Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu

Izvješće Odbora za pomorstvo, promet i infrastrukturu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. br. 285

Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 13. sjednici održanoj 21. ožujka 2013. godine, raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z.E. br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2013. godine. Ovim Prijedlogom zakona usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije.

Odbor je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, s Konačnim prijedlogom zakona, raspravio kao matično radno tijelo, sukladno odredbi članka 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Uvodno izlaganje podnio je predstavnik predlagatelja koji je kazao da se ovim Zakonom uređuju pitanja vezana za obavljanje pomorske kabotaže na način da se omogućuje primjena Uredbe Vijeća o slobodi pružanja usluga u pomorskom prijevozu te odgovornosti pomorskog prijevoznika za putnike u slučaju nezgode. Nakon pristupanja Europskoj uniji, Hrvatskom registru brodova, dana je nadležnost u odnosu na brodove i jahte u nacionalnoj plovidbi, a u cilju što veće sigurnosti plovidbe. Porez po tonaži broda primjenjivat će se i na brodove u međunarodnom linijskom prometu unutar Jadranskog mora, što će podići konkurentnost domaćih brodara u linijskom putničkom prometu. Također, usklađena su osiguranja brodara za pomorske tražbine, kao i primjena Sporazuma o Konvenciji o radu pomoraca. Dodatno je osnažen zakonski okvir zaštite morskog okoliša te uređeno vađenje potonulih stvari i uklanjanje podrtina. Uvodi se niz poboljšanja u dijelu sigurnosti plovidbe, upisa jahti i brodica, a jasnije su propisane i odredbe koje se tiču dolaska stranih plovila u Republiku Hrvatsku.

U raspravi je izražena zabrinutost da li će se hrvatski brodari uspjeti prilagoditi do 1. siječnja 2017. godine, kada će se dopustiti kabotaža u Jadranskom moru i inozemnim brodarskim kompanijama te smatraju da je potrebno pomoći hrvatskim brodarima da postanu konkurentni.

Izneseno je mišljenje da bi zbog toga što svaka županija ima specifične probleme u slučaju iznenadnog onečišćenja, resorno ministarstvo trebalo osnažiti svoju ulogu kako bi pomoglo specijaliziranim tvrtkama i organizacijama ovlaštenima za sprječavanje širenja i čišćenja iznenadnih onečišćenja morskog okoliša.

Naglašena je važnost provođenja plana intervencija kod iznenadnog onečišćenja jer je onečišćenje balastnim vodama i dalje ozbiljan problem Jadranskog mora, iako je Republika Hrvatska ratificirala Međunarodnu konvenciju o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima iz 2004. godine. Radi ugroženosti flore i faune Jadranskog mora, potrebno je pojačati nadzor balastnih voda na brodovima. Izraženo je zadovoljstvo što se predloženim Zakonom detaljnije uređuju pitanja zaštite morskog okoliša od onečišćenja s brodova i drugih pomorskih objekata, u skladu s Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja mora s brodova i pravnom stečevinom Europske unije, a u cilju sprečavanju štetnog prijenosa morskih organizama i patogena putem balastnih voda. S tim u vezi, obvezuju se lučke uprave i koncesionari luka posebne namjene da adekvatno opreme luke i osiguraju sustav prihvata i sakupljanja otpada s brodova, a zapovjednici brodova obvezuju se na predaju otpada. Provođenje odredbi ovoga Zakona doprinijeti će poboljšanju zaštite morskog okoliša od onečišćenja.

Članovi Odbora mišljenja su da hrvatski ribari plaćaju previsoke tarife za obavljanje svoje djelatnosti jer se njihove brodice tretiraju kao i brodovi koji su spremni za dugu plovidbu te zahtjevaju pojednostavljivanje i pojeftinjenje sustava.

Nakon provedene rasprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA POMORSKOG ZAKONIKA

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.


Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića potpredsjednika Odbora.


PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić