Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 34. sjednici održanoj 13. svibnja 2014. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hidrografskoj djelatnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2014. godine. Odbor je Konačni prijedlog zakona raspravio kao matično radno tijelo, sukladno članku 103. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja naglasio je da je cilj ovoga zakonskog prijedloga osiguranje redovitog i nesmetanog odvijanja investicija u prostoru mora i obale, uz prethodno zadovoljenje visokih standarda sigurnosti na moru i zaštite morskog okoliša. Predviđeno je povećanje dostupnosti kvalitetnih hidrografskih usluga kroz primjenu instituta ovjere službenih hidrografskih izmjera, liberalizaciju i uređenje tržišta hidrografske djelatnosti te definiranje transparentnih obveza nositelja zahvata, investitora građevina i ovlaštenika koncesija na pomorskom dobru u pogledu službene hidrografske izmjere. Tako će se kroz jasno definiranje prava i obveze investitora zahvata u morskom prostoru i na obali, kao i prava i obaveza pravnih osoba i fizičkih osoba obrtnika ovlaštenih za obavljanje hidrografske djelatnosti u pogledu uporabe i dostave te ovjere hidrografskih izmjera, povećati kvaliteta i ažurnost službenih pomorskih navigacijskih karata i publikacija što će za posljedicu imati pravovremeno i točno informiranje sudionika u pomorskom prometu te dostupnost kvalitetnih hidrografskih usluga neophodnih za potrebe prostornog planiranja, gradnje i sigurno odvijanje drugih ljudskih aktivnosti na moru. Primjenu instituta ovjere službenih hidrografskih izmjera provodit će Hrvatski hidrografski institut uz očekivani prihod od oko dva milijuna kuna godišnje počevši od 2015. godine. Predloženim izmjenama i dopunama Zakon se u potpunosti terminološki usklađuje s Pomorskim zakonikom.
U raspravi većina članova Odbora podržala je predložene izmjene i dopune Zakona. Izraženo je mišljenje, premda je načelno podržana liberalizacija poslova kojeg je do sada obavljao samo Hrvatski hidrografski institut, o obrnutom stavu prilikom nedavnog usvajanja drugog zakonskog prijedloga kada je ta ista liberalizacija ukinuta (konkretno se odnosi na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka). Premda je dano obrazloženje da je izmjenama spomenutog zakona opravdanost izmjene modela bila druge naravi (zaštita zdravlja građana), načelno se postavlja pitanje drugačijih mjerila kada su u pitanju hidrografske i neke druge djelatnosti.
Od predstavnika predlagatelja zatraženo je dodatno pojašnjenje da li je predložena liberalizacija hidrografskih usluga povezana sa istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika u Jadranu i da li to znači da pravne osobe mogu obavljati te poslove i bez da zatraže suglasnost nadležnih ministarstava. Naveden je primjer kompanije Spectrum koja je zaobišla odredbe Pomorskog zakonika te je sukladno odobrenju dobivenog od Ministarstva znanosti i obrazovanja pod “maskom” znanstvenog istraživanja obavila seizmička istraživanja Jadranskog podmorja radi utvrđivanja zaliha ugljikovodika, s namjerom da rezultate komercijalizira, odnosno ponudi drugim europskim i svjetskim zainteresiranim kompanijama. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture napomenuo je da je u konkretnom slučaju procedura bila preko ministarstva nadležnog za znanost. Također je konstatirao da dio poslova i dalje ostaje isključivo u nadležnosti Hrvatskog hidrografskog instituta te da nema bojazni da će se ugroziti rad ove javne ustanove.
U daljnjoj raspravi pozdravljena je namjera liberalizacije i uređenje tržišta hidrografske uz osiguranje visokih standarda sigurnosti plovidbe, zaštite morskog okoliša, gospodarenja morem i podmorjem.
Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (5 ”za”, 1 ”suzdržan”, 1 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HIDROGRAFSKOJ DJELATNOSTI
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić