Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 21. studenoga 2013. godine, raspravio je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu te Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2014. godinu, s prijedlogom projekcija za 2015. i 2016. godinu., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu, raspravio kao zainteresirano radno tijelo, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja uvodno je kazao da je Prijedlog državnog proračuna za 2014-2016. izrađen na temelju makroekonomskih projekcija koje predviđaju zaustavljanje petogodišnje recesije, uz pokretanje trenda gospodarskog rasta, potaknutog postupnim ubrzavanjem investicijskog ciklusa javnih poduzeća. Projekcija prihoda državnog proračuna temelji se na očekivanom oporavku i jačanju gospodarske aktivnosti, određenim izmjenama u poreznom sustavu, jačanju porezne discipline te fiskalnim učincima članstva u EU. Naglasio je da su u proračunu za 2014. ukupni prihodi planirani u iznosu od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna te planirani deficit državnog proračuna za 2014. iznositi će 17,5 milijardi kuna. U 2014. godini očekuje se umjereni oporavak ekonomske aktivnosti te je projiciran realan rast bruto domaćeg proizvoda od 1,3% pri čemu se najveći doprinos rastu očekuje od investicija.
Ukupno Proračun Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture uključujući sve izvore financiranja iznosi za 2014. godinu 6.052.091.605 kuna, odnosno 219.855.869 kuna je veći u odnosu na 2013. godinu. Projekcije za 2015. godinu veće su za 580.281.337 kuna u odnosu na 2014. godinu, a projekcije za 2016. godinu veće su za 329.224.540 kuna od projekcija za 2015. godinu. Istaknuto je da se Operativni program Promet u 2014. godini planira sufinancirati sredstvima učešća Republike Hrvatske u iznosu 52.157.337 kuna i fondovima EU (strukturni fond) u iznosu 300.524.640 kuna.
Planirana sredstva za razvoj tržišta poštanskih usluga i elektroničkih komunikacija iznose 23.800.000 kuna i veća su pet puta u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu. Dva su osnovna cilja ovog programa, visoka i ujednačena razvijenost širokopojasnog pristupa internetu i visoka kvaliteta i razvijeno tržište poštanskih usluga. Za ostvarivanje Programa podizanja razine sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskih života i imovine planirana sredstva iznose 94.016.377 kuna i veća su za 4,7% u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu. Za razvoj sustava zračnog prometa planirana sredstva iznose 127.490.000 kuna i manja su za 44,81 % u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu, jer su subvencije trgovačkim društvima za očuvanje prometne povezanosti regija smanjene za 44,81%, u 2014. godini. Za razvoj sustava željezničkog prometa planirana sredstva iznose 699.043.521 kuna i veća su za 73,25% u odnosu na planirana sredstva za 2013. godinu, radi povećanja subvencija HŽ Putnički prijevoz. U 2014. godini nastavit će se unapređenje poslovanja HŽPP na tržišnim načelima, jačanje konkurentnih prednosti, informatizacija prodaje prijevoznih karata, a do 2016. godine planira se uvođenje motornih vlakova u gradskom i regionalnom prijevozu. Program razvoja sustava pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, te zaštita morskog okoliša od onečišćenja s pomorskih objekata provodi se u cilju razvoja pomorskih usluga, ulaganja u modernizaciju i izgradnju lučke infrastrukture, u obnovu i razvoj trgovačke i putničke flote te zaštitu okoliša od onečišćenja.
U lukama otvorenim za javni promet od posebnog državnog interesa u tijeku su veliki investicijski zahvati financirani sredstvima međunarodnih i domaćih financijskih institucija, sredstvima državnog proračuna i vlastitim sredstvima Lučkih uprava. U 2014. godini obveze Lučkih uprava za otplatu i povlačenje sredstava zajmova iznose 439,8 milijuna kuna. Planirana sredstva za ovaj program iznose 501.541.347 kuna i dvostruko su povečana u odnosu na prethodnu godinu.
Izvanproračunski korisnik Hrvatske ceste d.o.o predložile su Financijski plan za 2014.- 2016. godinu u kojem prihodi za 2014. godinu iznose 1.817.500.000 kuna, za 2015. godinu 1.915.075.000 kuna i za 2016. godinu 1.943.500.000 kuna. Za servisiranje duga u 2014. godini osigurano je 1,288 milijuna kuna, ulaganje u državne ceste planirano je u iznosu 1,575 milijuna kuna ili 12% više, za program održavanja i upravljanja državnih cesta 1,056 milijuna kuna ili 41% više, sufinanciranje Županijske uprave za ceste planirano je u iznosu 120 milijuna kuna.
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog. Raspravljajući o Prijedlogu Proračuna na poziciji Ministarstva smatraju pozitivnim što se proračunska sredstva ne smanjuju i što su usmjerena na realizaciju bitnih projekata. Plan je dobar, a očekuje se i njegova realizacija.
Izraženo je nezadovoljstvo povećanjem rashoda za zaposlene, a radi se o sredstvima namijenjenim za plaće novo zaposlenih državnih službenika na projektima Operativni program Promet i u lučkim kapetanijama. Postavilo se pitanje opravdanosti novog zapošljavanja i smatrano je da se to trebalo riješiti postojećim kadrom. Premda je pohvaljeno povećavanje sredstava u nekim stavkama i može se očekivati pokretanje investicija te realizacija brojnih programa, postoji još niz stavki na kojima se mogu postići uštede i racionalizacija trošenja sredstava. Primjerice, u preuređenje zgrade Ministarstva („Kockica“) planira se utrošiti 20 milijuna kuna, što je zasigurno nešto što treba napraviti, ali ne u ovom trenutku.
Posebno je raspravljano o subvencijama trgovačkim društvima prema koncesijskim ugovorima (Bina Istra, Zagreb-Macelj i ARZ). Postavlja se pitanje sadržaja tih Ugovora o koncesiji, što je to „zadovoljavajuće“ tko i prema kojim kriterijima ocjenjuje i da li u konačnici sve ovisi o procjeni jednog prometnog savjetnika. S jedne strane država daje subvencije radi pada prometa, a s druge strane se govori o dobroj turističkoj sezoni i povećanju prometa. Zatražen je i uvid u sadržaj koncesijskih ugovora.
Što se tiče razvoja sustava cestovnog prometa kazano je da brza cesta Omiš-Kaštela-Trogir još nije završena, a jedna je od najopasnijih i svakako bi taj projekt trebalo dovršiti. Predloženo je da se završi i započeti projekt izgradnje „Jadranske autoceste“ dionica Žuta Lokva, kako bi sve bilo spremno za vrijeme kada se iznađu sredstva za njeno financiranje (koncesionar, iz europskih fondovima ili jedinice lokalne samouprave). Također je potrebno pokrenuti izgradnju nekih dionica brzih cesta u kontinentalnom području Republike Hrvatske.
Članovi Odbora raspravljali su i o investicijskom ciklusu na županijskim cestama, financiranju županijskih uprava za ceste, Hrvatskim cestama te potrebi boljeg strategijskog pristupa.
Predsjednica Odbora izrazila je nezadovoljstvo što sjednici Odbora nisu prisustvovali Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, odnosno njegov zamjenik.
Nakon provedene raprave, Odbor za pomorstvo, promet i infrastrukturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ”za”, 4 ”protiv”) odlučio je predložiti Hrvatskom saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2015. I 2016. GODINU
te sljedeće odluke:
1. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
2. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
3. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
4. Odluku o davanju suglasnosti na financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu
5. Odluku o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Nadu Turina - Đurić, predsjednicu Odbora, odnosno u slučaju njezine spriječenosti Antu Kulušića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
Nada Turina – Đurić