IzbornikHrvatski sabor putem internetskih stranica dnevno ažurno izvještava o svome radu. Budući da se velika pozornost poklanja pravodobnom informiranju, javnost se u svakom trenutku može informirati:
- o tijeku aktualne plenarne sjednice uključujući i videoprijenos sjednice putem saborske internetske televizije i arhivskih videosnimki
- o najavama aktivnosti i priopćenjima o aktivnostima predsjednika Sabora
- o najavama svih događanja u Saboru (sjednice radnih tijela, aktivnosti saborskih dužnosnika, aktivnosti klubova zastupnika i tiskovne konferencije
- o izvješćima o svim aktivnostima u Saboru.
Osim toga, radi što jednostavnije dostupnosti ovih informacija, sve najave i priopćenja dostupne su u rubrici Press.
Naslovna stranica saborskog internetskog sjedišta (web site) https://www.sabor.hr/ sadrži odabrane aktualnosti među kojima istaknuto mjesto zauzimaju informacije o tijeku plenarne sjednice. Ako je u tijeku zasjedanje Sabora, na naslovnoj stranici dostupne su informacije o trenutačnom statusu sjednice - je li u tijeku rasprava i o čemu se rasprava upravo vodi. Sve relevantne informacije o tijeku plenarne sjednice dostupne su na dnevnom redu svake sjednice.
Radi što jednostavnijeg i bržeg informiranja o radu Sabora, na rubrikama sa saborskim aktualnostima postavljena je mogućnost predbilježbi na svaku novoobjavljenu informaciju u toj rubrici - RSS. Zainteresirani se mogu samostalno i jednostavno predbilježiti na primanje obavijesti o novoobjavljenim informacijama u rubrikama koje ih zanimaju. Pregled rubrika s uključenim RSS-om i uputama za njegovo korištenje dostupan je u rubrici Press.
Zainteresiranim korisnicima dostupna je i mogućnost pretplata na primanje obavijesti el. poštom o novoobjavljenim informacijama u odabranim rubrikama.
Radno vrijeme Hrvatskoga sabora za rad sa strankama je od 8.30 do 16.30 sati. Subotom i nedjeljom i u dane državnih blagdana Sabor ne radi. U vrijeme održavanja sjednica rade popratne službe. Za vrijeme ljetnog i zimskog prekida redovitog zasjedanja Hrvatskoga sabora zaposlenici koriste godišnje odmore. Tada su u službama osigurana dežurstva.
Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godišnje: prvi put, između 15. siječnja i 15. srpnja i drugi put, između 15. rujna i 15. prosinca.
Izvanredno, Sabor zasjeda na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili većine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora može, uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika, sazvati Sabor na izvanredno zasjedanje
Osim videoprijenosa uživo iz Sabornice, na adresi http://itv.sabor.hr/video/ javnosti su dostupne i arhivske videosnimke svih zaključenih rasprava počevši od 24. plenarne sjednice u 5. sazivu, kao i za sve sjednice aktualnog saziva. Arhivska videosnimka zaključenih rasprava dostupna je na više načina. Osim putem videoaplikacije, dostupan je na web stranicama dnevnog reda svake plenarne sjednice gdje je u nizu podataka uz svaku točku dnevnog reda povezana i snimka rasprave, ako je rasprava održana. Videosnimke rasprava sadrži i baza podataka zakonodavne aktivnosti.
Unutarnje ustrojstvo Hrvatskoga sabora određeno je Poslovnikom. Kratak pregled ustrojstva Sabora s odgovarajućim poveznicama na ustrojstvene jedinice dostupan je u rubrici Ustrojstvo Sabora.
Predsjednik Sabora je Gordan Jandroković.
Ustavom Republike Hrvatske propisano je da predsjednik Hrvatskoga sabora:
• može sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje uz prethodno pribavljeno mišljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka
• zamjenjuje Predsjednika Republike u slučajevima iz članka 97. stavka 1. Ustava
• preuzima dužnost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda u slučajevima iz članka 97. stavka 2. Ustava, odnosno po sili Ustava u slučajevima iz članka 97. stavka 3. Ustava
• supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade koje donosi Predsjednik Republike na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi i supotpisuje rješenje o imenovanju članova Vlade koje donosi predsjednik Vlade
• obavještava Predsjednika Republike ako se u slučaju iz članka 116. stavka 7. Ustava u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i članovima koje predlaže za sastav Vlade
Poslovnikom Hrvatskoga sabora u članku 33. propisano je da predsjednik Hrvatskoga sabora:
• predstavlja Hrvatski sabor
• saziva i predsjeda sjednicama Hrvatskoga sabora
• upućuje prijedloge ovlaštenih predlagatelja u propisani postupak
• predlaže dnevni red sjednice Hrvatskoga sabora
• brine se o postupku donošenja zakona i drugih akata
• usklađuje rad radnih tijela
• potpisuje zakone i druge akte koje donosi Hrvatski sabor
• upućuje donesene zakone predsjedniku Republike radi proglašenja
• brine se o odnosima Hrvatskoga sabora i Vlade
• supotpisuje rješenje o imenovanju predsjednika Vlade i imenovanju članova Vlade
• prihvaća se pokroviteljstva u svojstvu predsjednika Hrvatskoga sabora
• odobrava, vodeći računa o raspoloživim sredstvima, putovanja zastupnika izvan države kad mu je u svojstvu zastupnika poziv upućen od neke državne ili inozemne organizacije
• usklađuje rad stalnih izaslanstava Hrvatskoga sabora u međunarodnim parlamentarnim i drugim institucijama
• na prijedlog klubova zastupnika određuje sastav privremenih izaslanstava Hrvatskoga sabora u posjetu stranim predstavničkim tijelima i organizacijama, tako da u pravilu odgovaraju stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora te poštuju odgovarajuću zastupljenost oba spola
• određuje sastav privremenog izaslanstva u slučaju kada je u inozemstvo pozvan kao predsjednik Hrvatskoga sabora, poštujući odgovarajuću zastupljenost oba spola
• određuje predstavnike Hrvatskoga sabora u svečanim i drugim prigodama, poštujući odgovarajuću zastupljenost oba spola
• na prijedlog tajnika Hrvatskoga sabora podnosi zahtjev za osiguranje sredstava za rad Hrvatskoga sabora i Stručne službe Hrvatskoga sabora
• brine se o zaštiti prava i o ispunjavanju dužnosti zastupnika
• prima prisege izabranih i imenovanih dužnosnika, kada je to određeno zakonom ili Poslovnikom Hrvatskoga sabora
• obavlja i druge poslove određene Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i Poslovnikom Hrvatskoga sabora
Na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora dostupan je pregled aktualnih aktivnosti predsjednika Sabora putem priopćenja o aktivnostima i najava aktivnosti. Priopćenja i najave aktivnosti predsjednika Sabora dostupni su kroz sve sazive, uz mogućnost filtriranja podataka po godinama i mjesecima u rubrici Press.
Predsjednika Sabora bira se iz redova saborskih zastupnika, a u pravilu iz parlamentarne većine. Predsjednika Sabora bira se na prvoj plenarnoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika.
Mandate obnaša 151 zastupnik. Tijekom saziva, zbog promjena u zastupničkoj strukturi, privremeno može biti i manje aktivnih zastupničkih mandata. Na saborskim web stranicama dnevno se ažurno prate: aktivni zastupnički mandati, mandati u mirovanju i završeni mandati.
Mandat zastupnika traje četiri godine i može se produžiti samo u slučaju rata ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države te velikih prirodnih nepogoda.
Mandat saborskih zastupnika je mandat neodgovornosti i nepovredivosti, a ova obilježja mandata definirana su Ustavom kako bi se osigurao neovisan rad predstavničkog tijela, Hrvatskoga sabora. Mandat neodgovornosti zastupnika štiti od kaznene odgovornosti, pritvora ili kažnjavanja za izraženo mišljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Mandat nepovredivosti zastupnika štiti od pokretanja kaznenog progona i pritvaranja za počinjena kaznena djela dok to ne odobri Sabor, odnosno Mandatno-imunitetno povjerenstvo.
Zastupnici, osim sudjelovanja u radu plenarne sjednice, imaju i niz drugih obveza. Zastupnici su članovi radnih tijela i obvezni su sudjelovati u radu sjednica radnih tijela. Sudjeluju, također, u svakodnevnim protokolarnim aktivnostima. Oni su i članovi saborskih stalnih i ad hoc izaslanstava i međuparlamentarnih skupina prijateljstva pa aktivno djeluju i u međunarodnoj parlamentarnoj aktivnosti. Također su obvezni aktivno djelovati i u svojim zastupničkim klubovima, kao i održavati najavljene i dogovorene susrete s građanima. Zastupnici rade i u svojim izbornim jedinicama i u strankama.
Uvid u činjenice o klubovima zastupnika dostupan je u rubrici Klubovi zastupnika. Na stranici svakoga zastupničkog kluba dostupni su podaci o članstvu i kontakti.
Uvid u trenutačno stanje zastupničkih mandata prema stranačkoj pripadnosti dostupan je u rubrici Parlamentarne stranke. Na stranici Parlamentarne stranke dostupne su informacije o stranačkim zastupnicima.
Internetska stranica svakog zastupnika sadrži i informaciju o kontaktu: u pravilu telefonski broj i adresu elektroničke pošte. Budući da zastupnici nemaju vlastite urede ni asistente, obično su to kontakti njihovih klubova zastupnika ili radnog tijela u kome je zastupnik aktivan. Osim toga, zastupniku je moguće uputiti poruku - i anonimno, ako tako pošiljatelj želi - putem web obrasca na saborskim stranicama. Građani mogu zastupnicima slati i pisma na adresu Hrvatskoga sabora naznačujući ime i prezime zastupnika.
Na internetskim stranicama Hrvatskog sabora, u rubrici Izborne jedinice, dostupan je popis izabranih zastupnika u svim izbornim jedinicama. Također, na osobnoj stranici svakog zastupnika, među ključnim podacima o njegovu mandatu, dostupna je i informacija o izbornoj jedinici u kojoj je izabran.
U skladu s Poslovnikom, Predsjedništvo Sabora određuje raspored sjedenja zastupnika u dvorani za sjednice na temelju članstva u pojedinom klubu zastupnika. Aktualni raspored zastupnika u Sabornici dostupan je na stranici Interaktivni raspored zastupnika u Hrvatskome saboru.
Dio općih statističkih pokazatelja o zastupničkoj strukturi aktualnog saziva dostupan je u rubrici Statistički pokazatelji. Javnost može predlagati koje bi pokazatelje željela imati dostupne putem internetskih stranica. Svaki prijedlog pozorno se razmatra i u slučaju izvedivosti realizira i objavljuje. Internet redakcija Sabora zahvaljuje na svakom upućenom prijedlogu za unapređenje kvalitete web stranica.
Radna tijela Sabora su odbori i povjerenstva osnovana Poslovnikom. U radnom tijelu raspravlja se o prijedlozima i poticajima za donošenje zakona i drugih akata te o drugim pitanjima iz djelokruga Sabora. Uz radna tijela osnovana Poslovnikom, Hrvatski sabor može osnovati i druga radna tijela, a odlukom o osnivanju uređuje naziv, sastav, djelokrug i način rada. Radno tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i članove iz reda zastupnika, ako Poslovnikom nije drugačije određeno. Sastav radnog tijela u pravilu odgovara stranačkom sastavu Sabora.
Na internetskim stranicama Sabora, u rubrici Najave, dostupan je pregled sazvanih sjednica radnih tijela u tekućem mjesecu s predloženim dnevnim redovima. Objavljeni prijedlozi dnevnih redova sjednica radnih tijela neprestano se ažuriraju.
Radno tijelo, u pravilu, donosi izvješće, zaključak, mišljenje ili drugi akt o raspravljenim točkama dnevnog reda na svojoj sjednici. Radna tijela, u pravilu, objavljuju na internetskim stranicama Sabora izvješća s rasprava o prijedlozima zakona u proceduri, prijedloge odluka, mišljenja i slično, ako ovi akti nisu klasificirani tajnima. Pregled sjednica radnog tijela s pristupom donesenim aktima dostupan je na stranici svakog radnog tijela. Ako je riječ o aktu vezanom za točku dnevnog reda plenarne sjednice Sabora, tada je izvješće radnog tijela dostupno i uz odgovarajuću točku dnevnog reda plenarne sjednice. Cjeloviti tekstovi izvješća radnih tijela za svaki akt upućen u zakonodavnu proceduru dostupni su i iz e-Doc baze podataka.
O postupku donošenja zakona ili drugoga akta u zakonodavnoj proceduri može se opširnije saznati u rubrici Zakonodavni postupak.
Pravo predlaganja zakona ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.
Građani ne mogu predlagati zakone, ali mogu pokrenuti inicijativu za donošenje nekog zakona tako da se organiziraju i obrate zastupniku iz svoje izborne jedinice.
Podaci o svim aktima na dnevnom redu aktualne plenarne sjednice nalaze se u rubrici Sjednice Sabora / Dnevni red. U dnevnom redu sjednice uz svaki akt u proceduri priloženi su najznačajniji podaci o njegovu statusu. Dnevni redovi prethodnih sjednica Sabora mogu se pregledati u rubrici Pregled dnevnih redova. Pregled akata u zakonodavnoj proceduri dostupan je u e-Doc baza podataka na adresi http://infodok.sabor.hr.
„Aktualno prijepodne“ je vrijeme kada saborski zastupnici postavljaju pitanja Vladi Republike Hrvatske. Održava se na početku svake sjednice Sabora nakon utvrđivanja dnevnog reda, a prije prelaska na raspravu o aktima u proceduri. Putem saborskih web stranica u rubrici Sjednice / Aktualna prijepodneva omogućen je uvid u videosnimke održanih aktualnih prijepodneva u 8. sazivu, a pretraživanje teksta zastupničkih pitanja i odgovora Vlade RH dostupno je na adresi http://edoc.sabor.hr/ZastupnickaPitanja.aspx
Redoslijed za postavljanje zastupničkih pitanja Vladi Republike Hrvatske utvrđuje se ždrijebom. Ždrijebanje se provodi tako da tajnik plenarne sjednice dan-dva prije početka sjednice Sabora izvlači pisane najave pitanja iz kutije, a postupak se provodi javno. Redoslijed postavljanja zastupničkih pitanja na temelju ždrijeba objavljuje se na internetskim stranicama Hrvatskoga sabora odmah po završetku ždrijeba.
Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. Interpelaciju predsjedniku Sabora može podnijeti najmanje desetina zastupnika.
Odlukom Predsjedništva Hrvatskoga sabora, sjeverna galerija u Velikoj vijećnici rezervirana je za građane koji žele pratiti rasprave na saborskim plenarnim sjednicama. Zahtjeve za nazočnost na sjednici građani podnose saborskoj Službi za građane, najmanje tri dana prije namjeravanog posjeta, u pravilu pisano, uz predočenje osnovnih identifikacijskih podataka (ime i prezime; godina rođenja; ime roditelja; datum rođenja; broj i mjesto izdanja osobne iskaznice).
Posjete i stručno vodstvo organizira Služba za građane. Postupak je jednak kao kod postavljanja zahtjeva za nazočnost na sjednicama, ali - sukladno odredbama Pravilnika o javnosti rada - odobrenje za posjet treba zatražiti pet dana prije namjeravanog posjeta.
U skladu s odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju iz 2012. godine, mirno okupljanje i javni prosvjed ne smije se održavati najmanje 10 metara od objekata u kojima su smješteni Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske i najmanje 20 metara od objekta u kojem je smješten Ustavni sud Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor raspolaže brojnim informacijama koje proizlaze iz djelokruga njegova rada. U skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, Sabor omogućuje javnu dostupnost velikog broja informacija i podataka o svome radu putem internetskih stranica, publikacija i glasila, nazočnosti ovlaštenih predstavnika javnih glasila. Osim toga, fizičkim i pravnim osobama omogućuje se pristup javnim informacijama na temelju podnesenog pisanog zahtjeva. Način podnošenja zahtjeva za pristup informacijama opisan je u članku Podnošenje zahtjeva.
Pravo pristupa informacijama može se ograničiti ili uskratiti ako je informacija zakonom ili na osnovi kriterija utvrđenih zakonom proglašena državnom, vojnom, službenom, profesionalnom ili poslovnom tajnom, ili ako je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Hrvatski sabor može uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnovane sumnje da bi njezino objavljivanje:
* onemogućilo poduzimanje mjera i radnji radi sprečavanja i otkrivanja kažnjivih djela ili radi progona počinitelja kažnjivih djela,
* onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
* onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
* izazvalo ozbiljnu štetu za život, zdravlje, sigurnost ljudi ili za okoliš,
* onemogućilo provođenje gospodarske ili monetarne politike,
* ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.
U rubrici Europski poslovi prikazan je položaj i uloga Hrvatskoga sabora - nacionalnog parlamenta države članice Europske unije.
Pregled temeljnih aktivnosti Hrvatskoga sabora u procesu pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji dostupan je u rubrici Sabor u procesu pristupanja EU.
Informacije o izabranim članovima Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske dostupne su u rubrici Zastupnici u Europskom parlamentu.
Hrvatski sabor, u pravilu, redovito ne radi blagdanima koji su po Zakonu neradni dani. Sabor redovito radi spomendanima koji po Zakonu nisu neradni dani. U određene blagdane, u pravilu vezane uz povijest hrvatske državnosti i ustavnosti, Sabor može održavati svečane sjednice ili ove važne datume obilježiti radno na druge, prigodne načine.
Sukladno Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 110/2019) čije odredbe su na snazi od 1. siječnja 2020. godine
-- blagdani - neradni dani u Republici Hrvatskoj - su:
– 1. siječnja – Nova godina
– 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja
– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak (promjenjiv datum; u 2024. godini Uskrs je u nedjelju, 31. ožujka)
– 1. svibnja – Praznik rada
– 30. svibnja – Dan državnosti
– Tijelovo (promjenjiv datum; u 2024. godini Tijelovo je u četvrtak, 30. svibnja)
– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe
– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
– 15. kolovoza – Velika Gospa
– 1. studenoga – Svi sveti
– 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
– 25. prosinca – Božić
– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.
-- spomendani - radni dani - su:
– 9. siječnja – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom
– 15. siječnja – Dan međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
– 15. ožujka – Dan osnivanja Narodne zaštite
– 30. travnja – Dan pogibije Zrinskog i Frankopana
– 9. svibnja – Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom
– subota ili nedjelja najbliža 15. svibnju – Dan spomena na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost
– 25. lipnja – Dan neovisnosti
– 23. kolovoza – Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma
– 30. kolovoza – Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu
– 25. rujna – Dan donošenja Odluke o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom Hrvatskom
– 8. listopada – Dan Hrvatskoga sabora.