7. saziv Hrvatskoga sabora (22.12.2011. - 28.12.2015.)

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. godine, raspravio je Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Državni ured za reviziju, aktom od 15. svibnja 2015. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt.

Uvodno izlaganje dala je predstavnica Državnog ureda za reviziju. Istaknula je da je obavljena financijska revizija 14 lučkih uprava, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2013. godinu. Izraženo je šest bezuvjetnih mišljenja, sedam uvjetnih mišljenja i jedno nepovoljno mišljenje. Šest bezuvjetnih mišljenja izraženo je u odnosu na Javnu ustanovu Lučku upravu Osijek, Javnu ustanovu Lučku upravu Vukovar, Javnu ustanovu Lučku upravu Slavonski Brod, Javnu ustanovu Lučku upravu Split, Lučku upravu Šibensko-kninske županije i Lučku upravu Zadar. Uvjetna mišljenja izražena su naspram Lučke uprave Dubrovnik, Lučke uprave Pula, Lučke uprave Rijeka, Lučke uprave Rijeka, Lučke uprave Senj, Lučke uprave Sisak, Županijske lučke uprave Cres i Županijske lučke uprave Krk, dok je nepovoljno mišljenje izraženo za Županijsku lučku upravu Rab.

Revizijom utvrđene nepravilnosti i propusti koji su utjecali na izražavanje mišljenja odnose se na sustav unutarnjih kontrola, planiranje i računovodstveno poslovanje, prihode, rashode, programe i projekte te postupke javne nabave.

Državni ured za reviziju naložio je: unapređenje sustava unutarnjih kontrola, donošenje pisanih procedura i uputa za značajnije poslovne procese te poduzimanje radnji za uređenje načina rada kako bi se osigurao kvalitetni nadzor financijsko materijalnog poslovanja lučke uprave; radi kontrole naplate lučke pristojbe naložio je zatražiti od linijskog prijevoznika dostavu podataka o broju prevezenih putnika i vozila. Također je naložio poduzimati mjere za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda u skladu s odredbama Zakona o obveznim odnosima te je predložio propisati uvjete, kriterije i postupke provođenja mjera naplate i otpisa potraživanja. Državni ured za reviziju zatražio je i obavljanje nadzora i provjeravanje plana i godišnjeg operativnog programa ovlaštenika koncesije u skladu s odredbama Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Ulaganja u projekt (Rijeka Gateway) kod Lučke uprave Rijeka nisu obavljana planiranom dinamikom te je Državni ured za reviziju izrazio mišljenje da ciljevi projekta dijelom nisu ostvareni i da projekt nije bio u cijelosti pripremljen  na način koji bi omogućio njegovu učinkovitu realizaciju. Predložio je kvalitetniju pripremu projekata prije njihove realizacije.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji lučkih uprava.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Putnički prijevoz d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt održivih hrvatskih željeznica u Europi. Društvo će zajam iskoristiti za financiranje zbrinjavanja viška zaposlenih investicije u mobilne kapacitete, IT sustava i projektne dokumentacije.

Ukupni troškovi povezani s Projektom održivih hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Putnički prijevoz d.o.o., strukturiranim za rješavanje Programa restrukturiranja i podrška strukturne reforme sektora u smjeru zbrinjavanja viška zaposlenih, investicije u mobilne kapacitete, IT sustava i projektne dokumentacije iznose 43,0 milijuna eura. Prema uvjetima ponuđenim od strane IBRD-a HŽ Putničkom prijevozu d.o.o., zajam je odobren na 18 godina, uključujući 3 godine počeka.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 3 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese’

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA ODRŽIVIH HRVATSKIH ŽELJEZNICA U EUROPI ZA DRUŠTVO HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ D.O.O.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2015. godine.
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom omogućava spajanje Agencije za vodne putove Hrvatskim vodama. Ministarstvo je pristupilo izradi predmetnog prijedloga zakona nakon što je Vlada Republike Hrvatske donijela Odluku o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Prijedlogom zakona predviđeno je da se ukida Agencija za vodne putove kao javna ustanova, propisivanjem prestanka njenog rada na dan 31. prosinca 2015. godine. Prema navedenom, Agencija u dosadašnjem pravnom obliku neće više egzistirati, nego će u okviru Hrvatskih voda, prema njihovom ustrojstvu, radnici koji se preuzimaju nastaviti obavljati dosadašnje djelatnosti Agencije.

Donošenjem ovog zakona postigle bi se uštede u iznosu od cca 10 milijuna kuna jer Agencija više ne bi bila financirana iz Državnog proračuna, nego sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva na način na koji se financiraju Hrvatske vode.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih Hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Cargo d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta modernizacije HŽ Infrastrukture. Zajmom u iznosu od 40 milijuna EUR-a financirale bi se tri komponente modernizacije: nabava nove opreme za održavanje željezničkih pruga za koji je predviđen iznos sredstava iz zajma od 20 milijuna EUR-a, zatim restrukturiranje radne snage, predviđeni iznos iz zajma za zbrinjavanje viška radnika je 19,5 milijuna EUR-a i energetska učinkovitost što uključuje nabavu i instaliranje informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću za koji je predviđen iznos od 500 tisuća EUR-a. HŽ Infrastrukturi zajam je odobren na 15 godina, uključujući 3 godine počeka na otplatu glavnice.
U raspravi, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili sve što ide u cilju modernizacije željezničkih pruga te ujedno istaknuli potrebu ulaganja u nove pravce kako bi hrvatske željeznice bile održive u Europi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 3 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA ODRŽIVIH HRVATSKIH ŽELJEZNICA U EUROPI ZA DRUŠTVO HŽ CARGO D.O.O.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. srpnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, istaknuvši da je ovim zakonskim prijedlogom predviđena mogućnost da se, radi zaštite i ostvarenja strateškog interesa Republike Hrvatske, posebnim zakonom može propisati da na određeno vrijeme, određene poslove iz predmeta poslovanja Hrvatskih autocesta d.o.o., na određenim autocestama i cestovnim objektima s naplatom cestarine na državnim cestama, obavlja trgovačko društvo iz članka 81. stavka 4. Zakona o cestama, koje je društvo Hrvatske autoceste d.o.o. osnovalo radi pružanja usluga naplate cestarine i obavljanja radova održavanja autocesta i objekata s naplatom cestarine. Osim navedenog, namjerava se riješiti problem neuređenosti određenih pitanja Zakona o cestama te pojasniti izričaj pojedinih važećih odredbi i tako osigurati jedinstveno tumačenje i postupanje. Precizno se propisuju vozila hitnih službi za koje se korištenje autocesta i objekata s naplatom ne naplaćuje, što bi omogućilo upraviteljima autocesta i objekata s naplatom cestarine ujednačeno postupanje prema korisnicima. Također, uvest će se efikasnije sankcije prema korisnicima javnih cesta koji ne poštuju odredbe važećeg Zakona vezano za obavljanje izvanrednog prijevoza te isto tako i za propust neplaćanja cestarine za korištenje autocesta i objekata za koje je uvedena naplata cestarine.

U raspravi, članovi Odbora posebno su se osvrnuli na predloženo brisanje odredbi važećeg Zakona kojima se za osnivanje prava služnosti ili pravo građenja na javnoj cesti ne plaća naknada za navedena prava, ako je komunalna građevina ili komunalna instalacija u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Smatraju da bi se time dodatno opteretili već osiromašeni proračuni jedinica lokalne samouprave. Tim više, što u obrnutom slučaju jedinice lokalne samouprave ne prihoduju od infrastrukturnih projekata (pr. Janaf) jer se radi o tvrtkama od strateškog državnog interesa. Stoga apliraju na resorno Ministarstvo da prilikom izrade Konačnog prijedloga zakona uzmu u obzir navedenu primjedbu iako su upoznati da se radi o usklađivanju s europskim normama koje nalažu da tržišna utakmica mora biti ravnopravna te se odnosi podjednako na privatne kao i na državne tvrtke, odnosno na sve koji imaju ekonomsku korist.

Dio članova Odbora protiv je prodaje tvrtke HAC ONC, odnosno “plana B”  autocesta.

Pohvaljeno je predloženo rješenje kojim se policijska i vatrogasna vozila, vozila oružanih snaga, vozila hitne pomoći i vozila gorske službe spašavanja oslobađaju plaćanja cestarine za korištenje autocesta i objekta s naplatom.

Tijekom rasprave, a neovisno o predmetnom zakonu, članovi Odbora podsjetili su na problem Županijskih uprava za ceste, odnosno nedostatnih financijskih sredstava za  održavanje županijskih cesta. Smatraju da je potrebno iznaći održivo rješenje, ne samo zbog  turista, već i radi svakodnevnog života hrvatskih građana.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeta u raspravi upućuju se predlagatelju
    radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
 
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 50. sjednici održanoj 8. srpnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta održivih hrvatskih željeznica u Europi za društvo HŽ Infrastruktura d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. lipnja 2015. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o jamstvu za zajam ugovoren Ugovorom o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i HŽ Infrastrukture d.o.o. za Projekt održivih hrvatskih željeznica u Europi. Ukupni troškovi povezani s Projektom strukturiranim za rješavanje Programa restrukturiranja i podrške strukturne reforme sektora u smjeru daljnjih investicija u mobilne kapacitete, infrastrukturu, odljev zaposlenika i retroaktivno financiranje iznose 79,0 milijuna eura. Prema uvjetima ponuđenim od strane IBRD-a, zajam je odobren na 10 godina, uključujući 3 godine počeka.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 3 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese’

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I MEĐUNARODNE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA ODRŽIVIH HRVATSKIH ŽELJEZNICA U EUROPI ZA DRUŠTVO HŽ INFRASTRUKTURA D.O.O.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 18. lipnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže ukinuti kompenzacijski fond, kao jedan od mehanizama za financiranje naknade za obavljanje univerzalne usluge pod nekomercijalnim uvjetima. Ukidanjem kompenzacijskog fonda naknada nepravednog financijskog opterećenja obavljanja univerzalne usluge, kojom se osigurava obveza obavljanja univerzalne usluge, kao usluge od općeg gospodarskog interesa, podmirivala bi se u potpunosti iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske, u skladu s pravilima o državnim potporama.
 
U raspravi članovi Odbora podržali su predloženi zakonski prijedlog, odnosno  ukidanje kompenzacijskog fonda jer smatraju da će se na ovaj način osigurati sredstva za bolje i efikasnije funkcioniranje sustava. 

Na upit člana Odbora da li predložene izmjene važećeg Zakona imaju veze s reakcijom i pritužbama iz Europske komisije, predlagatelj je odgovorio da nemaju te je istaknuo da je Zakon usklađen s direktivama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 3 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O POŠTANSKIM USLUGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 49. sjednici održanoj 18. lipnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnim lukama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom predlaže urediti mogućnost davanja koncesije u slučajevima kada su davatelji koncesije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, osigurava se pravni temelj za plaćanje naknade za korištenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i zračnih luka kao pravnih osoba. Pravno se regulira status zračnih luka kao pravnih osoba u slučaju prestanka ugovora o koncesiji, uređuje se u kojim slučajevima postoji interes Republike Hrvatske za građenje zračne luke te ovlasti u postupku izvlaštenja nekretnina za građenje zračne luke. Uz to, predlaže se iznimno u slučaju davanja koncesije na nekretninama u vlasništvu društva koje je u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, da se imatelji udjela, kao ovlaštenici koncesijske naknade, mogu sporazumjeti o obvezi plaćanja godišnje naknade po tržišnoj vrijednosti društvu. S tim u vezi, predlaže se da odredbe koje se odnose na mogućnost da se imatelji udjela kao ovlaštenici koncesijske naknade, mogu sporazumjeti o obvezi plaćanja godišnje naknade po tržišnoj vrijednosti društvu, primjenjuju na ugovore o koncesiji sklopljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Također, predloženim Zakonom usklađuje se rok za davanje koncesije s odredbama Zakona o koncesijama i Zakona o javno-privatnom partnerstvu.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 4 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O ZRAČNIM LUKAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 48. sjednici održanoj 20. svibnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2015. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Hrvatskog društva za medicinu rada na  navedeni akt.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske Unije u dijelu koji se odnosi na olakšavanje prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama. Nadalje, u članku 221. važećeg Zakona predlaže se brisanje stavaka 3. i 4. radi usklađivanja s odredbama Direktive 2006/126/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o vozačkim dozvolama (Preinaka) (SL L 403, 30. 12. 2006.), odnosno predlaže se brisanje odredbe kojom mladi vozači (u dobi do 24 godine) nisu smjeli upravljati osobnim vozilom čija snaga motora prelazi 80 kW.

Izmjenama važećeg Zakona propisuje se da obveza odjave vozila postaje isključivo obveza novog vlasnika vozila u slučaju prodaje ili drugog načina promjene vlasništva na vozilu. Za produženje valjanosti vozačke dozvole, nakon navršene 65. godine života, važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje obvezu obavljanja zdravstvenog pregleda, što se u praksi pokazalo kao prekomjeran financijski teret za građane te životne dobi te se stoga predlaže rješenje po kojem se zdravstveni pregled treba obaviti samo u slučaju da je obveza zdravstvenog pregleda utvrđena zdravstvenim uvjerenjem na temelju kojeg je vozačka dozvola izdana. Nadalje, oduzima se vozačka dozvola vozaču sve dok se ne podvrgne zdravstvenom pregledu pri drugostupanjskom zdravstvenom povjerenstvu u slučajevima kada je zdravstvena sposobnost vozača i kandidata za vozače različito ocijenjena u jednoj ili više zdravstvenih ustanova.

Na upit članova Odbora o razlozima ukidanja ograničenja za mlade vozače kada je već u praksi dobro prihvaćena, predlagatelj je obrazložio da važeće odredbe nisu jednako primjenjive na domaće i strane vozače. Dodao je da niti jedna država u Europskoj uniji nema ovakvu vrstu ograničenja. S tim u vezi, naglasio je da na snazi i dalje ostaju odredbe o ograničenju brzine i nulte tolerancije na alkohol kod mladih vozača. Dio članova Odbora iskazao je bojazan o mogućem povećanju broja prometnih nesreća radi činjenice da mladi vozači obzirom na vozačko iskustvo, u automobilu jače snage nemaju osjećaj brzine, dok je većina članova Odbora mišljenja da je ukidanje ove odredbe za mlade vozače dobro rješenje, naročito što je Republika Hrvatska turistička destinacija.

U raspravi je pozdravljeno ukidanje obveze obavljanja zdravstvenog pregleda za produljenje vozačke dozvole nakon navršene 65. godine života, tim više što je i Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu na jednoj od prethodnih sjednica zatražio od Ministarstva unutarnjih poslova informaciju o razlozima propisivanja ove obveze te je bio mišljenja da navedenu odredbu treba ublažiti ili promijeniti jer predstavlja dodatno financijsko opterećenje umirovljenicima.

Predsjednica Odbora zatražila je od predlagatelja da razmisli o prijedlogu kojim bi se jedinicama lokalne samouprave dala mogućnost da uz prethodnu suglasnost nadležnog ministarstva, na kritičnim prometnim točkama u naseljima i magistralnim putovima, postave fiksne uređaje koji bi kontrolirali brzinu. Naime, smatra da broj prometnih policajaca u manjim sredinama nije dovoljan, naročito za vrijeme turističke sezone. Pojačanje mjera nadzora cestovnog prometa zasigurno bi pridonijelo većoj sigurnosti prometa na cestama, a odgovornost za stanje sigurnosti djelomično bi se prenijela i na jedinice lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za” i 4 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                             Nada Turina – Đurić, v.r.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 11. ožujka 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. ožujka 2015. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom vrši daljnje usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije. Naime, pojedine odredbe važećeg Zakona, usklađuju se s odredbama Uredbe (EZ) 561/2006 i Uredbe (EU) br. 165/2014 te Direktive 2002/157/EZ i Direktive 2006/22/EZ. Time se postiže puna harmonizacija s pravnom stečevinom Europske unije u području socijalnih uvjeta, osobito zaštita mobilnih radnika u cestovnom prijevozu, na način da se jasno utvrđuju pravila o radnom vremenu, odmorima i trajanju radnog tjedna. Također se predloženim Zakonom uređuju i prekršajne odredbe.
Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 11. ožujka 2015. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama COM (2014)187, D.E.U. br. 15/004 koje je predsjednici Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 05. ožujka 2015. godine.

 Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama COM (2014)187, D.E.U. br. 15/004 usvojila je  Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom (Klasa: 022-03/14-07/213, Urbroj: 50301-21/21-14-1) na sjednici održanoj 20. svibnja 2014. godine. 

 Uvodno izlaganje podnio je pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture. U raspravi je većina članova Odbora podržala stajalište Republike Hrvatske, posebice ako će pridonijeti većoj sigurnosti i pojednostavljenju cijeloga procesa. 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za” i 3 ”suzdržana”) utvrdio je sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o žičarama COM (2014)187, D.E.U. br. 15/004.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 11. ožujka 2015. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća COM (2013)622, D.E.U. br. 13/015, koje je predsjednici Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 05. ožujka 2015. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća COM (2013)622, D.E.U. br. 13/015 usvojila je  Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom (Klasa: 022-03/15-07/29, Urbroj: 50301-21/21-15-1) na sjednici održanoj 27. siječnja 2015. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koja je sudjelovala u izradi prijedloga ovoga akta.
 
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno je utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća COM (2013)622, D.E.U. br. 13/015

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 47. sjednici održanoj 11. ožujka 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj o izmjenama i dopunama Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta obnove infrastrukture luke Split, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. veljače 2015. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje međunarodni Ugovor između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj o izmjenama i dopunama Ugovora o jamstvu. Utvrđuje se da će u okviru Projekta obnove infrastrukture luke Split Lučka uprava Split sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske, vlastitim sredstvima i zajmom EBRD-a (u ukupnom iznosu od 24,4 milijuna EUR-a) financirati izgradnju vanjskih vezova na lukobranu u Gradskoj luci Split. Izmjene i dopune zatražene su iz razloga što trenutna sredstva nisu dostatna za cjelokupnu implementaciju projekta. Lučka uprava Split zatražila je od EBRD-a u odnosu na prvotno odobreni iznos od 18.8 milijuna EUR-a dodatni iznos sredstava od 5.6 milijuna EUR-a za potrebu implementacije projekta obnove infrastrukture luke Split. Projekt obnove infrastrukture luke Split podrazumijeva proširenje i obnovu dvaju putničkih vezova na vanjskoj strani lukobrana u bazenu Gradska luka na lučkom području Lučke uprave Split radi prihvata međunarodnog linijskog prometa, kao i većih brodova na kružnim putovanjima.

U raspravi članovi Odbora izrazili su nezadovoljstvo visinom potrebnih dodatnih sredstava jer smatraju da se trebalo ranije predvidjeti dostatan iznos sredstava za cjelokupnu implemetaciju projekta. Unatoč tome, podržali su prijedlog Zakona, uz uvjet da resorno ministarstvo u roku od sedam dana Odboru dostavi mišljenje revidenta te dokumentaciju kojom se dodatno obrazlaže nastala razlika u cijeni  (5.6 milijuna EUR-a).

Također, u raspravi je izražen stav članova Odbora kojim žele potaknuti resorno ministarstvo da se u buduća ulaganja ide tek nakon izrade master plana koji ujedno omogućuje korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I  EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ O IZMJENAMA I DOPUNAMA UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA OBNOVE INFRASTRUKTURE LUKE SPLIT

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 28. siječnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Vladi Republike Hrvatske na donošenje Obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašima, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari, na lokaciji Kupari 1. u Općini Župa dubrovačka, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. siječnja 2015. godine.
 
Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Temeljem Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koncesiju koja obuhvaća gradnju novih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku, koja zahtijeva velika ulaganja, te se ukupni gospodarski učinci ne mogu ostvariti u roku od 50 godina, Vlada Republike Hrvatske daje na rok od preko 50 godina uz suglasnost Hrvatskoga sabora. Predmetnim Prijedlogom odluke želi se ishoditi suglasnost Hrvatskoga sabora na raspis javnog natječaja i na dodjelu koncesiju temeljem provedenog javnog natječaja. Cilj samog razvojnog projekta jest stavljanje u funkciju trenutačno neperspektivne i zapuštene državne imovine na način da se ista dovede svrsi i poveća turistička ponuda u Općini Župa dubrovačka.

U raspravi je pojašnjeno da je davanje u koncesiju plaže na ovaj rok izravno uzrokovana očekivanim velikim ulaganjima u državnu imovinu u zaleđu plaže, a natječaj je jedinstven.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno ( 9 ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru donijeti sljedeći

z a k lj u č a k :

Prihvaća se Prijedlog odluke o davanju suglasnosti

Vladi Republike Hrvatske na donošenje Obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašima, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari, na lokaciji Kupari 1. u Općini Župa dubrovačka

zajedno sa sljedećim amandmanom:

AMANDMAN

I. Na točku I.
U točki I. riječi: „na rok od“ zamjenjuju se riječima: „na rok do“.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom daje se suglasnost Vladi Republike Hrvatske na donošenje Obavijesti o namjeri davanja koncesije i dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Brašima, a u svrhu realizacije turističkog razvojnog projekta Kupari, na lokaciji Kupari 1. u Općini Župa dubrovačka, na rok od preko 50 godina, a kraći od 99 godina. Time se omogućuju fleksibilniji uvjeti za davanje koncesije.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

                PREDSJEDNICA ODBORA
                                     Nada Turina – Đurić 

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 46. sjednici održanoj 28. siječnja 2015. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. siječnja 2015. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom usklađuje zakonodavstvo RH s pravnom stečevinom EU u dijelu koji se odnosi na primjedbe Europske komisije u postupku odobravanja poreza po tonaži broda kao dozvoljene potpore. Mijenjaju se i odredbe važećeg Zakona kojima je uređeno obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za članove posade brodova u međunarodnoj plovidbi na način da se stvaraju pretpostavke za izravnu primjenu Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti. 

Jasnije se utvrđuju prava i obveze u pogledu uređenja i održavanja plovnosti plovnih putova, reguliraju se način i uvjeti postavljanja i održavanja objekata sigurnosti plovidbe, uvodi se Registar objekata sigurnosti plovidbe kao javna knjiga u elektroničkom obliku, klasifikacija objekata sigurnosti plovidbe te se uvodi i elektronički Registar luka koji vode lučke kapetanije. Preciznije se uređuju odredbe koje se odnose na naknade propisane Pomorskim zakonikom i to na način da se novim odredbama propisuje tko plaća naknadu, čiji je naknada prihod, koje javne usluge se pružaju temeljem prikupljenih sredstava od naknade i tko je izuzet od obveze plaćanja.

Uređuje se djelatnost istraživanja, ispitivanja, fotografiranja i/ili mjerenja mora, morskog dna i/ili morskog podzemlja unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora epikontinentalnog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske.

U raspravi je iskazana zabrinutost da li će ukidanje naknade za sigurnost plovidbe i zaštitu od onečišćenja koju su do sada plaćale samo strane brodice, a u buduće će plaćati sve jahte i brodice bez obzira na državnu pripadnost i koja će biti objedinjena sa sadašnjom naknadom za korištenje objekata, za domaće brodice i jahte, značiti povećanje dosadašnjih davanja. Naglašeno je da objedinjavanjem ovih naknada ne bi trebalo doći do povećanja financijskog opterećenja sudionika u pomorskom prometu.

Članovi Odbora također su mišljenja da prihodi trgovačkog društva Plovput trebaju ostati na sadašnjoj razini radi njihove osnovne zadaće, a to je sigurnost plovidbe.
 
U cilju zaštitu morske obale i mora od onečišćenja, iznijete su određene kritike u smjeru nedovoljne opremljenosti i nedostatnih financijskih sredstava za slučaj intervencija kod iznenadnih onečišćenja većih razmjera. Predloženo je i promisliti o osnivanju posebnog fonda za ovu namjenu. 

Na upit članova Odbora predlagatelj je pojasnio da je odobravanje poreza po tonaži broda dozvoljena potpora te nema ukidanja potpore ukoliko je u skladu sa primjedbama Europske komisije uređen omjer državne pripadnosti brodova u floti brodova prijavljenoj u porez po tonaži.

Iznijete su određene primjedbe na izmjene sustava zdravstvenog osiguranja hrvatskih pomoraca i njihovih obitelji. Iako se Uredba (EZ) br. 883/2004 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti izravno primjenjuje, pojaviti će se niz administrativnih komplikacija za pomorce koji plove na stranim brodovima. Postavljeno je pitanje koliko se radi na interesima hrvatske države te isto tako, kakvo je mišljenje i koje su eventualne primjedbe Sindikata pomoraca.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 45. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama provodi daljnje usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske Unije. Zakon se usklađuje s dvjema direktivama kojima se provodi daljnje unaprjeđenje sigurnosti sustava i tehničko usklađivanje sa svrhom postizanja interoperabilnosti u sustavu željeznica Europske unije te daljnje tehničke usklađenosti, smanjivanje prepreka i poboljšanje razvoja usluga u željezničkom sustavu Europske unije i s trećim zemljama. Usklađivanje se odnosi na zagađenja bukom te se određuju i zajednički sigurnosni pokazatelji s metodama izračunavanja troškova nesreće. Izmjenama Zakona regulira se i pitanje financiranja, pravnog statusa i plaća zaposlenika Agencije za sigurnost željezničkog prometa te naknade od obavljanja djelatnosti Agencije.

Ovim prijedlogom Zakona želi se ostvariti smanjivanje prepreka i poboljšanje razvoja usluga u željezničkom sustavu EU, kako bi se postiglo otvoreno europsko željezničko tržište.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (6 ”za” i 2 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI  I  INTEROPERABILNOSTI ŽELJEZNIČKOG SUSTAVA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 03. prosinca 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s odredbom članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da donošenje ovoga Zakona ima za cilj otkloniti štetne posljedice za sve vlasnike, odnosno korisnike osiguranih vozila koji su uredno zaključili policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sudjelovali su u prometnim nesrećama u kojima je sudjelovalo i neosigurano vozilo, odnosno omogućiti da osiguranje vlasnika, odnosno korisnika osiguranih vozila ne otklanja štete koje su prouzročene prema onim vozilima koja su neosigurana. S tim u vezi, u članku 23. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, točka 6. briše se. Navedena odredba imat će retroaktivno djelovanje.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora podržali su predložene izmjene i dopune uz bojazan da li će se odredba o retroaktivnoj primjeni uspjeti realizirati u praksi. Raspravljano je i o potrebi bolje kontrole obveznih osiguranja u prometa radi sigurnosti prometa na cestama.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (9 ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 43. sjednici održanoj 3. prosinca 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014. godine.
 
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predloženim izmjenama i dopunama cilj usklađivanje sa Zakonom o koncesijama. Ovime se otvaraju veće mogućnosti za ulaganja u lučkom području potencijalnim koncesionarima te kao takve, predstavljaju suvremen okvir za budući razvoj luka i pristaništa unutarnje plovidbe. Predložena novina je i uvođenje pojma „plovni objekt“ kao općeg, generalnog i najšireg naziva za sve vrste plovila i plutajućih naprava koja postoje u unutarnjoj plovidbi  te pojma „mali plutajući objekt“. Uvodi se institut „Ugovora o agentiranju u brodarstvu“ kojim se brodarski agent obvezuje u ime i za račun nalogodavatelja obavljati poslove pomaganja, zastupanja i posredovanja i ostale brodarske agencijske poslove dok se nalogodavatelj obvezuje brodarskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu. Predloženi Zakon usklađuje se sa Direktivom 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o utvrđivanju tehničkih pravila  za plovila unutarnje plovidbe.

Obzirom da prilikom prvog čitanja nije bilo primjedaba i tekst predmetnog akta nije mijenjan, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu je bez rasprave, jednoglasno (9 ”za”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom uređuje izvršavanje Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Državnog proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 42. sjednici održanoj 25. studenoga 2014. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2015. godinu, s prijedlogom projekcija za 2016. i 2017. godinu., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno je predstavnik Ministarstva financija istaknuo da su prihodi državnog proračuna za 2015. planirani na razini od 106,4 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijardi kuna.

Predstavnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture naznačila je da je za 2015. godinu, u odnosu na Proračun za 2014. godinu, planirano povećanje sredstava te ukupno planirana sredstva za razdjel Ministarstva iznose 5.927.981.649 kuna. Razlog navedenog povećanja je planirano sufinanciranje infrastrukturnih projekata sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Zbog istih razloga rastu projekcije proračuna za 2016. godinu te iznose  6.157.544.524 kuna, a u  2017. godini 7.436.034.332 kuna.

Za 2015. godini povećana su sredstva Agenciji za vodne putove i Hrvatskom hidrografskom institutu, radi uključivanja projekata koji će se sufinancirati sredstvima fondova EU. Agenciji za sigurnost željezničkog prometa, rashodi su povećani zbog potrebe jačanja administrativnih kapaciteta. 

Sredstva državnog proračuna RH za razdoblje 2015. do 2017. alocirana su na 11 programa. Programi su vezani za pripremu i provedbu projekata koji će se sufinancirati sredstvima Fondova EU. Najznačajniji projekti su programi u svrhu poboljšavanja prometne infrastrukture u sektoru željeznice, cesta, morskih luka, luka na unutarnjim plovnim putovima i zračnih luka kroz razvoj prometnih mreža primarno na koridorima TEN-T. Cilj ovih projekata je poboljšanje interoperabilnosti i međusobne povezanosti željezničkih pruga u sklopu glavnih europskih koridora, poboljšanje kvalitete putničkog željezničkog voznog parka, poboljšanje regionalnih cesta, sigurnosti na cestama, osuvremenjivanje unutarnjih vodnih putova, luka i IT sustava upravljanja prijevozom vodnim putovima. Planirani su sljedeći projekti građenja: Izgradnja nove željezničke pruge za prigradski promet na dionici Gradec - Sv. Ivan Žabno, Izgradnja drugog kolosijeka i rekonstrukcija dionice pruge Dugo selo - Križevci, Most Čiovo sa spojnim cestama i zračna luka Dubrovnik.

Također je planirano povećanje sredstava namijenjenih inspekcijskom nadzoru cestovnog prometa i cesta te razvoju sustava zračnog i pomorskog prometa. Program razvoja pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka te zaštita morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata obuhvaća ulaganje u izgradnju i modernizaciju lučke infrastrukture, upravljanje pomorskim dobrom kroz određivanje granica pomorskog dobra i lučkih područja te upravljanje koncesijskim sustavom. U cilju poticanja razvoja hrvatskog brodarstva, Ministarstvo će od sljedeće godine odobravati subvencije brodarima za ukrcaj vježbenika na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi.
 Subvencijie su u 2015. godini smanjene za 2,84% u odnosu Proračun 2014.godine, što je sukladno Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015.-2017. Smanjene su subvencije prema društvu ARZ i brodarima za poticanje pomorskih putničkih i brzobrodskih linija.
 Izdaci za dane zajmove smanjeni su za 28% zbog manje obveze Republike Hrvatske prema društvu Autocesta Zagreb – Macelj za garanciju za pad prometa, a sukladnu zahtjevu koncesionara.
Nakon kraće raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (7 ”za”) je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2015. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2016. I 2017. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2015. godinu  i projekcije za 2016. i 2017. godinu,
- Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2015. godinu i projekcije za 2016. i 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. Istaknuo je da predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima državnog proračuna.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv” i 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG
PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pomorcima i izmjenama Direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ, 2002/14/EZ, 98/59/EZ i 2001/23/EZ COM (2013)798, D.E.U. br. 14/037 koje je Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 06. studenoga 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu  direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pomorcima i  izmjenama Direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ, 2002/14/EZ, 98/59/EZ i 2001/23/EZ COM (2013)798, D.E.U. br. 14/037 usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom (Klasa: 022-03/14-07/409, Urbroj: 50301-21/21-14-1) na sjednici održanoj 20. listopada 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture koji su sudjelovali u izradi ovoga akta.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora većinom glasova (9 ”za” i 1 ”suzdržan”) utvrdio je sljedeće

   MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog  parlamenta i Vijeća o pomorcima i izmjenama Direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ, 2002/14/EZ, 98/59/EZ i 2001/23/EZ COM (2013)798.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 41. sjednici održanoj 13. studenoga 2014. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014., godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada 2014. godine.

Odbor je predmetni akt raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se ovim izmjenama usklađuju proračunski planovi s ostvarenim kretanjima tijekom 2014. godine. Manjak državnog proračuna za 2014. godinu planiran je u iznosu od 15,6 milijardi kuna. Osim promjena u stavkama državnog proračuna, predložene su i izmjene i dopune proračuna izvanproračunskih korisnika. Najveće korekcije ugrađene su kod Hrvatskih cesta čiji su planovi investicija smanjeni za dodatnih 715 milijuna kuna, čime je smanjen i njihov manjak za isti iznos. Pomoćnica ministra pomorstva, prometa i infrastrukture dodala je da se Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu proračun resornog Ministarstva smanjuje za 190.177.048 kuna te je novi ukupan proračun Ministarstva 5.670.708.749 kuna. Istaknula je kako je cilj ovoga rebalansa podmirenje dospjelih obveza do kraja godine. Napravljena je i preraspodjela sredstava unutar stavaka proračuna. S tim u vezi, predloženo je povećanje sredstava ukupno u iznosu 117.954.638 kuna i to za obavljanje univerzalne poštanske usluge (60.000.000 kuna), obvezu PDV-a koncesijskog društva Bina Istra (67.294.638 kuna) te obvezu naknade mostarine mosta Krk (17.710.000 kuna) – pravne osobe. Smanjena su sredstva u svim skupinama rashoda, a također i potpore lučkim upravama, potpore za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija te realizacija projekata koji se sufinanaciraju iz OP Promet.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedeće odluke:
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih voda za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih cesta za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Centra za  restrukturiranje i
   prodaju za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i
   energetsku učinkovitost za 2014. godinu
- Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Državne agencije za osiguranje
   štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 40. sjednici održanoj 15. listopada 2014. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije  za poštu i elektroničke komunikacije za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora  dostavio HAKOM, aktom od 18. lipnja 2014. godine.

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo. 

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2013. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća HAKOM-a te je istaknuo da je njihov rad u 2013. bio usmjeren na ostvarenju regulatornih ciljeva na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga utvrđenih Godišnjim programom rada. Posebni naglasci stavljeni su na zaštitu tržišnog natjecanja, promicanje djelotvornih ulaganja i inovacija, promicanje regulatorne predvidljivosti, sprječavanje diskriminacije u postupanju prema operatorima, osiguranje visoke razine zaštite korisnika te učinkovito upravljanje ograničenim prirodnim dobrima. Značajna regionalna neravnomjernost u broju i gustoći priključaka širokopojasnog pristupa internetu u nepokretnoj komunikacijskoj mreži donekle je ublažena ulaganjima u ruralna područja i otoke kroz HAKOM-ov program potpora. U izvještajnom razdoblju primjetan je porast ulaganja u razvoj tržišta elektroničkih komunikacija za nešto više od 7 posto u odnosu na prethodnu godinu, od čega oko 72 posto u telekomunikacijsku infrastrukturu i opremu. Ulaganja po stanovniku u 2013. iznosila su približno 74 eura, dok su ranijih godina bila znatno niža. Tržište poštanskih usluga u Republici Hrvatskoj je početkom 2013. i formalno liberalizirano, a s 1. srpnja 2013. postalo je dio jedinstvenog tržišta Europske Unije. Liberalizacijom tržišta usporen je negativni trend prisutan na tržištu poštanskih usluga unazad nekoliko godina, a pojavom novih davatelja obogaćena je ponuda novim poštanskim uslugama. Ukupni prihodi HAKOM-a za 2013. godinu iznosili su 106.271.386,00 kuna (područje elektroničkih komunikacija 102.609.419,00 kuna, poštanske usluge 3.661.967,00 kuna), dok su rashodi iznosili 103.913.041,00 kuna (područje elektroničkih komunikacija 101.468.730,00 kuna, poštanske usluge 2.444.311,00 kuna). 
 
U raspravi je konstatirano da je Izvješće kvalitetno te na dobar način prikazuje rad Agencije u 2013. godini.

Tijekom rasprave izraženo je nezadovoljstvo sa zaštitom krajnjih korisnika usluga zbog toga što operatori naplaćuju razne naknade (kao npr. naknada za održavanje opreme), s kojima korisnici nisu upoznati prilikom sklapanja ugovora. Jedan od razloga je u tome što se sve češće ugovori s operatorom sklapaju putem telefona ili interneta. Paralelno s korištenjem novih tehnologija uz povećanje broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu te povećanja brzine prijenosa podataka, povećao se broj raznih kvarova te nastaju i drugi problemi. Snižena je i kvaliteta usluga službi za korisnike (studentski i drugi servisi s nedovoljno educiranim zaposlenicima) u namjeri da se odustane od tražene usluge. Iako se  radi o poslovnoj politici operatora na koju HAKOM ne može utjecati jer nije u njegovoj nadležnosti, dio članova Odbora mišljenja je da ne bi trebalo gomilati probleme, nego reagirati na opravdane učestale primjedbe korisnika te po potrebi izmijeniti postojeći zakonodavni okvir vezan za ovo područje.

U daljnjoj raspravi konstatirano je da su telekomunikacijske usluge još uvijek preskupe i zastarjele. Iako se u nekim segmentima možemo svrstati u razvijene srednjoeuropske zemlje, još uvijek je potrebo puno ulagati u modernizaciju tržišta usluga elektroničkih komunikacija uz razvoj prateće tehnologije.

Za stanje na tržištu poštanskih usluga rečeno je da su podaci relativno dobri, usporen je negativni trend prisutan unazad nekoliko godina, ali je izražena zabrinutost smanjenjem broja ukupnih usluga. Univerzalne poštanske usluge trebaju biti garantirane i dostupne svim korisnicima na zadovoljavajući način. Naglašeno je da i na području tržišta poštanskih usluga postoji niz problema koje treba pravovremeno rješavati.

Nastavak rasprave bio je usmjeren na potrebu izrade katastra, odnosno jedinstvene baze podataka ili izrade nekog drugog modela, kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogle ostvariti naknadu za pravo puta od gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture na svom području. Predsjednik Vijeća HAKOM-a najavio je da se će se u studenom otvoriti javna rasprava o ovoj temi na kojoj će biti predložena  odgovarajuća rješenja.

Većina članova Odbora mišljenja je da je svojim regulatornim djelovanjem HAKOM ispunio postavljene ciljeve te osigurao preduvjete za stabilnije poslovanje na tržištu elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i 3 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2013. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                         Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 39. sjednici održanoj 18. rujna 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, aktom od 16. travnja 2014. godine. Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora. U raspravi je Odbor raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/14-12/15, Urbroj: 50301-05/18-14-7 od 03. srpnja 2014. godine.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da bi se donošenjem predloženog Zakona omogućio  brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje te bi se olakšala investicijska ulaganja u lučku infra i suprastrukturu. Istaknuo je da Prijedlog zakona regulira niz pitanja koja u važećem Zakonu nisu precizno definirana, otklanja određene nejasnoće, a neka pitanja drugačije regulira, naročito u dijelu rješavanja imovinsko pravnih odnosa te gospodarenja pomorskim dobrom. Predloženi zakon stvoriti će potrebne preduvjete za rješavanje nesređenih pravno imovinskih odnosa vezanih za pomorsko dobro te konačno utvrditi cijelokupna dužina pomorskog dobra. Naglasio je da je od ukupne dužine pomorskog dobra u Republici Hrvatskoj koja iznosi 5835 km, pravno utvrđeno svega 18 posto. Prijedlog zakona usklađuje se s Zakonom o koncesijma. Predložena je daljnja decentralizacija upravljanja pomorskim dobrom proširenjem ovlasti županija i davanjem ovlasti velikim gradovima. Također se jasno definira da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku te je po svojoj naravi u općoj uporabi na kojem se ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne prihvaća navedeni Prijedlog zakona. Usporedio je navedeni Prijedlog zakona s Nacrtom prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji je u vladinoj proceduri donošenja i za kojeg smatra da je pojmovno sveobuhvatniji. Naglasio je da se radi o sličnim konceptima, osim u dijelu poslova upravljanja pomorskim dobrom. Smatra da predložena forma nije prihvatljiva jer postoje različiti pristupi po županijama, a trebalo bi imati unificirani pristup. Nacrt prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama izrađen od Ministarstva, sveobuhvatno sagledava materiju predmetnog zakona, precizno definira pojavne oblike u prostoru te nudi kvalitetna rješenja sustavnog upravljanja pomorskim dobrom i lučkim sustavom. Većina članova Odbora suglasna je s mišljenjem Vlade Republike Hrvatske. Smatraju da treba sačekati da prijedlog zakona izrađen od Ministarstva dođe u saborsku proceduru, iz razloga što su u njega ugrađene primjedbe i prijedlozi koji su proistekli iz dvomjesečne javne rasprave i mišljenja nadležnih tijela državne uprave.

Rasprava je nastavljena oko pitanja upravljanja pomorskim dobrom. Većina članova Odbora zalaže se za veću decentralizaciju iz razloga što jedinice lokalne samouprave najbolje poznaju situaciju, vlastite gospodarske prioritete te potrebe domicilnog stanovništva, ali ostaje otvoreno pitanje razine decentralizacije, rješavanje sustava nadzora te loših primjera iz prakse. Članovi Odbora osvrnuli su se i na potrebu rješavanja pitanja komunalnih vezova za brodice domicilnog stanovništva.

Na kraju, naglašeno je da pomorsko dobro predstavlja jedan od najvažnijih gospodarskih resursa u Republici Hrvatskoj i svima je cilj staviti ga u gospodarsku funkciju. S tim u vezi, slažu se da je dobro da se otvorila ova tema jer treba pronaći rješenja koja bi zadovoljila širu zainteresiranu javnost te u najvažnijim pitanjima postići konsenzus kako bi se omogućila ulaganja, a pri tom spriječila daljnja devastacija hrvatske obale.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (7 ”za” i 2 ”protiv” i 1 ”sudržan”) odlučio  predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, prvo čitanje, P.Z. br. 657

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 11. srpnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2014. godine. 
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je najbitnije za ove izmjene i dopune Zakona produženje do sada propisanog roka za stvaranje pretpostavki kako bi operatori zračnih luka mogli omogućiti obavljanje zaštitnog pregleda putnika i njihove ručne prtljage pravnim osobama registriranim za obavljanje zaštitarske djelatnosti. Donošenjem ovoga Zakona otklonit će se zapreke u postupanju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, urediti status pilota sportsko rekreativnih zrakoplova kao zrakoplovnog osoblja, omogućiti oduzimanje dozvola zrakoplovnog osoblja u slučajevima postupanja suprotno primjenjivim propisima, pravno urediti izvođenje padobranskih skokova te urediti prekršajne odredbe.

U raspravi je postavljano pitanje o položaju i poslovima Ministarstva unutarnjih poslova, obzirom da je u zemljama Europske unije pojačan broj policajaca na aerodromima radi sigurnosti. Predlagatelj je pojasnio da će zaštitarske tvrtke obavljati samo pregled ručne prtljage i putnika. Ministarstvo unutarnjih poslova će i dalje vršiti nadzor sukladno Zakonu u policiji (pirotehnički i drugi poslovi propisani Zakonom) kako je uobičajeno u gotovo svim državama Europske unije. Što se tiče opreme ona i dalje ostaje u vlasništvu aerodroma.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (6 ”za” i 1 ”sudržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZRAČNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 38. sjednici održanoj 11. srpnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. srpnja 2014. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da bi se donošenjem predloženog Zakona ubrzali upisi u zemljišne knjige i katastar te otklonili problemi oko utvrđivanja redoslijeda postupanja nadležnih tijela kod upisa javnih i nerazvrstanih cesta.

U raspravi je podržan predmetni Zakon, ali članovi Odbora smatraju da je prijeko potrebno napraviti kvalitetan registar svih cesta u Republici Hrvatskoj čime bi, između ostalog, bili bliže i korištenju sredstava iz fondova Europske unije. Raspravljano je i pitanje obeštećenja vlasnicima zemljišta preko kojeg je izgrađena cesta vezano za Zakon o izvlaštenju. 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (6 ”za” i 1 ”sudržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 08. srpnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2014. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim izmjenama i dopunama usklađuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama s pravnom stečevinom Europske unije. Ovom prijedlogu Zakona primarni je cilj osigurati viši stupanj sigurnosti vozača i drugih sudionika u prometu. Također se omogućuje ishođenje vozačke dozvole i hrvatskim državljanima koji nemaju prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj, ali imaju prijavljeno boravište više od 185 dana. Izmijenjena je i odredba koja propisuje obvezu zdravstvenog pregleda, na način da se vozačka dozvola poslije navršene 65 godine više ne može produžiti bez zdravstvenog pregleda. Razrađene su i obveze odjave vozila u slučaju isteka registracije vozila te u slučaju prijenosa vlasništva vozila na drugu osobu.

Nakon uvodnog obrazloženja u raspravi je zatraženo dodatno pojašnjenje članka 4. koji govori o prevoženju djece motornim vozilima. Kako se radi o usklađivanju Zakona s direktivom Europske unije, da bi se izbjegle moguće nejasnoće kod građana, predlagatelj je obećao nomotehnički doraditi ovaj članak.

Dobrim je ocijenjeno da vozač za vrijeme vožnje osim mobitela ne smije upotrebljavati  niti druge uređaje na način koji bi umanjili mogućnost reagiranja i sigurnost upravljanja vozilom. S tim u vezi, zabrana korištenja mobitela i drugih uređaja u vožnji proširena je na vozače svih vrsta vozila.

U raspravi je dana primjedba na odredbu članka 18. kojom je vlasnik vozila dužan odjaviti vozilo ako ne izvrši produženje važenja prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka važeće. Obrazloženo je da je rok prekratak i da su sankcije dodatni udar na financijsku  situaciju većine hrvatskih građana.

U daljnjoj raspravi ukazano je na nesrazmjer u odredbama članka 27. gdje je navedeno  da se podaci o prekršajima i njihovim počiniteljima čuvaju najmanje 10 godina, a podaci o prometnim nesrećama i drugim događajima u prometu na cestama čuvaju najmanje 15 godina.

Raspravljalo se o jasnijem i efikasnijem poduzimanju preventivnih mjera, akcija i aktivnosti u cilju što veće sigurnosti u prometu jer sadašnje nisu dovoljno efikasne, prepoznate i ne donose željene rezultate. Mišljenja članova Odbora su podijeljenja oko eventualnih rigoroznijih visina novčanih kazni kojima bi osnovna svrha bila prevencija tj. smanjenje broja prometnih prekršaja, ali je iskazana potreba jačeg kažnjavanja recidivista u prometu.

Izrečena je primjedba na sam tekst Zakona gdje se smatra da je nejasno definiran sam pojam ”kolona” i s tim u vezi izraz ”bez ometanja”. Predlagatelj je pojasnio razloge zbog kojih  pojam ”bez ometanja” treba ostati u Zakonu te je dodao da je teško dokazati kada je izvršeno ometanje osim ako se ne dogodi prometna nesreća.

Da bi se izbjegla pomutnja kod vozača, naročito kada putuju u druge države Europske unije, predložena je izmijena ili brisanje odredbe koja kaže da u razdoblju zimskog računanja vremena na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

Na kraju rasprave, predlagatelj je dao dodatna pojašnjenja vezano za plaćanje prekršajnih kazni na mjestu događaja (mogućnost plaćanja POS uređajima, rok od tri dana), obvezi zdravstvenog pregleda radi produljenja vozačke dozvole, prisutnosti ljekova u organizmu koji utječu na sposobnost upravljanja vozilima te o davanju vozila na upravljanje drugim osobama.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ante Kulušić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 37. sjednici održanoj 08. srpnja 2014. godine, raspravio je Izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2013. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za regulaciju tržišta željezničkih usluga, aktom od 05. lipnja 2014. godine. 
Odbor je predmetno Izvješće raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2013. godinu.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je u nadležnosti Agencije nadziranje stanja kao i odlučivanje u sporovima o primjeni Zakona o željeznici u dijelu koji se odnosi na djelatnost željezničkih usluga sa svrhom osiguranja funkcioniranja nediskriminatornog i nepristranog tržišta između upravitelja infrastrukture i prijevoznika. U 2013. godini nastavljen je negativan trend pada prometa, na tržištu željezničkih usluga i dalje posluju samo dva željeznička prijevoznika u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske te reforma pravnog okvira tržišta željezničkih usluga. Predstavnik predlagatelja napomenuo je da je od 19. lipnja 2014., odnosno od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama i novog Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga ustrojeno jedinstveno nacionalno regulatorno tijelo za regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija, tržišta poštanskih usluga i tržišta željezničkih usluga pod nazivom Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Nakon uvodnog obrazloženja predlagatelja, u raspravi je izražen stav da se u sljedećem izvještajnom razdoblju očekuje uz organizacijske promjene i poboljšanje kvalitete usluga koje se pružaju građanima i gospodarskim subjektima. Potrebno je urediti područje regulacije tržišta željezničkih usluga uz reforme koje proizlaze iz liberalizacije, sukladno dobroj Europskoj praksi.
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, većinom glasova (6 ”za” i 3 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak

Prihvaća se Izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ante Kulušić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. travnja 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se u sklopu mjera fiskalne konsolidacije ovim zakonskim prijedlogom Agencija za regulacija tržišta željezničkih usluga (ARTZU) pripaja Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Osim planiranog ostvarenja određenih ušteda u državnom proračunu, podigla bi se učinkovitost sustava nacionalnih regulatronih tijela i kakvoća usluga koje se pružaju građanima i gospodarskim subjektima na tržištima elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga. S tim u vezi, a radi spajanja agencija, ustrojila bi se jedinstvena Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, koja bi zbog prepoznatljivosti zadržala postojeći skraćeni naziv HAKOM.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese
 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. travnja 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da se ovim zakonskim prijedlogom vrši usklađivanje s Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21.11.2012. o osnivanju jedinstvenog europskog željezničkog prostora u dijelu kojim se uređuje regulacija tržišta željezničkih usluga, kao i usklađivanje sa odredbama novog Zakona o željeznici, radi provedbe Uredbe EZ br. 1371/2007, o pravima i obavezama putnika u željezničkom prijevozu. Usklađivanja su potrebna radi brže prilagodbe i osiguranja uvjeta funkcioniranja hrvatskog željezničkog sustava s uvjetima u Europskoj Uniji te radi očekivanog povećanja broja domaćih i stranih operatera na željezničkom tržištu. Radi pripajanja Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga (ARTZU) Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), predlaže se da se ovaj Zakon donese istovremeno kada i izmjene i dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama kojim se predlaže ustrojavanje jedinstvenog regulatornog nacionalnog tijela za tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga.
 
U raspravi većina članova Odbora podržala je predloženi Zakon. Na upit člana Odbora o razlozima i svrsishodnosti udruživanja različitih agencija u jedinstveno regulatorno nacionalno tijelo, predstavnik predlagatelja pojasnio je da je u državama Europske unije uobičajeno udruživanje agencija radi racionalnijeg poslovanja. Nadalje, u raspravi je istaknuto da se Odboru trebalo dostaviti detaljnije financijsko izvješće učinka spajanja agencija, a ne samo informacija o procjeni uštede u državnom proračunu od 3,5 milijuna kuna godišnje. S tim u vezi, napomenuto je da će dosadašnji zaposlenici ARTZU-a nastaviti sa radom u HAKOM-u tako da više neće biti dodatnih troškova plaćanja najma nekog drugog prostora. Dobrim je ocijenjeno što će se predloženim Zakonom stvoriti pravni okvir za omogućavanje ostvarenja svih funkcija regulatornog tijela u području željezničkih usluga na efikasniji način, uz dodatno pojačana prava putnika u željezničkom prijevozu.

Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O REGULACIJI TRŽIŠTA ŽELJEZNIČKIH USLUGA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da je predloženim izmjenama i dopunama cilj usklađivanje sa Zakonom o koncesijama, što ujedno znači i prilagodbu s propisima o javno-privatnom partnerstvu te javnoj nabavi. Ovime se otvaraju veće mogućnosti za ulaganja u lučkom području potencijalnim koncesionarima te kao takve, predstavljaju suvremen okvir za budući razvoj luka i pristaništa unutarnje plovidbe. Predložena novina je i uvođenje pojma „plovni objekt“ kao općeg, generalnog i najšireg naziva za sve vrste plovila i plutajućih naprava koja postoje u unutarnjoj plovidbi  te pojma „mali plutajući objekt“. Uvodi se institut „Ugovora o agentiranju u brodarstvu“ kojim se brodarski agent obvezuje u ime i za račun nalogodavatelja obavljati poslove pomaganja, zastupanja i posredovanja i ostale brodarske agencijske poslove dok se nalogodavatelj obvezuje brodarskom agentu nadoknaditi troškove i platiti nagradu.

Nakon kraće raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeći zaključak:

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hidrografskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je cilj ovoga zakonskog prijedloga osiguranje redovitog i nesmetanog odvijanja investicija u prostoru mora i obale, uz prethodno zadovoljenje visokih standarda sigurnosti na moru i zaštite morskog okoliša. Predviđeno je povećanje dostupnosti kvalitetnih hidrografskih usluga kroz primjenu instituta ovjere službenih hidrografskih izmjera, liberalizaciju i uređenje tržišta hidrografske djelatnosti te definiranje transparentnih obveza nositelja zahvata, investitora građevina i ovlaštenika koncesija na pomorskom dobru u pogledu službene hidrografske izmjere. Tako će se kroz jasno definiranje prava i obveze investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obaveza pravnih osoba i fizičkih osoba obrtnika ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave te ovjere hidrografskih izmjera, povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu te dostupnost kvalitetnih hidrografskih usluga neophodnih za potrebe prostornog planiranja, gradnje i sigurno odvijanje drugih ljudskih aktivnosti na moru. Primjenu instituta ovjere službenih hidrografskih izmjera provodit će Hrvatski hidrografski institut uz očekivani prihod od oko dva milijuna kuna godišnje počevši od 2015. godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakon se u potpunosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom.

U raspravi većina članova Odbora podržala je predložene izmjene i dopune Zakona. Izraženo je mišljenje, premda je načelno podržana liberalizacija poslova kojeg je do sada obavljao samo Hrvatski hidrografski institut, o obrnutom stavu prilikom nedavnog usvajanja drugog zakonskog prijedloga kada je ta ista liberalizacija ukinuta (konkretno se odnosi na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka). Premda je dano obrazloženje da je izmjenama spomenutog zakona opravdanost izmjene modela bila druge naravi (zaštita zdravlja građana), načelno se postavlja pitanje drugačijih mjerila kada su u pitanju hidrografske i neke druge djelatnosti.

Od predstavnika predlagatelja zatraženo je dodatno pojašnjenje da li je predložena liberalizacija hidrografskih usluga povezana sa istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika u Jadranu i da li to znači da pravne osobe mogu obavljati te poslove i bez da zatraže suglasnost nadležnih ministarstava. Naveden je primjer kompanije Spectrum koja je zaobišla odredbe Pomorskog zakonika te je sukladno odobrenju dobivenog od Ministarstva znanosti i obrazovanja pod “maskom” znanstvenog istraživanja obavila seizmička istraživanja Jadranskog podmorja radi utvrđivanja zaliha ugljikovodika, s namjerom da rezultate komercijalizira, odnosno ponudi drugim europskim i svjetskim zainteresiranim kompanijama. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture napomenuo je da je u konkretnom slučaju procedura bila preko ministarstva nadležnog za znanost. Također je konstatirao da dio poslova i dalje ostaje isključivo u nadležnosti Hrvatskog hidrografskog instituta te da nema bojazni da će se ugroziti rad ove javne ustanove.

U daljnjoj raspravi pozdravljena je namjera liberalizacije i uređenje tržišta hidrografske uz osiguranje visokih standarda sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša, gospodarenja morem i podmorjem.

Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 1 ”suzdržan”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 32. sjednici održanoj 09. travnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Ivan Šimunović, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 29. listopada 2013. godine
 
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U raspravi je Odbor raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, Klasa: 022-03/13-12/55, Urbroj: 50301-05/25-14-7 od 30. siječnja 2014. godine.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da ne postoji niti jedan pravni niti politički razlog koji bi omeo proglašenje gospodarskog pojasa. Podsjetio je na  kronologiju događaja od uspostavljanja Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) 2003. godine do 2008. godine, kada je u Odluci o izmjeni Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru, navedeno da se Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas Republike Hrvatske privremeno neće primjenjivati na države članice Europske unije od dana 15. ožujka 2008. godine do iznalaženja zajedničkog dogovora u EU duhu. Predlagatelj smatra da je ZERP postao gotovo neprimjenjiv jer je Odluka iz 2003. godine mijenjana u više navrata. Mišljenja je da Republika Hrvatska treba pratiti promjene ribarske politike Europske Unije u cilju zaštite ribljih bogatstava mora jer je i sama Europska unija prepoznala da postojeća ribarska politika nije polučila željene rezultate. Osvrnuo se na rezultate studije „Costs and benefits arising from the establishment of maritime zones in the Mediterranean Sea“ kojom Europska Komisija ističe značaj održivog upravljanja Sredozemljem. Osvrnuo se i na studiju „Costs and benefits arising from the establishment of maritime zones in the Mediterranean Sea“ gdje je za Republiku Hrvatsku navedeno da bi proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa neto dobitak od ribarenja sa sadašnjih 31,822,476 € narastao gotovo za trećinu uz druge pozitivne učinke kao što su ekološka zaštita, istraživanje mora i dr.

Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture obrazložio je mišljenje Vlade Republike Hrvatske, kao i razloge zbog kojih Vlada ne prihvaća navedeni Prijedlog odluke. Naveo je razloge zbog čega proglašenje isključivog gospodarskog pojasa u ovom trenutku ne bi bilo oportuno. Ocjenjuje da je donošenjem Odluke o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru (Narodne novine, br. 157/2003, 77/2004, 138/2006 i 31/2008) osigurana zaštita prava i interesa Republike Hrvatske sukladno Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora te da se kontinuiranim naporima za ojačanje dijaloga s državama članicama i Europskom komisijom u cilju njene pune primjene, osigurava maksimalna ekološka i ribolovna zaštita Jadrana u skladu s legitimnim interesima Republike Hrvatske.

U raspravi većina članova nije podržala Prijedlog odluke o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske na Jadranskom moru.

Izraženo je mišljenje da je načelno ovu Odluku trebalo donijeti daleko ranije, odnosno još 2003. godine. U načelu Odbor je podržao namjeru predlagatelja, ali obzirom da je Republika Hrvatska članica Europske Unije, dužna je primjenjivati zakonodavstvo dogovoreno na europskoj razini. Osim toga, očekuje se ishod arbitražnog postupka koji se provodi na temelju Sporazuma o arbitraži između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije tijekom ove ili sljedeće godine.

U osvrtu na  dokument kojeg je dala izraditi Europska Komisija, predsjednica Odbora  istaknula je da je ta studija i napravljena iz razloga što države članice Europske Unije nisu dosegnule standard koji se očekivao. Namjera Europske Komisije je da se uspostavi benefit za sve države članice jer je sadašnja ribarska politika „prelabava“ i zbog toga je prijedlog Komisije da sve države članice proglase gospodarski pojas i dogovore daljnji način suradnje. Istaknula je da je dobro da se otvorila rasprava o ovoj temi, da je potrebno da se dođe do konsenzusa sa susjedima, ali i svim potencijalnim partnerima. Podržala je samu inicijativu predlagatelja uz potrebu dogovora unutar Europske unije kako bi se ribarska politika odvela iz „sive zone“ ekonomije. Republika Hrvatska kao država s velikim morskim resursom mogla bi biti lider u ovom pravcu te bi se za nekoliko godina mogao očekivati dogovor svih članica Europske Unije. U prilog tome je i činjenica da se unutar Europske Unije pripremaju političke inicijative kojima se nastoji pridonijeti potpunom iskorištavanju morskog bogatstva od strane država članica.

Na kraju, naglašeno je da smo kao država članica Europske Unije dio te iste zajednice u kojoj možemo i trebamo aktivnije kreirati zajedničku ribarsku politiku, a ne „zatvoriti vrata“ nekom Odlukom.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”,  1 ”protiv”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći zaključak:

NE PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ODLUKE O PROGLAŠENJU GOSPODARSKOG POJASA REPUBLIKE HRVATSKE NA JADRANSKOM MORU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 31. sjednici održanoj 03.travnja 2014. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 91/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o statistici željezničkog prijevoza u vezi s prikupljanjem podataka o robi, putnicima i nesrećama COM (2013) 611, koje je Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 14. ožujka 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom (Klasa: 022-03/14-07/80, Urbroj: 50301-21/21-14-1) na sjednici održanoj 25. veljače 2014. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložili su predstavnici Državnog zavoda za statistiku.

U raspravi, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, naročito što predložena Uredba ide u cilju smanjenja opterećenja sustava jer se donose tehnička rješenja kojima se pojednostavljuje procedura prilikom prikupljanja statističkih pokazatelja u željezničkom prijevozu, pritom ne dovodeći do povećanja troškova službene statistike te nije potrebna izmjena postojećeg zakonodavstva u Republici Hrvatskoj. Također je izraženo zadovoljstvo što davatelji podataka (HŽ Cargo, HŽ Putnički prijevoz) neće biti dodatno opterećeni jer se podaci dostavljaju iz već postojećih statistika, a podatke o sigurnosti željezničkog prometa ubuduće će prikupljati samo Europska željeznička agencija kako ne bi bilo paralelizma i dupliciranja. Po mišljenju Odbora potrebno je ograničiti vremenski rok na koji se ovlasti prenose na Komisiju kako bi se izbjeglo da delegirani akti značajno dodatno opterećuju izvještajne jedinice.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno je utvrdio sljedeće mišljenje:

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
O IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 91/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. PROSINCA 2002.
O STATISTICI ŽELJEZNIČKOG PRIJEVOZA U VEZI S PRIKUPLJANJEM PODATAKA O ROBI, PUTNICIMA I NESREĆAMA COM (2013) 611

       
PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Izvješće Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 637
         
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 13. ožujka 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. ožujka 2014. godine.

Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se između ostaloga i zbog smanjenja deficita državnog proračuna Republike Hrvatske, mijenja iznos do kojeg se Vlada Republike Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. U skladu s navedenim, ovim se Zakonom mijenja visina zaduživanja.

Nakon rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 1 ”protiv”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 30. sjednici održanoj 13. ožujka 2014. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014., godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. ožujka 2014. godine.
Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se u rješavanju prekomjernog proračunskog manjka, a prema preporukama Vijeća Europske, traži brža fiskalna konsolidacija. Predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna za 2014. godinu predlaže se smanjenje proračunskog manjka sa 17,5 milijardi kuna na 13,6 milijardi kuna. Procjenjuje se da će manjak proračuna opće države biti na razini od oko 4,5% BDP-a.
Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu ukupan proračun Ministarstva pomorstvo, prometa i infrastrukture smanjen je za 191.205.808 kuna te je novi ukupan proračun Ministarstva 5.860.885.797 kuna.
Smanjenje subvencije planirane u okviru aktivnosti Poticanje željezničkog putničkog prijevoza u iznosu od 131.447.265 kuna predloženo je iz razloga što do sada nisu konačno definirani svi parametri poticanja usluga putničkog prijevoza kao usluge od općeg gospodarskog interesa, a Program restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. nije prihvaćen u konačnici od svih relevantnih čimbenika te se smatra da će racionalnošću predloženih mjera u Programu restrukturiranja novi umanjeni iznos subvencije biti dovoljan.

Smanjeni su rashodi za dodatna ulaganja na građevinskim objektima za ukupno 12.600.000 kuna koji su  planirani u okviru projekta Rekonstrukcija, obnova i održavanje poslovnih zgrada Ministarstva, namijenjena za sanaciju objekta Kockica.
Program Razvoj tržišta poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija povećan je 82% za obvezu obavljanja univerzalne poštanske usluge Hrvatske pošte. Program Razvoja sustava cestovnog prometa povećan je za 32% za plaćanje obveze godišnje naknade za ceste i cestarine za najteže invalide.

U Prijedlogu izmjena i dopuna Financijskog plana izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste, Novi Plan za 2014. iznosi 3.409.977.000 kuna, odnosno smanjen je za sto milijuna kuna. Smanjenje se odnosi na rashode poslovanja u dijelu izvanrednog održavanja i ulaganja u državne ceste.

U raspravi koja je uslijedila većina članova Odbora mišljenja je da resorno ministarstvo može biti relativno zadovoljno jer sredstva nisu značajnije dotaknuta kao što je to slučaj s rebalansom u drugim resorima. Pozitivnim je ocijenjeno da se suštinski nije diralo u investicijske stavke i da ono što donosi ulaganje u prometnu infrastrukturu ujedno donosi i potencijalni gospodarski rast. Na području infrastrukture državnih cesta predviđen je nastavak projekta izgradnje most kopno – otok Čiovo koji će najvećim dijelom financirati Europska unija. U pripemi su i drugi projekti za sufinanciranje iz europskih fondova. Osim projekta povezivanja juga Hrvatske, u pripremi je i projekt mosta na Savi kod Gradiške. Radi pripreme projekata planiranih za sufinanciranje iz EU fondova, osigurano je 16 milijuna kuna preraspodjelom iz OP Prometa iz sredstava predviđenih za HŽ Infrastrukturu, za financiranje pratećih troškova potrebnih za pripremu ili implementaciju EU ugovora, a dodatne su analize pokazale da neće biti tijekom 2014. godine potrebna sva ranije planirana sredstva.
Postavljen je upit članu Uprave Hrvatskih cesta na koji se način može uložiti prigovor na voditelja određenog projekta te kakav je zakonodavni okvir.

Kako je rečeno, u proračun je uključen učinak plaćanja dugova koje će država sve više morati sanirati, primjerice Hrvatska pošta,  tako da je ovaj rebalans proračuna ”umijeće mogućeg” u ovoj gospodarskoj situaciji.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plan Hrvatskih voda za 2014. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 29. sjednici održanoj 06. ožujka 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za „Projekt modernizacije HŽ Infrastrukture“, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. veljače 2014. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta modernizacije HŽ Infrastrukture. Zajmom u iznosu od 40 milijuna EUR-a financirale bi se tri komponente modernizacije: nabavu nove opreme za održavanje željezničkih pruga za koji je predviđen iznos sredstava iz zajma od 20 milijuna EUR-a, zatim restrukturiranje radne snage, predviđeni iznos iz zajma za zbrinjavanje viška radnika je 19,5 milijuna EUR-a i energetska učinkovitost što uključuje nabavu i instaliranje informacijskog sustava za upravljanje energetskom učinkovitošću za koji je predviđen iznos od 500 tisuća EUR-a. HŽ Infrastrukturi zajam je odobren na 15 godina, uključujući 3 godine počeka na otplatu glavnice.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA
 „PROJEKT MODERNIZACIJE HŽ INFRASTRUKTURE“

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Sukladno članku 152. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu utvrdio je prijedlog zakonodavnih akata Europske unije iz svog djelokruga u svrhu donošenja Radnog programa za 2014. godinu:

1. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 91/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. Prosinca 2002. o statistici željezničkog prijevoza u vezi s prikupljanjem podataka o robi, putnicima i nesrećama COM (2013) 611

2. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pomorcima i izmjenama Direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ, 2002/14/EZ, 98/59/EZ i 2001/23/EZCOM (2013) 798

3. Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice u cilju provedbe međunarodnog sporazuma o primjeni jedinstvene globalne tržišno utemeljene mjere na emisije iz međunarodnog zračnog prometa do 2020. COM (2013) 722

4. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 u pogledu smanjenja emisija onečišćujućih tvari iz cestovnih vozilaCOM (2014) 28

     PREDSJEDNICA ODBORA
       
        Nada Turina-Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 23. siječnja 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žičarama za prijevoz osoba, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 05. prosinca 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Svrha donošenja ovoga Zakona prvenstveno je usklađivanje s odredbama Zakona o koncesijama. Sukladno Zakonu o koncesijama određeno je da se u području žičara koncesije mogu davati za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesije za javne radove i koncesije za javne usluge. Određena su i izuzeća od davanja koncesija i izuzeća od plaćanja koncesijske naknade. U skladu sa zakonodavstvom Europske unije za područje žičara se ne predviđa provođenje istraživanja nesreća u području žičara od strane neovisnog istražnog tijela te se Zakonom ukidaju odredbe o istražnom tijelu i ispravlja se pojam ozbiljna nesreća. Zakonom o žičarama za prijevoz osoba predviđeno je da je za istragu izvanrednih događaja odgovoran upravitelj žicare, ne dovodeći u pitanje obvezu istrage ozbiljnih nesreća i nesreća od strane nadležnih tijela Republike Hrvatske. Pojedine odredbe su dorađene, preciznije definirane i to pogotovu u dijelu ovlasti Inspekcije, iz razloga što su se kroz dosadašnju primjenu važećih zakona i njegovih pojedinih odredaba, kao i drugih propisa iz područja cestovnog prometa i cesta ukazale određene manjkavosti i nejasnoće koje je potrebno otkloniti.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O ŽIČARAMA ZA PRIJEVOZ OSOBA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 28. sjednici održanoj 23. siječnja 2014. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. prosinca 2013. godine. 

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja obrazložio je razlike između Konačnog prijedloga zakona u odnosu na Prijedlog zakona. Svrha donošenja ovoga zakona je osigurati što kvalitetniji i efikasniji inspekcijski nadzor u cilju sigurnosti cestovnog prometa i cesta. Kako bi rad Inspekcije bio učinkovitiji nužne su bile novine u pogledu strukture i organizacije inspekcije, ovlasti Inspekcije te usmjeravanje i nadzor  rada iste, sukladno zakonima koji su se uskladili s pravnom stečevinom Europske unije.
 
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O INSPEKCIJI CESTOVNOG PROMETA I CESTA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 04. prosinca 2013. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o mjerama koje se odnose na jedinstveno europsko tržište elektroničkih komunikacija i na ostvarivanje povezanog kontinenta, te o izmjeni direktiva 2002/20/EZ, 2002/21/EZ2002/22/EZ i uredaba (EZ) br. 1211/2009 i (EU) br. 531/2012, COM (2013) 627, koje je Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio Odbor za europske poslove, aktom od 22. studenoga 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom (Klasa: 022-03/13-07/339, Urbroj: 50301-21/21-13-1) na sjednici održanoj 12. studenoga 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

U raspravi, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, naročito u dijelu koji se odnosi na prebrzo uvođenje novih mjera koje bi mogle stvoriti pravnu nesigurnost. Također su izrazili svoje nezadovoljstvo politikama na tržištu pružanja usluga u kojem će se manji operatori dovesti u neravnopravan položaj na tržištu. S tim u vezi, povećati će se opasnost od koncentracije nekoliko velikih operatera na razini Europske unije, smanjiti ovlasti nacionalnih regulatora i povećati kontrolne ovlasti Europske komisije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno je  utvrdio sljedeće mišljenje:

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA O MJERAMA KOJE SE ODNOSE NA JEDINSTVENO EUROPSKO TRŽIŠTE ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJA I NA OSTVARIVANJE POVEZANOG KONTINENTA, TE O IZMJENI DIREKTIVA 2002/20/EZ, 2002/21/EZ I 2002/22/EZ I UREDABA (EZ) BR. 1211/2009 I (EU) BR. 531/2012, COM (2013) 627.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 25. sjednici održanoj 04. prosinca 2013. godine, razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskoga parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za pristup tržištu lučkih usluga i financijsku transparentnost luka COM (2013) 296 koje je Odboru za pomorstvo, promet i infrastrukturu, sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavio  Odbor za europske poslove, aktom od 22. studenoga 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske o ovom Prijedlogu uredbe usvojila je Koordinacija za vanjsku i europsku politiku Vlade Republike Hrvatske, Zaključkom (Klasa: 022-03/13-07/316, Urbroj: 50301-21/21-13-1) na sjednici održanoj 29. listopada 2013. godine. Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

U raspravi, članovi Odbora podržali su Stajalište Republike Hrvatske, naročito u dijelu u kojem se smatra da bi direktiva bila bolji pravni oblik jer bi se na primjereniji način naglasila specifičnost luka, odnosno uvažila posebnost svake hrvatske luke. S tim u vezi, članovi Odbora mišljenja su da bi uvođenje istih lučkih tarifa bilo neopravdano u slučaju hrvatskih luka jer se ne vodi računa o različitosti, konkurentnosti, okruženju i prometnom pravcu svake pojedine luke. Centralizirano upravljanje lukama bi svakako poremetilo cijelo ovo tržište.                                                                                                 

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, sukladno članku 152. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno je  utvrdio sljedeće mišljenje:

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA O USPOSTAVI OKVIRA ZA PRISTUP TRŽIŠTU LUČKIH USLUGA I FINANCIJSKU TRANSPARENTNOST LUKA, COM (2013) 296

PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da bi ovim Prijedlogom zakona, naknada za financiranje željezničke infrastrukture kao javnog dobra u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, bila uključena u trošarinu prema Zakonu o trošarinama - prihod državnog proračuna, a iz državnog proračuna uplaćivala bi se po litri naplaćene trošarine na energente: motorni benzin i plinska ulja koja se koriste kao pogonska goriva, u iznosu od 0,20 kuna na račun HŽ Infrastrukture d.o.o.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ŽELJEZNICI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
 Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Predloženim zakonom predviđa dodatno urediti sustav trošarinskog oporezivanja izmjenom dosadašnjih naknada na način da se uplaćuje po litri naplaćene trošarine na energente i to u iznosu od 0,20 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., a u iznosu od 0,80 kuna na račun Hrvatskih cesta d.o.o. Time bi se omogućila distribucija sredstava koja bi odgovarala postojećim potrebama i dala dodatni poticaj u ostvarenju propisane funkcije državnih cesta.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O CESTAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 24. sjednici održanoj 29. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o poštanskim uslugama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom vrši usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s odredbama Poštanske direktive, kao i s praksom drugih država članica Europske unije. Odredbama Poštanske direktive propisano je da države članice moraju osigurati utvrđivanje i objavu norma kakvoće usluge za univerzalne usluge. Norme kakvoće osobito se moraju usredotočiti na vrijeme dostave te na redovitost i pouzdanost poštanskih usluga. Države članice moraju utvrditi norme kakvoće za univerzalnu uslugu u unutarnjem poštanskom prometu i osigurati da te norme budu u skladu s normama koje su utvrđene za prekogranične usluge unutar Europske unije. Također, predloženi Zakon usklađuje se s odredbama Zakona o upravnim sporovima.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O POŠTANSKIM USLUGAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju državnog proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da su radi nižeg ekonomskog rasta od očekivanog zbog nepovoljnih gospodarskih kretanja u međunarodnom okruženju i s tim u vezi sporije dinamike investicija javnog sektora nužne daljnje proračunske uštede. Tako je projekcija gospodarskog rasta za 2013. godinu, smanjena s prvotno očekivanih 0,7% na 0,2%. Slabija ekonomska kretanja utjecala su na očekivanje nižeg ostvarenja proračunskih prihoda i to za 2,9 milijardi kuna manje nego od prethodno planiranih i iznose 110.25 milijardi kuna. Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ukupni rashodi povećavaju se sa 123,6 milijardi kuna na 126,8 milijarde kuna, odnosno za 3,2 milijarde kuna.

Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu Ministarstvo pomorstvo, prometa i infrastrukture je na razini razdjela smanjilo rashode i izdatke za 376.26.554 kuna, uštede iz svih izvora iznose 225.954.567 kuna. Najveći dio smanjenja (231.498.473 kuna) odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz sredstava pomoći Europske unije (IPA IIIa). Novi plan Proračuna Ministarstva iznosi 5.606.281.169 kuna, odnosno u limitu 5.398.148.313 kuna, što je ukupno smanjenje po svim izvorima financiranja za 225.364.069 kuna. U Financijskom planu za 2013. godinu izvanproračunskog korisnika Hrvatske ceste smanjeni su prihodi za 14.300.000 kuna i iznose 1.441.572.000 kuna, rashodi poslovanja za 22.933.000 kuna i iznose 1.534.655.000 kuna. Deficit za 2013. godinu planiran je u iznosu 1.393.654.000 kuna.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

te sljedeće odluke:
1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu
3. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Centra za restrukturiranje i prodaju za 2013. godinu
4. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu
5. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne
agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjenama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom zbog povećanja deficita državnog proračuna mijenja iznos do kojeg se Vlada može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala što je iskazano u Računu financiranja. Istaknuo je da predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima državnog proračuna.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG
PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu, s prijedlogom projekcija za 2015. i 2016. godinu., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predstavnik predlagatelja uvodno je kazao da je Prijedlog državnog proračuna za 2014-2016. izrađen na temelju makroekonomskih projekcija koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta, potaknutog postupnim ubrzavanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća. Projekcija prihoda državnog proračuna temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, određenim izmjenama u poreznom sustavu, jačanju porezne discipline te fiskalnim učincima članstva u EU. Naglasio je da su u proračunu za 2014. ukupni prihodi planirani u iznosu od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna te planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznositi će 17,5 milijardi kuna. U 2014. godini očekuje se umjereni oporavak ekonomske aktivnosti te je projiciran realan rast bruto domaćeg proizvoda od 1,3% pri čemu se najveći doprinos rastu očekuje od investicija.

Ukupno Proračun Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture uključujući sve izvore financiranja iznosi za 2014. godinu 6.052.091.605 kuna, odnosno 219.855.869 kuna je veći u odnosu na 2013.  godinu. Projekcije za 2015. godinu veće su za 580.281.337 kuna u odnosu na 2014. godinu, a projekcije za 2016. godinu veće su za 329.224.540 kuna od projekcija za 2015. godinu. Istaknuto je da se Operativni program Promet u 2014. godini planira sufinancirati sredstvima učešća Republike Hrvatske u iznosu 52.157.337 kuna i fondovima EU (strukturni fond) u iznosu 300.524.640 kuna.

Planirana sredstva za razvoj tržišta poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija iznose 23.800.000 kuna i veća su pet puta u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu. Dva su osnovna cilja ovog programa, visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu i visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga. Za ostvarivanje Programa podizanja razine sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života i imovine planirana sredstva iznose 94.016.377 kuna i veća su za 4,7% u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu. Za razvoj sustava zračnog prometa  planirana sredstva iznose 127.490.000 kuna i manja su za 44,81 % u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu, jer su subvencije  trgovačkim društvima za očuvanje prometne povezanosti regija smanjene za 44,81%, u 2014. godini. Za razvoj sustava željezničkog prometa planirana sredstva iznose 699.043.521 kuna i veća su za 73,25% u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu, radi povećanja subvencija HŽ Putnički prijevoz. U 2014. godini nastavit će se unapređenje poslovanja HŽPP na tržišnim načelima, jačanje konkurentnih prednosti, informatizacija prodaje prijevoznih karata, a do 2016. godine planira se uvođenje motornih vlakova u gradskom i regionalnom prijevozu.   Program razvoja sustava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, te zaštita morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata provodi se u cilju razvoja pomorskih usluga, ulaganja u modernizaciju i izgradnju lučke infrastrukture, u obnovu i razvoj trgovačke i putničke flote te zaštitu okoliša od onečišćenja.

U lukama otvorenim za javni promet od posebnog državnog interesa u tijeku su veliki investicijski zahvati financirani sredstvima međunarodnih i domaćih financijskih institucija, sredstvima državnog proračuna i vlastitim sredstvima Lučkih uprava. U 2014. godini obveze Lučkih uprava za otplatu i povlačenje sredstava zajmova iznose 439,8 milijuna kuna. Planirana sredstva za ovaj program iznose 501.541.347 kuna i dvostruko su povečana u odnosu na prethodnu godinu.

Izvanproračunski korisnik Hrvatske ceste d.o.o predložile su Financijski plan za 2014.- 2016. godinu u kojem prihodi za 2014. godinu iznose 1.817.500.000 kuna, za 2015. godinu 1.915.075.000 kuna i za 2016. godinu 1.943.500.000 kuna. Za servisiranje duga u 2014. godini osigurano je 1,288 milijuna kuna, ulaganje u državne ceste planirano je u iznosu 1,575 milijuna kuna ili 12% više, za program održavanja i upravljanja državnih cesta 1,056 milijuna kuna ili 41% više, sufinanciranje Županijske uprave za ceste planirano je u iznosu  120 milijuna kuna.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog. Raspravljajući o Prijedlogu Proračuna na poziciji Ministarstva smatraju pozitivnim što se proračunska sredstva ne smanjuju i što su usmjerena na realizaciju bitnih projekata. Plan je dobar, a očekuje se i njegova realizacija.

Izraženo je nezadovoljstvo povećanjem rashoda za zaposlene, a radi se o sredstvima  namijenjenim za plaće novo zaposlenih državnih službenika na projektima Operativni program Promet i u lučkim kapetanijama. Postavilo se pitanje opravdanosti novog zapošljavanja i smatrano je da se to trebalo riješiti postojećim kadrom. Premda je pohvaljeno povećavanje sredstava u nekim stavkama i može se očekivati pokretanje  investicija te realizacija brojnih programa, postoji još niz stavki na kojima se mogu postići uštede i racionalizacija trošenja sredstava. Primjerice, u preuređenje zgrade Ministarstva („Kockica“) planira se utrošiti 20 milijuna kuna, što je zasigurno nešto što treba napraviti, ali ne u ovom trenutku.

Posebno je raspravljano o subvencijama trgovačkim društvima prema koncesijskim ugovorima (Bina Istra, Zagreb-Macelj i ARZ). Postavlja se pitanje sadržaja tih Ugovora o koncesiji, što je to „zadovoljavajuće“ tko i prema kojim kriterijima ocjenjuje i da li u konačnici sve ovisi o procjeni jednog prometnog savjetnika. S jedne strane država daje subvencije radi pada prometa, a s druge strane se govori o dobroj turističkoj sezoni i povećanju prometa. Zatražen je i uvid u sadržaj koncesijskih ugovora.

Što se tiče razvoja sustava cestovnog prometa kazano je da brza cesta Omiš-Kaštela-Trogir još nije završena, a jedna je od najopasnijih i svakako bi taj projekt trebalo dovršiti. Predloženo je da se završi i započeti projekt izgradnje „Jadranske autoceste“ dionica Žuta Lokva, kako bi sve bilo spremno za vrijeme kada se iznađu sredstva za njeno financiranje (koncesionar, iz europskih fondovima ili jedinice lokalne samouprave). Također je potrebno pokrenuti izgradnju nekih dionica brzih cesta u kontinentalnom području Republike Hrvatske.

Članovi Odbora raspravljali su i o investicijskom ciklusu na županijskim cestama,  financiranju županijskih uprava za ceste, Hrvatskim cestama te potrebi boljeg strategijskog pristupa.

Predsjednica Odbora izrazila je nezadovoljstvo što sjednici Odbora nisu prisustvovali Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, odnosno njegov zamjenik. 

Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU

te sljedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
3. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
4. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu  i projekcije za 2015. i 2016. godinu
5. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 03. listopada 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žičarama za prijevoz osoba, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2013. godine. 
Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je ovom zakonskom prijedlogu prvenstveno cilj usklađivanje s odredbama Zakona o koncesijama. Sukladno Zakonu o koncesijama određeno je da se u području žičara koncesije mogu davati za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesije za javne radove i koncesije za javne usluge. Određena su i izuzeća od davanja koncesija i izuzeća od plaćanja koncesijske naknade.
U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.
Zatraženo je dodatno pojašnjenje i razlozi ukidanja istražnog tijela premda je EU zakonodavstvom predviđeno neovisno istražno tijelo samo za područje pomorskog, zračnog i željezničkog prometa. Predlagatelj je dodao da je za istragu izvanrednih događaja odogovoran upravitelj žičare, pri tom ne dovodeći u pitanje obvezu istrage ozbiljnih nesreća od strane nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o žičarama za prijevoz osoba
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
  
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 22. sjednici održanoj 03. listopada 2013. godine, raspravio je Prijedlog Zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2013. godine. 

Odbor je Prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim zakonskim prijedlogom nastoji  osigurati što kvalitetniji i efikasniji inspekcijski nadzor u cilju sigurnosti cestovnog prometa i cesta. Kako bi rad Inspekcije bio učinkovitiji nužne su bile novine u pogledu strukture i organizacije inspekcije, ovlasti Inspekcije te usmjeravanje i nadzor  rada iste, sukladno zakonima koji su se uskladili s pravnom stečevinom Europske unije.
 U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje ovoga Zakona.

Istaknuto je da će se razdvajanjem inspekcije na inspekciju cestovnog prometa i inspekciju cesta omogućiti veći red na cesti te stvoriti dodatna sigurnost. Mišljenje je da je značajna uloga inspekcije  u osiguravanju sigurnijeg tijeka prometa na područjima u blizini naselja gdje ima više uključenja i spajanja u promet (županijske, lokalne, nerazvrstane i dr. ceste) kao npr. cesta Omiš-Split-Kaštela-Trogir.

Postavljen je upit opravdanosti pisanja posebnog zahtjeva za svaki pješački prijelaz.

Raspravljalo se i o problemu i važnosti inspekcijskog nadzora nad prijevoznicima koji organizirano prevoze učenike autobusima, jer ti autobusi često ne ispunjavaju uvjete koje moraju imati vozila kojima se prevoze djeca. Također je postavljen upit koje su ovlasti inspektora i kako se ostvaruje nadzor nad vozilima koja vrše ilegalan prijevoz, jer za područje županije radi samo jedan inspektor. Odgovoreno je da su se predloženim Zakonom postrožila pravila te inspektor može privremeno isključiti vozilo iz prometa na 7 do 15 dana te nadzor vrše zajedno s državnim inspektorom i policijom. 

Nadalje, rečeno je da je šteta što ima tako mali broj inspektora te je stoga potrebno uključiti i posebne jedinice koje bi vršile poslove inspekcijskog nadzora. S tim u vezi, u člancima 6. i 7. predlaže se i uključivanje jedinica lokalne samouprave za obavljanje određenih inspekcijskih poslova prilikom osnivanja posebnih jedinica ili mobilnih ekipa u rješavanju konkretnih problema u svrhu sigurnosti na cestama.
Iznesen je upit o razlozima plaćanja cestarine na dijelovima autoceste koji se zatvaraju i na kojima je znatno ograničena brzina, a cestarina se plaća u punom iznosu kao i za autocestu.

Ukazano je na potrebu promjene ograničenja brzine na Jadranskoj magistrali koja se nije mijenjala već desetke godina, a neke dionice magistrale znatno su poboljšane. Također se smatra neprihvatljivim da infrastrukturni zahvati za prometna rješenja uglavnom predugo traju te je potrebno iznači način kojim bi se povezalo upravitelja, izvoditelja i lokalnu samoupravu da prometna rješenja za lokalne ceste ne traju godinama jer to znatno otežava život i rad stanovnika tog područja.
 
Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o inspekciji cestovnog prometa i cesta
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja, iznesena u raspravi uputit će se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

        PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, aktom od 17. svibnja 2013. godine.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.
Uvodno izlaganje dao je predsjednik Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije te je istaknuo da je rad Agencije u 2012. godini bio usmjeren na daljnju regulaciju tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, razvoj širokopojasnog pristupa internetu, povećanje ulaganja u infrastrukturu i nove tehnologije na tržištu elektroničkih komunikacija, kao i na pripremu tržišta poštanskih usluga na potpunu liberalizaciju. Najznačajniji rezultati postignuti su dodjelom digitalne dividende operatorima pokretnih komunikacija gdje su otvorene mogućnosti za značajne investicije u infrastrukturi i razvoj novih aplikacija te osiguravanje dostupnosti brzog širokopojasnog pristupa internetu većem broju građana na cjelokupnom području Republike Hrvatske, naročito u ruralnim i slabije razvijenim područjima. Povećan je udjel usluga pristupa internetu s 15,59% na 18,49% te je povećan broj korisnika usluge širokopojasnog pristupa internetu za 5,8%. Ukupni pokazatelji stanja na tržištu poštanskih usluga u 2012. godini nešto su lošiji nego prethodne godine, tako da se broj usluga smanjio za 3,5%. Ukupni ostvareni prihodi Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije  u 2012. godini iznosili su  109,93 milijuna kuna, dok su rashodi  iznosili 96,37 milijuna kuna.
U raspravi je konstatirano da je Izvješće kvalitetno te daje dobar prikaz rada Agencije.
Ponovno je ukazano na višegodišnje nerješavanje problema ometanja prijama hrvatskih programa od strane talijanskih televizijiskih i radijskih odašiljača radi korištenja frekvencija koje nisu dogovorene na međunarodnoj razini. Zbog sve većeg broja pritužbi i nezadovoljstva od strane stanovnika priobalja, ali i nautičara, članovi Odbora zahtjevaju konačno rješenje ove situacije. Premda je talijanskoj administraciji poslano na stotine međunarodnih prijava, niti jedna smetnja prijavljena tijekom 2012. godine nije uklonjena. Sada kada je Republika Hrvatska punopravna članica Europske unije, članovi Odbora apeliraju na nadležna tijela da u što kraćem roku poduzmu mjere i riješe ovaj problem u skladu s međunarodnim pravom. 
U raspravi je rečeno da sukladno dobiti operatori elektroničkih komunikacija nisu dovoljno investirano u infrastrukturu. S tim u vezi, potrebno je dodatno poticati djelotvorna ulaganja, što je jedna od osnovnih regulatornih ciljeva rada Agencije.
Podržan je program dodjele državnih potpora koji je Agencija u 2012. godini započela, a odnosi se na razvoj širokopojasnih mreža na područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i otocima, u cilju uravnoteženja regionalnog razvoja. Ciljane  skupine su školske, zdravstvene i javne ustanove. Dobrim je ocijenjeno što se potpore daju tek kada se neki od programa realizira. Kako je visok iznos odobrenih sredstava ostao neiskorišten, u sljedećem izvještajnom razdoblju očekuje se daleko veći broj realizacija ovoga programa dodjele državnih potpora.
Izražena je zabrinutost za poziciju Hrvatske pošte, koja kao nacionalni operator ima samo 67,5% udjela na tržištu, dok je taj postotak u drugim zemljama Europske unije daleko viši. Da bi se zaustavio negativan trend pada količine prihoda i usluga, očekuje se i da mjerodavno regulatorno tijelo poduzme sve dodijeljene mu ovlasti kako bi očuvao i unaprijedio ovaj sustav koji ima visok potencijal.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za” i 2 ”suzdržana”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                         Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. srpnja 2013. godine.  Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Hrvatskog zrakoplovnog saveza na navedeni akt.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da ovaj zakonski prijedlog za cilj ima brisanje sadržaja uredbi koje su stupanjem Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije u potpunosti obvezujuće i izravno primjenjive. Slijedom navedenog predloženim izmjenama Zakona izmjenjene su odredbe članaka kojima je propisano radno vrijeme, vrijeme leta i odmora članova posade zrakoplova jer je to područje uređeno propisima Europske unije.
U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona. Raspravljalo se o statusu sportsko rekreativnog zrakoplovstva, predstavci koju je Odbor zaprimio od Hrvatskog zrakoplovnog saveza te potrebi smanjenja povećanog broja nesreća  ove kategorije zrakoplova u posljednje vrijeme. Dobrim je ocjenjeno dodavanje nove kategorije „registrirane površine za slijetanje i uzlijetanje“ zbog omogućavanja operacija  operatorima zrakoplova iz područja tzv. „male“ avijacije za privatne i sportske potrebe te za potrebe aeroklubova. Također, kako se davanje nekih ovlasti Hrvatskom zrakoplovnom savezu nije u prošlosti pokazalo dobrim rješenjem, za sada te ovlasti i dalje ostaju u domeni Agencije za civilno zrakoplovstvo. Raspravljalo se i o preletima zrakoplova iznad zračnog prostora mjesta zaštićenih UNESCO-ovim popisom kulturne baštine.
Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (8 ”za”, 1 ”suzdržan”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZRAČNOM PROMETU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                                Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 19. rujna 2013. godine, raspravio je Godišnje izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2012. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, aktom od 19. srpnja 2013. godine.
Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu, na temelju svoje nadležnosti iz članka 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao je o predmetnom Izvješću kao matično radno tijelo.
 Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. Vlada Republike Hrvatske ističe da nema primjedbi na Godišnje izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2012. godinu..
Uvodno izlaganje iznio je predsjednik Upravnog vijeća Agencije koji je istaknuo kako je najvažnija uloga Agencije nadziranje sustava upravljanja sigurnošću, kojeg svaki upravitelj željezničke infrastrukture i prijevoznik na željezničkoj mreži moraju imati te osiguravanje ispunjavanja uvjeta za postizanje interoperabilnosti željezničkog sustava na međunarodnoj razini. U 2012. godini Agencija je započela s obavljanjem djelatnosti vezano za donošenje rješenja za probne dionice u svrhu ispitivanja materijala, elemenata, sklopova, uređaja i postrojenja željezničkih pruga te vođenje registra željezničkih vozila. Tatakođer je pratila, promicala i provodila regulatorni okvir sigurnosti uključujući i nacionalna sigurnosna pravila  te intenzivno surađivala s drugim tijelima, posebno s tijelima Europske unije nadležnim za sustav sigurnosti.
U raspravi, članovi Odbora su istaknuli da je najveći problem u radu ove Agencije postojeći pravni okvir koji ne omogućava ostvarenje osnovnih funkcija Agencije kao neovisnog regulatornog tijela u području željeznica.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ”za”, 2 ”protiv”) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese sljedeći

ZAKLJUČAK

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                         Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o promicanju čistih i energetsko učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. kolovoza 2013. godine.
 Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
 U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije u području javne nabave čistih i energetski učinkovitih vozila za cestovni prijevoz te stvara nužan normativni okvir za postupanje obveznika primjene propisa o javnoj nabavi pri provedbi postupaka javne nabave takvih vozila. Propisuje se obveza naručitelja u postupku javne nabave i prijevoznika koji obavljaju javni linijski prijevoz putnika da pri kupnji cestovnih motornih vozila uzmu u obzir energetske učinke i utjecaj na okoliš tijekom radnog vijeka vozila, uključujući potrošnju energije te emisiju ugljikovog dioksida (CO2) i emisije određenih onečišćavača.
Članovi Odbora su podržali donošenje ovoga Zakona radi potrebe racionalnijeg i učinkovitijeg korištenja energetskih resursa i zaštite okoliša. U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja u svezi obveze i obveznika primjene ovoga Zakona, obzirom da ne sadrži kaznene odredbe, već je intencija u „zelenoj javnoj nabavi“ i poticanju inovativnih tehnologija.  
Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za”, 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROMICANJU ČISTIH I ENERGETSKO UČINKOVITIH VOZILA U CESTOVNOM PRIJEVOZU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                         Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 24. rujna 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u prijevozu autobusima i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. kolovoza 2013. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da se ovim zakonskim prijedlogom putnicima koji se prevoze autobusima osigurava visoka razina zaštite prava, a usporediva je sa zračnim, pomorskim i željezničkim prijevozom putnika. Navedena Uredba utvrđuje pravila u prijevozu putnika autobusima koja se odnose na zabranu diskriminacije putnika u pogledu uvjeta prijevoza, prava putnika u slučaju nesreće nastale u prijevozu putnika autobusom, a koja za posljedicu ima smrt ili tjelesne ozljede putnika te gubitak ili oštećenje prtljage, pomoć osobama s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću, minimum informacija koje se putniku trebaju dati prije početka i tijekom putovanja, prava putnika u slučaju otkazivanja putovanja ili kašnjenja. Zakonom se također utvrđuje način podnošenja i rješavanja prigovora putnika, prekršajne odredbe te izuzeća od primjene Uredbe.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PROVEDBI UREDBE (EU) BR. 181/201 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 16. VELJAČE 2011. O PRAVIMA PUTNIKA U PRIJEVOZU AUTOBUSIMA I IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 2006/2004

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 05. srpnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. srpnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je u postupku približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji bilo potrebno uskladiti zakonodavstvo Republike Hrvatske sa pravnom stečevinom Europske unije te su u Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu implementirane relevantne uredbe. Stupanjem u punopravno članstvo Europske unije, za Republiku Hrvatsku su uredbe u potpunosti obvezujuće i izravno primjenjive. Cilj predloženog Zakona je brisanje sadržaja uredbi Europske unije (Uredba Vijeća 2027/97/EZ od 9. listopada 1997., Uredba EZ 261/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 11.veljače 2004. i Uredba EZ 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006.), koje su implementirane u procesu pristupanja, a primjenjuju se izravno od 01. 07. 2013.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRAČNOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 20. sjednici održanoj 05. srpnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o željeznici, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. srpnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom nastoji sustavno i cjelovito urediti područje željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj, kako bi bilo usklađeno s izričajem europskog zakonodavstva i uvjetima koji vladaju na konkurentnom tržištu željezničkih usluga Europske unije. S tim u vezi, prenosi se Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2012/34/EU od 21. studenog 2012. o osnivanju jedinstvenog europskog željezničkog područja. Zakonom se uređuje način i uvjeti obavljanja željezničkog prijevoza, status i upravljanje željezničkom infrastrukturom, tržište željezničkih usluga te uvjeti pristupa na infrastrukturu. Također se uređuju načela i postupci koji se primjenjuju na uvođenje i određivanje naknada za željezničke usluge, dodjelu kapaciteta željezničke infrastrukture, kriteriji za izdavanje i ukidanje dozvola željezničkim prijevoznicima te usluge željezničkog prijevoza od posebnog državnog interesa.

Nakon kratke rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O ŽELJEZNICI

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 27. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 425, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da radi potpunog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije potrebno je donijeti novi Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava kojim se prenose odredbe direktiva Europske unije iz područja sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.

Predloženim Zakonom osigurava se očuvanje i unapređenje sigurnosti željezničkog sustava Republike Hrvatske i postizanje interoperabilnosti u željezničkom sustavu Europske unije.

Također, utvrđuju se osnove za postizanje tehničke usklađenosti, mjere za razvoj i upravljanje sigurnošću, utvrđuju se uvjeti za sigurno upravljanje željezničkim prometom i sigurno odvijanje željezničkog prometa, uvjeti za obavljanje djelatnosti upravitelja infrastrukture i željezničkih prijevoznika, uvjeti za strojovođe i ostale izvršne radnike, postupanje tijela nadležnog za sigurnost žejlezničkog prometa i tijela za istraživanje nesreća, te nadzor sigurnosti i inspekcijski nadzor.

Rasprava na Odboru provedena je u dijelu istraživanja nesreća i incidenata, posebice u nadležnosti Istražnog tijela i očuvanja i poboljšanja sigurnosti željezničkog sustava. Također se provela rasprava u dijelu linijskog prometa, odnosno izdavanja dozvola od strane Ureda državne uprave u županijama.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Nadu Turina – Đurić, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

Predsjednica Odbora

Nada Turina - Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora na 19. sjednici održanoj 27. lipnja 2013. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o prijevozu u cestovnom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 426 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. lipnja 2013. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl.89. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da zbog potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s propisima Europske unije, u dijelu koji se odnosi na izobrazbu profesionalnih vozača, te osiguranja provedbe paketa uredbi Europske unije kao sekundarnih izvora prava koji se izravno primjenjuju od dana pristupanja, a koji se odnose na pristup u djelatnost cestovnih prijevoznika, te pristup tržištu prijevoznih usluga u području međunarodnog prijevoza tereta i putnika u cestovnom prometu, postoje opravdani razlozi za donošenje ovoga Zakona.

Osim navedenog usklađivanja s novim direktivama Europske unije, Zakon uvodi i novi oblik (vrstu) javnog prijevoza putnika tzv. shuttle prijevoz, odnosno prijevoz putnika između zračnih luka i središta grada, odnosno hotela, te mogućnost obavljanja javnog prijevoza putnika vozilima koja imaju (7+1, odnosno 8+1 sjedala). Zakon također uvodi novu mogućnost obavljanja županijskog linijskog prijevoza putnika putem koncesija, što je inicirano od strane pojedinih županija.

Nadalje, ovaj prijedlog Zakona sadrži i odredbe koje su usklađene s direktivom o početnim kvalifikacijama i periodičkoj izobrazbi vozača, ugrađene i u sada važeći zakon, ali s odgodom primjene do dana pristupanja.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Zakon o prijevozu u cestovnom prometu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednicu Odbora, Nadu Turina – Đurić, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

Predsjednica Odbora

Nada Turina - Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s odredbom članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao i s prethodnim obvezujućim mišljenjem na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, sukladno odredbi članka 10. stavka 2. Zakona o državnim potporama („Narodne novine“, broj 140/05 i 49/11), aktom od 23. svibnja 2013. U prethodnom obvezujućem mišljenju Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja navodi da je predmetni Zakon sukladan sa Zakonom o državnim potporama.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom uređuju pitanja vezana za obavljanje linijskog pomorskog prijevoza, sukladno načelima sadržanim u Uredbi Vijeća broj 3577/92 o slobodi pružanja usluga u pomorskom prijevozu unutar država članica (pomorska kabotaža), kao i primjena novih pravila koja uređuju pitanja dodjele državnih potpora u obliku naknade za obavljanje usluga od javnog interesa. Stvaraju se uvjeti za informatizaciju sustava linijskog pomorskog prijevoza. Osim povećanja dostupnosti usluga, uspostavom informatizacije omogućit će se efikasniji nadzor te transparentnija kontrola subvencioniranja usluga u javnom obalnom pomorskom prometu. Poslovi upravljanja informacijskim sustavom povjereni su Agenciji za obalni linijski pomorski promet. Također se poboljšava sustav koncesioniranja s posebnim osvrtom na definiranje uvjeta i nadležnosti dodjela koncesija te proširuju uvjeti za podnošenje ponuda za davanje koncesija s mogućnošću sudjelovanja broda u gradnji, a sve u cilju obnove flote. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje i sustav povlastica za otočno stanovništvo, u cilju osiguranja povećanja broja stanovništva na otocima.

U raspravi je iznesen prijedlog da se u Konačni prijedlog zakona ugradi odredba kojom bi prilikom raspisivanja natječaja za svaku pojedinu liniju davatelj koncesije bio dužan utvrditi obvezu osiguranja zamjenskog broda, jer se u dosadašnjoj praksi pokazalo da nema uvijek odgovarajućeg zamjenskog broda, a ne samo uredbom Vlade Republike Hrvatske. Time bi se zagarantirala sigurnost polovidbe.
Smanjenje broja članova Upravnog vijeća Agencije za obalni linijski promet, dio članova Odbora smatra lošim rješenjem, jer se radi isključivo o predstavnicima ministarstava. Predstavnik predlagatelja je pojasnio da će se ovim načinom povećati efikasnost i kontrola rada Agencije te neće biti mogućeg sukoba interesa u odnosu na dosadašnji sastav članova Upravnog vijeća.

Također je raspravljano o radu Agencije za obalni linijski promet te je izraženo mišljenje da se radi o nepovoljnim uvjetima raspisanih natječaja i da se trebala poštovati sadašnja razina usluge, unatoč uštedama koje se žele postići.

Postavljeno je i pitanje o načinu rješenja problema koncesionara Autocesta Rijeka-Zagreb u svezi refundiranja naknade neplaćene mostarine mosta Krk za prošlu i ovu godinu. Predstavnik resornog ministarstva odgovorio je da se još uvijek riješava pitanje nadležnosti između ministarstava.

U daljnjoj raspravi dio članova Odbora izrazio je nezadovoljstvo ukidanjem dužobalne linije koncem ove godine. Premda se radi o visokoj državnoj subvenciji, smatraju da ne bi bilo dobro rješenje da se ukine ova duga pomorska i turistička tradicija, tim više što će donijeti brojne probleme turističkim agencijama, prijevozu kamiona i dr. Iako se radi o potrebi usklađenja Zakona s pravnom stečevinom Europske unije kojom se državne linije na kojima se prijevoz obavlja temeljem ugovora o koncesiji za pružanje javne usluge isključuje dužobalna linija što je sukladno pravilima kojima se uređuje pomorska kabotaža, potrebno je provesti ozbiljnu raspravu o ovoj temi i pronaći rješenje kojom bi se osigurala budućnost ove brodske linije kao dijela hrvatskog identiteta.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova odlučio je (5 glasova ”za” i 2 ”protiv”) predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJEVOZU U LINIJSKOM
I POVREMENOM OBALNOM POMORSKOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 18. sjednici održanoj 19. lipnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o načinu financiranja i izrade glavnog projekta, te vođenja upravnih postupaka za procjenu utjecaja na okoliš, ishođenje lokacijskih dozvola, suglasnosti i građevinskih dozvola za projekt "Obnova i modernizacija vodnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siska", s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. lipnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s odredbom članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će provedbom ovoga Zakona izraditi glavni projekt za obnovu i modernizaciju vodnog puta rijeke Save, u cilju osiguranja preduvjeta za postizanje IV. međunarodne klase plovnosti. Republika Hrvatska se obvezuje izraditi glavni projekt za radove na obnovi i modernizaciji vodnog puta rijeke Save od Račinovaca do Siska i to samo na dionici od Brčkog (rkm 234) do Siska (rkm 594). Iz IPA fonda Europske unije financirat će se 85% predviđenih sredstava, a Republika Hrvatska će sufinancirati sa 15% potrebnih sredstava. Sredstva za ovu namjenu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. u iznosu od 15.300.000 kuna i predviđena su financijska sredstva za 2014. u iznosu od 9.975.000 kuna. U trenutku početka implementacije projekta započet će obveze plaćanja za Republiku Hrvatsku.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

SPORAZUM IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE O NAČINU FINANCIRANJA I IZRADE GLAVNOG PROJEKTA, TE VOĐENJA UPRAVNIH POSTUPAKA ZA PROCJENU UTJECAJA NA OKOLIŠ, ISHOĐENJE LOKACIJSKIH DOZVOLA, SUGLASNOSTI I GRAĐEVINSKIH DOZVOLA ZA PROJEKT "OBNOVA I MODERNIZACIJA VODNOG PUTA RIJEKE SAVE OD RAČINOVACA DO SISKA"

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. godine, raspravio je o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s odredbom članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom propisuje nova prekršajna odredba kojom se utvrđuje novčana kazna za kršenje pravila i rokova iz Uredbe (EU) br. 531/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2012. o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama unutar Europske unije. Dodatno se preciziraju pojedine prekršajne odredbe koje se odnose na zaštitu prava krajnjih korisnika usluga te jedinstveni europski broj za hitne službe. Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga moraju omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj, uključujući i sve javne telefonske govornice i uređaje za  upućivanje hitnog poziva iz vozila (e-poziv). Također se provodi usklađivanje sa Zakonom o upravnim sporovima te usklađivanje sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima.

U raspravi pozitivnim je ocjenjeno da se ovim Zakonom omogućava da se od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji za građane kada putuju u države članice Europske unije počinju primjenjivati nove, bitno niže cijene komunikacijskih usluga u roamingu. Također, isto će se primjenjivati i na državljane zemalja članica Europske unije koji dolaze u Republiku Hrvatsku.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom registru brodova, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. svibnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s odredbom članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se ovim zakonskim prijedlogom osigurati izravna primjena Uredbe (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju nadzor i pregled brodova. Ujedno se uređuje status i ovlasti Hrvatskog registra brodova nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKOM REGISTRU BRODOVA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno s odredbom članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje Zakon o sigurnosti prometa na cestama s pravnom stečevinom Europske unije. Građanima se omogućava jednostavnije rješavanje njihovih zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole,  jer se zahtjevi mogu podnijeti u bilo kojoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji Ministarstva unutarnjih poslova na području cijele Republike Hrvatske. S tim u vezi, osobi kojoj je izdana vozačka dozvola u državi članici Europskog gospodarskog prostora daje se pravo upravljanja motornim vozilom na cesti i mogućnost zamjene navedene vozačke dozvole za jednakovrijednu vozačku dozvolu Republike Hrvatske bez polaganja vozačkog ispita. Olakšava se prekogranična razmjena informacija o prometnim prekršajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama sukladno zahtjevima Direktive 2011/82/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Ukida se knjižica vozila te će se za registrirano vozilo ubuduće izdavati samo prometna dozvola, što će ubrzati sam postupak registracije vozila. Također, ovim Prijedlogom zakona definira se pojam „stranac“ kao državljanin države koja nije članica Europskog gospodarskog prostora te pojam „inozemstvo“ odnosno „strana država“ kao država izvan Europskog gospodarskog prostora.
 
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 17. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. svibnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno s odredbom članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se ovim zakonskim prijedlogom izvršiti preostalo usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske u području obveznih osiguranja u prometu s pravnom stečevinom Europske unije, odnosno s Direktivom 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u vezi s osiguranjem od automobilske odgovornosti i izvršenja obveze osiguranja od takve odgovornosti. Ovim Zakonom povećane su osigurane svote u ugovorima o osiguranju od automobilske odgovornosti. Naime, u slučaju štete zbog smrti, ozljede i oštećenja zdravlja najniža osigurana svota je do iznosa od 42,7 milijuna kuna (do sada 6,5 milijuna kuna) po štetnom događaju, a za slučaj uništenja ili oštećenja stvari do iznosa od 8,5 milijuna kuna (do sada 1,5 milijun kuna) po štetnom događaju, bez obzira na broj oštećenika.

U raspravi koja je uslijedila dio članova Odbora izrazio je bojazan da bi predloženo povećanje minimalnih svota osiguranja moglo donijeti i skuplje premije osiguranja. S tim u vezi mišljenja su, da je bilo potrebno osigurati prijelazno razdoblje prilagodbe, kako su to učinile neke druge države i u kojem bi se postupno povećavali iznosi, naročito obzirom na standard građana. Raspravljano je i pitanje konkurentnosti hrvatskih osiguravatelja na tržištu osiguranja.
   
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 16. sjednici održanoj 23. svibnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 02. svibnja 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspolagao pisanim primjedbama Hrvatske udruge poslodavaca na navedeni akt.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem novog Zakona postići puna harmonizacija s pravnom stečevinom Europske unije u području socijalnih uvjeta, osobito zaštita mobilnih radnika u cestovnom prijevozu, na način da se jasno utvrđuju pravila o radnom vremenu, odmorima i trajanju radnog tjedna.

Predloženim Zakonom postići će se povećanje sigurnosti prometa na cestama kroz kontrolu uređaja za bilježenje u cestovnom prijevozu (tahograf). Utvrđuju se poslovi koje obavljaju radionice za ugradnju, ispitivanje, provjeru, pregled, popravak i demontažu tahografa. Također se u potpunosti postiže kontrola izdavanja memorijskih kartica.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O RADNOM VREMENU, OBVEZNIM ODMORIMA MOBILNIH RADNIKA I UREĐAJIMA ZA BILJEŽENJE U CESTOVNOM PRIJEVOZU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Ante Kulušić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 15. sjednici održanoj 17. travnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 04. travnja 2013. godine. 
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate. Zakon o prestanku važenja Zakona o postupnom isključenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate, stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kada se počinje izravno primjenjivati Uredba Vijeća br. 417/2002 o ubrzanju postepenoga uvođenja zahtjeva za dvostrukom oplatom ili jednakovrijednim projektnim rješenjem za tankere za ulje s jednostrukom oplatom, kako je izmijenjena i dopunjena.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O POSTUPNOM ISKLJUČENJU IZ PLOVIDBE TANKERA BEZ DVOSTRUKE OPLATE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

                                 PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 09. travnja 2013. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, provedena je objedinjeno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.
 
Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENI ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

                                 PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 09. travnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s Konačnim prijedlogom zakona hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 333, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2013. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se ovim zakonskim prijedlogom ispunjava obveza potpunog usklađenja Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda, s pravnom stečevinom Europske unije. Predloženo je ukidanje onih odredbi koje su tijekom pretpristupnog razdoblja bile prenesene u Zakon, kao dio odredbi Europske unije. Ulaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo EU dolazi do izravne primjene Uredbi Europske unije. Drugačije od dosadašnjeg regulira se način upisa plovila u upisnike plovila Republike Hrvatske. Upis sada ima restriktivniji zahtjev, ali on ne ovisi i ne dira u pravo da komercijalni prijevoz vlasnici plovila i brodari obavljaju na identičan način, kako domaći tako i prijevoznici iz zemalja članica Europske unije. To pravo slobodnog pristupa tržištu ničim nije narušeno. Isto tako, regulirano je da lučke kapetanije unutarnjih voda umjesto dosadašnje obveze spašavanja ljudskih života i imovine na unutarnjim vodama, sada, obavljaju poslove koordinacije spašavanja plovila i osoba sa plovila na unutarnjim vodama u slučaju plovidbene nesreće.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PLOVIDBI I LUKAMA UNUTARNJIH VODA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 09. travnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 334, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. ožujka 2013. godine.
Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo da se ovim zakonskim prijedlogom uređuje pitanje naknade za korištenje javnih cesta: cestarina za korištenje autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i slično) na državnim cestama, godišnja naknada za uporabu javnih cesta koja se naplaćuje za motorna i priključna vozila te korisnička naknada. Propisani su sigurnosni zahtjevi za tunele te način ustrojavanja razina upravljanja sigurnosti u tunelima na TEM mreži, kontrola sigurnosti upravljanja cestovne infrastrukture i vođenje evidencije o prometnim nesrećama. Također se uređuje pitanje elektroničkih sustava za naplatu cestarine i tehničkih zahtjeva za europsku elektroničku naplatu cestarine EENC. Donošenjem ovoga Zakona postiže se puna harmonizacija s pravnom stečevinom Europske unije za područje cestovne infrastrukture. Istodobno se vrši usklađivanje s odredbama Zakona o koncesijama, a kojim je provedeno usklađenje sa zahtjevima mjerodavnih propisa Europske unije u području koncesija i javno-privatnog partnerstva. Propisuje se da se koncesija može dati na vrijeme do 60 godina, u odnosu na važeću odredbu prema kojoj je taj rok određen do 40 godina. Budući da više ne postoji ograničenje od 40 godina za koncesije koje su ujedno i projekti javno-privatnog partnerstva, predlaže se propisati dulji rok jer bi se time omogućilo davanje koncesije i za manje isplative dionice čija gradnja je od interesa za Republiku Hrvatsku. Uvode se novi pojmovi „biciklistička traka“ i „biciklistička staza“ te nadležnost za donošenje tehničkih provedbenih propisa kojima se uređuje projektiranje, građenje, rekonstrukcija i održavanje biciklističkih staza i traka, uključujući i način prometovanja i njihova označavanja prometnom signalizacijom.
Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

                                 PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 14. sjednici održanoj 09. travnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2013. godine.

Odbor je Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjeni Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je istaknuo da radi izmjenjenih makroekonomskih okolnosti početkom ove godine u odnosu na razdoblje u kojem je izrađen Državni proračun Republike Hrvatske za 2013. i projekcije za 2014. i 2015., prema novom planu, ukupni prihodi proračuna iznose 113,4 milijarde kuna, što predstavlja smanjenje od 253,9 milijuna kuna u odnosu na prvotni plan. Predloženim izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, ukupni rashodi smanjuju se za 874 milijuna kuna, odnosno sa 124,5 milijardi kuna na 123,6 milijarde kuna.
    
Navedenim izmjenama zahvaćeni su samo oni proračunski korisnici kod kojih su uočena moguća smanjenja ranije planiranih rashoda. Tako je u dijelu koji se odnosi na nadležnosti iz djelokruga Odbora, predviđeno smanjenje proračunskih rashoda na poziciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, u iznosu od 82 milijuna kuna. Budući da Ministarstvo za razdoblje od travnja  do prosinca 2013. godine, ima obvezu davanja pozajmice društvu Autocesta Zagreb – Macelj, radi aktiviranja garancije za pad prometa, na računu Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora osiguran je iznos od 25 milijuna kuna. Slijedom iznesenog, rashodi i izdaci Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture korigirani su ukupno 107 milijuna kuna. Osim navedene uštede, Ministarstvo je predložilo i preraspodjelu sredstava, kako bi se osigurala sredstva za uredno izvršavanje obveza po ranije zaključenim ugovorima. Značajna je konsolidacija napravljena i kod izvanproračunskih korisnika tako da je u svrhu ušteda za poslovanje društva Hrvatske ceste d.o.o. predložena izmjena visine ulaganja u programe građenja i održavanja. 

U raspravi koja je uslijedila dan je prijedlog da se razmotri mogućnost subvencioniranja letova unutar Republike Hrvatske prema i sa otoka Krka. Povećanjem domaćeg linijskog zračnog prometa ova zračna luka postala bi atraktivnija i inozemnim zrakoplovnim kompanijama. Postavljeno je pitanje o koncesijskim ugovorima te koncesionaru Bina-Istra i obvezi izgradnje druge cijevi tunela Učka. 

Izraženo je mišljenje da će zastoj radova na izgradnji Terminala za rasute terete u luci Ploče, projekt koji se najvećim dijelom financira iz zajma Svjetske banke izazvati niz dodatnih troškova i poskupljenja. Predstavnik resornog ministarstva odgovorio je da je proračunom predviđeno povećanje od 30 milijuna kuna koje je planirano za plaćanje obveze PDV-a, jer od 1. srpnja 2013., pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, realizacija projekta Lučke uprave u Slobodnoj zoni nije oslobođena plaćanja PDV-a. Istaknuo je da je izvođač iskoristio ugovorno pravo da predloži poboljšana rješenja projekta i metode izvođenja čime su ostvarene značajne uštede. Potrebno je bilo određeno vrijeme za provjeru tehničke dokumentacije jer se radi o razlici iznosa od oko 28 milijuna kuna te se tražilo da se održi ista kvaliteta. Također je postignut dogovor između Lučke uprave Ploče i izvođača o podijeli razlike prema Ugovoru, tako da se razlika dijeli 60% naspram 40%.

Postavljeno je pitanje o načinu rješenja problema koncesionara Autocesta Rijeka-Zagreb u svezi refundiranja naknade neplaćene mostarine mosta Krk. Naime, fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište na otoku Krku, ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja mostarine te se koncesionaru koji upravlja mostom kojim je premošten otok, iz sredstava državnog proračuna nadoknađuje iznos mostarine. Predstavnik resornog ministarstva odgovorio je da sredstva za ovu namjenu nisu planirana rebalansom, dok se ne riješi pitanje nadležnosti između ministarstava.

U raspravi je većina članova Odbora podržala izmjene i dopune Državnog proračuna te smatra da su potrebne radi održavanja stabilnosti financijskog sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za” i 3 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

IZMJENE I DOPUNE DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2013. GODINU

te sljedeće odluke:
1. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih voda za 2013. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Hrvatskih cesta za 2013. godinu
3. Odluku o davanju suglasnosti na izmjene i dopune financijskog plana Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. godinu

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

                                 PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni
postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 295, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine. Ovim Prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor je Prijedlog zakona o osnivanju Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim Zakonom osniva Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, kojim će već postojeća Agencija za istraživanje nesreća u području zračnog prometa, preuzeti i djelatnost istraživanja nesreća u pomorskom i željezničkom prometu. Osnivanjem samo jedne agencije koja će obavljati djelatnost istraživanja u sva tri prometna sektora osigurat će se organizacijska, funkcionalna i financijska neovisnost tijela za istraživanje. Ujedno, to će značiti i smanjenje troškova u državnom proračunu koji bi se izdvajali za više agencija, ali i djelovanje prema europskom zakonodavstvu koje nalaže osnivanje neovisnog tijela za istraživanje nesreća i u željezničkom i pomorskom prometu.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O OSNIVANJU AGENCIJE ZA ISTRAŽIVANJE NESREĆA
U ZRAČNOM, POMORSKOM I ŽELJEZNIČKOM PROMETU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta obnove infrastrukture luke Split, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 306, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnome izlaganju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se ovim zakonskim prijedlogom potvrđuje Ugovor o jamstvu između Republike Hrvatske i Europske banke za obnovu i razvoj za financiranje Projekta obnove infrastrukture luke Split. Zajam za projekt koji će provoditi Lučka uprava Split, uz nadzor Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, iznosi 18,8 milijuna eura, s rokom otplate od 15 godina uz mogućnost počeka od četiri godine. Projektom obnove luke i izgradnjom vanjskih vezova povećat će se kapacitet Luke Split, kako za kopneni tako i za pomorski promet.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O JAMSTVU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ ZA FINANCIRANJE PROJEKTA OBNOVE INFRASTRUKTURE LUKE SPLIT

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine, raspravio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 320, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. ožujka 2013. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da obzirom na određene zakonodavne promjene koje su nastupile u području zračnog prometa od donošenja važećeg Zakona, pojedine odredbe istoga Zakona bilo je potrebno uskladiti s odgovarajućim propisima Europske unije, u svrhu osiguranja harmonizacije hrvatskog nacionalnog zakonodavstva u području zračnog prometa s pravnom stečevinom Europske unije. Predloženim zakonskim rješenjem, osigurava se i pravni temelj u području kojim se regulira pitanje letova oslobođenih od obveze plaćanja naknada za troškove nastale pružanjem usluga u zračnoj plovidbi.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSNUTKU
HRVATSKE KONTROLE ZRAČNE PLOVIDBE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine. Ovim Prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se ovim Zakonom uređuju pitanja vezana za obavljanje pomorske kabotaže na način da se omogućuje primjena Uredbe Vijeća o slobodi pružanja usluga u pomorskom prijevozu te odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode. Nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatskom registru brodova, dana je nadležnost u odnosu na brodove i jahte u nacionalnoj plovidbi, a u cilju što veće sigurnosti plovidbe. Porez po tonaži broda primjenjivat će se i na brodove u međunarodnom linijskom prometu unutar Jadranskog mora, što će podići konkurentnost domaćih brodara u linijskom putničkom prometu. Također, usklađena su osiguranja brodara za pomorske tražbine, kao i primjena Sporazuma o Konvenciji o radu pomoraca. Dodatno je osnažen zakonski okvir zaštite morskog okoliša te uređeno vađenje potonulih stvari i uklanjanje podrtina. Uvodi se niz poboljšanja u dijelu sigurnosti plovidbe, upisa jahti i brodica, a jasnije su propisane i odredbe koje se tiču dolaska stranih plovila u Republiku Hrvatsku.

U raspravi je izražena zabrinutost da li će se hrvatski brodari uspjeti prilagoditi do 1. siječnja 2017. godine, kada će se dopustiti kabotaža u Jadranskom moru i inozemnim brodarskim kompanijama te smatraju da je potrebno pomoći hrvatskim brodarima da postanu konkurentni.

Izneseno je mišljenje da bi zbog toga što svaka županija ima specifične probleme u slučaju iznenadnog onečišćenja, resorno ministarstvo trebalo osnažiti svoju ulogu kako bi pomoglo specijaliziranim tvrtkama i organizacijama ovlaštenima za sprječavanje širenja i čišćenja iznenadnih onečišćenja morskog okoliša.

Naglašena je važnost provođenja plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja jer je onečišćenje balastnim vodama i dalje ozbiljan problem Jadranskog mora, iako je Republika Hrvatska ratificirala Međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine. Radi ugroženosti flore i faune Jadranskog mora, potrebno je pojačati nadzor balastnih voda na brodovima. Izraženo je zadovoljstvo što se predloženim Zakonom detaljnije uređuju pitanja zaštite morskog okoliša od onečišćenja s brodova i drugih pomorskih objekata, u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja mora s brodova i pravnom stečevinom Europske unije, a u cilju sprečavanju štetnog prijenosa morskih organizama i patogena putem balastnih voda. S tim u vezi, obvezuju se lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene da adekvatno opreme luke i osiguraju sustav prihvata i sakupljanja otpada s brodova, a zapovjednici brodova obvezuju se na predaju otpada. Provođenje odredbi ovoga Zakona doprinijeti će poboljšanju zaštite morskog okoliša od onečišćenja.

Članovi Odbora mišljenja su da hrvatski ribari plaćaju previsoke tarife za obavljanje svoje djelatnosti jer se njihove brodice tretiraju kao i brodovi koji su spremni za dugu plovidbu te zahtjevaju pojednostavljivanje i pojeftinjenje sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 12. sjednici održanoj 19. veljače i njezinom nastavku 21. veljače 2013. godine, raspravio je Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. veljače 2013. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog odluke raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da je odredbom članka 8. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama utvrđeno da predsjednika, potpredsjednika i članove Vijeća Hrvatske agencije za poštu i komunikacije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je temeljem provedenog postupka, po objavljenom javnom pozivu, na sjednici održanoj 14. veljače 2013. godine, utvrdila Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ODLUKU O IMENOVANJU PREDSJEDNIKA, ZAMJENIKA PREDSJEDNIKA
I ČLANOVA VIJEĆA HRVATSKE AGENCIJE ZA POŠTU
I ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 31. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2013. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. prosinca 2012. godine.

Odbor je predmetni Prijedlog plana raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja istaknula je da se pravna stečevina Europske unije kontinuirano razvija, stoga je i tijekom 2013. godine potrebno uskladiti postojeće propise s novim zakonodavstvom Europske unije. Prijedlogom plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije predviđeno je donošenje ukupno 108 zakona u 2013. godini. Od navedenog ukupnog broja planirano je donošenje 11 zakona iz područja pomorstva, prometa i infrastrukture.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

PLAN USKLAĐIVANJA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE
S PRAVNOM STEČEVINOM EUROPSKE UNIJE ZA 2013. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 11. sjednici održanoj 31. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije kojim se mijenja Sporazum o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za višegodišnji Operativni program "Promet" za pomoć Zajednice iz Instrumenta pretpristupne pomoći u sklopu komponente "Regionalni razvoj" u Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 263, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je predloženi Zakon, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se ovim Zakonom predlaže potvrđivanje Sporazuma o financiranju te predstavlja pravnu osnovu za korištenje bespovratnih financijskih sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći u okviru Operativnog programa „Promet“.

Cilj Operativnog programa ”Promet” je osigurati ulaganja u željezničku infrastrukturu i istovremeno pripremati projekte za buduća ulaganja u području željeznica i unutarnje plovidbe. Povećane su financijske alokacije tako da se konačna vrijednost programa procjenjuje u iznosu od 137.627.431 eura, od toga iz Instrumenta pretpristupne pomoći osigurana su bespovratna sredstva u iznosu od 116.983.305 (85%), dok vrijednost nacionalnog sufinanciranja iznosi 20.644.126 eura. Ukupna vrijednost dodatnih sredstava Operativnog programa „Promet“ iznosi 34.811.037 eura. Izmjene Sporazuma prvenstveno se odnose na dodavanje financijskih alokacija za 2012. i polovicu 2013. godine, širenje opsega mogućih operacija i na željeznički Paneuropski koridor Vb, ažuriranje liste pokazatelja i ažuriranje liste velikih projekata.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O FINANCIRANJU IZMEĐU
VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE KOJIM SE MIJENJA SPORAZUM O FINANCIRANJU IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I EUROPSKE KOMISIJE ZA VIŠEGODIŠNJI OPERATIVNI PROGRAM "PROMET" ZA POMOĆ ZAJEDNICE IZ INSTRUMENTA PRETPRISTUPNE POMOĆI U SKLOPU KOMPONENTE "REGIONALNI RAZVOJ" U HRVATSKOJ

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 30. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2002. godine na Atensku konvenciju o prijevozu putnika i njihove prtljage morem iz 1974. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 264, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Protokola iz 2002. godine na Atensku konvenciju o prijevozu putnika i njihove prtljage morem iz 1974. godine, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 
       
Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Zakonom predlaže potvrđivanje Protokola iz 2002. godine na Atensku konvenciju o prijevozu putnika i njihove prtljage morem iz 1974. godine. Istaknuto je da se potvrđivanjem ovog Protokola upotpunjuje cjelina mnogostranih ugovora, koje Republika Hrvatska, u postupku usklađivanja hrvatskog pomorskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, mora potvrditi.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU PROTOKOLA IZ 2002. GODINE NA ATENSKU KONVENCIJU O PRIJEVOZU PUTNIKA I NJIHOVE PRTLJAGE MOREM IZ 1974. GODINE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

                                 PREDSJEDNICA ODBORA
                        Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine, razmotrio je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o cestama (”Narodne novine”, broj 84/11), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Branko Hrg, aktom od 12. prosinca 2012. godine.

Odbor je Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja raspravio na temelju nadležnosti iz članka 172. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Odbor je raspravu o navedenom Prijedlogu proveo bez nazočnosti podnositelja Prijedloga, zastupnika Branka Hrga, koji je opravdao svoj izostanak sa sjednice Odbora.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture obrazložio je mišljenje resornog ministarstva. Činjenica je da problematiku definiranja poljskih putova određuje više zakona: Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/2011), Zakon o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/2008, 48/2010 i 74/2011) i Zakon o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 26/2003, 82/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009 i 49/2011). Svaki od navedenih zakona na svoj specifičan način, sukladno materiji koja se tim zakonom uređuje, definira i koristi pojam nerazvrstane ceste. Time navedeni zakoni nisu u međusobnoj koliziji. Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/2011) definira pojam i pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta te financiranje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta. Citirani Zakon bez dvojbi cestu smatra građevinom koja mora prema zakonskoj regulativi također na uređen način omogućiti odvijanje prometa. Prema toj činjenici mrežu cesta čine javne i nerazvrstane ceste, a njihova osnovna razlika odnosi se na njihovu namjenu i vlasništvo: da li se radi o javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno javnom dobru u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. Sukladno navedenom, ukoliko poljski put prema svojim tehničkim karakteristikama predstavlja građevinu, treba ga smatrati nerazvrstanom cestom u smislu Zakona o cestama, u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

Nakon obrazloženja zamjenika ministra pomorstva, prometa i infrastrukture, Odbor je većinom glasova (7 ”za”, i 2 ”suzdržana”) dao sljedeće

MIŠLJENJE

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 98. stavka 1. točke 6. Zakona o cestama (”Narodne novine”, broj 84/11), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio zastupnik Branko Hrg, nije osnovan.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 9. sjednici održanoj 22. siječnja 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 253, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. siječnja 2013. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da će se ovom dopunom Zakona o cestama, regulirati nadležnost pravnih osoba koje upravljaju autocestama i državnim cestama. Zakonom o cestama propisano je da se javne ceste razvrstavaju, ovisno o njihovom društvenom, prometnom i gospodarskom značenju, u autoceste, državne ceste, županijske i lokalne ceste. U slučajevima kad se javna cesta koja je razvrstana u autocestu, odnosno u državnu cestu razvrstava u drugu skupinu na način da autocesta prelazi u državnu cestu i obrnuto, a već se započelo sa izgradnjom pojedine dionice ili su u visokoj fazi izgrađenosti, započete radove završit će pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala tom cestom. Ovom dopunom Zakona će se, u situaciji smanjenih investicija, omogućiti nastavak započetih poslova građevinskog sektora niskogradnje.

Nakon kraće rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za” i 2 ”sudržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O CESTAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 8. sjednici održanoj 11. prosinca 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o poštanskim uslugama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br 229, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 06. prosinca 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o poštanskim uslugama, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je kazao da se ovim Zakonom preuzima pravna stečevina Europske unije sadržana u Trećoj poštanskoj direktivi, čime će se uvesti potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga od 01. siječnja 2013. godine. Istodobno se provodi usklađenje s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojim je u skladu sa zahtjevima mjerodavnih propisa Europske unije u području elektroničkih komunikacija dodatno ojačana neovisnost, samostalnost i učinkovitost Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, zajedničkog nacionalnog regulatornog tijela za područje elektroničkih komunikacija i za područje poštanskih usluga. Ovim Zakonom predlaže se izvršiti prijenos poslova inspekcijskog nadzora u području poštanskih usluga s nadležnog ministarstva na navedeno regulatorno tijelo.

U raspravi je naglašeno da je Zakon dobar, da ga treba podržati, da je to točka na ”i” te obveza prema direktivama Europske unije. Iznijeta je sumnja da bi u provedbi Zakona moglo biti problema, te da treba voditi računa o zaštiti nacionalnog operatora. S time u vezi ukazano je na odredbu članka 16. koja daje prednost i na određeni način štiti nacionalnog operatora dajući mu priliku da osigura svoju poziciju na tržištu poštanskih usluga.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno (12 glasova) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POŠTANSKIM USLUGAMA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina - Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 84, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 03. svibnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o., s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da će se donošenjem Zakona o dopuni Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. stvoriti zakonske pretpostavke za fleksibilniju organizacijsku strukturu unutar sustava HŽ-a i omogućiti provođenje statusnih promjena društva uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske, te njihovo dijeljenje, spajanje i pripajanje sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, čime bi se osigurali preduvjeti za strukturno prilagođavanje prijevozničkih poduzeća kao bitnog segmenta daljnjeg programa procesa restrukturiranja.

U raspravi je izražena bojazan da se na mala vrata želi prodaja Hrvatskih željeznica u dijelovima te da se ovim Prijedlogom omogućava da se sve statusne promjene izvrše bez rasprave u Hrvatskom saboru, samo uz suglasnost Vlade. Večina članova Odbora podržava ovaj Prijedlog zakona s obzirom na stanje u Hrvatskim željeznicama. Smatraju da se stvari trebaju početi rješavati, da željeznice moraju proči proces restrukturiranja, i da sva društva obavljaju poslove za koja su registrirana, a Ovaj Prijedlog zakona će to omogućiti.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za” i 2 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O DOPUNI ZAKONA O PODJELI TRGOVAČKOG DRUŠTVA
HŽ - HRVATSKE ŽELJEZNICE d.o.o.

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 4. sjednici održanoj 10. svibnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 76, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka uređuje sigurnosna zaštita brodova hrvatske državne pripadnosti od piratskih napada i oružane plačke. Proširuje se primjena odredbi Zakona na način da se odredbe koje se odnose na brodove primjenjuju i na nepomične odobalne objekte kako je određeno Tehničkim pravilima. Zakonom se daje pravni temelj za donošenje podzakonskog propisa kojim će se propisati uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe koje pružaju usluge ukrcaja naoružanih osoba za sigurnosnu zaštitu, na brodove hrvatske državne pripadnosti. Uređuje se pitanje identifikacijskih iskaznica za osobe i vozila koja stalno ili povremeno obavljaju određenu djelatnost ili se zadržavaju na području luke ili lučkom operativnom području.

U raspravi su članovi Odbora izrazili zadovoljstvo ovim Prijedlogom zakona s obzirom da mogućnost ukrcaja oružane pratnje nije predviđena hrvatskim zakonodavstvom. Donošenjem ovog Zakona osigurati će se sigurnosna zaštita od piratskih napada i oružane pljačke. Postavljeno je pitanje mogućnosti problema i odgovornosti, koju bi eventualno mogli izazvati članovi oružane pratnje na brodu. Istaknuto je da velike brodarske kompanije ukrcajem oružane pratnje štite svoju imovinu i posadu i da pirati ne nepadaju brodove sa oružanom pratnjom.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 1 ”protiv” i 2 ”suzdržana”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSNOJ ZAŠTITI POMORSKIH BRODOVA I LUKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 3. sjednici održanoj 18. travnja 2012. godine, raspravio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. br. 67, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. travnja 2012. godine.

Odbor je Prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe, s Konačnim prijedlogom zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno, izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao, da se ovim Prijedlogom zakonom potvrđuje Sporazum o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe, kako bi njegove odredbe postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. Bitna pitanja koja su obuhvaćena Sporazumom odnose se na integraciju zračnog prostora, upravljanje zračnim prostorom, pružanje usluga u zračnoj plovidbi te nadzor sigurnosti zračnog prometa i uz to vezana pitanja. Pristupanje ovom Sporazumu je od primarne važnosti, jer njegovim potvrđivnjem Republika Hrvatska postaje dio suvremenog i uređenog sustava civilnog zračnog prometa gdje su sigurnost, zaštita i prava putnika pri samom vrhu prioriteta.

Bez rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O USPOSTAVI FUNKCIONALNOG BLOKA ZRAČNOG PROSTORA SREDIŠNJE EUROPE

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina – Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, i projekcije za 2013. i 2014. godinu, i Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od. 13. veljače 2012. godine.

Odbor je navedene prijedloge raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se Proračun za 2012. godinu s projekcijama za 2013. i 2014. godinu izrađuje u specifičnom vremenskom razdoblju posebno imajući u vidu nadolazeće trogodišnje razdoblje, te da će polovicom navedenog razdoblja Republika Hrvatska postati punopravna članica Europske unije. Ta činjenica uvelike uobličuje područje fiskalne, ali i ukupne ekonomske politike kako u pret-pristupnom tako i u razdoblju punopravnog članstva. Proračun za 2012. godinu te projekcije za 2013. i 2014. godinu temelje se na tri osnovna načela: stvaranje preduvjeta za pokretanja gospodarstva kroz investicijski ciklus i poboljšanje uvjeta poslovanja, održivost javnih financija u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, te usmjerenost na zaštitu socijano najosjetljivijih skupina društva. Naglasio je da će slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 109 milijardi kuna te planiranih rashoda od 118,8 milijardi kuna, manjak državnog proračuna u 2012. godini iznositi 9,9 milijardi kuna ili 2,8% bruto domaćeg proizvoda, što u usporedbi s planom za 2011. godinu predstavlja manjak od 5,0 milijardi kuna ili 1,4 postotna boda BDP-a. U 2013. godini manjak državnog proračuna projiciran je na razini od 9,1 milijardu kuna ili 2,5% bruto domaćeg proizvoda, dok će se u 2014. godini kretati na razini od 7,4 milijarde kuna ili 1,9% bruto domaćeg proizvoda.

Prijedlog proračuna za Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture za 2012. godinu planiran je u iznosu 5.434.462.521 kuna, ili 364.441.641 kuna manje nego u 2011. godini. Za upravljnje na području prometne politike u 2012. planiran je iznos 161.043.000 kuna ili 19.488.196. kuna manje nego u 2011. godini. Za razvoj i sigurnost željezničkog prometa , infrastrukture i žičara u 2012. planiran je iznos od 1.622.803.551 kuna ili 528.650.086 kuna manje nego u 2011. godini. Za razvoj i sigurnost cestovnog prometa i infrastrukture planiran je iznos od 3.133.296.880 kuna ili 96.930.483 kuna više nego u 2011. godini. Za razvoj i sigurnost pomorskog prometa i lučke infrastrukture planiran je iznos 344.829.500 kuna ili 90.538.352 kuna više nego u 2011. godini.

Za razvoj i sigurnost unutarnje plovidbe, lučke infrastrukture i plovnih putova unutarnjih voda planira je iznos 60.539.590 kuna ili 3.865.142 kuna više nego u 2011. godinu. Za razvoj i sigurnost zračnog prometa i infrastukture planiran je iznos 106.840.000 kuna ili 7.937.149 kuna manje nego u 2011. godini. Za razvoj tržišta poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija planiran je iznos 5.110.000 kuna ili 299.813 kuna više nego u 2011. godini.

U raspravi je naglašeno da je ovaj Prijedlog proračuna izazvao pozitivne efekte i uspjeh, kako bi Republika Hrvatska sačuvala kreditni rejting. Istaknuto je da je isti umijeće mogućega, da ga treba podržati, te da će predložene mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna utjecati na smanjenje deficita. Rečeno je da je jedini veći nedostatak ovog Prijedloga proračuna smanjenje sredstava za sustav Hrvatskih željeznica, da smanjenje nije dobro budući sa predloženim smanjenjem Hrvatske željeznice neće moći opstati. S obzirom da su željeznice okosnica gospodarstva treba nači rješenje, što nije jednostavno jer su željeznice složen, kompleksan i trom sustav.

Nakon provedene rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ”za” i 5 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013. I 2014. GODINU

te slijedeće odluke:

1. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih voda za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
3. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Hrvatskih cesta za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
4. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu
5. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina - Đurić

Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora, na 2. sjednici održanoj 16. veljače 2012. godine, raspravio je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, drugo čitanje, P.Z. br. 38, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače 2012. godine.

Odbor je Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora.

Uvodno izlaganje dao je predstavnik predlagatelja, koji je istaknuo da se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske, predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.

Bez rasprave Odbor za pomorstvo, promet i veze Hrvatskoga sabora večinom glasova ( 7 ”za” i 5 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2012. GODINU

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNICA ODBORA

Nada Turina - Đurić