 2020. godine raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima 10. saziva Hrvatskoga sabora.Uz točku IV.
Ovom točkom određeno je kako su prema kriterijima iz točke II. ove Odluke sredstva za razdoblje od 1. listopada do 31. prosinca 2020. godine raspoređena političkim strankama i nezavisnim zastupnicima 10. saziva Hrvatskoga sabora.Uz točku V.
Ovom točkom uređuje se objava i stupanje na snagu ove Odluke.
Dostaviti:1.Hrvatska demokratska zajednica
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
3. Most nezavisnih lista
4. Hrvatska narodna stranka - liberalni demokrati
5. Hrvatska seljačka stranka
7. Istarski demokratski sabor
8. Samostalna demokratska srpska stranka
10. Hrvatska demokršćanska stranka
11. Hrvatska stranka umirovljenika
12. Hrvatska socijalno – liberalna stranka
13. Hrvatski suverenisti
14. Narodna stranka – Reformisti
15. Domovinski pokret Miroslava Škore
16. Možemo-politička platforma
17. Hrvatska konzervativna stranka
18. Nova ljevica
19. Radnička fronta
20. Blok za Hrvatsku
21. Stranka s imenom i prezimenom
22. Fokus
23. Pametno
24. Građansko - liberalni savez
25. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
26. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
27. Ermina Lekaj – Prljaskaj
29. Robert Jankovics
30. Furio Radin
31. Vladimir Bilek
32. Veljko Kajtazi
33. Ministarstvo financija
34. Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske
35. Državni ured za reviziju
36. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske
37. Pismohrana
1., zajednička, sjednica -
- ×
Objedinjeno Izvješće Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbora za zakonodavstvo o Prijedlogu zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1
1. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora na zajedničkoj sjednici održanoj 22. srpnja 2020., raspravljali su o Prijedlogu zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 1 koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela 72 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 22. srpnja 2020.
2. Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova (8 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) i Odbor za zakonodavstvo većinom glasova (8 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) podupiru donošenje ovoga Prijedloga zakona i ne protive se prijedlogu predlagatelja da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku, kao i da stupi na snagu prvoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
3. Za izvjestitelje na sjednici Hrvatskog sabora Odbori su odredili Dražena Bošnjakovića, predsjednika Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Mariju Jelkovac, predsjednicu Odbora za zakonodavstvo.
PREDSJEDNIK PREDSJEDNICA
ODBORA ZA USTAV, POSLOVNIK ODBORA ZA ZAKONODAVSTVO POSLOVNIK
I POLITIČKI SUSTAVDražen Bošnjaković Marija Jelkovac