9th term of the Croatian Parliament (14 October 2016 - 22 July 2020)

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 87. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, te Prijedlog izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. i projekcija planova za 2021. i 2022. godinu,  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.

U raspravi je istaknuto kako predloženi rebalans proračuna nije za podržati jer sadrži puko rezanje rashoda, bez uopće pokušaja da se krizni trenutak iskoristi za pokretanje ionako nužnih reformi. Umjesto sinergijskog povezivanja sektora, zadržan je princip strogo podijeljenih resora, kao da se ne radi o jednom gospodarskom sustavu. Bez obzira što neki izvanproračunski korisnici državnog proračuna imaju ogromna deponirana sredstva (FZOEU), nema niti pokušaja da se taj financijski potencijal stavi u funkciju jačanja domaćeg gospodarstva povezanog za sektorom.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je većinom glasova (6  glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2021. I 2022. GODINU, te izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2020. godinu i projekcija planova za 2021. i 2022. godinu za:
-    Hrvatske vode
-    Hrvatske ceste
-    Centar za restrukturiranje i prodaju
-    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
-    Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka
-    Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
-    Hrvatske autoceste
-    Autocestu Rijeka-Zagreb
-    HŽ Putnički prijevoz
-    HŽ Infrastrukturu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio dr.sc. Slavena Dobrovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Slaven Dobrović v.r.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 87. (elektroničkoj) sjednici održanoj 11. svibnja 2020. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. svibnja 2020. godine.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave,  većinom glasova (6  glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Slavena Dobrovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Slaven Dobrović, v.r.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 85. (elektroničkoj) sjednici održanoj 2. travnja 2020. godine Prijedlog zakona o dopunama Zakona o poljoprivredi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. travnja 2020. godine.

U okviru mjera koje Vlada Republike Hrvatske provodi s ciljem pomoći građanima i gospodarstvu, usmjerenih na očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, a s ciljem umanjivanja negativnog utjecaja javnozdravstvene ugroze prouzročene utjecajem bolesti COVID-19 predlažu se dopune Zakona o poljoprivredi. Osnovni cilj predloženih dopuna Zakona je propisivanje mogućnosti Ministarstvu poljoprivrede da u slučajevima više sile i izvanrednih okolnosti, kako su definirane Uredbom (EU) 1306/2013 može donijeti posebnu odluku o odgodi roka za povrat sredstava, odnosno predvidjeti ovlaštenje Ministarstva za donošenje posebne odluke o načinu provođenja postupaka povrata sredstava u slučaju nemogućnosti naplate duga. Isto tako, u slučaju plaćanja duga na rate i odgode povrata duga, potrebno je osigurati mogućnost korisniku da podnese zahtjev Agenciji za plaćanja radi plaćanja duga na rate s osnova mjera poljoprivredne politike i nakon isteka roka za povrat sredstava određenog odlukom o povratu sredstava, pod uvjetom da zadnja rata ima dospijeće najkasnije 3 godine od roka za povrat duga propisanog odlukom o povratu duga.

U raspravi je upozoreno kako predložene dopune Zakona nisu dovoljne, te je ukazano na potrebu snažnije intervencije u poljoprivredni sektor i provođenje sveobuhvatne agrarne reforme. 

Odbor je, jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o dopunama Zakona o poljoprivredi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Slavena Dobrovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Slaven Dobrović v.r.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 84. sjednici održanoj 18.ožujka 2020. godine Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o dopuni Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu Zakona o dopuni Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom Zakona, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. ožujka 2020. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je u svrhu sprječavanja utjecaja COVID-19 bolesti uzrokovane virusom SARS-CoV-2 na gospodarstvo Republike Hrvatske potrebno provesti određene mjere kojima će se umanjiti negativan utjecaj navedene javnozdravstvene ugroze na hrvatsko gospodarstvo.  Predloženim dopunama zakona omogućilo bi se korištenje namjenskih prikupljenih sredstava za potrebe sprječavanja/ublažavanja utjecaja COVID-19 na nacionalno gospodarstvo.

U raspravi su postavljena pitanja o drugim mjerama planiranih sektorskih potpora, načinima korištenja sredstava koja će se prikupiti temeljem provedbi predloženih dopuna zakona. Istaknuto je i kako bi se zalihe u sektoru Drvne industrije, a osobito zalihe peleta trebale usmjeriti na potrošnju u Republici Hrvatskoj. Isto tako, zalihama i proizvodnji domaćih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrebno je pronaći mjesto na unutarnjem tržištu RH. U raspravi je istaknuto kako je uz planiranu mogućnost prolongiranja i obročne otplate obveza tvrtki i poduzetnika u sektoru trebalo planirati i oslobađanje poduzetnika od plaćanja navedenih obveza. Postavljen je i upit o interventnom otkupu poljoprivrednih proizvoda.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se svakodnevno prati stanje u sektoru, te će temeljem istog biti i donesene odluke o načinu korištenja prikupljenih sredstava, pa tako i odluka o interventnom otkupu poljoprivrednih proizvoda. Izmjenama predloženih zakona stvaraju se preduvjeti za osiguravanje likvidnosti tvrtki i poduzetnika u sektoru za vrijeme trajanja ugroze. Uz navedeno, Ministarstvo poljoprivrede provodi i aktivnosti vezane uz primjenu dodatnog mehanizma fleksibilnosti između fondova za povećanje proizvodno vezanih plaćanja ili uvođenje interventnih mjera (Program za poljoprivredu), uz prethodno odobrenje Europske komisije. Planirane su odgode roka plaćanja zakupnina i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH, ali i dospjelih obveza prema Hrvatskim šumama za drvne sortimente, kao i odgode rokova izvršenja ugovornih obveza vezanih uz investicijske mjere  i potpore.

Odbor je, jednoglasno (9  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 
1. ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ŠUMAMA;
2. ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O LOVSTVU;
3. ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O ODRŽIVOJ UPORABI PESTICIDA;
4. ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O SJEMENU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA;
5. ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) br. 1107/2009 O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA;
6. ZAKONA O DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) br. 396/2005 O MAKSIMALNIM RAZINAMA OSTATAKA PESTICIDA U I NA HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr. sc. Slavena Dobrovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
dr. sc. Slaven Dobrović

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, kao zainteresirano radno tijelo, na 83. sjednici održanoj 4.ožujka 2020. godine Prijedlog strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. veljače 2020. godine.

Strategijom su utvrđene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama, a iste su usklađene međusektorskom analizom, uvodno je istaknuo predstavnik predlagatelja. Financiranje provedbe procijenjeno je na iznos od 27 mlrd kn do 2040. (više od polovice procijenjenog iznosa otpada na provedbu „strukturnih mjera“ i to u sektorima poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva (vodni resursi), te u manjoj mjeri energetike i turizma. Prosječni godišnji trošak provedbe strategije prilagodbe bio bi oko 1,3 mlrd kuna. Točan iznos utvrdit će se prilikom izrade akcijskih planova kao provedbenih dokumenata Strategije prilagodbe.

U raspravi su članovi Odbora istaknuli kako se radi o solidnom dokumentu kojemu nedostaje međusektorsko integriranje i usklađenost s drugim strategijama, iako postoje jasni pokazatelji mogućnosti međusobnog povezivanja mjera provedbe. Kao primjer navedeni su: obrađena komunalna otpadna voda kao za sada ne korišteni resurs za navodnjavanje, komunalni mulj kao vrlo koristan medij za podizanje kultura kratke ophodnje i korištenje komposta iz komunalnog biorazgradivog otpada za povećanje prihvatnog kapaciteta vode poljoprivrednih tala. Postavljena su pitanja vezana uz rokove donošenja Strategije niskougljičnog razvoja i rokove donošenja akcijskih planova Strategije prilagodbe, te određivanja postupaka provedbe i načine kontrole istih. Upozoreno je i kako je Prijedlogom zanemarena obrana od tuče i njeno financiranje, ali i novi štetnici koji se pojavljuju u hrvatskim šumama pod utjecajem klimatskih promjena. Samodostatnost u proizvodnji hrane nepravedno je zanemarena u Strategiji, a istaknut je i prijedlog dodavanja nove mjere prilagodbe klimatskim promjenama u sektoru biološke raznolikosti s nazivom: „Očuvanje tradicijske poljoprivrede u prirodnim ekosustavima“.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako su Prijedlogom strategije prvi put pokazani rezultati klimatskog modeliranja, te kako će sektorske mjere biti predmetom akcijskih planova. Prijedlog strategije niskouljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. u završnoj je fazi izrade, te se usvajanje očekuje do kraja 2020. godine. O indikatorima provedbe pojedinih mjera predloženih Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama ne postoje jasno definirani indikatori na razini Europske unije, te je o njima potrebno postići konsenzus kako bi se osiguralo što bolje praćenje provedbe Strategije. U akcijskim planovima, koji će sadržavati razradu konkretnih mjera i aktivnosti za određeno petogodišnje razdoblje, za svaku će se mjeru i aktivnost dati opis načina provedbe, redoslijed ostvarivanja aktivnosti, rok izvršenja, obveznike i koordinatore provedbe mjera i aktivnosti, kao i izvore financiranja. Na osnovu ove Strategije prilagodbe izradit će se prvi akcijski plan do kraja 2020. godine. Mjere za ostvarivanje samodostatnosti u proizvodnji hrane i tradicijske poljoprivrede predmet su drugih strategija i nisu u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Odbor je, većinom glasova (9  glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Izv. prof. dr. sc. Slavena Dobrovića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 80. sjednici održanoj 15. siječnja 2020. godine Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. prosinca 2019. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kao će se predmetnim aktom  osigurati provedba Uredbe 2019/1010 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanog s okolišem i izmjenama uredbi vezanih uz predmetnu uredbu. Uz navedeno ovim izmjenama se odredbe Zakona usklađuju s odredbama Zakona o sustavu državne uprave. 
Odbor je, bez rasprave, većinom glasova  (6  glasova „za“ i jedan glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora

                            POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                   dr.sc. Josip Križanić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 79. sjednici održanoj 11. prosinca 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o biljnom zdravstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. studenoga 2019. godine.

Predstavnik predlagatelja uvodno je izvijestio članove Odbora o primjedbama iznijetim u raspravi o Prijedlogu zakona koje je predlagatelj prihvatio, dodavanju novih stavaka koji se odnose na donošenje rješenja na zahtjev specijaliziranog subjekta od strane Ministarstva, kao  i jasnijeg definiranja nadležnosti propisanih predloženim člankom 12. Konačnog prijedloga zakona.

Odbor je, bez rasprave jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O BILJNOM ZDRAVSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog razmatrao zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Uvodno je predstavnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo kako se predlaže smanjenje Proračuna Ministarstva poljoprivrede na iznos od 7.228.682.079 kn. Najznačajnije smanjenje (457.238.127 kn) odnosi se na provedbu mjera ruralnog razvoja. Isto je vezano uz nemogućnost realizacije odobrenih projekata uzrokovanu sporošću izdavanja potrebnih dokumenata i dozvola i financijskih sredstava potrebnih za realizaciju projekata, ali i dugotrajnošću postupaka javne nabave. Za zdravstvenu zaštitu životinja Prijedlogom se predlaže povećanje, a sve s ciljem osiguravanja nesmetanog prometa životinja kako na hrvatskom tako i na unutarnjem tržištu EU. Uz navedeno povećana su i izdvajanja za pripravnost veterinarskih stanica i ambulanti kako bi iste mogle žurno reagirati u slučaju izbijanja kriza. Dodatna sredstva osigurana su i za Hrvatsku agenciju za poljoprivredu i hranu, a angažirana su i sredstva kroz mjeru Tehničke pomoći kako bi se osigurala dodatna učinkovitost.  
    
Hoće li u 2020. godini biti isplaćen najviši iznos potpora do sada, zašto su povećani iznosi vezani uz sudske troškove, zašto nisu iskorištena sredstva za sufinanciranje opremanja poljoprivrednih škola, zašto nisu stvorene pretpostavke za povlačenje planiranog iznosa sredstava za mjere ruralnog razvoja, kada će biti isplaćena predujam poljoprivrednicima koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za potporu za 2019. godinu, zašto se ne isplaćuje ukupni iznos omotnice, zašto Prijedlogom nije planiran viši iznos sredstava za provođenje biosigurnosnih mjera, koje aktivnosti se provode u prevenciji afričke svinjske kuge i zašto su troškovi provođenja Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Republike Hrvatske prebačeni na držatelje i imatelje životinja, zašto se smanjuju iznosi predviđeni za deminimis potpore bila su neka od pitanja postavljenih u raspravi, Pozitivnim je u raspravi ocijenjen nastavak sufinanciranja troškova studenata iz područja agronomije, prehrambene tehnologije, nutricionizma i biotehnologije s područja pet slavonskih županija. Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori nije omogućio Hrvatskoj poljoprivrednoj komori pristup članovima Komore i naplatu članarina, pa je u raspravi istaknuto kako potpuno ukidanje financiranja Komore od strane Ministarstva poljoprivrede nije dobar prijedlog. Postavljen je i upit o značajnom smanjenju sredstava za uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda i smanjenju sredstava koja su u Proračunu RH za 2019. godinu osigurana za mjere razvoja konkurentnosti drvnog sektora, a što za drvnu industriju kao nosioca izvoza Republike Hrvatske nije dobro rješenje. U daljnjoj raspravi je upozoreno kako je Prijedlog u suprotnosti s Programom potpore proizvođačima šećerne repe za razdoblje 2019. – 2021.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanja potvrdio kako će u  2020. godini biti isplaćen najveći iznos potpore u okviru izravnih plaćanja od 2014. godine do sada, te kako je hrvatskim poljoprivrednicima osigurano dodatnih 26 milijuna eura za 2020. godinu korištenjem mehanizma fleksibilnosti. Poljoprivrednim proizvođačima na raspolaganju će biti 79,5 milijuna kuna više nego 2019, a u 2019. godini iz Jamstvenog fonda na raspolaganju je 2,19 milijardi kuna. Povećani iznosi sredstava za sudske postupke odnose se na naplatu sredstava vezanih uz sudske nagodbe u kojima je Ministarstvo poljoprivrede stranka u sudskom postupku. Zbog postupaka javne nabave, osobito u Mjerama 7 i 4 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i problema vezanih uz osiguranje financijskih sredstava dio projekata za koje su izdane odluke i potpisani ugovori neće se realizirati pa je i to utjecalo na smanjenje proračunskih stavki. Za financiranje opremanja srednjih poljoprivrednih škola moguće je koristiti i druge izvore financiranja, a Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 20 milijuna kuna za provođenje biosigurnosnih mjera kojima je obuhvaćeno 63 000 gospodarstava. Prijedlog izmjena i dopuna usmjeren je prema stvaranju mogućnosti za povlačenje sredstava iz fondova EU. Provedba deminimis potpora je kasnila, pa je pri izradi izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2019. godinu usvojena odluka prema kojoj se smanjuju sredstva za Nacionalni program potpore ovčarstvu i kozarstvu, Poticanje proizvođačkih organizacija, Nacionalnog programa za toplokrvne konje i pokriće troškova liječenja konja i Nacionalni program potpore sustavu „Krava-tele“. Izvor sredstava za podizanje konkurentnosti drvnog sektora su sredstva ostvarena na poziciji prenamjene šumskog zemljišta, no za 2019. nije bilo moguće osigurati viši iznos od 20 milijuna kuna. Predstavnik predlagatelja je kao mogući izvor sredstava za  podizanje konkurentnosti drvnog sektora naveo sredstva OKFŠ, te najavio izradu novog Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma iza izvršene radove u šumama, a kojim bi se dio sredstava preusmjerio i na podizanje konkurentnosti drvnog sektora.
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6  glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

                                PREDSJEDNIK  ODBORA
                                
                                         Tomislav Panenić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 5. studenoga 2019. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog Državnog proračuna zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Ukupno su u Državnom proračunu za 2020. godinu za Ministarstvo poljoprivrede planirana sredstva u iznosu od 7,414 milijardi kuna uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Poticanje poljoprivredne proizvodnje putem izravnih plaćanja radi osiguranja stabilnosti dohotka proizvođača najizdašnija je stavka ukupnog proračuna Ministarstva poljoprivrede s planiranom vrijednošću od 2.980.459.163 kn. Za proizvodnu 2020. godinu godišnja omotnica iznosi 382,6 milijuna eura, uz mogućnost prijenosa do 15% alokacije EAFRD u EAGF. U nastavku je predstavnik Ministarstva poljoprivrede pojasnio stavke Prijedloga.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili povećanje iznosa sredstava koji će poljoprivrednicima biti isplaćen za izravna plaćanja. Iz objektivnih razloga zbog kojih HPK nije u mogućnosti pristupiti svom članstvu i temeljem odredbi Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori naplatiti članarinu, članovi odbora upozorili su kako nije dobar prijedlog potpunog ukidanja sredstava za financiranje Komore. Pozitivnim nije ocijenjeno  smanjivanje sredstava predviđenih za deminimis potpore i razvoj stočarstva, kao ni potpuno ukidanje sredstava za opremanje srednjih poljoprivrednih škola. Upozoreno je i kako Prijedlog nije u skladu s Programom potpore za unaprjeđenje proizvodnog potencijala u sektoru mesnog govedarstva u sustavu krava-tele, unaprjeđenje uzgoja ovaca, koza te izvornih pasmina peradi za razdoblje od 2018. do 2020. i Programom potpore proizvođačima šećerne repe za razdoblje 2019. – 2021. Prijedlogom nije dovoljno vrednovan sektor Drvne industrije, a smanjenje sredstava za očuvanje šumskih genetskih resursa i pomoć privatnim šumoposjednicima negativno će se odraziti za gospodarenje šumama istaknuto je u raspravi. Postavljen je i upit o smanjenju sredstava na stavci Sustava nadzora potrošnje plinskog uja za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, Nacionalnom planu uzorkovanja hrane i Kontroli izravnih plaćanja

 Zbog limita koje je Ministarstvo poljoprivrede imalo u formiranju proračunskih stavki smanjeni su iznosi sredstava za deminimis potpore i sredstava za razvoj stočarstva odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede i istaknuo kako su prioriteti Ministarstva poljoprivrede usmjereni prema zajedničkoj poljoprivrednoj politici i učešću u izravnim plaćanjima. Ministarstvo poljoprivrede svjesno je limita i potreba pojedinih sektora, no na raspolaganju su i drugi izvori financiranja. Dio sredstava za privatne šumoposjednike moguće je osigurati i izmjenama Pravilnika o postupku ostvarivanja prava na sredstva iz naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma iza izvršene radove u šumama. Smanjenje sredstava na stavci Sustava nadzora potrošnje plinskog ulja vezano je uz skoro izdavanje poljoprivredne e-kartice. Zbog Uredbe o sigurnosti hrane potrebno je uskladiti planove monitoringa, pa se očekuje racionalizacija, a predviđeno je da se kroz postupak nabave ugovaraju poslovi za neke laboratorijske dijagnostike. Smanjenje sredstava na poziciji Kontrole izravnih plaćanja vezano je uz administrativno rasterećenje, ali i povećanje korištenja sredstava tehničke pomoći. Iz Jamstvenog fonda proizvođačima će za 2020. godinu na raspolaganju biti 2,56 milijardi kuna.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6  glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2021. I 2022. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

                                PREDSJEDNIK  ODBORA
                                
                                         Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 5. studenog 2019. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu i projekcijama za 2021. i 2022. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave,  većinom glasova (6  glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora

                                PREDSJEDNIK  ODBORA
                                
                                        Tomislav Panenić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 77. sjednici održanoj 5. studenog 2019. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2019. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave,  većinom glasova (6  glasova „za“, 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
    

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O  IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora

                                PREDSJEDNIK  ODBORA
                                
                                        Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici održanoj 18. listopada 2019. godine Prijedlog zakona o biljnom zdravstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. listopada 2019. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se predloženim aktom unaprijediti pravni okvir nacionalnog zakonodavstva  o biljnom zdravstvu i osigurati provedba Uredbe 2016/2031 Europskog parlamenta i Vijeća  o zaštitnim mjerama protiv organizama štetnih za bilje i izmjenama i stavljanju izvan snage uredbi vezanih uz navedenu Uredbu koja će se primjenjivati od 14. prosinca 2019. Dodatno se propisuju kriteriji za određivanje štetnih organizama za koje je potrebno donijeti mjere sprječavanja unošenja i širenja unutar Unije, provedba Uredbe, postupanja i zadaće nadležnih i stručnih tijela i stvara zakonska osnova za uvođenje upisnika specijaliziranih subjekata i sljedivost, upravni i inspekcijski nadzor, financiranje, naknade i odštete, kao i prekršajne odredbe i prijelazne i završne odredbe. U skladu s odredbama Uredbe propisuje se obveza informiranja i obavješćivanja javnosti o eventualnim štetama koje može prouzročiti pojava određenog karantenskog štetnika, a dodatno će se povećati broj premeta nadzora bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta.
Odbor je,bez rasprave, jednoglasno (7  glasova „za“ ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Prijedlog zakona o  biljnom zdravstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 76. sjednici održanoj 18. listopada 2019. godine Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. listopada 2019. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se predloženim aktom  osigurati provedba Uredbe 2019/1010 Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju obveza izvješćivanja u području zakonodavstva povezanog s okolišem i izmjenama uredbi vezanih uz predmetnu Uredbu, te je ovim Prijedlogom zakona izvršeno usklađivanje s odredbama Zakona o sustavu državne uprave.
Odbor je, bez rasprave, jednoglasno  (7  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

ZAKLJUČKA

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici održanoj 10. listopada 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. rujna 2019. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju obuhvaćeno uvođenje pojma „individualne vodoopskrbe“, dopunjuju se odredbe o obavještavanju stanovnika na individualnim sustavima vodoopskrbe, kao i odredbe koje se odnose na savjetovanje zahvaćenog stanovništva iz lokalne i individualne vodoopskrbe i obavještavanje putem mrežnih stranica Zavoda za javno zdravstvo u jedinicama područne (regionalne) samouprave, a s ciljem zaštite potrošača kroz obavještavanje stanovništva i davanje odgovarajućih savjeta. Nadalje, zbog usklađivanja se Direktivnom Vijeća 98/83/EZ jezično se dorađuje pojam „zdravstveno ispravne vode za ljudsku potrošnju“ i pojam „mjesto potrošnje“, te se dodatno dopunjuju odredbe u vezi s odgovornosti vlasnika unutarnje mreže u slučaju utvrđivanja odstupanja od parametara sukladnosti na mjestu potrošnje vode namijenjene za ljudsku potrošnju, koje su posljedica neprikladne unutarnje mreže ili njezinog lošeg održavanja.

Odnosi li se izmjena koja se predlaže člankom 2. Prijedloga zakona na potencijalnu jednokratnu ili potencijalnu kumulativnu opasnost, zanimalo je članove Odbora. Postavljen je i upit o odgovornosti vlasnika, odnosno korisnika unutarnje mreže u slučaju utvrđenih nesukladnosti. Članovi Odbora podsjetili su i na važnost monitoringa sustava vodoopskrbe, osiguranja dovoljnog iznosa sredstava za provođenje istog i dostupnost informacija o provedenom monitoringu krajnjim korisnicima.

Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako se članak 2. Prijedloga zakona odnosi na potencijalnu jednokratnu opasnost, a za utvrđene nesukladnosti odgovorna je grupa građana vlasnika, odnosno korisnika unutarnje mreže. Sukladno planovima monitoringa i osiguranim sredstvima razvidan je porast broja provedenih monitoringa, zaključila je predstavnica predlagatelja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg 

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 75. sjednici održanoj 10. listopada 2019. godine Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, aktom od 20. rujna 2019. godine.

Broj ukupno riješenih predmeta iz područja tržišnog natjecanja i nepoštenih trgovačkih praksi u 2018. godini je 688 predmeta, što predstavlja 6,7% rast broja riješenih predmeta u odnosu na broj predmeta koji je AZTN riješio u 2017. godini, uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja podsjetivši i na usporavanje postupaka prouzročeno kašnjenjem u postupku imenovanja članova Vijeća. AZTN je u 2018. godini proveo i okončao četiri sektorska istraživanja, a koja su bila vezana uz istraživanje tržišta distributivne trgovine na malo i veliko mješovitom robom u RH, istraživanje tržišta tiska u RH, istraživanje tržišta osiguranja u RH i istraživanje tržišta mlijeka i mliječnih proizvoda u RH u 2017. godini. Uz provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hanom predlagateljica ističe kako je od stupanja Zakona na snagu do kraja 2018. godine riješeno 82 predmeta, a do otpreme Izvješća u Hrvatski sabor AZTN okončala je i postupke koje je po služenoj dužnosti pokrenula protiv trgovaca i otkupljivača u kojima je utvrđeno nametanje nepoštenih trgovačkih praksi i izrekla propisane upravno-kaznene mjere, a isti će biti sastavni dio Izvješća o radu za 2019. godinu. Od međunarodnih aktivnosti AZTN-a predlagateljica je navela aktivnosti na donošenju Direktive ECN+ i suradnju s međunarodnim organizacijama, forumima i radnim skupinama.

Većina članova Odbora pozitivnim je ocijenila rad AZTN, a posebno u provedbi Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, no upozoreno je i na potrebu jačeg informiranja javnosti o aktivnostima i mjerama koje donosi AZTN. U raspravi je spomenut i problem vezan uz kartelno dogovaranje cijena.

Sveobuhvatna analiza svih ugovora između proizvođača i otkupljivača/distributera i donošenje odluka temeljem Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom rezultirali su usklađivanjem ugovora odgovorila je predstavnica predlagatelja podsjetivši kako su za moguće kartelno dogovaranje cijena potrebni čvrsti dokazi kako bi isto bilo sankcionirano.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 2 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg

Z A K LJ U Č K A

Prihvaća se Godišnje izvješće o radu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja za 2018. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2019. godine.

Važeći Zakon ne predstavlja odgovarajući normativni okvir za provedbu europskog zakonodavstva u području uvođenja GMO-a u okoliš ili za stavljanje na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja. Slijedom navedenog, dodatno će se razraditi postupanja vezana uz primjenu i uporabu GMO-a u svrhu znanstvenih istraživanja, procedure u svrhu uvođenja GMO-a u okoliš na pokusnim poljima, odobravanje primjene medicinskih proizvoda koji sadrže GMO, procedure stavljanja na tržište, ograničavanja i zabrane kultivacije, stavljanja na tržište GMO-a i proizvoda koji sadrže i/ili kombinacije GMO.a, sljedivost i označavanje, rukovanje, prijevoz i pakiranje GMO, gospodarenje otpadom, odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO. Uz navedeno utvrdit će se nadležna tijela i njihove ovlasti i obveze i propisati upravne mjere i prekršajne odredbe za provedbu Zakona. Dodatno će se uskladiti odredbe vezane uz ovlašćivanje i obveze službenih i nacionalnih laboratorija za GMO, unaprijedit će se sustav procjene rizika prilikom uvođenja GMO-a u okoliš, postupci prijave prvog stavljanja na tržište GMO-a i dodatno razraditi prekršajne odredbe, za pravne i fizičke osobe, sukladno vrsti počinjenja prekršaja, a vezano uz zaštitu ljudi, životinja i očuvanja okoliša Republike Hrvatske.

Hoće li donošenje novog Zakona o genetski modificiranim organizmima utjecati na službenu politiku sukladno kojoj se Republika Hrvatska deklarirala kao GMO free država  i kakova je razina osposobljenosti hrvatskih institucija i laboratorija vezano uz kontrolu prometa i uzgoja GMO zanimalo je članove Odbora. U raspravi je izražena i suzdržanost vezana uz odredbe članka 8. Prijedloga zakona, kojima je nadležnost za davanje odobrenja za ograničenu uporabu GMO dana tijelima državne uprave, a što bi moglo dovesti do zlouporaba. 

Odgovarajući na postavljeno pitanje predstavnica predlagatelja je podsjetila na odluku Europske komisije (2016. godina) sukladno kojoj je u Republici Hrvatskoj na snazi zabrana svih GMO. Laboratoriji su opremljeni i akreditirani, a iz ukupnog broja uzoraka izdvojeno je 6 uzoraka s udjelom manjim od 0,1% GMO, a što se može smatrati tehnološkom kontaminacijom. Zaključno je podsjetila kako u Republici Hrvatskoj nema uzgoja GMO, ali nije moguće potvrditi da se ne koriste proizvodi nastali genetskim inženjeringom. 

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o  genetski modificiranim organizmima;
2.    Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznijeti u raspravi prosljeđuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o genetski modificiranim organizmima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna2019. godine.

Odbor za poljoprivredu je, kao matično radno tijelo proveo raspravu o ovom i Prijedlogu zakona o izmjenama zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se izmjene predlažu s ciljem bržeg i kvalitetnijeg obavljanja poslova i usklađenja sa Zakonom o sustavu državne uprave, na način da poslove više neće obavljati uredi državne uprave u županijama, nego nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba.

U raspravi je upozoreno na dosadašnja neugodna iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu osigurana sredstva za pokriće troškova osobnih dohodaka uposlenika, te je zatraženo obrazloženje o izvoru financiranja ovih troškova.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ŠUMSKOM REPRODUKCIJSKOM MATERIJALU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor je, kao matično radno tijelo, proveo objedinjenu raspravu o ovom i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će poslove vezane za poljoprivredno zemljište koje su obavljali nadležni državni uredi u županijama prema ovom Zakonu obavljat nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na poljoprivredu, te se time Zakon o poljoprivrednom zemljištu usklađuje s novim Zakonom o sustavu državne uprave.

U raspravi je upozoreno na dosadašnja neugodna iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu osigurana sredstva za pokriće troškova osobnih dohodaka uposlenika, te je zatraženo obrazloženje o izvoru financiranja ovih troškova.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. rujna 2019. godine.

Odbor za poljoprivredu je, kao matično radno tijelo proveo objedinjenu raspravu o ovom i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se s obzirom na to da je određene poslove državne uprave moguće povjeriti jedinicama područne (regionalne) uprave potrebno izmijeniti odredbe Zakona o šumama, na način da te poslove više ne obavljaju uredi državne uprave u županijama nego nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba. Također, predloženim Zakonom usklađuju se odredbe vezano uz ukidanje podjele na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave.

U raspravi je upozoreno na dosadašnja neugodna iskustva kojima su se prenosile ovlasti na tijela regionalne samouprave, a nisu osigurana sredstva za pokriće troškova osobnih dohodaka uposlenika, te je zatraženo obrazloženje o izvoru financiranja ovih troškova.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA        
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Miro Bulj, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 28. lipnja 2019. godine.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nisu zaštitile poljoprivredno zemljište, te kako je cilj ovog Prijedloga zakona onemogućavanje prodaje poljoprivrednog zemljišta stranim fizičkim i pravnim osobama, zadržavanje istog u hrvatskom vlasništvu, a sve s namjerom osiguravanja razvoja malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstva. Predlagatelj je podsjetio na primjer Republike Mađarske koja je, nevezano uz obveze koje proizlaze iz članstva u Europskoj Uniji, svjesno kršeći obveze pristupnog ugovora zakonom zabranila prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima.

Prijedlog zakona u suprotnosti je s zakonodavnim okvirima Europske unije i odredbama Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU upozorio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je ograničenje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj za vrijeme trajanja moratorija na prodaju zemlje strancima, a dodatna zaštita regulirana je utvrđenim pravom prvenstva u postupku dobivanja prava na raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Predstavnik Vlade Republike Hrvatske je, vezano uz postupak Republike Mađarske kojim je zabranjena prodaja zemlje strancima istaknuo kako je Europska Komisija pokrenula postupak protiv Republike Mađarske vezano uz navedeni Zakon. 

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru usvajanje slijedećeg zaključka 

Ne prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine, temeljem prijedloga trećine članova Odbora za poljoprivredu, Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja Vlade Republike Hrvatske u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo 20 zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 12. lipnja 2019. godine.

Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Interpelaciji o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja Vlade Republike Hrvatske u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima.

Uvodno je predstavnik predlagatelja izrazio nezadovoljstvo zbog neuključivanja Interpelacije u Dnevni red ovotjedne rasprave na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora. Interpelacija je pokrenuta kako bi se Hrvatski sabor izvijestio o: aktivnostima koje Ministarstvo poljoprivrede provodi vezano uz produljenje moratorija na prodaju zemlje strancima, dosadašnjoj provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te kako bi se ubrzale procedure davanja suglasnosti na programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i raspisali natječaji za raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem. Predlagatelj je u svojoj raspravi podsjetio na pad proizvodnje većine poljoprivrednih kultura, prekomjeran uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda i veliki pritisak poljoprivrednih proizvođača na jedinice lokalne samouprave vezan uz raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem.

Ministarstvo poljoprivrede održalo je sredinom ove godine sastanak s DG FISMA, te su raspravljeni svi aspekti predaje zahtjeva za produženje moratorija na prodaju zemlje strancima istaknuo je predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Nastavno na isti Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je zahtjev koji će u narednim tjednima biti upućen u Europsku Komisiju. Kao opravdane razloge za produljenje moratorija Ministarstvo poljoprivrede u svom zahtjevu navodi: moguć poremećaj na tržištu poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj u slučaju neproduljenja moratorija (vezano uz značajne razlike u cijenama poljoprivrednog zemljišta u odnosu na druge države članice EU), kupovnu moć i prosječne neto i bruto plaće u Republici Hrvatskoj, trenutno stanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj, probleme vezane uz uređenje vlasničkih prava, pravo na povrat poljoprivrednog zemljišta bivšim vlasnicima, aspekt komasacije i minski sumnjive površine. Zaključno je predstavnik Ministarstva poljoprivrede podsjetio na praksu drugih država članica koje su zahtjev za produljenje moratorija na prodaju zemlje strancima podnosile Europskoj komisiji 3 – 4 mjeseca prije isteka moratorija, a svim državama članicama  koje su podijele zahtjev za produljenjem moratorija isti je i odobren.

U raspravi je većina članova Odbora prihvatila obrazloženje predstavnika Ministarstva poljoprivrede, no upozoreno je na sporu dinamiku u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem. U daljnjoj raspravi upozoreno je na problem korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta posredstvom tvrtki registriranih u Republici Hrvatskoj, a čiji vlasnici su strane pravne osobe. Dio članova Odbora podsjetio je i na zakonsko propisivanje zabrane prodaje zemlje strancima u Republici Mađarskoj, ali i na potrebu osnaživanja, podizanja konkurentnosti  hrvatskih poljoprivrednih proizvođača kako bi im se u budućem vremenu osigurala dostupnost poljoprivrednom zemljištu. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

Odbija se interpelacija o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja Vlade Republike Hrvatske u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima koju je predložilo 20 zastupnika u Hrvatskom saboru

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 17. lipnja 2019. godine.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Prijedlogom želi jasno urediti ustavno-pravni okvir za prava korištenja vode za ljudsku potrošnju na način da se Ustavom zaštiti pravo na vodu za ljudsku potrošnju, a prirodna izvorišta vode, vodne građevine i vodoopskrbni sustavi postanu javno dobro kojim upravlja Republika Hrvatska na neprofitnoj osnovi preko jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ovlaštenih pravnih osoba. 

Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske jer je važećim ustavnim normama o pravu na život (čl. 21. Ustava RH) i pravu na zdrav život (članak 70. Ustava RH) obuhvaćeno i pravo na pristup vodi za ljudsku potrošnju istaknuo je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Uz navedeno, člankom 52. Ustava propisano je kako vode imaju osobitu zaštitu. Zaštita voda, način korištenja voda za razne namjene pa tako i za javnu vodoopskrbu, upravljanje vodnim uslugama, zaštita od privatizacije vodnih resursa i vodnih usluga kao i druga pitanja uređena su  Zakonom o vodama, Zakonom o vodnim uslugama i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Osiguranje obavljanja vodnih usluga u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, koje su dužne, posredstvom javnih isporučitelja vodnih usluga čiji su osnivači i udjeličari, osigurati pružanje tih usluga na uslužnom području. Izvjesno je da bi u slučaju konstitucionalizacije prava na vodu za ljudsku potrošnju moglo doći i do zlouporaba tog prava, pa bi na osnovu nekritičkog tumačenja ustavnog prava na vodu moglo doći do neplaćanja preuzetih vodnih usluga, odnosno prava neplatiša vodnih usluga mogla bi prevladati nad pravima korisnika koji uredno podmiruju svoje obveze. Republika Hrvatska spada u red zemalja s visokom razinom pristupa vodnoj usluzi javne vodoopskrbe. 94% ukupnog stanovništva u Republici Hrvatskoj ima mogućnost priključenja na sustav javne vodoopskrbe s tendencijom daljnjeg rasta do potpune opskrbljenosti. Uz navedeno postojeći pravni okvir koji uređuje vode i vodne usluge onemogućava bilo kakav oblik privatizacije u sektoru vodnih usluga i zaštitu izvorišta vode za ljudsku potrošnju kroz status javnog vodnog dobra. Vezano uz neprofitnost upravljanja vodnim uslugama javni isporučitelji vodnih usluga dobit ostvarenu u obavljanju djelatnosti, sukladno Zakonu o vodnim uslugama mogu isključivo koristiti za obavljanje i razvoj djelatnosti vodnih usluga. Postojeći ustavni okvir, prema kojem su vode od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu, kao i zakonodavni okvir štite vode kao opće dobro, vodne građevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju kao javno dobro, a pružanje vodnih usluga kao javnu službu i djelatnost od općeg interesa.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (5  glasova „za“ i 4  glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeći zaključak

Ne podupire se donošenje Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 73. sjednici održanoj 19. srpnja  2019. godine Prijedlog za iskazivanje povjerenja mr.sc. Mariji Vučković, za obavljanje dužnosti ministrice poljoprivrede, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio predsjednik Vlade Republike Hrvatske, aktom od 17. srpnja 2019. godine.

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno članku 119. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.

Govoreći o provedbi Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2020 Marija Vučković je istaknula kako je ukupno ugovoreno 70%, a isplaćeno 40% raspoloživih sredstava. Primjetan je trend rasta korištenja sredstava iz Operativnog programa za ribarstvo i pomorstvo. Podsjetila je na donošenje 14 zakona i niza provedbenih akata te je uz već planirane aktivnosti Ministarstva poljoprivrede posebno istaknula i rad na iskorištenju ukupne alokacije iz Programa ruralnog razvoja RH 2014 – 2020 i Operativnog programa za ribarstvo i pomorstvo, poboljšanje uvjeta za rad prerađivačke industrije, izradu Strategije poljoprivrede Republike Hrvatske, intenziviranje aktivnosti vezanih uz raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, izradu zajedničke izvještajne upravljačke platforme koja će na jednom mjestu okupiti sve podatke vezane uz poljoprivredu, te rad na strateškim dokumentima za novo programsko razdoblje. Kako 1. srpnja 2020. godine istječe prijelazno razdoblje za ograničenje mogućnosti stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta za strance Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je aktivnosti vezane uz pripremu zahtjeva za produljenje prijelaznog razdoblja.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnom ocijenili dosadašnju suradnju državne tajnice Marije Vučković s Odborom za poljoprivredu. Podsjetili su na probleme s kojima se susreću jedinice lokalne samouprave vezano uz proceduru odobravanja Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i usporenu dinamiku raspolaganja, ali i posljedice prijenosa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljišta s Agrokor grupe na Fortenova grupu, a što rezultira i prodajom ovog zemljišta u nekim jedinicama lokalne samouprave. Neovisno o rastu poticaja za poljoprivrednu proizvodnju zbog nepostojanja strategije razvoja poljoprivrede veći dio hrvatskih poljoprivrednika teško plasira svoje proizvode na hrvatsko tržište, a što utječe i na njihovu konkurentnost istaknuto je u raspravi. Ekspanzija unosa/uvoza mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i ostalih poljoprivrednih proizvoda rezultirala je slabom dostupnošću domaćih proizvoda na hrvatskom tržištu, pa je potrebno raditi na stvaranju uvjeta za njihovo tržišno pozicioniranje. Kako Republika Hrvatska u nekim vrstama proizvodnje nije samodostatna (posebno se to odnosi na sektor mljekarstva i govedarstva) potrebno je podići nivo poljoprivredne proizvodnje istaknuto je u raspravi.  Pri izradi Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske u obzir je potrebno uzeti teritorijalne različitosti, a po uzoru na druge države članice potrebno je žurno pristupiti izgradnji sustav otkupa domaćih poljoprivrednih proizvoda i podizanja stupnja korištenja ovih proizvoda u javnim ustanovama. U raspravi je upozoreno i na važnost jačanja sektora slatkovodnog ribarstva, šumarstva i stvaranja uvjeta održivosti ruralnih područja. Veći dio članova Odbora pozvao je, zbog financijskog opterećenja koje odredbe Zakona o zaštiti životinja stvaraju jedinicama lokalne samouprave na preispitivanje i procjenu učinaka provedbe Zakona o zaštiti životinja. Postavljen je i upit o planiranim aktivnostima na raspisivanju natječaja za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.

Odgovarajući na pitanja predlagatelj je istaknuo kako je obujam ukupne poljoprivredne proizvodnje u  2018. godini za 5% veći u odnosu na 2017. godinu, smanjen je trend unosa svih vrsta mesa, a po broju mladih poljoprivrednika nositelja poljoprivrednih gospodarstava Republika Hrvatska prednjači u Europskoj Uniji, a što je i pokazatelj rada Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva poljoprivrede u protekle tri godine. Vezano uz predloženu Interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske radi nečinjenja Vlade Republike Hrvatske u vezi produljenja moratorija na prodaju zemlje strancima predlagatelj ističe kako su, u skladu s Prilogom 5. Ugovora o pristupanju, prvi rokovi u kojima Republika Hrvatska može komunicirati svoje zahtjeve prema Europskoj Komisiji  počeli teći 1. srpnja ove godine, te kako Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede aktivno rade na pripremi obrazloženja za produljenje roka zabrane raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem strancima. Prijenos svih oblika raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem s Agrokor grupe na Forte nova grupu provodi se u skladu s odredbama važećeg zakona, nedoumice su u postupku rješavanja, a predlagatelj je posebno istaknuo podmirenje svih obveza koje je Agrokor grupa imala prema obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. 

Druge države članice Europske unije, podnosile su zahtjeve za produljenje prijelaznog razdoblja  za ograničenje prava stjecanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta za strance 4 – 6 mjeseci prije isteka prijelaznog roka. Uz navedeno dokazi kojima se potkrepljuje ovaj zahtjev moraju biti utemeljeni na kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima tekuće godine, pa se slijedom navedenog, aktivnosti Ministarstva poljoprivrede planiraju pravovremeno istaknula je Vučković.

Ministarstvo poljoprivrede je, s ciljem ubrzavanja procedura usvajanja Programa raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i ubrzavanja izdavanja potrebnih dokumenata održalo dodatne konzultacije s Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama. Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo je probleme u sektoru govedarstva, te se kroz provedbu Programa za obnovu proizvodnog potencijala u govedarstvu radi na jačanju sektora govedarstva istaknula je Vučković najavivši i aktivnosti na raspisivanju natječaja za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina.
Potpore za sektor slatkovodnog ribarstva su povećane, a rezultati istog bit će vidljivi u narednim godinama. Teritorijalna dimenzija uključena je u projektni zadatak izrade Strategije razvoja poljoprivrede Republike Hrvatske, a povećanjem konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje i poljoprivrednih proizvođača utjecat će se na smanjenje uvoza zaključila je Vučković podsjetivši na obveze koje je Republika Hrvatska preuzela Ugovorom o pristupanju Europskoj Uniji, osobito u odnosu na slobodno kretanje roba. 

Nakon provedene rasprave Odbor većinom glasova (6 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) podržava donošenje Odluke o iskazivanju povjerenja mr.sc. Mariji Vučković za obavljanje dužnosti ministrice poljoprivrede.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 72. sjednici održanoj 4. srpnja 2019. godine Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“ br. 20/18.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Tomislav Žagar, zastupnik u Hrvatskom saboru, aktom od 7. lipnja 2019. godine.
    
Uvodno obrazloženje iznio je predlagatelj, Tomislav Žagar, te je kao razlog zbog kojeg predlaže  davanje vjerodostojnog tumačenja naveo nedoumice i razlike u postupanju u primjeni zakonskih odredbi u postupku donošenja Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske vezane uz primjenu odredbi članka 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Nedoumice su vezane uz usvajanje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koje donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno za Grad zagreb Gradske skupštine Grada Zagreba za svoje područje uz suglasnost Ministarstva. Predlagatelj navodi kako nije jasno treba li vijeće usvojiti Program prije dostave Programa s popratnom dokumentacijom na prethodnu suglasnost županije i suglasnost Ministarstva, čime bi Odluka o usvajanju Programa bila dio te popratne dokumentacije ili će vijeće na svojoj sjednici donijeti Program, a nakon zaprimanja prethodne suglasnosti županije i suglasnosti Ministarstva u rokovima iz stavka 10. i 11. članka 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. 

Predlagatelj predlaže tekst vjerodostojnog tumačenja: „U dvojbi o tijeku postupka donošenja Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program) razvidno je kako Program donosi općinsko odnosno gradsko vijeće na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika uz prethodno zaprimljeno odnosno dobiveno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno za Grad Zagreb Gradske skupštine Grada Zagreba za svoje područje uz suglasnost Ministarstva.“
     
U raspravi je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula kako Ministarstvo ne podupire prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja te smatraju da su jedinicama lokalne samouprave dali dostatnu uputu na osnovu koje su jedinice lokalne samouprave postupale. Uz navedeno predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula je kako se u stavcima 9. i 12. članka 29. govori o Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a ne o Prijedlogu programa, te da je time jasno da isti mora biti prethodno usvojen od strane vijeća.
    
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja članka 29. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/19)  nije osnovan. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine Prijedlog zakona o popisu poljoprivrede 2020., s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. svibnja 2019. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako Popis poljoprivrede predstavlja   opsežno statističko istraživanje čiji je cilj dobivanje što preciznijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi (gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, stočnom fondu i objektima za smještaj životinja i gospodarenje stajskim gnojem, navodnjavanju, radnoj snazi u poljoprivredi, dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu, prodaji poljoprivrednih proizvoda, mjerama potpore ruralnom razvoju te o prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša) i utvrđivanje važnosti te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Uredbom o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava (EU) zahtijevaju se podaci koje države članice trebaju obuhvatiti, a kojom će biti obuhvaćeno  98% ukupno korištenje poljoprivredne površine (bez povrtnjaka) i 98% stočnih jedinica.

Statistikom će biti obuhvaćene površine korištene za poljoprivrednu proizvodnju, a Zakonom će se definirati nacionalni pragovi i odrediti sadržaj popisa poljoprivrede, popisne jedinice, te prikupljanje podataka, prava i obveze sudionika popisa, organizacija i provedba Popisa poljoprivrede, financiranje i ostala pitanja važna za provedbu. Provođenje Popisa poljoprivrede predlaže se u razdoblju od  1. – 30. lipnja 2020., a podaci će se prikupljati neposredno od OPG-a, poslovnih subjekata i iz administrativnih izvora podataka. Prvi rezultati Popisa poljoprivrede očekuju se do studenog 2020., a detaljni podatci trebali bi biti poznati do 31. prosinca 2021. godine. Sredstva za provedbu Zakona osiguravaju se u Državnom proračunu u ukupnom iznosu od od 34.153.598,00 kuna. 

U raspravi je postavljen upit o korištenju podataka prikupljenih za potrebe Popisa poljoprivrede 2020. u pripremi strateških dokumenata za naredno programsko razdoblje. Postavljen je upit o pravima i obvezama jedinica lokalne samouprave koje su, temeljem odredbe članka 19. stavka (2) Konačnog prijedloga zakona dužne na zahtjev Zavoda i bez naknade omogućiti prostor te korištenje opreme i drugih sredstava potrebnih za provedbu aktivnosti Popisa poljoprivrede. Vezano uz odredbu članka 7. Konačnog prijedloga zakona postavljen je upit o opravdanosti korištenja izraza „službena tajna“, a uzimajući u obzir odredbu članka 32. Zakona o tajnosti podataka. Upozoreno je i na problem neriješenih vlasničkih odnosa i moguć nesrazmjer koji će se pojaviti između ovako prikupljenih podataka i podataka kojima raspolaže Agencija za plaćanja u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnom razvoju. Uzimajući u obzir Zakonom propisane naknade za sudionike Popisa poljoprivrede 2020. i ostale troškove postavljen je upit o opravdanosti i strukturi troškova za provedbu Popisa poljoprivrede 2020.

Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako su prostori jedinica lokalne samouprave javna dobra, te kako je i drugim propisima definirano njihovo korištenje, te isto ne predviđa financijsko terećenje jedinica lokalne samouprave. Izraz „službena tajna“ korišten je u skladu s odredbom članka 59. Zakona o službenoj statistici.  Podaci prikupljeni Popisom poljoprivrede 2020. koristit će se za izradu strateških dokumenata. Uz moguć nesrazmjer podataka o površini poljoprivrednog zemljišta predlagateljica ističe kako treba težiti zakonitom korištenju zemljišta, no još uvijek postoji potreba za prilagodbu iako se rokovi za usklađivanje produžuju, a najveći problem je na području Jadranske Hrvatske. Uz naknade sudionicima Popisa poljoprivrede predviđenim iznosom pokrit će se i materijalni troškovi, troškovi energije, nabavke opreme i druge naknade, pa predlagateljica ističe kako je procjena troškova u realnim okvirima.
Nakon provedene rasprave Odbor je  jednoglasno (9  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POPISU POLJOPRIVREDE 2020.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2019. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Konačnom prijedlogu zakona o vodama i Konačnom prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Tekstom Konačnog prijedloga zakona obuhvaćena je izmjena odredbe vezane uz uvođenje naknade za razvoj, pa javni isporučitelj vodnih usluga može izabrati hoće li naknadu za razvoj uvesti u jednakoj visini ili u različitim visinama na uslužnom području. Naknada za razvoj u različitim visinama na uslužnom području uvodi se sa tri sastavnice i to: zajednički dio naknade za razvoj, posebni dio naknade za razvoj i solidarni dio naknade za razvoj.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6 glasova „za“ i  3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1.    Podržava se donošenje Zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva;
2.    Temeljem  odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o vodama, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Konačnom prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2019. godine.
    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o vodama, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i Konačnom prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 
    Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je tekst Konačnog prijedloga zakona nomotehnički uređen, a temeljem primjedbi Odbora za poljoprivredu članak 110. uređen je na način kojim zabrana eksploatacije šljunka i pijeska postaje iznimka i odnosi se na neobnovljiva ležišta. Uz navedeno jasnije su podijeljene nadležnosti u upravljanju vodnim dobrom i dorađene odredbe članka 240. koje se odnose na održavanje građevina za navodnjavanje.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova ( 6  glasova „za“ i 3  glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1.    Podržava se donošenje Zakona o vodama;
2.    Temeljem  odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o vodama, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Konačnom prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 71. sjednici održanoj 5. lipnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o vodnim uslugama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2019. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Konačnom prijedlogu zakona o vodama i Konačnom prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je dio primjedbi iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona predlagatelj prihvatio te je jasnije definiran početak korištenja vodnih usluga, nadležnost nad donošenjem pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i pravilnika o radu dana je u nadležnost Upravi, a ne skupštini društva kako je bilo predloženo člankom 23. Prijedloga zakona. Uz navedeno rok za provedbu pripajanja produžen je sa 90 dana na šest mjeseci od dana stupanja na snagu Uredbe o uslužnim područjima, te je sukladno primjedbi Odbora za poljoprivredu za uspostavljanje uslužnog područja iznimno ostavljena mogućnost uspostavljanja uslužnog područja na sadašnjem uslužnom području pri isporuci vode za ljudsku potrošnju u količini od 800.000 do 1.000.000 m3 godišnje uz zadovoljavanje kriterija priuštivosti sadašnje i buduće cijene vode.

U raspravi je, uzimajući u obzir planirane i investicije koje su tijeku upozoreno kako je mogućnost uspostavljanja uslužnih područja trebalo planirati u skladu s investicijama koje će svojom provedbom dovesti do povećanja potencijala potrošnje vode. Uz navedeno je izražen i prijedlog da se člankom 88. propiše rok do tri godine za uslužna područja koja nemaju potpuno izgrađenu mrežu ili da se ograničenje spusti na isporuku od 700.000 m3. Postavljen je i upit o načinima rješavanja problema koji bi se mogli pojaviti preklapanjem uslužnih područja unutar pojedinih općina, kao i utjecaju koji bi provedba odredbi ovog Zakona mogla imati na trgovačka društva koja provode nacionalne ili europske projekte. Postavljen je i upit hoće li naplata zahvaćene, a ne isporučene količine vode utjecati na porast cijena vode za krajnje potrošače.
Intencija je predlagatelja je izgradnja svih vodnih građevina na području Republike Hrvatske i osiguranje univerzalnog pristupa vodi. Smanjenjem količine vode za ljudsku potrošnju predložene za uspostavljanje uslužnog područja odgodila bi se provedba reforme planirane provedbom ovog Zakona, a priuštivost cijene direktno je vezana uz veličinu uslužnog područja.  Preklapanje uslužnih područja na području jedne općine neće predstavljati problem jer su vodne građevine u vlasništvu pojedinog isporučitelja, pa iste nije moguće otuđiti. Vezano uz provedbu europskih projekata koji su u tijeku predlagateljica ističe kako je u pripremi zakona kontaktirana Europska Komisija, te će po stupanju Zakona na snagu biti potrebno izvijestiti upravljačko tijelo o promjeni korisnika sredstava.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (5 glasova „za“ i  4 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1.    Podržava se donošenje Zakona o  vodnim uslugama;
2.    Temeljem  odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o vodama, Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Konačnom prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 69. sjednici održanoj 29. svibnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. svibnja 2019. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako su u odnosu na Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, temeljem primjedbi Odbora za poljoprivredu vezanih uz potrebu reguliranja djelatnosti tradicijskog ribolova Konačnim prijedlogom zakona definirani tradicijski ribolovni alati, oprema i metode kao posebna skupina ribolovnih alata na temelju povlastice za gospodarski ribolov, a za stjecanje dobiti, kulturološke i etnološke promocije te razvoja turističke i uslužne djelatnosti. Nadalje, jasnije je definirana mogućnost obavljanja ribolova u inundacijskim područjima i definirana ovlast ministra na podzakonsko propisivanje ribičkih dozvola s važenjem za pojedine ribolovne vode, više ribolovnih zona ili ribolovnih područja. Uspostava elektroničke baze podataka pridonijeti će transparentnosti i omogućiti nadzor raspolaganja ribljim fondom, a predlagatelj je prihvatio prijedlog za evidenciju ulova u prijelaznom razdoblju putem obrazaca koji će se koristiti do siječnja 2021. godine, a nakon kojeg razdoblja bi trebala biti uspostavljena elektronička baza.U raspravi koja je uslijedila istaknute su primjedbe vezane uz nepropisivanje obveze polaganja ribičkog ispita za korisnike dnevne i višednevne ribičke dozvole, a čime se u neravnopravan položaj dovode korisnici godišnje ribičke dozvole. Istaknut je i prijedlog prema kojemu bi, po uzoru na odredbe Zakona o lovstvu, ovlast propisivanja izgleda obrasca iskaznice, značke i odore ribočuvara trebala biti u nadležnosti ministra, a ne Saveza, kako je to predloženo. Istaknuta je bojazan vezana uz prijedlog sustava „ulovi i plati“, kao oblika sportskog ribolova u kojem se zadržani ulov naplaćuje i upozoreno na mogućnost zlouporabe istog. 

Uzimajući u obzir nadležnosti koje se, temeljem odredbi predloženog Zakona prenose na županije u raspravi je upozoreno na važnost informiranja i edukacije predstavnika regionalne samouprave o njihovim obvezama i pravima. Vezano uz odredbe članka 56. Konačnog prijedloga zakona kojim se regulira inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona u raspravi je upozoreno na nužnost jasnijeg zakonskog propisivanja nadležnosti provoditelja inspekcijskog nadzora  jer bi nedefiniranje istih moglo rezultirati usporavanjem provedbe odredbi Zakona zbog sukoba nadležnosti.

Odgovarajući na pitanja predstavnica predlagatelja ističe kako su Hrvatskom športsko ribolovnom savezu dane javne ovlasti, a ribočuvari su dio Hrvatskog športsko ribolovnog saveza, nemaju ovlast nad provedbom inspekcijskog nadzora, pa iz navedenog proizlazi i ovlast  Saveza za propisivanje izgleda obrasca iskaznice, značke i odore ribočuvara. Predlagatelj je stajališta kako će sustav „ulovi i plati“ poticajno utjecati na ribiče i smanjiti obujam postojećeg  „crnog tržišta“. Korisnici dnevne i višednevne ribičke dozvole manje su prisutni na vodama, a nepostojanje obveze polaganja ribičkog ispita kod korištenja dnevne i višednevne ribičke dozvole praksa je i drugih država u okruženju, iako više od 80% ribiča u Republici Hrvatskoj ima položen ribički ispit. Važeći ugovori o dodjeli ribolovnih prava trenutno ograničavaju mogućnost izdavanja jedinstvenih županijskih dozvola, no intencija predlagatelja je okrupnjavanje ovlaštenika ribolovnih prava u budućnosti, a što se i propisuje odredbama Konačnog prijedloga zakona. Uz odredbe članka 56. Konačnog prijedloga zakona koji se odnose na inspekcijski nadzor predlagateljica ističe kako će inspektori provoditi poslove inspekcijskog nadzora nad provedbom odredbi Zakona nakon završenog programa obuke i ishodovanja ovlaštenja/uvjerenja o osposobljenosti za navedene poslove čime se isključuje mogućnost sukoba nadležnosti u inspekcijskom nadzoru nad provedbom odredbi Zakona i propisa donesenih na temelju njega.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (4  glasa „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O  SLATKOVODNOM RIBARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 68. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2018) 390, koje je predsjedniku Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 12. ožujka 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2018) 390, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku  i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/19-07/93, Urbroj:50301-23/22-19-3 na sjednici održanoj 19. veljače 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknuvši kako bi provedba Uredbe trebala rezultirati pojednostavljenjem financiranja iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo. Sukladno prijedlogu Programe će izrađivati države članice, a odobravat će ih Europska komisija koja će provoditi godišnji pregled ostvarenja temeljem godišnjih izvješća DČ i uspostaviti okvir za praćenje i ocjenjivanje. Republika Hrvatska podupire pojednostavljenje predstavljeno Uredbom no neprihvatljivim drži predloženo ograničenje u načinu provedbe i dodjele potpore za akvakulturu i prerađivačku industriju za velike proizvođače,  a za predložene aktivnosti vezane uz prestanak ribolovne aktivnosti smatra kako su iste u suprotnosti sa politikom i ciljevima očuvanja resursa i nisu u obzir uzele sve karakteristike ribolova (osobito uzimajući u obzir karakteristike ribolova u RH). Uz navedeno Republika Hrvatska drži da je u dijelu upravljanja ribolovnim kapacitetom i održivim ribolovom nužno omogućiti dodjelu potpore za otkup alata unutar povlastice, a broj ribolovnih dana  koji moraju biti ostvareni za dobivanje potpore nije prihvatljiv za segment malog priobalnog ribolova za Republici Hrvatskoj.

Odbor za poljoprivredu je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8  glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor za poljoprivredu podržava Stajalište Republike Hrvatske o   Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2018) 390

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je dr,sc. Josip Križanić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                 
dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 68. sjednici održanoj 11. travnja 2019. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EZ) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva COM (2018) 368, koje je predsjedniku Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 12. ožujka 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EZ) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva COM (2018) 368, Koordinacija za vanjsku i europsku politiku  i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/19-07/93, Urbroj:50301-23/22-19-3 na sjednici održanoj 19. veljače 2019. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknuvši kako je  postojeći sustav za kontrolu ribarstva uspostavljen prije reformirane Zajedničke ribarstvene politike, pa s istom nije usklađen. Uz navedeno sustav je zastario i temelji se na dokumentima u papirnatom obliku. Utvrđen je i nedostatak mjera za kontrolu odredaba reformiranog ZRP, ali i složenost zakonodavnog okvira, nejasnoća zakonodavnih odredaba, neodgovarajuće odredbe o podacima u ribarstvu, nedovoljan odvraćajući učinak pravila o izvršenju, pa se Prijedlogom uredbe predlaže poboljšanje zbog modernizacije i pojednostavljenje načina praćenja i pridržavanja pravila o ribolovu u EU (održivo upravljanje ribama EU i održivost ribolovnog sektora i zaštita navika ribara). 
Republika Hrvatska podržava izmjene Uredbe i ističe rezervu vezanu uz uvođenje obveze postavljanja video nadzora radi kontrole obveze iskrcaja (članak 25), a koji zbog karakteristika mediteranskog ribolova Republika Hrvatska smatra neizvedivim, te za isto očekuje dodatna pojašnjenja. Uz navedeno Republika Hrvatska predlaže da se obveza dostave podataka elektroničkim putem uvede postepeno – segment po segment flote, ovisno o duljini plovila jer bi u protivnom  istovremena obveza dostave podataka, za flotu koja trenutno ne dostavlja podatke elektroničkim putem, predstavljala veliko opterećenje za administraciju i ribare.

Odbor za poljoprivredu je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno (8 glasova „za“) utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor za poljoprivredu podržava Stajalište Republike Hrvatske o   Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 i o izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 1967/2006, (EZ) br. 1005/2008 i Uredbe (EZ) 2016/1139 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu kontrole ribarstva COM (2018) 368

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je dr.sc. Josip Križanić, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                 
dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine Prijedlog zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2019. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o vodama, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i Prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se ovaj akt predlaže zbog istovremenog donošenja Zakona o vodnim uslugama u koji se, u cilju uređivanja svih pitanja vezanih uz djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje u jedinstvenom propisu, prenosi i značajan dio odredbi iz postojećeg Zakona o vodama vezanih uz djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Uzevši u obzir navedeno bilo je potrebno međusobno uskladiti nacrte prijedloga navedenih zakona, te istovremeno na jedinstven i nedvojben način urediti sva pitanja iz djelokruga voda i upravljanja vodama, ali i osigurati horizontalnu usklađenost sa Zakonom o državnom inspektoratu. 

U raspravi je istaknuto kako izričita zabrana korištenja eksploatacije šljunka iz pijeska propisana člankom 110. Prijedloga zakona nije dobro rješenje, te kako je Zakonom bilo potrebno predvidjeti mogućnost eksploatacije šljunka i pijeska uz prethodno utvrđene i zakonom propisane uvijete, a koje je potrebno usuglasiti s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6 glasova „za“ i 3  glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o vodama;
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti tijekom rasprave o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o vodama;
3. Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o vodama, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2019. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Prijedlogu zakona o vodama i Prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Donošenjem ovoga Nacrta prijedloga zakona osigurat će se usklađenost sa Zakonom o vodnim uslugama i Zakonom o vodama u dijelu uređivanja naknade za razvoj i naknade za melioracijsku odvodnju i usklađenje sa Zakonom o Državnom inspektoratu uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja. Prijedlogom se detaljnije uređuje upravljanje i financiranje građevina za detaljnu melioracijsku odvodnju, nadležnost donošenja odluka o naknadi za razvoj i namjena korištenja prikupljenih sredstava i namjena naknade sredstava koja pripadaju jedinici lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva;
2. Temeljem  odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o vodama, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 67. sjednici održanoj 3. travnja 2019. godine Prijedlog zakona o vodnim uslugama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. ožujka 2019. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, Prijedlogu zakona o vodama i Prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Ovim se Prijedlogom Zakona stvaraju pretpostavke za integriranje javnih isporučitelja vodnih usluga s ciljem postizanja učinkovitosti i ekonomičnosti njihovog poslovanja uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja. Predloženim uspostavljanjem jednog isporučitelja na uslužnom području, a čiji osnivači su jedinice lokalne samouprave na uslužnom području postići će se samoodrživost, financijska stabilnost i učinkovitost isporučitelja, omogućiti nastavak investicijskog ciklusa i planirati nova ulaganja. Prijedlogom se stvaraju pretpostavke za ujednačavanje cijene vode na uslužnom području i osigurava uspostava sveobuhvatne ekonomske regulacije cijene vode putem Vijeća za vodne usluge, čiji je cilj spriječiti monopolske i visoke tarife, ali i podcijenjene tarife (koje su ispod granice povrata troškova). Uz navedeno osigurava se obvezno javno savjetovanje o cijeni vodne usluge, uređuje se socijalna cijena vodnih usluga, a s ciljem ravnomjernog razvoja JLS predlaže se propisivanje dvostruke većine u skupštinama javnih isporučitelja kod donošenja bitnih odluka (po temeljnom kapitalu i po broju JLS), kao što su: plan gradnje komunalnih vodnih građevina, odluka o cijeni vodnih usluga, opći uvjeti isporuke vodnih usluga, a djelatnost vodnih usluga zadržava se u javnom sektoru.

U raspravi je istaknuto kako je uz, člankom 7. stavkom (2) Prijedloga zakona utvrđenih dva milijuna kubičnih metara vode godišnje (uz moguće odstupanje od -10%) za uspostavljanje uslužnog područja  trebalo predvidjeti i mogućnost uspostavljanja uslužnih područja temeljem buduće procjene rasta isporuke vode, a što je vezano i uz provedbu trenutnih ulaganja. Istaknuto je i suzdržanost vezana uz određivanje uslužnih područja posebnom Uredbom, uz obrazloženje kako je uslužna područja bilo potrebno definirati odredbama ovog Prijedloga zakona. 

Predstavnica predlagatelja je istaknula kako je utvrđenih dva milijuna kubičnih metara vode godišnje za uspostavljanje uslužnog područja procjena koja je preuzeta iz važećih strategijskih dokumenata, a koja je utemeljena na stručnim procjenama. 

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6 glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o vodnim uslugama;
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti tijekom rasprave o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o vodnim uslugama;
3. Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o vodama, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva i Prijedlogu zakona o vodnim uslugama. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

66. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 21. ožujka 2019. godine u Novskoj.

Sjednici su uz članove Odbora nazočili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog operatora tržišta energije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske udruge proizvođača bioplina, Hrvatskih šuma, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u RH, Grada Novske, Udruge općina u RH, CROBIOM-a, SIMORA-e, Euroinspekt Croatiakontrola, Đuro Đaković Strojoobrada d.d. i predstavnici poljoprivrednih proizvođača.
Na sjednici je provedena rasprava o potencijalima biomase iz poljoprivrede i šumarstva u Republici Hrvatskoj.

Biogospodarstvo je prilika za razvoj ruralnih područja, pa je korištenje biomase iz poljoprivrede i šumarstva potrebno strateški planirati i kreirati poticajan zakonodavni okvir zbog aktiviranja energije iz biomase istaknuto je u raspravi. Bioekonomiju treba promatrati kao generatora kreiranja novih radnih mjesta, a što je za ruralna, pretežno poljoprivredna područja značajno zbog zaustavljanja depopulacije istih. 

Dekarbonizacija društva i  kružno gospodarstvo nisu vezani samo uz energetsku politiku, već ih treba promatrati i kroz prizmu socio-ekonomskog utjecaja na ruralni razvoj istaknula je predstavnica EI Hrvoje Požar podsjetivši kako je tijeku izrada Strategije za biogospodarstvo koja bi trebala olakšati korištenje biomase iz poljoprivrede. Do 2030. godine Hrvatska treba izgraditi četiri biorafinerije, kako bi proizvela 1,2 milijuna tona „zelene energije“, a nova energo-klimatska strategija oslanja se na biorafinerije. 

Predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore je predstavljajući uP_running projekt kao glavnu značajku projekta navela pokretanje promjena u raspolaganju rezidbenim i žetvenim ostatcima u poljoprivredi i njihovo korištenje u skladu s odgovornim ponašanjem prema prirodi i okolišu uz stvaranje dodane vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i porasta ekonomske održivosti gospodarstava. 

Količina biomase dobivene iz rezidbenih ostataka i uklonjenih nasada procjenjuje se na više od 20Mt suhe tvari godišnje u Europi, a potencijal koji proizlazi iz domaće poljoprivredne proizvodnje, samo u slami koja bi se mogla prerađivati u agropelete je cca milijardu kuna godišnje, a istim bi RH smanjila emisiju CO2 za 693 milijuna kg. 

U raspravi je ukazano na problem certificiranja agropeleta i nepostojanja tržišta agropeleta u RH kao i ograničenja na koja nailaze javne ustanove (škole, vrtići i sl.) pri donošenju odluke o korištenju istih, a što ukazuje na nepostojanje međuresorne suradnje nadležnih institucija. Poljoprivrednicima je potrebno olakšati financiranje izgradnje postrojenja i osigurati dostupnost tržišta, potrebno je kreirati poticajne mjere kojima bi se osnažilo korištenje energije iz biomase u javnim ustanovama a dodatni potencijal je i u proizvodnji postrojenja za proizvodnju agropeleta, a za koja u Republici Hrvatskoj postoje svi potrebni preduvjeti.

U tijeku je izrada strateških i provedbenih dokumenata kojima će se regulirati smjer energetskog razvitka Republike Hrvatske istaknuo je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je izvijestio o aktivnostima i intenzitetu potpora za obnovljive izvore energije unutar Mjere 4. (4.1.3. – građenje i opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije koja nije predviđena za prodaju energije, već se radi o instaliranoj snazi koja se koristi za potrebe poljoprivrednog gospodarstva, a za koju procjenu se uzima potrošnja energije u posljednjih tri/pet godina ili planirana investicija – a za koje se potpora kreće od 50 000 eura do 1 milijun eura i čiji početni intenzitet potpore je 50%, a isti uz uvećanja ne smije premašiti 90%  vrijednosti investicije; unutar podmjere 4.2. – kod prerade poljoprivrednih proizvoda, radi se o izgradnji i opremanju objekata za proizvodnju energije iz OEI koja se koristi za vlastite potrebe, nije moguće prijaviti veću registriranu snagu, a kojima je fiksni iznos potpore ograničen na 50% kumulativnih troškova) i Mjere 6. Programa ruralnog razvoja RH 2014 – 2020  (usmjerene prema manjim poljoprivrednim proizvođačima s iznosima od 15. 0000 – 50.000 eura, odnosno 6.4 do 200.000 eura potpore).

Na obveze koja RH kao država članica Europske unije mora ispoštivati i potrebu ostvarenja udjela potrošnje iz obnovljivih izvora energije podsjetila je predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, najavivši raspisivanje novih natječaja za energetsku učinkovitost početkom drugog polugodišta ove godine. 

S ciljem izbjegavanja pogrešnih tumačenja i primjene u praksi predstavnik HROTE je upozorio na potrebu jasnijeg definiranja pojma „biomase“.

Hrvatske šume rade na mobilizaciji ovog potencijala u energetske svrhe, definirani su strateški projekti i izgradnja 16 sabirno logističkih centara za šumsku i poljoprivrednu biomasu u RH istaknuli su predstavnici Hrvatskih šuma. Realizacija ovih projekata i koordinacija aktivnosti u ovisnosti je o suradnji s lokalnim zajednicama i Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, a krajnji cilj  izgradnja komunalnih toplana za potrebe lokalne zajednice, škola, vrtića i sl.
Potencijal poljoprivredne biomase u ovisnosti je o korištenju poljoprivrednog zemljišta istaknula je predstavnica Udruge gradova upozorivši na kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta. Zbog navedenog, lokalnoj upravi potrebno je omogućiti privođenje svrsi zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta prije raspisivanja natječaja za raspolaganje zemljištem, kako bi se ubrzali postupci raspolaganja istim, a lokalnoj upravi ostavila mogućnost korištenja ovako iskrčene biomase. Upozoreno je i na probleme vezane uz korištenje šumskog zemljišta koje je u naravi poljoprivredno zemljište. 

Distributivni lanci šumske biomase dobro su riješeni, pa je potrebno pronaći rješenja za kreiranje istih za poljoprivrednu biomasu ili sinergijski koristiti opskrbni lanac za šumsku i poljoprivrednu biomasu istaknuto je u daljnjoj raspravi.  

Iz RH se izvozi polusirovina u druge države članice koje iz naše sirovine proizvode energiju, pa je zbog obveza koje RH kao članicu EU obvezuju u dostizanju energetske učinkovitosti, ali i stvaranja uvjeta za ostvarivanje udjela poljoprivrednog sektora u energetskoj učinkovitosti nužna suradnja nadležnih ministarstava i institucija u uklanjanju prepreka za isto.  Zbog navedenog žurno je potrebno formiranje stručnog povjerenstva za održivo korištenje biomase kako poljoprivredne tako i šumske, provođenje analize postojećeg stanja i pregled potencijala, te jasnije vrednovanje poljoprivrednih ostataka i njihovog udjela u strategiji biogospodarstva u Republici Hrvatskoj. 

Ukazano je na potrebu uspostavljanja snažnije suradnje i razmjena informacija vezanih uz korištenje biomase i izrada pilot projekata kojima bi se dodatno poduprle aktivnosti vezane uz daljnje korištenje poljoprivrednih ostataka i agropeleta iz šumske i poljoprivredne biomase i upozoreno kako je u izradu strategije, uz Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, potrebno uključiti stručnu javnost i predstavnike industrije, a energetsku strategiju važno je usmjeriti na onu vrstu proizvodnje energije za koju imamo potporu u našoj industriji. Proizvođače je potrebno subvencionirati i/ili stvoriti tržišni model kojim bi se definirala stvarna vrijednost poljoprivrednog ostataka, kako bi poljoprivredni ostatci postali resurs koji će poslužiti za daljnja ulaganja, a posljedično i za poticanje zapošljavanja u ruralnim područjima.

65. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održana je 14. ožujka 2019. godine u zgradi Hrvatskoga sabora. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku nazočili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore  i Euroinspekt Croatiakontrole.

Tema sjednica bila je: Jedemo li u Hrvatskoj zdravu hranu?

Zajednička sjednica sazvana s ciljem dobivanja informacija o postupanjima nadležnih tijela u postupcima kontrole zdravstvene ispravnosti hrane u lancu opskrbe hranom u RH.
Hrana na tržištu RH zdravstveno je ispravna,  a postotak zdravstveno neispravne hrane kreće se do 3%,  od kojih je  0,5 – 1% vezano uz neispravnost kemijskih parametara, a ostalo su odstupanja u sklopu mikrobioloških kriterija istaknula je predstavnica Ministarstva zdravstva. Sanitarna inspekcija kontrolira oko 60 000 objekata (od toga 44% ugostiteljski objekti, 42% trgovina, 10% proizvodni objekti  i 4% institucionalne kuhinje). Uz slučaj sa nesukladnim mesom kebaba istaknula je dobru suradnju sanitarne i veterinarske inspekcije, brzu reakciju nakon zaprimanja dojave o nesukladnim rezultatima i izdavanje rješenja o zabrani stavljanja na tržište mesa koje nema nalaz mikrobiološke ispravnosti.

Proces stavljanja proizvoda na tržište počinje sa samokontrolama koje počivaju na HACCP sustavu koji svi objekti u poslovanju s hranom moraju imati uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede podsjetivši kako je  Ministarstvo poljoprivrede dalo javne ovlasti kontrolnim tijelima (veterinarskim organizacijama) za praćenje samokontrole u objektima, a za sustav nadzora službenih kontrola Ministarstvo poljoprivrede na godišnjoj razini izdvaja 46 – 48 milijuna kuna, te dodatno za cijeli sustav monitoringa i praćenja zdravstvene ispravnosti hrane (ostali alergeni, GMO, mikroorganizmi i službene kontrole) izdvaja 20 milijuna kn. Kao najznačajniji element sustava naveo je sustav zdravlja životinja, a za koji Ministarstvo poljoprivrede jamči da je hrana proizvedena u RH zdravstveno ispravna, sigurna i kvalitetna. Hrana koja se unosi iz EU podliježe istim procedurama nadzora, samokontrolama i službenim kontrolama za koje ovlaštene institucije izdaju certifikate, a uz navedeno je, referirajući se na slučaj kebaba, istaknuo kako RH može tražiti dodatna jamstva/garancije da je proizvod koji je unesen u RH prošao sve propisane procedure. Zaključno je upozorio na važnost korištenja provjerenih proizvoda od poznatog proizvođača pri donošenju odluke o kupnji proizvoda.

U raspravi je postavljen upit o broju „plutajuće stoke“, razlozima zbog kojih se ista događa i mogućim načinima sprečavanja ovih aktivnosti, a uz  problem utvrđenih nesukladnosti proizvoda koji su kroz lanac opskrbe hranom već potrošeni ukazano je na važnost identificiranja propusta u sustavu kako bi se u budućnosti spriječila prodaja nesukladnih proizvoda na tržištu RH. Upozoreno je i na važnost deklariranja proizvoda s oznakama izvornosti kojim bi se kod potrošača/kupaca stvorio osjećaj prepoznatljivosti proizvoda i kojima bi se jasno razlikovali proizvodi iz kratkih lanaca opskrbe (proizvedeni u RH) od onih čije mjesto prerade ili sirovina potječu iz drugih država.

Predstavnici  Ministarstva poljoprivrede su odgovarajući na pitanja istaknuli kako se Plan službenih kontrola, u skladu s procjenom rizika i drugim parametrima, mijenja na godišnjoj razini. Radi se na izgradnji kontrole domaćeg tržišta i domaćih proizvoda, te se na osnovu procjene rizika i  planova kontrole vrši redovita kontrola proizvoda koji se unose u Republiku Hrvatsku iz država članica EU. U Hrvatskoj trenutno ima 1830 mesnica, a sve su pregledane 2 puta godišnje. Postotak ukupne populacije migracije stoke koja nestaje, tzv „plutajuća goveda“  na razini je od 1,8 – 2% migracije kojoj se gubi trag. Upozoreno je na nedovoljan broj inspektora na terenu i izražena je nada kako će se okupljanjem svih inspekcija u okvir Državnog inspektorata učinkovitost provođenja kontrola povećati. Vezano uz veterinarske inspektore koji rade na 7 graničnih prijelaza istaknuto je kako se na tim prijelazima isključivo pregledava roba koja dolazi iz trećih zemalja.

U daljnjoj raspravi upozoreno je na diskriminaciju s kojom se u posljednje vrijeme susreću hrvatski proizvođači, a vezano uz zahtjeve velikih trgovačkih lanaca koji od proizvođača traže potvrde kojima dokazuju da preuzeti proizvodi imaju jednu trećinu maksimalno dozvoljenih koncentracija sredstava zaštite. Upozoreno i na potrebu provođenja inspekcija u skladištima i velikim trgovačkim centrima, a posebno na robama koje dolaze iz EU i iz trećih zemalja. Zbog navedenog je u suradnji s nadležnim državnim tijelima i predstavnicima/komorama koji zastupaju interese proizvođača/prerađivača potrebno pristupiti analizi s ciljem popisivanja parametara koji poljoprivredno prehrambeni proizvodi proizvedeni u Republici Hrvatskoj moraju udovoljiti kako bi bili prihvatljivi za stavljanje na unutarnje tržište EU i/ili pojedine države članice i tržišta trećih država, a kako bi se razmotrile mogućnosti uključivanja provedbe kontrole dodatnih parametara pri njihovom unosu/uvozu u Republiku Hrvatsku, uzimajući pri tome u obzir reciprocitet zahtijevanih i kontroliranih parametara, a poštujući istovremeno obveze koje RH proizlaze iz članstva u EU i funkcioniranja unutarnjeg tržišta.

S ciljem podizanja razine sigurnosti hrane, a uzimajući pri tome u obzir i trend smanjenja broja provedenih kontrola u Republici Hrvatskoj u raspravi je istaknuto kako je, sukladno visini rizika potrebno razmotriti  mogućnost povećanja broja/učestalosti kontrola unosa/uvoza namirnica životinjskog podrijetla u Republiku Hrvatsku i pristupiti aktivnostima edukacije proizvođača vezanih uz osiguranje uvjeta zdravstvene ispravnosti hrane. 

S namjerom osiguravanja dostupnosti i transparentnosti podataka o provedenim službenim kontrolama na unesenim/uveženim i proizvodima životinjskog podrijetla proizvedenim u Republici Hrvatskoj i kontrolama subjekata koji posluju s hranom, kao i podataka o učestalosti provedenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i ispunjavanja Plana uzorkovanja hrane životinjskog podrijetla istaknuta je potreba osiguranja njihove dostupnost javnosti.

Uzimajući u obzir oblik i način deklariranja proizvoda, nepošteno oglašavanje i nedoumice s kojima se, zbog nemogućnosti dobivanja potpune informacije o proizvodu, nečitljive deklaracije i sl. susreću potrošači/kupci  pri donošenju odluke o kupnji proizvoda u raspravi je upozoreno na važnost provođenja edukativnih i informativnih aktivnosti usmjerenih prema potrošačima/kupcima, kao i razmatranje mogućnosti propisivanja dodatnih elemenata sadržaja deklaracije proizvoda kako bi se potrošačima/kupcima osigurala dostupnost informacija o mjestu proizvodnje, proizvođaču/prerađivaču i načinu prerade.

U raspravi je, s namjerom smanjivanja rizika vezanih uz sigurnost hrane upozoreno i na potrebu ponovnog preispitivanja učestalosti sanitarnih pregleda osoba koje su u kontaktu s hranom.
Problem dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda izaziva zabrinutost ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u Europskoj uniji, a prisutne su i organizirane  prevare povezane s lažnim deklariranjem hrane. Ova hrana može imati negativan utjecajem na zdravlje ljudi, a njenim stavljanjem na tržište organizacije koje istu stavljaju na tržište ostvaruje se nepripadajuća korist. S namjerom sprječavanja stavljanja ove hrane na tržište Europska komisija preko Interpola i Europola provodi akcije kojima se pokušava ući u trag ovim organizacijama i spriječiti ove aktivnosti.  Za učinkovito sprečavanje prevara vezanih uz hranu u Republici Hrvatskoj potrebna je jača suradnja nadležnih tijela (Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo financija/Carinska uprava, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državni inspektorat) i snažnije sankcioniranje prekršitelja.
 

Predsjednik Odbora

Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i  1 glasom „suzdržanim“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O USKLADIŠTENJU I SKLADIŠNICI ZA ŽITARICE I INDUSTRIJSKO BILJE

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.
                                

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“,  1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O DUHANU

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.     

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.
    
    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i: Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona. 

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ “ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O GNOJIVIMA I POBOLJŠIVAČIMA TLA

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

                                                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona,

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 2003/2003 O GNOJIVIMA

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.                   

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i: Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI  UREDBE (EZ) BR. 1107/2009 O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.        

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
     dr.sc. Josip Križanić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O INFORMIRANJU POTROŠAČA O HRANI

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.              

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc.  Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i: Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PROVEDBI UREDBI EUROPSKE  UNIJE O ZAŠTITI ŽIVOTINJA

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.           

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.          

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMSKOM REPRODUKCIJSKOM MATERIJALU

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O LOVSTVU

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.          

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 64. sjednici održanoj 13. ožujka 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. veljače 2019. godine.

    Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o izmjeni Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnik predlagatelja uvodno je istaknuo kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENIM KONTROLAMA KOJE SE PROVODE SUKLADNO PROPISIMA O HRANI, HRANI ZA ŽIVOTINJE, O ZDRAVLJU I DOBROBITI ŽIVOTINJA

Temeljem odredbe članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskog sabora Odbor za poljoprivredu predlaže provođenje objedinjene rasprave o Prijedlogu zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje; Prijedlogu zakona i Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o duhanu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 2003/2003 o gnojivima, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi  Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o informiranju potrošača o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o provedbi uredbi Europske  unije o zaštiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o lovstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, s Konačnim prijedlogom zakona, na sjednici Hrvatskog sabora.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.          

                                POTPREDSJEDNIK ODBORA
                                    
      dr.sc. Josip Križanić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici održanoj 27. veljače 2019. godine, Konačni prijedlog zakona o vinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2019. godine.

Raspravu o navedenom aktu Odbor je proveo sukladno odredbi članka 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
U raspravi je većina članova Odbora upozorila kako je člankom 7. stavkom 4. propisanom podjelom područja Republike Hrvatske u četiri vinogradarske regije (Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Hrvatska Istra i Kvarner, Dalmacija i Središnja bregovita Hrvatska) izostavljeno područje sjeverne Hrvatske, te kako je, uzimajući u obzir vinogradarska područja na području Međimurske županije, Varaždinske županije i Koprivničko križevačke županije ista područja potrebno uključiti u odredbe Zakona. Članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo prihvaćanjem prijedloga Odbora za poljoprivredu iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona o vinu i podsjetili na važnost podnošenja izvješća o stanju u vinogradarstvu i vinarstvu u Republici Hrvatskoj matičnom radnom tijelu Hrvatskog sabora. Izražen je i stav kako je vezano uz obvezu upisa u Vinogradarski registar Zakonom trebalo propisati minimalni broj trsova nakon kojeg postoji obveza upisa u Vinogradarski registar i smanjiti uvjet za priznavanje organizacije proizvođača, propisan člankom 52. u pogledu vinogradarskih površina.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (9 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o vinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.       

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 63. sjednici održanoj 27. veljače 2019. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. veljače 2019. godine.

Raspravu o navedenom aktu Odbor je proveo sukladno odredbi članka 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
    
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je donošenje predloženih izmjena i dopuna Zakona uvjetovano potrebom za dodatnim uređivanjem područja proizvodnje VMP i područja prometa VMP na veliko i potrebnom unapređenja provedbe poslova u segmentu proizvodnje i prometa na veliko VMP.

U raspravi je ukazano na moguć problem koji će proizaći iz nove podijele nadležnosti u provedbi Zakona, a koji bi mogao rezultirati usporavanjem postupaka propisanih odredbama Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (10 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o veterinarsko-medicinskim proizvodima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.         

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

62. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 28. veljače 2019. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Udruge proizvođača agruma i povrća „Neretvanska mladež“ i Marinade d.o.o. 

Na sjednici je provedena rasprava o provedbi Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja dali su tumačenja  i odgovorili na 150 upita vezanih uz provedbu Zakona, organizirane su radionice i održani sastanci u regionalnim središtima, a u Državnom proračunu osiguran je iznos od 1,6 milijuna kuna za postupke provedbe Zakona uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Poštivanje rokova plaćanja i smanjenje neizvjesnosti proizvođača vezanih uz odnose s kupcima navodi kao pozitivne učinke provedbe Zakona. Na europskoj razini u proceduri je donošenja Direktiva o nepoštenim trgovačkim praksama koji je većim dijelom u suglasju s odredbama hrvatskog Zakona. 
Predsjednik Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja je upozorio na nerazumijevanje vezano uz ovlasti AZTN podsjetivši kako AZTN nema inspektore koji izlaze na teren već četiri tima (8 osoba) koji provjeravaju elemente ugovora i utvrđuju moguće nepoštene trgovačke prakse. Ukupno je od 202 predmeta AZTN riješio 93 predmeta, za 32 predmeta pokrenuti su upravni postupci, dok se za 78 predmeta provodi utvrđivanje indicija za pokretanje postupaka. Prosječno trajanje postupaka u praksi je od 9 – 12 mjeseci, a otegotna okolnost bila je i dvomjesečna blokada rada AZTN zbog isteka mandata članova Vijeća.

U raspravi je upozoreno kako je u odnosima velikih dobavljača i trgovačkih lanaca još uvijek moguće pronaći nepoštene trgovačke prakse (uglavnom vezane uz povrat proizvoda i plaćanje mjesta na polici). Predstavnica Vijeća upozorava kako se u postupcima Vijeća primjenjuju odredbe ZUP-a, temeljem službenog zahtjeva stranke, a to su u provedbi ovog Zakona uglavnom dobavljači. AZTN još nije zaprimio niti jedan zahtjev dobavljača, pa su postupci pokretani temeljem anonimnih prijava, a isto ukazuje na strah dobavljača od pokretanja postupka, zbog mogućeg raskida ugovora od strane trgovaca. Naplata naknade za policu je Zakonom zabranjena, osim u slučajevima kada dobavljač to izričitu zahtijeva, pa ukoliko je ovaj zahtjev sastavni dio ugovora nije moguće utvrditi postojanje nepoštene trgovačke prakse. Istaknula je i kako odredbama Zakona nije predviđena mogućnost nenajavljene pretrage, pa je istu u budućnosti, zbog uspješnosti provedbe Zakona potrebno planirati.

Predstavnik Udruge proizvođača agruma i povrća „Neretvanska mladež“ je podsjetio kako je Udruga podnijela zahtjev za utvrđivanje nepoštene trgovačke prakse u slučaju prodaje mandarina koje su porijeklom iz Turske, a koje su se ispod nabavne cijene prodavale u jednom trgovačkom lancu.  S ciljem praćenja cijena i stanja na tržištu mandarina Udruga izrađuje tjedne izvještaje o stanju na tržištu mandarina. Upozorio je i na problem s kalibratorima za mandarine koji se ne baždare, a čime se omogućavaju nepoštene trgovačke prakse. 

U raspravi je upozoreno i na praksu postojanja „A“ i „B“ liste artikala (obrtajni i neobrtajni), a kojom se izbjegava poštivanja odredbi Zakona. Članovi Odbora većinom dijele mišljenje kako se, uzimajući u obzir trajanje postupaka, izbjegavanje zakonom propisanih odredbi i spomenute zlouporabe, treba pristupiti izmjenama i dopunama Zakona.  
Predstavnik HUP mišljenja je kako Zakon nije polučio očekivani rezultat, te kako se problem konkurentnosti proizvođača treba rješavati drugim alatima. Zakon o trgovini i Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja u dovoljnom su obimu pokrivali navedeni problematiku, pa je Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama rezultirao samo dodatnim administrativnim opterećenjem i pretvaranjem više trgovačkih rabata u  nekoliko manjih trgovačkih rabata. 

U daljnjoj raspravi  upozoreno je kako Zakon nije prepoznao položaj otkupljivača i prerađivača koji ne plasiraju proizvode direktno u prodaju i čiji je obrtaj je manji od onih koji iste plasiraju u direktnu prodaju. 

Zaključno je predsjednik Odbora, Tomislav Panenić pozvao na što žurniju procjenu učinaka provedbe Zakona, kako bi se, zbog učinkovitosti provedbe pristupilo izmjenama i dopunama Zakona.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

61. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 13. veljače 2019. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog veterinarskog instituta, Hrvatske veterinarske komore, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatskog lovačkog saveza, Hrvatske poljoprivredne komore, Mađarske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Središnjeg saveza uzgajivača svinja Hrvatske. U rad sjednice putem Skypea uključio se Pekka Pesonen, tajnik Copa Cogece.

Na sjednici je provedena rasprava o mjerama kontrole zdravlja životinja u pogledu afričke svinjske kuge i upravljanju rizicima vezanim uz širenje bolesti afričke svinjske kuge

Uvodno je potpredsjednik Odbora podsjetio na razmjere širenja epidemije ASK koja je zahvatila područje Europe, Rusije Kine i nekoliko država Afrike. Upozorivši na potrebu tješnje suradnje nadležnih tijela država u okruženju s ciljem sprječavanja širenja i zaustavljanja bolesti istaknuo je kako se ne radi o zoonozi i bolesti od koje obolijevaju ljudi, a jedini način suzbijanja je usmrćivanje  zaraženih domaćih i divljih svinja. 
Nacionalnim kriznim planom  za ASK i pratećim naredbama  i pravilnicima Ministarstvo poljoprivrede pravodobno je odgovorilo na moguće prijetnje vezane uz ASK za RH, a u ovom trenutku najveća opasnost dolazi s područja Rumunjske istaknuo je  predstavnik Ministarstva poljoprivrede.

Preventivnim mjerama obuhvaćene su: biosigurnost u uzgoju svinja i u lovištima, kontrola smanjenja populacije divljih sinja i javna kampanja podizanja svijesti o ASK. Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je financijska sredstava za naknadu u slučaju potrebe usmrćivanja i sufinanciranje izgradnje zaštitnih ograda, a obilaskom 50 000 registriranih farmi utvrdit će se učinkovitost provođenja biosigurnosnih mjera. 
Govoreći o mađarskim iskustvima, predstavnik Mađarske poljoprivredne komore, ljudski čimbenik drži odlučujućim za učinkovitu borbu protiv ASK. Prirodno i/ili umjetno širenje bolesti (preko svinjskih prerađevina) govore o razmjerima mogućeg širenja bolesti, pa je uz edukaciju manjih poljoprivrednih gospodarstava potrebno educirati i nadzorna tijela, ali i kontrolirati prijevoz živih životinja. 
Svinjogojstvo je na granici održivosti, pa je uz mjere biosigurnosti potrebno vezati i druge mjere i snažnije kontrolirati promet mesa i mesnih prerađevina u Republici Hrvatskoj mišljenja je predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore.
Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača svinja Republike Hrvatske je ukazao na važnost dezinfekcijskih barijera za prijevozna sredstva koja dolaze sa zaraženih područja. 

Putem mjera informiranja Hrvatski lovački savez je izvijestio lovce o mjerama koje se provode, no za njihovu uspješnost mjere informiranja potrebno je provesti i u ruralnim područjima te tako informirati poljoprivrednike, šumare, ali i turiste istaknuo je predstavnik Hrvatskog lovačkog saveza. Upozorio je i kako u Republici Hrvatskoj nema ozbiljnije prerade mesa od divljači.  

ASK ozbiljna je prijetnja gospodarstvu, a najviše zabrinutosti izaziva moguće zatvaranje tržišta istaknuo je predstavnik Copa Cogece, upozorivši kako je ASK zabilježena u 11 država članica EU uglavnom smještenih u središnjoj i istočnoj Europi. Zbog nepostojanja cjepiva kojim se bolest liječi važna je međusobna suradnja i razmjena iskustava kako bi se učinkovito upravljalo s divljači (populacijom divlje svinje) i žarišnim područjima. Upravo su zbog navedenog mjere informiranja i educiranja o uzrocima i načinu prenošenja bolesti ključne. Ukazao je i na važnost regionalizacije kako bi se zabrana izvoza ograničila samo na zaražena područja. 

U raspravi je upozoreno i na problem „meke granice“ sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom i uvoz mesa i mesnih prerađevina iz istih i ukazano na važnost jasnijeg normativnog reguliranja kontrola na mjestima dopreme i otpreme životinja kako bi se izbjeglo potencijalno ograničavanje izvoza, smanjenje cijena, smanjenje stočnog fonda i štete koju bi navedeno moglo prouzročiti proizvođačima i gospodarstvu u cjelini.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 60. sjednici održanoj 8. veljače 2019. godine, Izvješće o radu Vijeća za vodne usluge za 2017., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Vijeće za vodne usluge, aktom od 21. siječnja 2019. godine

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik podnositelja Izvješća istaknuo kako je Vijeće u izvještajnom razdoblju pratilo rad 165 isporučitelja vodnih usluga od čega 163 javna isporučitelja i 2 privatna koncesionara. 28 isporučitelja isporučuje vodu za ljudsku potrošnju preko 2 milijuna m3 /godišnje  kućanstvima i poslovnim korisnicima i to 79,35% (nešto manje od 4/5) ukupne isporuke kućanstvima i poslovnim korisnicima. Kad se uz to uključe i isporuke prema drugim isporučiteljima 31 isporučitelj vodnih usluga isporučuje preko 2 milijuna m3 /godišnje odnosno 82,87 % (nešto više od 4/5) ukupne isporuke kućanstvima, poslovnim korisnicima i drugim isporučiteljima vodnih usluga U predmetnom razdoblju 70,9 % vode se isporučilo kućanstvima, a 29,1% poslovnim korisnicima. Gubici vode za ljudsku potrošnju u javnoj vodoopskrbi su porasli na 48,95%.  Broj zaposlenih u sektoru narastao je sa ranijih 8.194 na 8.400, no unatoč tomu broj zaposlenih na 1.000 priključaka je zadržan na 4,6 što hrvatski sektor vodnih usluga,  u usporedbi sa zemljama Dunavskog sliva, pozicionira kao 3. po uspješnosti ovog pokazatelja. Prosječna potrošnja vode u kućanstvima je narasla na 134 litra/dnevno/osobi (ranije 131)  odnosno 11,26 m3 po kućanstvu/mjesečno. Sve distorzije i devijacije u sustavu (neosiguranje povrata troškova, gubici, tekuća nelikvidnost, subvencioniranje operativnih troškova iz proračuna JLS) uglavnom nastaju kod isporučitelja koji isporučuju 1/5 ukupne vode za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj. Isporučitelji se financiraju iz cijene vodne usluge (koja pokriva operativne troškove) i naknade za razvoj (koja pokriva dio kapitalnih troškova). Ostali kapitalni troškovi se financiraju iz sredstava Hrvatskih voda (naknade za korištenje voda, naknade za zaštitu voda), iz kohezijskih fondova EU te iz državnog i lokalnih proračuna. Naknadu za razvoj je uvelo 319 JLS (sa 75,18% potrošnje vode) a nije uvelo 236 JLS (sa 24,82% potrošnje vode) iz čega zaključujemo da su 3 potreba za razvojem pokriveno i iz lokalne komponente. 91,24% prihoda isporučitelja ostvareno je iz pružanja vodnih usluga, a 8,66% iz ostalih izvora, pa i nedopuštenog subvencioniranja iz proračuna JLS (uglavnom mikro i malih isporučitelja). Dobit javnih isporučitelja iznosi 0,64% u odnosu na njihov ukupan prihod, 47 javnih isporučitelja vodnih usluga u 2017. nisu imali povrat troškova od vodnih usluga, a gubici javnih isporučitelja u 2017. su u odnosu na ukupan prihod (2,31%) svih javnih isporučitelja, pa se može zaključiti kako je sektor financijski samoodrživ.

Vijeće je dalo 9 Prijedloga i preporuka Hrvatskom saboru ukazujući kako je integracija isporučitelja vodnih usluga preduvjet bez kojeg se ne može u budućnosti osigurati priuštivost cijena vode na uslužnom području. Vijeće je ukazalo na bitan nedostatak u sadašnjim procedurama donošenja odluka o cijeni vodnih usluga i odluka o naknadi za razvoj, a vezano uz izostanak javnog savjetovanja o nacrtu tih odluka predlažući zakonsko uređivanje ove radnje kao obavezne u postupku donošenja navedenih odluka. Isto tako zakonom je potrebno izričito urediti tarifu cijene vodnih usluga za socijalno ugrožene građane tako da se ona odnosi i na javnu odvodnju sa pročišćavanjem otpadnih voda (gdje je dostupna) odnosno bez pročišćavanja otpadnih voda (gdje nije dostupna). Vijeće je mišljenja kako se socijalne mjere, ne smiju financirati na teret drugih korisnika vodnih usluga već iz odgovarajućeg proračuna, uz mogućnost djelomičnog međusobnog subvencioniranja do određene zakonom propisane granice i isključivo na prijedlog isporučitelja vodnih usluga. Vijeće ukazuje kako bi se razlika između socijalne tarife i pune tarife trebala, u cijelosti ili u najvećem dijelu, podmiriti na teret proračuna jedinica lokalne samouprave. Vijeće je i mišljenja kako se razlika između tarife vode koja se, po posebnom zakonu, isporučuje na otoke, a gdje su troškovi prijevoza dominantni u strukturi troškova, treba u cijelosti podmiriti na teret državnog proračuna. Do integracije isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području  cijena vode koju isporučuje isporučitelj na veliko trebala bi se urediti na maloprodajnim načelima, unutar troškovno učinkovitog isporučitelja.  Zbog neurednosti u izradi i dostavi revizijskih izvješća isporučitelja vodnih usluga sukladno članku 207.a Zakona o vodama Vijeće preporuča zakonsko sankcioniranje neredovitosti u izradi i dostavi navedenih izvješća. Uz navedeno Vijeće je mišljenja kako je Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva potrebno obvezati javne isporučitelje vodnih usluga na dostavu Vijeću odluke o naknadi za razvoj u roku od 5 dana od dana njihovog donošenja a radi omogućavanja pravodobnog nadzora nad istima.

U raspravi su članovi Odbora vezano uz preporuku Vijeća o financiranju iz Državnog proračuna razlika između tarife vode, koja se po posebnom zakonu isporučuje na otoke, a u kojoj dominantni troška čini trošak prijevoza sugerirali potrebu financiranja ove razlike i za ruralna područja koja nisu u mogućnosti financirati ove troškove. 

Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (9 glasova „za) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za vodne usluge za 2017.

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić

59. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 23. siječnja 2019. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva financija, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore, Udruge OPG Hrvatske „Život“, Agrokor grupe, Osatina Grupe, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova Republike Hrvatske, Udruge općina Republike Hrvatske i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Na sjednici je provedena rasprava o provedbi programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države

Kašnjenje u donošenju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske utječe i na odgodu raspisivanja natječaja za raspolaganje zemljištem uvodno je istaknuo Tomislav Panenić, predsjednik Odbora za poljoprivredu,  podsjetivši i na problem s kojim se susreću čelnici  jedinica lokalne samouprave, a koji se odnosi na provedbu Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od  sistemskog značaja za RH, vezano uz raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem koje koristi Agrokor grupa. 
Od 351 jedinice lokalne samouprave Ministarstvo poljoprivrede dalo je suglasnost na Programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem za 79 jedinica lokalne samouprave kojima je obuhvaćeno oko 65 000 ha zemljišta istaknuo je predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Ostale jedinice lokalne samouprave su u postupku izrade ili postupku nadopune predloženih programa. Po dobivanju suglasnosti  JLS će pokrenuti  postupke objave natječaja. Ministarstvo poljoprivrede izradilo je provedbene akte, a zbog usklađivanja cijene zakupa u tijeku je izrada Pravilnika o revalorizaciji cijene zakupnine poljoprivrednog zemljišta. 
U raspravi je istaknuto kako su zakonom određeni rokovi za izradu Programa raspolaganja prekratki, a državnim institucijama i javnopravnim tijelima Zakonom nisu određeni rokovi, pa isti nisu  pravovremeno odgovarali na zahtjeve JLS što je dovelo do usporavanja izrade Programa. Ukazano je na potrebu snažnije koordinacije institucija i javnopravnih tijela kako bi se državno poljoprivredno zemljište što prije stavilo u funkciju. Uz navedeno upozoreno je i na probleme vezane uz obveze jedinica regionalne samouprave koje proizlaze iz odredbi Zakona. U raspravi je upozoreno  i na moguć sukob interesa vezano uz sudjelovanje potencijalnih korisnika poljoprivrednog zemljišta u proces donošenja Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, a koji su članovi općinskog ili gradskog vijeća. Upozoreno je i na razlike u sastavu povjerenstava propisanih odredbama članaka 31. i 65. Zakona. Postavljen  je i upit o pravnoj osnovanosti  donošenja pravilnika o revalorizaciji cijene poljoprivrednog zemljišta. Uz prijenos prava i obveza nad korištenjem poljoprivrednog zemljišta kojim raspolaže Agrokor Grupa zatraženo je obrazloženje obveza koje iz istog proizlaze za čelnike jedinica lokalne samouprave.
Člankom 41. Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisani su načini prenošenja prava i obveza nad korištenjem poljoprivrednog zemljišta, a  isti članak do sada je konzumiralo 16 čelnika jedinica lokalne samouprave potpisavši anekse na ugovore s Agrokor grupom odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede uz isto je jedinicama lokalne samouprave poslalo i uputu o postupanju. 
Predstavnik Državnog odvjetništva Republike Hrvatske podsjetio na stav Državnog odvjetništva kojim je temeljem odredbi članka 43. stavka 15. Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku ex lege izvršen prijenos svih prava ranije sklopljenih ugovora na nova društva Agrokor +, a nagodba ima snagu ovršne isprave.  Nadalje,  stavkom 19. istog članka nedvojbeno je propisano kako se obveza odnosi i na sve treće osobe i tijela koje nisu sudjelovalo u postupku nagodbe. Slijedom navedenog istaknuo je kako sklapanje  aneksa ugovora o korištenju poljoprivrednog zemljišta kod prijenosa prava i obveza nije nužno, ali je korisno. Državno odvjetništvo spremno je u zakonom propisanim rokovima dati pravno mišljenje. Podsjetio je i kako je odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu propisana mogućnost revalorizacije cijena poljoprivrednog zemljišta.

Zaključno je predsjednik Odbora zatražio dostavu pisanog mišljenja od strane Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a vezano uz tumačenje članka 43. stavka 15. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i predložio da se jedinicama lokalne samouprave uz prijedlog aneksa ugovora dostave  i sklopljeni ugovori i gospodarski programi raspolaganja vezani uz iste.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 16. siječnja 2019. godine Izvješće o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova i pretpristupnih programa pomoći Europske unije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. kolovoza 2018. godine.

Uvodno je predstavnik podnositelja izvješća istaknuo kako je od ukupno dodijeljenih sredstava za programsko razdoblje 2014. – 2020.  (10,74 mlrd eura) s krajem lipnja 2017. godine ukupno ugovoreno 2,38 mlrd eura što predstavlja više od 22% ukupno dodijeljenih sredstava. Ukupno je plaćeno 655,61 milijun eura (6,10% dodijeljenih sredstava), ovjereno 303,45 milijuna eura (2,82% dodijeljenih sredstava) i doznačeno 774,15 milijuna eura (7,21%  dodijeljenih sredstava), a koji podatci ukazuju na rast ugovorenih, ovjerenih i doznačenih sredstava u izvještajnom razdoblju. 

U raspravi su članovi Odbora podsjetili na probleme vezane uz provedbu Mjera 4. i 6. Programa ruralnog razvoja RH 2014.- 2020 koji se odnose na realizaciju osiguranja financijskih sredstava i sugerirali potrebu veće ugovorenosti sredstava od ukupno odobrene alokacije, a kako bi se u slučajevima odustajanja korisnika prevenirala mogućnost nepotpunog iskorištavanja sredstava. Ovu praksu koriste i druge države članice Unije. Upozoreno je i na niske postotke iskorištenosti sredstava za infrastrukturne mjere. Uzimajući u obzir predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem EU, programiranje mjera za novo programsko razdoblje i završetak trenutnog programskog razdoblja u raspravi je postavljen upit o kapacitiranosti nadležnih ministarstava.

Predstavnik podnositelja izvješća je, odgovarajući na pitanja istaknuo kako će se krajem ove godine moći sagledati realna slika iskorištenosti sredstava, a isto veže i uz najavu objave novih natječaja. Nadležna ministarstva rade na jačanju kadrovskih kapaciteta, a u drugom kvartalu 2019. godine  započeti će pripreme za sljedeće programsko razdoblje. Od problema vezanih uz provedbu upozorio je na potrebu poboljšanja u sustavu upravljanja i kontrole korištenja europskih sredstava. 

Odbor za poljoprivredu je, većinom glasova (6  glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

IZVJEŠĆA O KORIŠTENJU EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA I PRETPRISTUPNIH PROGRAMA POMOĆI EUROPSKE UNIJE ZA RAZDOBLJE OD 1. SIJEČNJA DO 30. LIPNJA 2017. GODINE.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 16. siječnja 2019. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. studenoga 2018. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se izmjenama Zakona o morskom ribarstvu pristupilo zbog usklađivanja s zakonskim okvirom kojim s nadležnost nad obavljanjem javne savjetodavne službe prenosi u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i zbog prenošenja dijela nadležnosti na Državni inspektorat kao i dodatnog usklađivanja sa europskim Uredbama koje se ovim aktom prenose u nacionalni zakonski okvir. S ciljem poticanja udruživanja dodatno je uređen pojam ribarskih zadruga.

U raspravi je postavljen upit vezan uz tradicijski ribolov, a predstavnici predlagatelja su istaknuli kako se mreže mogu koristiti u gospodarskom, no ne i u sportskom ribolovu.

Odbor za poljoprivredu je, većinom glasova (6  glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 58. sjednici održanoj 16. siječnja 2019. godine Prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. studenog 2018. godine.

Stupanjem na snagu Zakona o akvakulturi djelatnost akvakulture regulirana je posebnim aktom, pa  je istom bilo potrebno prilagoditi i zakonski okvir za slatkovodno ribarstvo uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja. Uz navedeno predloženi akt rezultirat će administrativnim rasterećenjem za subjekte slatkovodnog ribarstva, a dodatno se uređuje stavljanje na tržište i sljedivost proizvoda slatkovodnog ribarstva. Jasnije su uređena  sporna pitanja vezana uz tumačenje određenih pojmova važećeg zakona, a koja su rezultirala poteškoćama u provedbi Zakona. Definiranjem područja ribolova olakšati će se uvjeti za ovlaštenike povlastica za gospodarski ribolov, a evidencija ulova i ribolovnog napora evidentirat će se elektronički, kao i evidentiranje prodaje dozvola. 

U raspravi je zbog značaja tradicijskog ribolova za stanovnike ruralnih područja istaknut prijedlog uvrštavanja kategorije „tradicijskog ribolova“ u odredbe Prijedloga zakona i to na područjima u kojima struka utvrdi dostupnost resursa i uz korištenje propisanih ribarskih alata. Uz navedeno, Odbor je zaprimio predstavke vezane uz značaj tradicijskog ribolova za lokalnu zajednicu na području Parka prirode Lonjsko polje. U daljnjoj raspravi članovi Odbora su pozvali na razmatranje ovog prijedloga i usklađivanje istog s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša i prirode, kako bi se sukladno tradiciji i potrebama lokalnog stanovništva omogućilo obavljanje tradicijskog ribolova, a isto bi rezultiralo sprečavanjem krivolova, ali i diversifikacijom aktivnosti kontinentalnog turizma. Predloženo je i definiranje tradicijskog ribolova u slatkovodnom ribarstvu na način kako je to propisano člankom 5. stavkom 2. Zakona o morskom ribarstvu Postavljen je i upit o ovlaštenicima ribolovnog prava na području Vukovarsko srijemske županije, a zbog kojeg su ribiči koji žele loviti na cijelom području županije u obvezi biti članovima dva ribolovna društva.
Pojam tradicijskog ribolova propisan odredbom Zakona o morskom ribarstvu obuhvaća zaštitu načina izrade ribarskih alata s ciljem prenošenja ove vrste znanja, pa tradicijski ribolov nije moguće definirati kao posebnu vrstu ribolova odgovorila je predstavnica predlagatelja. Podsjetila je i na znanstvene studije kojima se preporuča smanjenje ribolovnog napora na ribolovnim vodama. Odredbama prijedloga zakona predlaže se mogućnost podzakonskog reguliranja ribolovnih područja, a iz čega proizlazi i mogućnost promjene granica ribolovnih područja.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (5  glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih 

Z A K LJ U Č A K A

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o  slatkovodnom ribarstvu;
2.    Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti tijekom rasprave o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o slatkovodnom ribarstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine  Konačni prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja izvijestio o  primjedbama koje je predlagatelj, temeljem rasprave o Prijedlogu zakona prihvatio i koje su postale sastavni dio Konačnog prijedloga zakona

U raspravi je izraženo nezadovoljstvo neprihvaćanjem prijedloga istaknutog u raspravi o Prijedlogu zakona vezanog uz dopunu članka 3. stavka 2. kojim je predloženo da se bolesti životinja ili biljaka, najezda nametnika ili okolišni incident definiraju kao prirodna nepogoda. Obrazloženje predlagatelja da je navedeno propisano točkom 12. istog stavka je preopćenito i isto bi moglo izazvati probleme u provedbi. Upozoreno je na štetu koju je prouzročila bolest Zlatne žutice vinove loze i istaknuto kako mjere pomoći programirane Programu ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. možda neće biti primjenjive u idućem programskom razdoblju, pa će biti teško iznaći sredstava za naknadu šteta. Izraženo je i nezadovoljstvo neuključivanjem predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske gospodarske komore u sastav Državnog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Vezano uz uskraćivanje prava na naknadu štete za osigurljive rizike na imovini koja nije osigurana - ukoliko je vrijednost oštećene imovine manja od 60% upozoreno je na moguć problem kod pojave značajnijih šteta. Potpore osiguranju kroz mjere PRR RH 2014. – 2020. vezane su samo uz poljoprivrednike, odnose se na trenutno programsko razdoblje i ne predstavljaju nacionalnu politiku potpore osiguranju. Odluka o uskraćivanju prava na naknadu štete za osigurljive rizike mogla bi uz navedeno predstavljati i ograničenje za interventne mjere pomoći koje donosi Vlada Republike Hrvatske. Isplata štete za nezakonito izgrađene objekte za koje je pokrenut postupak legalizacije po dostavljanju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela, a ne po utvrđivanju štete mogla bi, uzimajući u obzir dugotrajnost postupka stvoriti dodatne poteškoće u saniranju šteta. Zakonom je, zbog zaštite korisnika ili oštećenika trebalo jasnije propisati i sankcije vezane uz odgovornost članova povjerenstava navedene u člancima 12., 13. i 14. Konačnog prijedloga zakona, ali i jasnije propisati tko može biti član povjerenstva. U raspravi je izražen i stav kako je Konačni prijedlog zakona dobro definiran, a u budućnosti je potrebno izbjeći mogućnosti gradnje na područjima koja nisu pogodna za gradnju i gdje postoji opasnost od mogućih prirodnih nepogoda.

Predstavnik predlagatelja ističe kako je povećan broj članova Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda upravo s namjerom obuhvata svih segmenata u odnosu na moguće štete koje će nastati. Osiguranje ne drži dodatnim nametom za poljoprivrednike već racionalnim načinom osiguranja poslovanja, a u narednom razdoblju potrebno je razmotriti dodatne mogućnosti vezane uz premije osiguranja. Način dodjele i raspodjela sredstava žurne pomoći propisani su člancima 36. – 38. Konačnog prijedloga zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UBLAŽAVANJU I UKLANJANJU POSLJEDICA PRIRODNIH NEPOGODA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora za poljoprivredu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 57. sjednici održanoj 4. prosinca 2018. godine  Konačni prijedlog zakona o uzgoju domaćih životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. studenoga 2018. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se  predloženim aktom, uz usklađivanje sa europskim zakonskim okvirom jasnije definira uzgoj domaćih životinja i osnažuje položaj uzgojnih udruženja i organizacija, te se u skladu sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske  o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima racionalizira sustav pravih osoba s javnim ovlastima.

Odbor za poljoprivredu je, bez rasprave, većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O UZGOJU DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora za poljoprivredu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine i  56. sjednici održanoj 28. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako će donošenjem ovoga Zakona, odnosno njegovim stupanjem na snagu, prestat s radom Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska poljoprivredna agencija. Preuzimanjem njihovih poslova od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, sa sjedištem u Osijeku te preuzimanjem dijela poslova Hrvatske poljoprivredne agencije od strane Ministarstva poljoprivrede, a sve u skladu s Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, od 2. kolovoza 2018. godine, racionalizira se broj pravnih osoba s javnim ovlastima i ostvariti će se ušteda sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

U raspravi  je istaknuto mišljenje kako je odredbama zakona potrebno propisati ustrojstvene jedinice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kako bi se Agenciji  omogućilo, da kroz ovakvu organizaciju ustrojstvenih jedinica, obavlja upravne postupke, javne ovlasti i druge djelatnosti propisane člankom 3. Prijedloga zakona. Uz navedeno jasnije je potrebno odrediti poslove Agencije vezane uz uspostavu udruga uzgajivača domaćih životinja, organizaciju stočarskih izložbi i svih poslova koji pridonose razvoju stočarske proizvodnje, kao i djelovanju udruga poljoprivrednih proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poslove vezane uz obradu uzgojno selekcijskih podataka, provedbe i izrade programa zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja, prometa uzgojno valjanih grla i izdavanja potvrda o podrijetlu grla. Zakonom je trebalo obuhvatiti i poslove sudjelovanja Agencije u izradi razvojnih programa stočarske proizvodnje, njihovo praćenje i provedbu. Ovaj širi obuhvat poslova predlaže se zbog potpunog obuhvata poslova koje se prenose u nadležnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Isto tako člankom 3. potrebno je propisati nadležnost Agencije nad promocijom hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kupovine i prodaje istih zbog promocije istih, bez stjecanja dobiti, a zbog dodatnog poticanja rasta i razvoja poljoprivredne proizvodnje, uz istodobno ograničenje obavljanja ovih poslova radi stjecanja dobiti radi izbjegavanja utjecaja na tržišno natjecanje. Nadalje u članak 3. kojim se propisuju djelatnosti Agencije potrebno je prilagoditi jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA POLJOPRIVREDU I HRANU

zajedno sa slijedećim

AMANDMANIMA

AMANDMAN I.

Na članak 3.

u članku 3. tekst: „Djelatnost Agencije čine slijedeći poslovi i zadatci:“ zamjenjuje se tekstom: „Djelatnost Agencije obuhvaća poslove i zadatke:“

u članku 3. iza podstavka koji glasi: „davanje stručnih mišljenja Ministarstvu poljoprivrede u području stočarske politike i suradnja sa znanstvenim institucijama na području unaprjeđenja stočarske proizvodnje“

dodaju se novi podstavci koji glase:

-  pružanje pomoći pri uspostavi udruga uzgajivača domaćih životinja
-  organizacija stočarskih izložbi i smotri te izložbi poljoprivrednih proizvoda
-  ostali poslovi koji pridonose razvoju stočarske proizvodnje
-  sudjelovanje u obradi uzgojno selekcijskih podataka i izračun uzgojnih vrijednosti za  sva uzgojno valjana grla domaćih životinja
-  sudjelovanje u izradi i provedbi programa zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih  pasmina i sojeva domaćih životinja
-  pomoć pri organiziranju prometa uzgojno valjanih grla i izdavanje potvrda o  podrijetlu uzgojno valjanih grla
-  pružanje pomoći pri uspostavi i razvoju udruga uzgajivača domaćih životinja, ¬
-  sudjelovanje u izradi razvojnih programa stočarske proizvodnje, te njihovo praćenje u  provedbi.“

u članku 3. iza podstavka koji glasi: „pružanje znanstvene i stručne potpore Ministarstvu iz djelokruga Agencije“

dodaje se novi podstavak koji glasi:

„-  pružanje pomoći pri uspostavi i djelovanju udruga poljoprivrednih proizvođača i  proizvođačkih organizacija“

u članku 3. iza podstavka koji glasi: „Agencija traži znanstveno mišljenje od EFSA-e na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo i vlastitu inicijativu“

dodaje se novi podstavak koji glasi:

„ - promocija hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te kupovina i prodaja  istih u svrhu promocije koje se ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti i“

Obrazloženje:

Širi obuhvat poslova Agencije predlaže se zbog potpunog obuhvata poslova koje se prenose u nadležnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, pružanje pomoći pri uspostavi i djelovanju udruga poljoprivrednih proizvođača i proizvođačkih organizacija pozitivno će utjecati na uspostavu i djelovanje istih, a uključivanjem poslova promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Agencija će dodatno potaknuti rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje, uz istodobno ograničenje obavljanja ovih poslova radi stjecanja dobiti čime se izbjegava utjecaj na tržišno natjecanje.

AMANDMAN II

Na članak 4.

U članku 4. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

 „  (3) Ustrojstvene jedinice Agencije su:
- Ured ravnatelja sa sjedištem u Osijeku
- Sektor za podršku poslovnih procesa sa sjedištem u Osijeku
- Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sa sjedištem u Osijeku
- Centar za zaštitu bilja sa sjedištem u Zagrebu
- Centar za tlo sa sjedištem u Osijeku
- Centar za sigurnost hrane sa sjedištem u Osijeku
- Centar za stočarstvo sa sjedištem u Osijeku
- Centar za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda sa sjedištem u Križevcima
- Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo sa sjedištem u Zagrebu
- Centar za voćarstvo i povrćarstvo sa sjedištem u Zagrebu.“

dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Obrazloženje:
Prijedlogom zakona nisu navedene ustrojstvene jedinice Agencije i njihovo sjedište, navođenjem istih omogućilo bi se Agenciji da kroz organizaciju svojih ustrojstvenih jedinica obavlja upravne postupke, javne ovlasti i druge djelatnosti propisane člankom 3. Prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

   
     POTPREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcija za 2020. i 2021. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog Državnog proračuna zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

Ukupno su u Državnom proračunu za 2019. godinu za Ministarstvo poljoprivrede planirana sredstva u iznosu od 7,747 milijardi kuna uvodno je istaknula predstavnica Ministarstva poljoprivrede. Najznačajniji iznos subvencija odnosi se na izravna plaćanja u poljoprivredi i mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda koje će u 2019. godini dosegnuti razinu od 3,2 milijarde kuna. Isto predstavlja povećanje od 100,3 milijuna kuna u odnosu na 3,1 milijardu kuna planiranih rashoda po ovim aktivnostima u 2018. godini. Prijedlogom se uvode nove potpore kao što su to Nacionalni programi potpore:  sustavu krava-tele, školski medni dan, obnova narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva. U nastavku je predstavnica Ministarstva poljoprivrede izvijestila o iznosima osiguranim po stavkama proračuna za Ministarstvo poljoprivrede.

U raspravi su članovi Odbora upozorili kako je iz Prijedloga Državnog proračuna vidljiv rast nespomenutih rashoda poslovanja, a u projekcijama za deminimis potpore u 2020. i 2021. godini nisu predviđena sredstava za sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede, koje se u 2019. planirano podupire sa 51 milijun kuna, pa je zatraženo obrazloženje istog. Postavljen je i upit o razlozima smanjenja sredstava za službene kontrole veterinarske inspekcije, ali i o dostatnosti sredstava za Mrežu za ruralni razvoj, uzimajući u obzir da se sredstva za ovu namjenu smanjuju sa 4,6 na 1,8 milijuna kuna. Postavljen je upit o porastu sredstava planiranih za Državnu ergelu Đakovo i Lipik. Izraženo je mišljenje kako je prijedlogom trebalo obuhvatiti i sredstava za komasaciju poljoprivrednog zemljišta, ali i osigurati viši iznos sredstava za unapređenje šumarstva i opremanje srednjih strukovnih škola. Postavljen je i upit o osiguranju sredstava za naknadu šteta od ribojednih ptica.

Izražen je i stav kako je sustavom potpore trebalo, polazeći od trenutne cijene na tržištu i narušenih tržišnih odnosa, obuhvatiti i sektor svinjogojstva, a primjenjujući pri tome i iskustva drugih država članica u subvencioniranju ovog sektora. Upozoreno je i kako nije dobro 50%tno smanjenje iznosa predviđenog za program unapređenja uzgoja hrvatskih izvornih pasmina peradi. Zatraženo je objašnjenje o sredstvima koja se osiguravaju unutar Državnog proračuna za financiranje iskorjenjivanja i sprječavanja širenja bolesti Zlatne žutice vinove loze. Članovi Odbora upozorili su i na potpuno ukidanje sredstava kojima se podupirala organizacija manifestacija i upozorili kako je financiranje istih bilo jedini oblik prezentacije poljoprivrednih proizvoda za manje poljoprivredne proizvođače koji nisu u mogućnosti sami financirati troškove sudjelovanja na manifestacijama. Postavljen je i upit o uštedama koje će se postići smanjenjem broja agencija vezanih uz Ministarstvo poljoprivrede.

Predstavnica predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknula kako se troškovi za inspekcije smanjuju zbog ustrojavanja Državnog inspektorata i prelaska dijela inspektora u Državni inspektorat, a što će utjecati na smanjenje troškova za zaposlene. Ostali nespomenuti troškovi poslovanja odnose se na obveze uoči predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU. Program državnih i deminimis potpora će se u 2019. i 2020. godini dodatno razraditi. Podupirati će se manifestacije koje budu doprinosile razvoju poljoprivrede i ruralnih područja i to s opće pozicije „Administracija i upravljanje“, a istim će se osigurati sredstva za održavanje manifestacija. Mreža za ruralni razvoj  nastaviti će neometano raditi. Za mjere uređenja tržišta poljoprivrednih proizvoda predviđeno je 176,5 milijuna kuna, a ova sredstva bi, uz odobrenje Europske Komisije trebala poslužiti i za moguće izvanredne intervencije (školska shema, mandarine, pčelarstvo, sektor vina). Potpora sektoru svinjogojstva planirana je u okviru pozicije za osjetljive sektore. Sredstava za iskorjenjivanje bolesti Zlatne žutice vinove loze planirana su na poziciji Hrvatskog centra za poljoprivrednu hranu i selo u iznosu od 5 milijuna kuna, te je istima planirano obavljanje poslova krčenja - isključivo državnog poljoprivrednog zemljišta na području najugroženije – Istarske županije. Privatnim vlasnicima vinograda na raspolaganju su sredstva iz Operacije 5.2.1. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Potpore male vrijednosti za drvnu industriju  su na istoj razini kao i ove godine. Državna ergela Đakovo i Lipik postala je nova proračunska glava, a povećanje se odnosi na vlastita sredstava na računu Državne ergele Đakovo i Lipik Za srednje strukovne škole otvorena je pozicija, koja će se u skladu s mogućnostima dodatno financirati. Naknada za štete koju su prouzročile ribojedne ptice isplatit će se nakon notifikacije. Vezano uz upit o uštedama vezanim uz smanjenje broja agencija predstavnica Ministarstva poljoprivrede je istaknula kako će se na troškovima upravljačkih struktura ostvariti ušteda od 1,5 milijuna kuna, a dodatne uštede ostvariti će se na smanjenju troškova zakupa i režijskih troškova.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (5  glasova „za“ , 2 glasa  „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

 
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2020. I 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA
        
dr. sc Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici održanoj 20. studenoga 2018. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Konačni prijedlog zakona zajedno s Prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcijama za 2020. i 2021. godinu, sukladno odredbi čl. 179. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, bez rasprave,  većinom glasova (5  glasova „za“, 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2019. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK  ODBORA
        
dr. sc Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine i  56. sjednici održanoj 28. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako će donošenjem ovoga Zakona, odnosno njegovim stupanjem na snagu, prestat s radom Hrvatska agencija za hranu i Hrvatska poljoprivredna agencija. Preuzimanjem njihovih poslova od strane Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, sa sjedištem u Osijeku te preuzimanjem dijela poslova Hrvatske poljoprivredne agencije od strane Ministarstva poljoprivrede, a sve u skladu s Zaključkom Vlade Republike Hrvatske, od 2. kolovoza 2018. godine, racionalizira se broj pravnih osoba s javnim ovlastima i ostvariti će se ušteda sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.

U raspravi  je istaknuto mišljenje kako je odredbama zakona potrebno propisati ustrojstvene jedinice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kako bi se Agenciji  omogućilo, da kroz ovakvu organizaciju ustrojstvenih jedinica, obavlja upravne postupke, javne ovlasti i druge djelatnosti propisane člankom 3. Prijedloga zakona. Uz navedeno jasnije je potrebno odrediti poslove Agencije vezane uz uspostavu udruga uzgajivača domaćih životinja, organizaciju stočarskih izložbi i svih poslova koji pridonose razvoju stočarske proizvodnje, kao i djelovanju udruga poljoprivrednih proizvođača i proizvođačkih organizacija, ali i poslove vezane uz obradu uzgojno selekcijskih podataka, provedbe i izrade programa zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja, prometa uzgojno valjanih grla i izdavanja potvrda o podrijetlu grla. Zakonom je trebalo obuhvatiti i poslove sudjelovanja Agencije u izradi razvojnih programa stočarske proizvodnje, njihovo praćenje i provedbu. Ovaj širi obuhvat poslova predlaže se zbog potpunog obuhvata poslova koje se prenose u nadležnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Isto tako člankom 3. potrebno je propisati nadležnost Agencije nad promocijom hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kupovine i prodaje istih zbog promocije istih, bez stjecanja dobiti, a zbog dodatnog poticanja rasta i razvoja poljoprivredne proizvodnje, uz istodobno ograničenje obavljanja ovih poslova radi stjecanja dobiti radi izbjegavanja utjecaja na tržišno natjecanje. Nadalje u članak 3. kojim se propisuju djelatnosti Agencije potrebno je prilagoditi jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i  1 glas „suzdržan“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O HRVATSKOJ AGENCIJI ZA POLJOPRIVREDU I HRANU

zajedno sa slijedećim

AMANDMANIMA

AMANDMAN I.

Na članak 3.

u članku 3. tekst: „Djelatnost Agencije čine slijedeći poslovi i zadatci:“ zamjenjuje se tekstom: „Djelatnost Agencije obuhvaća poslove i zadatke:“

u članku 3. iza podstavka koji glasi: „davanje stručnih mišljenja Ministarstvu poljoprivrede u području stočarske politike i suradnja sa znanstvenim institucijama na području unaprjeđenja stočarske proizvodnje“

dodaju se novi podstavci koji glase:

-  pružanje pomoći pri uspostavi udruga uzgajivača domaćih životinja
-  organizacija stočarskih izložbi i smotri te izložbi poljoprivrednih proizvoda
-  ostali poslovi koji pridonose razvoju stočarske proizvodnje
-  sudjelovanje u obradi uzgojno selekcijskih podataka i izračun uzgojnih vrijednosti za  sva uzgojno valjana grla domaćih životinja
-  sudjelovanje u izradi i provedbi programa zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih  pasmina i sojeva domaćih životinja
-  pomoć pri organiziranju prometa uzgojno valjanih grla i izdavanje potvrda o  podrijetlu uzgojno valjanih grla
-  pružanje pomoći pri uspostavi i razvoju udruga uzgajivača domaćih životinja, ¬
-  sudjelovanje u izradi razvojnih programa stočarske proizvodnje, te njihovo praćenje u  provedbi.“

u članku 3. iza podstavka koji glasi: „pružanje znanstvene i stručne potpore Ministarstvu iz djelokruga Agencije“

dodaje se novi podstavak koji glasi:

„-  pružanje pomoći pri uspostavi i djelovanju udruga poljoprivrednih proizvođača i  proizvođačkih organizacija“

u članku 3. iza podstavka koji glasi: „Agencija traži znanstveno mišljenje od EFSA-e na zahtjev Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo i vlastitu inicijativu“

dodaje se novi podstavak koji glasi:

„ - promocija hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda te kupovina i prodaja  istih u svrhu promocije koje se ne mogu obavljati radi stjecanja dobiti i“

Obrazloženje:

Širi obuhvat poslova Agencije predlaže se zbog potpunog obuhvata poslova koje se prenose u nadležnost Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, pružanje pomoći pri uspostavi i djelovanju udruga poljoprivrednih proizvođača i proizvođačkih organizacija pozitivno će utjecati na uspostavu i djelovanje istih, a uključivanjem poslova promocije hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Agencija će dodatno potaknuti rast i razvoj poljoprivredne proizvodnje, uz istodobno ograničenje obavljanja ovih poslova radi stjecanja dobiti čime se izbjegava utjecaj na tržišno natjecanje.

AMANDMAN II

Na članak 4.

U članku 4. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

 „  (3) Ustrojstvene jedinice Agencije su:
- Ured ravnatelja sa sjedištem u Osijeku
- Sektor za podršku poslovnih procesa sa sjedištem u Osijeku
- Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo sa sjedištem u Osijeku
- Centar za zaštitu bilja sa sjedištem u Zagrebu
- Centar za tlo sa sjedištem u Osijeku
- Centar za sigurnost hrane sa sjedištem u Osijeku
- Centar za stočarstvo sa sjedištem u Osijeku
- Centar za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda sa sjedištem u Križevcima
- Centar za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo sa sjedištem u Zagrebu
- Centar za voćarstvo i povrćarstvo sa sjedištem u Zagrebu.“

dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Obrazloženje:
Prijedlogom zakona nisu navedene ustrojstvene jedinice Agencije i njihovo sjedište, navođenjem istih omogućilo bi se Agenciji da kroz organizaciju svojih ustrojstvenih jedinica obavlja upravne postupke, javne ovlasti i druge djelatnosti propisane člankom 3. Prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

   
     POTPREDSJEDNIK ODBORA

dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama  Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O SJEMENJU, SADNOM MATERIJALU I PRIZNAVANJU SORTI POLJOPRIVREDNOG BILJA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HRANI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O HIGIJENI HRANE
I MIKROBIOLOŠKIM KRITERIJIMA ZA HRANU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona šumama, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

U raspravi su članovi Odbora upozorili na probleme u gospodarenju privatnim šumama, nezakonitu devastaciju privatnih šuma i otuđivanje drvne mase, ali i nereagiranje nadležnih inspekcijskih službi. Upozorili su na potrebu ojačavanja savjetodavne službe u šumarstvu, kao i jasnije definiranje zabrane prenamjene šumskog u građevinsko zemljište u slučajevima nezakonitog gospodarenja privatnim šumama.

Predstavnik predlagatelja je, podsjetivši na veliki broj privatnih šumovlasnika (500.000) i prosječno malu površinu privatnih šuma, istaknuo kako će Ministarstvo poljoprivrede, u okviru svojih nadležnosti poduzeti odgovarajuće mjere.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA ŠUMAMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

U raspravi je, vezano uz prestanak važenja Zakona o poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, istaknuta bojazan vezana uz nedostupnost usluga koje korisnicima pruža Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba.
Predstavnica predlagatelja ističe kako je planiranom reorganizacijom sustava predviđeno da svi područni uredi nastavljaju s radom, pa isto neće utjecati na kvalitetu i dostupnost usluga korisnicima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i  2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOJ SAVJETODAVNOJ SLUŽBI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O AKVAKULTURI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI BILJNIH SORTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ODRŽIVOJ UPORABI PESTICIDA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O BILJNOM ZDRAVSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
         
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRVENASTIM KULTURAMA KRATKIH OPHODNJI

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA          
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

 Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EZ) BR. 396/2005 O MAKSIMALNIM RAZINAMA OSTATAKA PESTICIDA U I NA HRANI I HRANI ZA ŽIVOTINJE BILJNOG I  ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA          
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o o izmjenama i dopuni Zakona o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

 Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O VETERINARSTVU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA          
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 54. sjednici održanoj 16. studenog 2018. godine, Prijedlog zakona o o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2018. godine.

Odbor je proveo objedinjenu raspravu o ovom Prijedlogu zakona i o  Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o akvakulturi, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Zakona o zaštiti biljnih sorti, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o održivoj uporabi pesticida, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o o izmjenama Zakona o biljnom zdravstvu, s Konačnim prijedlogom zakona;  Prijedlogu zakona o  izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EZ) br. 396/2005 o maksimalnim razinama ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o sjemenju, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona šumama, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrani, s Konačnim prijedlogom zakona; Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o higijeni hrane i mikrobiološkim kriterijima za hranu, s Konačnim prijedlogom zakona i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o o veterinarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona.

Predstavnica predlagatelja uvodno je istaknula kako se predloženim izmjenama zakona pristupilo u skladu s Nacionalnim programom reformi 2018. vezanim uz racionalizaciju sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i Zaključka Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 2 glasa „suzdržana“)  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA          
Tomislav Panenić

Klasa: 021-17/18-22/20

Urbroj: 6521-16-18-03

Zagreb, 14. studenoga 2018.

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora je, temeljem članka 166. Poslovnika Hrvatskog sabora, na svojoj sjednici, održanoj 14. studenog 2018. godine, na temelju rasprave o Stajalištu Vlade Republike Hrvatske o Prijedlogu Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća, usvojio sljedeće

Z A K LJ U Č K E

Vezano uz definiciju „pravog poljoprivrednika“ Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako bi ista trebala biti neobavezna za države članice. Predloženi članak 4. stavak 1. točka d. Uredbe glasi: „pravi poljoprivrednici“ definiraju se tako da se osigura da se potpora ne dodjeljuje osobama kojima poljoprivredna djelatnost čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti ili čija glavna poslovna djelatnost nije poljoprivredna djelatnost, ali da se iz potpore ne isključe poljoprivrednici koji se bave i drugim djelatnostima. U definiciji se omogućuje da se odredi koji se poljoprivrednici ne smatraju pravim poljoprivrednicima, i to na temelju uvjeta kao što su ispitivanja prihoda, količina rada na poljoprivrednom gospodarstvu, predmet poslovanja i/ili upisivanje u registre.“ Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako su poljoprivredna gospodarstva i njihovi članovi, osim obavljanja poljoprivredne djelatnosti i čuvari ruralnih područja, a bavljenje poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću, pa  i u slučajevima kada ona čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti pruža im mogućnost osiguravanja dodatnih financijskih sredstava i zadržava ih u ruralnim područjima. Zbog navedenog Odbor za poljoprivredu drži potrebnim dodatno pojasniti predloženu odredbu ili osigurati neobavezujuću primjenu definicije.

Vezano uz definiciju „mladog poljoprivrednika“ Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako ograničavanje definicije samo na nositelja poljoprivrednog gospodarstva neće poticajno djelovati na zadržavanje mladih poljoprivrednika u poljoprivredi. Odbor za poljoprivredu respektira potrebu poticanja mladih poljoprivrednika nositelja poljoprivrednih gospodarstava, ali podsjeća i na prosječnu starosnu dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava u Europskoj Uniji. Nadalje, mišljenja smo kako, uzimajući u obzir probleme vezane uz nedostatak radnika za obavljanje poslova u poljoprivredi, a koji su prisutni u cijeloj Uniji i utječu na stalne migracije, a rezultiraju neuravnoteženim položajem tržišta radne snage država članica definiciju „mladog poljoprivrednika“ treba prilagoditi.

Vezano uz člankom 6. predložene posebne ciljeve – Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako je Uredbom trebalo propisati i ciljeve vezane uz preradu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i jasnije propisati ciljeve vezane uz šumarstvo. Isto obrazlažemo dosadašnjim politikama Unije usmjerenim prema diversifikaciji poljoprivredne proizvodnje i stvaranju dodane vrijednosti finalizacijom proizvodnje, realiziranim i planiranim aktivnostima vezanim uz preradu, pa držimo kako je ciljeve vezane uz preradu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda potrebno uključiti u navedeni članak. Šume su, kao i voda, tlo i zrak prirodni resurs, pa držimo da je i njihov održivi razvoj i učinkovito upravljanje potrebno poticati čime obrazlažemo potrebu propisivanja jasnijih ciljeva vezanih uz šumarstvo.

Vezano uz predloženo ovlaštenje Komisije za donošenje delegiranih akata vezanih uz pokazatelje predložene člankom 7. Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako bi isto moglo prouzročiti pravnu nesigurnost za države članice, pa je potrebno propisati druge mehanizme za izmjenu zajedničkih pokazatelja ostvarenja, rezultata i učinaka zbog iskustva stečenog u primjeni ili dodavanje novih pokazatelja.

Vezano uz člankom 12. predložene obveze država članica povezane s dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako će prevelika uvjetovanost utjecati na konkurentnost gospodarstava, ali i stvoriti dodatno administrativno opterećenje. Zbog strukture hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava Odbor za poljoprivredu je mišljenja kako bi ova uvjetovanost trebala biti dobrovoljna za države članice, a iz iste je potrebno izuzeti male poljoprivrednike. Respektirajući potrebu primjene mehanizama za zaštitu okoliša Odbor za poljoprivredu podsjeća i na depopulaciju ruralnih područja i drži kako bi dodatna uvjetovanost mogla potaknuti male poljoprivrednike na prestanak obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Vezano uz člankom 15. predloženo ograničavanje (smanjenje) iznosa izravnih plaćanja Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako bi ova odluka trebala biti u nadležnosti država članica koje bi na temelju nacionalnih specifičnosti i Strateških planova odlučile o mogućnosti ovog ograničenja. Isto obrazlažemo i činjenicom kako su poljoprivredna gospodarstva uglavnom smještena u ruralnim područjima, te u istima osiguravaju mogućnost zapošljavanja, pa time i sprječavaju depopulaciju ovih područja. Republika Hrvatska kao najmlađa država članica najkraće koristi europska sredstva, pa shodno tome i struktura naših poljoprivrednih gospodarstava nije dosegnula razinu starijih država članica što držimo dodatnim obrazloženjem za neograničavanje iznosa izravnih plaćanja.

Vezano uz člankom 106. predloženo odobravanje strateškog plana u okviru ZPP-a – Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako bi trebalo predvidjeti prijelazna razdoblja za početak programskog razdoblje i jasnije propisati uvijete odobravanja strateških planova. Isto obrazlažemo poteškoćama s kojima smo se susretali pri izradi Programa ruralnog razvoja RH 2014 – 2020., a uzimajući u obzir pri tome i činjenicu kako su se isti odnosili na cijelo programsko razdoblje, a ne samo na jednu godinu. Držimo i kako će ovo biti preveliko administrativno opterećenje, a posebno uzimajući u obzir člankom 95. predložen sadržaj strateškog plana u okviru ZPP,  ali i člankom 121. predloženu dostavu godišnjeg izvješća o uspješnosti u provedbi istog u prethodnoj godini.

                                                                                              PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                                    Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 14. studenog 2018. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.
 
 U raspravi je predstavnica predlagatelja istaknula kako se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje nacionalno zakonodavstvo sa europskim zakonskim  okvirom,  te se jasnije definiraju „nove psihoaktivne tvari“, kako bi se osiguralo sankcioniranje i stvorila pravila za postupanje. Industrijska konoplja definira se kao konoplja koja se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi EU sa sadržajem THC-a do 0,2% i manjim, te se omogućava iskorištavanje cijele biljke industrijske konoplje, čime se hrvatski poljoprivredni proizvođači stavljaju u ravnopravan položaj u odnosu na proizvođače Unije.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili mogućnost iskorištavanja cijele biljke industrijske konoplje

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 14. studenog 2018. godine Prijedlog zakona o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. listopada 2018. godine.

 Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako su posebna pravila za provedbu Projekta za izgradnju sustava zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe kompatibilna sa postojećim propisima o izvlaštenju i određivanju naknade, državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prostornom uređenju i gradnji, a zbog realizacije strateškog investicijskog projekta zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke županije te u manjem dijelu Zagrebačke županije, pristupilo se izradi ovog akta.
 U raspravi je postavljen upit vezan uz preklapanje sa Zakonom o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske i opravdanost predlaganja ovog Prijedloga zakona, a uzimajući u obzir Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske.

 Predstavnica predlagatelja je odgovorila kako se zbog velikog broja čestica (gotovo 15 000) koje su obuhvaćene provedbom ovog projekta za koje je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose, a s ciljem što brže realizacije projekta, pristupilo predlaganju ovog akta.

 Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (7 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Prijedloga zakona o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 14. studenog 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 31. listopada 2018. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se predloženim aktom uređuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike i stvara okvir za njihovo provođenje. Isti su usuglašeni sa ciljevima Zajedničke poljoprivredne politike, Strateškim planom Ministarstva poljoprivrede i sredstvima osiguranim u Državnom proračunu.  Osigurava se nastavak provedbe izravnih plaćanja, jasnije se definira zakonski temelj za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane i doniranje hrane, uvode se međunarodni standardi za hranu, Ministarstvo poljoprivrede imenuje se središnjim i koordinacijskim nacionalnim tijelom za poslove vezane uz Codex Alimentarius. Uz navedeno jasnije su propisani i skraćeni rokovi u postupcima registracije i zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Predstavnici predlagatelja su uz obrazloženje prihvaćenih prijedloga Odbora za poljoprivredu vezanih uz jasnije propisivanje načina dostave odluke APPRRR korisnicima, jasnije propisivanje načina održavanja poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za pašu ili uzgoj, jasnijim kriterijima za obavljanje poslova savjetovanja korisnika, obrazložili i razloge neprihvaćanja prijedloga Odbora za poljoprivredu iznijetih u raspravu o Prijedlogu zakona o poljoprivredi. Uz navedeno istaknuli su kako su mjere za iznimno osjetljive sektore dio programa državnih potpora iz članka 39. Zakona i  donosi ih Vlada Republike Hrvatske;  „proizvođačke organizacije“ nisu obuhvaćene definicijom čl.4. st 1 jer je proizvođačka organizacija obuhvaćena pod pojmom „druga pravna osoba". Nadalje, predlagatelj nije prihvatio prijedlog uvrštavanja „mjera zemljišne politike“ u mjere poljoprivredne politike jer su iste predmet posebnog propisa. Dostavljanje „Zelenog izvješća“  na raspravu Hrvatskom saboru predlagatelj nije prihvatio jer će isto biti javno objavljeno na mrežnim stranicama Ministarstva, a u slučaju upućivanja Hrvatskom saboru na prihvaćanje rok donošenja i objave značajno bi se produljio. Predlagatelj drži kako je odredbama zakona stvorena osnova i poticajni okvir za dobrovoljno udruživanje, pa isto nije potrebno normativno propisivati. Uz prijedlog normativnog reguliranja obveze zapošljavanja agronoma/veterinara na poljoprivrednim gospodarstvima, predlagatelj drži kako je zapošljavanje agronoma prepoznato u području zaštite bilja, a položaj im je dodatno poboljšan ustrojavanjem Hrvatske agronomske i Hrvatske poljoprivredne komore. Uz moguću nenadležnost ministra za poslove poljoprivrede u donošenju Pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima predlagatelj ističe kako je navedeno normativno rješenje dio i sada važećeg Zakona i predmetom dogovora sa Ministarstvom graditeljstva i prostornog uređenja. Uz navedeno napominje kako je u pripremi izmjena Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, kojima bi se toplinski koeficijent za plastenike i staklenike sa važećih 75m2 smanjio na 55m2, 

U raspravi su članovi Odbora istaknuli kako je Konačnim prijedlogom zakona trebalo obuhvatiti iznimno osjetljive sektore, ali i stvoriti uvijete kojima bi se poljoprivredni proizvođači, osobito mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, neobavezno potaknula na udruživanje i zajednički nastup na tržištu. Istaknuta je i bojazan vezan uz ukidanje agencija, a vezano uz moguću nedostupnost usluga poljoprivrednicima.

Predstavnica predlagatelja ističe kako se planiranom reorganizacijom sustava planira okupljanje svih državnih laboratorija unutar jedne agencije, no svi područni uredi nastaviti će s radom, pa isto neće utjecati na kvalitetu i dostupnost usluga.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 5 glasova „za“, 2 glasa „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POLJOPRIVREDI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA        
Tomislav Panenić

52. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 29. listopada 2018. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredi nazočili: predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, ministar poljoprivrede Republike Hrvatske, ekonomska savjetnica Europske komisije u Republici Hrvatskoj, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca.

Na sjednici je provedena rasprava o Izvješću Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom 15. listopada 2018.

Uvodno je Tomislav Panenić izvijestio o održanoj tiskovnoj konferenciji  na kojoj je najavljeno održavanje Konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“, koja će 22. i 23. studenoga održati u Hrvatskom saboru, i na kojoj će prisustvovati povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan, predsjednik Odora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Czeslaw Siekierski, predstavnici matičnih radnih tijela nacionalnih parlamenata država članica Europske unije i strukovnih udruženja.

Tomislav Tolušić je predstavljajući Stajalište RH za AGRIFISH Vijeće, održano 15. listopada 2018. istaknuo kako se na istom, uz teme vezane uz područje ribarstva, ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru, godišnje konzultacije između EU i Norveške i pripreme za održavanje godišnjeg sastanka ICCAT, koji će se održati u Dubrovniku, raspravljalo i o Prijedlogu uredbe o strateškim planovima i izvješću o sastanku skupine G20. Dane su informacije o poteškoćama na tržištu šećera, afričkoj svinjskoj kugi, te se govorilo o izboru generalnog direktora FAO i generalnog direktora međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo. Vezano uz  Uredbu vijeća o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti u Baltičkom moru za 2019. Hrvatska se nije uključivala u raspravu jer nemamo izravnog interesa o ovoj temi. 

Uz Uredbu o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz EFJP i EPFRR, te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 provedene su stručne rasprave na sastancima radnih skupina Vijeća i posebnog Odbora za poljoprivredu od sredine lipnja do kraja rujna. Za održani sastanak Vijeća austrijsko predsjedništvo je pripremilo izvješće o napretku u raspravama. Provedene su rasprave o pitanjima vezanim uz fleksibilnost za države članice i proporcionalnosti ekološke ambicije vezane uz predložene instrumente.
Stav Republike Hrvatske je bio da će povećana fleksibilnost za države članice rezultirati uspješnijim ostvarenjem ciljeva ZPP-a, no upozoreno  je na potrebu veće fleksibilnosti primjerice kod odredbe o ograničenju potpore za sektorske mjere, kod potpore za mlade poljoprivrednike, diferenciranih iznosa potpore za pašnjake i druge poljoprivredne površine. Ukazano je na nejasnoće, ali i prostor za pojednostavljenje, kao što je to primjena intervencijske logike na sve mjere iz ZPP strateških planova korištenjem zajedničkih ciljeva i pokazatelja, a zatim i praćenje uspješnosti prema predloženom modelu što će biti velik izazov posebno za mjere prvog stupa. Izražena je skepsa prema ideji postavljanja godišnjih ciljeva, rezultata i sustava izvješćivanja jer će isti dovesti do administrativnog opterećenja. Praktični problem predstavljat će pravovremena uspostava zahtijevanih informacijskih sustava i osiguranje potrebnih izvora informacija za praćenje i izvješćivanje. Gotovo sve države članice imaju glavni prigovor na kompleksnost sustava i kompleksnost procedura. Državama članicama treba osigurati veću fleksibilnost u odabiru prioritetnih ciljeva i sukladno njima odgovarajućih intervencija, a isto ne bi smjelo biti ograničeno ekološkom i klimatskom ambicijom. Uvjetovanost predstavlja dodatan teret poljoprivrednicima i administraciji, ista bi trebala biti dobrovoljna, a zbog pojednostavljenja potrebno je predvidjeti izuzeće za male poljoprivrednike. Stav Hrvatske je da poljoprivrednici trebaju biti nagrađeni za povećani doprinos zaštiti okoliša putem dodatnih potpora za odgovarajuće mjere prvenstveno iz II stupa, a dodatna potpora iz I. stupa trebala bi biti dobrovoljna opcija. Upozoreno je i na moguća preklapanja mjera. 
Tolušić je izvijestio kako se u raspravu o konzultacijama između EU i Norveške nije uključivao  jer RH nemamo o ovoj temi iznimnog interesa. Provedena je i rasprava o godišnjem sastanku  ICCAT-a - Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna koje će se održati u Dubrovniku od 12.-19. studenoga ove godine. Istaknuli smo  specifičnosti ulovne i uzgojne prakse plavoperajne tune u Jadranu i naglasili  kako se samo kroz uvažavanje regionalnih specifičnosti može unaprijediti ovaj segment ribolova. Istaknuto je kako pri formuliranju konačnih odredbi trebalo voditi računa o neograničavanju razvoja ribolova, ali ni uzgojnih mogućnosti.
Na traženje talijanske delegacije, a vezano uz poteškoće na tržištu šećera uvrštena je točka o stanju na tržištu šećera, čija cijena je unazad godinu dana pala za više od 30%, a što ima negativan učinak na proizvođače i industriju. Zbog navedenog su pozvali Komisiju da prepozna krizu na tržištu šećera i poduzme potrebne mjere kako bi se uravnotežilo tržište – potporom za privatno skladištenje i mogućnošću uvođenja izvanrednih mjera predviđenih Uredbom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska dijeli zabrinutost jer je  sektor šećera u RH godinama najuspješniji izvozni sektor. Ukidanje proizvodnih kvota dovelo je do izrazitog pada cijene na tržištu, pa je Hrvatska bila protiv liberalizacije tržišta šećera u okviru trgovinskih sporazuma, situacija se neprestano pogoršava te smatramo da su ispunjeni preduvjeti za pokretanje potpore za privatno skladištenje u sektoru šećera. RH je prije više od pola godine pokrenula posebnu mjeru u programu ruralnog razvoja za proizvođače šećerne repe što je izravno vezano uz podizanje konkurentnosti i pokušaj premošćivanja ovih problema istaknuo je Tolušić.

Razgovaralo se o izboru glavnog tajnika FAO-a i generalnog direktora Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo i o afričkoj svinjskog kugi. Europska komisija je izvijestila o situaciji vezano uz afričku svinjsku kugu koja je sada prisutna u 10 država članica EU-a (Češka, Estonija, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Belgija i Italija). Potrebna je dugoročna kontrola populacije divljih svinja i učinkovita koordinacija između veterinarske službe i poljoprivrednika, tijela za upravljanje šumama i lovaca. Istovremeno Komisija upozorava države članice da ne poduzimaju jednostrane mjere jer bi one mogle bile protivne europskom zakonodavstvu u ovom području, te bi predstavljale neopravdano ograničenje trgovine unutar EU-a. RH prati situaciju po pitanju afričke svinjske kuge iako kod nas još nije zabilježena i stava je da su potrebne izmjene u proračunskoj politici EU-a u svrhu lakšeg financiranja mjera vezanih za zdravlje životinja. Tu treba uključiti mjere zaštite svinja od mogućih unosa virusa afričke svinjske kuge primjenom visokih mjera bio sigurnosti. Hrvatska podržava nastojanje da se mjere protiv afričke svinjske kuge provode na cijelom području EU-a u smislu mjera u populaciji divljih svinja te mjera za podizanje svijesti i informiranje o ovoj bolesti. Osnovali smo Nacionalno stručno tijelo za afričku svinjsku kugu koje je provelo inicijalnu procjenu rizika i utvrdilo da je visok. U okviru istog tijela pripremljene su edukacije za posjednike svinja i  lovce, te je preporučen cijeli niz mjera usmjeren ka upravljanju populacijom divljih svinja i podizanjem bio sigurnosti na farmama svinja. Preporučene mjere bit će propisane od strane nadležnog tijela kako bi se što učinkovitije pripremili za moguću pojavu ove bolesti i na našem područje.

U raspravi je uz krizu u sektoru šećera izražen stav kako je stalnost proizvodnje i sigurnost cijena potrebno poticati, no pažnju treba usmjeriti i prema špekulativnim zalihama koje utječu na tržište šećera. Uz prijedlog novog zakonskog okvira ZPP i VFO istaknuta je zabrinutost najavljenim smanjenjem sredstava za ZPP, a osobito uzimajući u obzir razlike između država članica vezane uz udio izravnih plaćanja u ukupnom prihodu proizvođača. Uz predložene mehanizme za zaštitu okoliša istaknuo je kako bi uvjetovanosti mogle predstavljati dodatno opterećenje, ali i administrativne i financijske poteškoće,  te bi bilo dobro da budu na dobrovoljnoj osnovi. Kod definicije pravog poljoprivrednika velika je odgovornost dana državama članicama u određivanju ograničenja, pa je potrebno izbjeći moguć utjecaj ove definicije na daljnju depopulaciju ruralnih područja. Potrebno je očuvati seoski život, ne uzimajući pri tome u obzir ekonomsku logiku koja bi se mogla vezati uz određivanje ove definicije. Slično je i sa definicijom mladog poljoprivrednika kojom  bi se, uzimajući u obzir nedostatak radne snage u poljoprivredi trebala propisati i potpora za privlačenje mladih poljoprivrednika koji nisu nositelji poljoprivrednog gospodarstva. Vezano uz ciljeve i pokazatelje (Glava II i PRILOG I) – članak 6. istima je potrebno obuhvatiti i ciljeve vezane uz preradu poljoprivredno prehrambenih proizvoda i jasnije propisati ciljeve vezane uz šumarstvo. Pokazatelje propisane člankom 7. potrebno je pojednostaviti jer bi isti mogli predstavljati i dodatno opterećenje za stvarnu poljoprivrednu proizvodnju. Uz prijedlogom novog zakonskog okvira predloženo dostavljanje Strateškog plana upozoreno je na moguće probleme vezane uz kratke rokove. Prve strateške planove države članice bi trebale dostaviti do 1. siječnja 2020. godine, što nije realan rok pa bi bilo dobro razmisliti o prijelaznim razdobljima. 
U raspravi je upozoreno i na probleme u sektoru stočarstva i važnost prepoznavanja specifičnosti ove proizvodnje, ali i na činjenicu kako je  RH kao najmlađa članica EU  tek ove godine počela intenzivnije koristiti sredstava EU. Uz navedeno Republika Hrvatska je  od '91., '92. izgubila 110 tisuća krava. Uz ovaj problem upozoreno je i na prijedlogom novog zakonskog okvira ZPP predloženo ograničenje iznosa izravnih plaćanja koje će, uzimajući u obzir strukturu hrvatskih proizvođača prouzročiti dodatne probleme ovom sektoru. Potrebno je osigurati dodatnu potporu osjetljivim sektorima u stočarstvu. Vezano uz članak 90. Uredbe o strateškim planovima upozoreno je kako istim nisu obuhvaćeni prerađeni proizvodi od voća i povrća, duhan, etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla i drugi proizvodi.  Ti drugi proizvodi su živa goveda, žive svinje, konji i magarci i njih je potrebno zadržati u odredbama Uredbe. U daljnjoj raspravi upozoreno je i na problem afričke svinjske kuge i činjenicu da se između Češke i Poljske podižu čvrste ograde kako bi se spriječio prijenos bolesti, pa je dobra izmjena Zakona o lovstvu kojom su omogućene intervencije čelnika regionalne uprave vezana uz pojačani odstrjel, u slučaju potrebe. Istaknuta je i važnost provedbe odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i pravilne raspodjele zemljišta, posebice u odnosu na korisnike stočare. Kao argument prema Europskoj uniji za priznavanje naših specifičnosti, Hrvatska bi trebala koristiti nemogućnost dostizanja samodostatnosti i to osobito u osjetljivim sektorima istaknuto je u raspravi.
U raspravi je pozitivnom ocijenjena inicijativa vezana uz fleksibilniji pristup država članica, osobito vezano uz male i mlade poljoprivrednike. Postavljen  je upit o projiciranju novog ZPP na hrvatski zakonski okvir, te su zatražena pojašnjenja vezana uz Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama. Poznati su nam problemi voćara koji svoje proizvode ne mogu plasirati na tržište, problem je i sa krumpirom, a moguć je i problem sa tovljenicima u Slavoniji. Uz navedeno mogućnost svinjske kuge mogla bi dodatno utjecati na konkurentnost naših proizvođača

Ministar poljoprivrede je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je stav RH, vezano uz predloženo smanjenje potpore za velike proizvođače (prema prijedlogu Komisije 60.000, odnosno 100.000 eura), kako bi isto trebalo biti dobrovoljno za države članice, a država članica bi sama trebala određivati što će i s kolikim iznosom podupirati. Okosnicu naše poljoprivrede čine OPG, no ne podržavamo smanjenje potpora za srednje i velike proizvođače, pa RH nije za obvezatno rezanje na razini svih država članica. Starije države članice, zbog duljeg perioda korištenja europskih sredstava su financijski otpornije, no generalno gledajući sličan stav ima većina država članica. Istaknuo je kako je svjestan situacije u stočarstvu, a ista je rezultat nečinjena ili nebrige zadnjih 10 ili 20 godina. Rezultati aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede (prioritet stočarima u okviru Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uvođenje mjere za dobrobit životinja, financijskih instrumenata - kredita, zajmova odnosno garancije preko HAMAG-a, krediti preko mikro i mali preko HAMAG-a, veliki uskoro preko HABOR-a s kamatnom stopom od 0,5-1% za sektor mljekarstva 0,1%, natječaji iz Mjere 4.) biti će vidljivi u narednim razdobljima. Zatečena situacija krajem 2016. godine u provedbi Programa ruralnog razvoja nije bila dobra, danas je  85% ukupne alokacije koja nam stoji na raspolaganju raspisano. Sad već 58% ugovoreno, 27% isplaćeno, a tijekom iduće godine očekuje se završetak raspisivanjem natječaja, jer ćemo potrošiti cijelu, odnosno raspisat cijelu alokaciju. Tempo ugovaranja odnosno trošenja novca ne ovisi isključivo o državi, ovisi i o poljoprivrednicima koji trebaju dobiti povoljne kredite za financiranje proizvodnje.  Problemi sa bolešću kvrgave kože, isplata 80 milijuna kuna odnosno 40 milijuna kuna potpore proizvođačima mlijeka, ispregovarana posebna potpora za kupovinu junica, tov i uzgoj, 195 milijuna kuna kroz tri godine iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, natječaj za mini sirane i mini mljekare, pokazuju koliko je nacionalnih sredstava izdvojeno da bi ojačali sektor. Proizvođači moraju biti aktivniji i produktivniji. Vezano uz subvencije za rasplodne krmače i za mliječne krave ispregovarano je trogodišnje prijelazno razdoblje koje je prestalo, osiguran je de minimis koji se plaća iz nacionalnih sredstava, a u novom programskom razdoblju pregovarati će se o zadržavanju potpora za osjetljive sektore. Stočarstvo nam treba biti prioritet, a kroz  natječaje za preradu, za srednje i velike sustave osigurat će se dodatna potpora.  U poreznu reformu koja je vezana uz sektor poljoprivrede uključeno je  smanjenje stope PDV-a na repromaterijal, stočnu hranu i ostale uvozne troškove, i smanjenje troškova za žive životinje i svježe meso. Vezano uz rasplodne krmače, upozorio je kako 100 000 krmača, na godišnjoj razini znači oko 2 milijuna prasaca, a na liniji klanja imamo 700 000, pa se postavlja pitanje gdje se u lancu izgubilo milijun i 300 tisuća komada, slična situacija je i sa ovcama gdje umjesto milijun koljemo 100 000 komada. Uz upit vezan uz financijsku omotnicu za ZPP Tolušić je istaknuo kako smanjenja za Republiku Hrvatsku neće biti zbog specifičnih  situacija koje nam idu u korist. U Kohezijskoj politici pokušavaju se dogovoriti manja smanjenja financiranja. Naglasio je kako je Velika Britanija bila veća neto uplatiteljica, nego primateljica, pa se isto odražava i u novom prijedlogu VFO. Okolišne i klimatske mjere idu na ruku razvijenijim državama članicama jer njihovi poljoprivrednici duže koriste europska sredstva. Na razini Unije trebao bi se donijeti zajednički akt o nepoštenoj trgovačkoj praksi, i podsjetio kako važećim Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi RH ne može zabraniti unos i uvoz. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja, a rezultati provedbe bit će vidljivi u narednim razdobljima. Upozorio je na potrebu poticanja poljoprivrednika na udruživanje, proizvodnju proizvoda visoke kvalitete i žurnu potrebu rješavanja problema u sektoru i u lancu proizvođač – otkupljivač – trgovac. Uz sve navedeno važno je podići svijest potrošača o  potrebi kupnje hrvatskih proizvoda.
        
Zaključno je Tomislav Panenić kao ključne probleme istaknuo organizaciju tržišta i iznalaženje mehanizama za prepoznavanje nepoštenih praksi koje dolaze kroz uvoz, isto je potrebno rješavati i na razini Unije kako bi se spriječila prodaja proizvoda ispod proizvodnih troškova. Uz poreznu reformu i nižu stopu PDV-a na svježe meso bitno je podzakonskim aktima jasno odrediti što je svježe meso, kako  bi se izbjegla mogućnost primjene niže stope PDV-a na odmrznuto meso. U sustav potpora potrebno je uključiti lokalne i županijske potpore i osigurati dodatna sredstva za određene de minimis potpore, pa kroz ovu vertikalu dodatno financirati proizvođače u cilju podizanja njihove konkurentnosti.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 51. sjednici održanoj 24. listopada 2018. godine, Konačni prijedlog zakona lovstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2018. godine.

Raspravu o navedenom aktu Odbor je proveo sukladno odredbi članka 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
Decentralizacijom ovlasti ubrzat će se provedba odredbi Zakona uvodno je istaknuo predstavnik predlagatelja naglasivši kako je zbog kompleksnosti prava i obveza sudionika korištenja prostora provedena široka rasprava, te su otklonjeni prijepori, kao što je to bio prijepor vezan uz uvrštavanje kormorana i velikog vranca u popis divljači. Dodatno su uređene odredbe Prijedloga zakona koje se odnose na dobnu granicu za izdavanje lovačke iskaznice, granicu zabrane lova divljači u odnosu na granice naselja, jasnije su određena postupanja kod prijave šteta od divljači, jasnije su definirani uvjeti zakupa prava lova. Do sada nisu postojali učinkoviti alati kojima bi se nadoknadila šteta od divljači, kako na prometnicama tako i na poljoprivrednom zemljištu. U testnoj fazi je model financiranja police osiguranja na svim prometnicama u Republici Hrvatskoj, a posebno usmjerenom policom osiguranja trebala bi se osigurati učinkovita zaštita oštećenika.

U raspravi je upozoreno na štetu koju ribojedne ptice stvaraju na ribnjačarskim, ali i športsko-ribolovnim vodam, a koje su dovele i do potpunog nestanka nekih autohtonih vrsta riba. Upozoreno je i na potrebu žurnog pregleda i prilagodbe važećih pravilnika, kako bi se kroz lovnogospodarske osnove dopustio veći odstrjel, a  brojno stanje divljači svelo na stvarno održivu razinu. Istaknuta je i primjedba kako bi podatci iz lovnogospodarskih planova trebali biti javno dostupni i upozoreno kako u odobravanje lovnogospodarske osnove nije bilo potrebno uključivati Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. 

Sukladno europskim direktivama Ministarstvo zaštite okoliša i energetike – Hrvatska agencija za okoliš i prirodu obvezna je dati prethodnu ocjenu lovnogospodarske osnove odgovorio je predstavnik predlagatelja. Zbog mogućih zlouporaba podataka iz lovnogospodarske osnove i zadiranja u prava intelektualnog vlasništva istu nije moguće javno objaviti. Zakonom je bilo potrebno propisati procedure, kako vezano uz prijavu i naknadu šteta, tako i vezano uz rokove, a iste će rezultirati učinkovitijom provedbom na terenu i zaštitom prava svih sudionika u postupku naknade šteta od divljači. U planu je izrada studije kojom će se ispitati utjecaj i štete koje prouzrokuju kormorani na športsko ribolovnim vodama, a ista bi mogla poslužiti i za derogaciju pravila vezanih uz odstrjel kormorana.

Smanjenje rizika vezanog u brojnosti divljači pozitivno će djelovati i na smanjenje šteta, a novi model osiguranja od šteta divljači rezultirati će mogućnošću naknade za iste.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6  glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o lovstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
         
dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o poljoprivredi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2018. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se izradi novog normativnog rješenja pristupilo zbog poteškoća u implementaciji i provedbi važećeg Zakona o poljoprivredi. Prijedlogom zakona definiraju se mjere i ciljevi poljoprivredne politike i izvori financiranja. Prijedlogom se uređuje provedba dvanaest uredbi Europske unije koje nisu bile objedinjene važećim Zakonom. Definira se zakonski temelj za donošenje Plana za sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane, uvode se međunarodni standardi za hranu, smjernice i kodovi dobre prakse, a Ministarstvo poljoprivrede imenuje se za nacionalno nadležno središnje i koordinacijsko tijelo za poslove vezane uz Codex Alimentarius. Pojednostavljuju se postupci registracije i zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda,  jasnije se određuje postupak prilikom registracije oznake na razini EU i skraćuje rok za donošenje zaštite i rok za prigovor kod nacionalnih postupaka zaštite

U raspravi su istaknute slijedeće primjedbe i prijedlozi:

- u članku 4. stavku (1)  točki a) kojom su obuhvaćeni organizacijski oblici koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, potrebno dodati izraz „proizvođačka organizacija“, uzimajući u obzir da su Prijedlogom zakona obuhvaćene i odredbe koje se odnose na proizvođačke organizacije;
- U članku 8.  Prijedloga zakona kojim se predlažu mjere poljoprivredne politike potrebno je dodati i „mjere zemljišne politike“, te jasno odrediti tko predlaže, tko donosi i u kojem vremenskom roku Strategiju razvoja poljoprivrede i ruralnih područja;
- Vezano uz postupke propisane člankom 15. Prijedloga zakona u stavku (3) potrebno je jasno propisati način dostave odluka koje za korisnike mjera iz ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovog Zakona donosi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i odrediti radi li se o dostavi elektroničkim putem ili putem pošte. Upozoreno je i na prosječnu starost nositelja poljoprivrednih gospodarstava, te probleme koji bi se, vezano uz slabu informatičku pismenost nositelja mogli pojaviti u slučaju propisanom stavkom (5) istog članka koji propisuje kako se dostava odluke smatra obavljenom u trenutku kada je pismeno zabilježeno na poslužitelju za dostavu takvih poruka;
- Člankom 16. stavkom (1) Prijedloga zakona predlaže se da Povjerenstvo za prigovore imenuje ministar, te je u raspravi upozoreno na potrebu propisivanja sastava Povjerenstva za prigovore. U stavku (3) istog članka potrebno je odrediti rok za produljenje roka za rješavanje prigovora u slučaju kada su za rješavanje prigovora potrebni kompletiranje dokumentacije ili konzultacije s drugim tijelima. Stavkom (4) istog članka potrebno je propisati rok za donošenje Poslovnika o radu Povjerenstva za prigovore;
- Zakonom je potrebno jasno propisati koji su iznimno osjetljivi sektori u poljoprivredi;
- Vezano uz kriterije održavanja poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj koji se predlažu člankom 27. upozoreno je na odredbe članka 4. stavka 1. točke c) podtočke (ii) Uredbe (EU) br. 1307/2013 kojom je donošenje navedenih kriterija dano u nadležnost  država članica na temelju okvira koji je utvrdila Komisija. Slijedom navedenog predloženo je propisivanje minimalnih kriterija u tekstu Prijedloga zakona ili propisivanje njihova donošenja podzakonskom aktom;
- U članku 28. stavku (6) predloženo je tekst „iz stavka 2. ovoga članka“ zamijeniti tekstom „iz stavka 5. ovog članka“ ukoliko je predlagatelj kao prioritetne korisnike nacionalne rezerve odredio mlade poljoprivrednike i poljoprivrednike koji započinju poljoprivrednu djelatnost sukladno članku 30. stavku 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013;
- U predloženi tekst članka 98. Stavku (1) Prijedloga zakona je uz suradnju Ministarstva poljoprivrede s različitim javnim službama potrebno uključiti i znanstvene institucije;
- U članku 99. stavku (6) potrebno je jasnije propisati temeljem kojih kriterija privatna tijela mogu obavljati savjetovanje korisnika;
- Upozoreno je na moguću nenadležnost Ministra nadležnog za poslove poljoprivrede u donošenju pravilnika o minimalnim tehničkim uvjetima kojima moraju udovoljavati građevine namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji – propisano člankom 100. stavkom (4);
- Zbog praćenja stanja u poljoprivredi člankom 124. potrebno je propisati obvezu dostavljanja Godišnjeg izvješća o stanju poljoprivrede u prethodnoj kalendarskoj godini (Zeleno izvješće) Vladi Republike Hrvatske na utvrđivanje i dostavljanje Zelenog izvješća na prihvaćanje Hrvatskom saboru;
- U prijelaznim i završnim odredbama Prijedloga zakona potrebno je propisati obvezu donošenja pravilnika iz članka 33. stavka (4) i članka 34. stavka (3).

U nastavku rasprave istaknuta je potreba poticanja povezivanja/udruživanja malih poljoprivrednih proizvođača, čime bi se utjecalo na njihovu konkurentnost, te je predloženo normativno propisivanje obveze njihovog udruživanja u proizvodnim procesima i distribuciji proizvoda ili na druge načine kroz mjere i pravila vezane uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Naglašena je i važnost uključivanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u ustrojavanje agrocentara ili agroinkubatora i upozoreno na važnost jasnog određivanja potreba proizvođača i strateškog planiranja ovih aktivnosti.

Prinosi po jedinici površine u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji nisu u europskom prosjeku, isto utječe na konkurentnost naše poljoprivrede, a razloge treba tražiti i u neangažiranju agronoma i veterinara u primarnoj proizvodnji. S druge strane zadnjih godina primjetan je negativan trend broja studenata koji upisuju fakultete poljoprivrede (agronomije) i veterinarske medicine. Zbog navedenog predloženo je propisivanje obveze zapošljavanja agronoma/veterinara na poljoprivrednim gospodarstvima kroz odredbe Zakona i sugerirana mogućnost vezivanje iste obveze uz određenu vrijednost standardnog ekonomskog rezultata poljoprivrednog gospodarstva. Upozoreno je i na važnost pravovremenog donošenja provedbenih propisa, kao i razmatranje mogućnosti za osiguravanje korištenja podataka iz upisnika/registara koji proizlaze iz odredbi ovog Prijedloga zakona sektorskim strukovnim udruženjima i komorama.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je sa Svjetskom bankom potpisan ugovor, pristupilo se izradi Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja, a Strategiju će usvojiti Vlada Republike Hrvatske. Osjetljivi sektori financirat će se kroz de minimis potporu. Ministarstvo poljoprivrede je drugostupanjsko tijelo kojemu se, sukladno odredbama Zakona o upravnom postupku podnose prigovori na odluke. Kroz mjere zajedničke organizacije tržišta preciznije će se pokušati odrediti pravila udruživanja i zajedničkog nastupa malih poljoprivrednih proizvođača. Potreba zapošljavanja agronoma prepoznata je kod zaštite bilja, a ustrojavanjem Hrvatske agronomske komore i provedbom Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori dodatno će se ojačati položaj agronoma. Ministarstvo aktivno radi na mjerama potpore proizvođačkim organizacijama.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivredi.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o poljoprivredi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o vinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. rujna 2018. godine.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se zbog konsolidiranja europskih i nacionalnih propisa u sektoru vinarstva i vinogradarstva predlaže nova pravna osnova, koja će poslužiti i za donošenje provedbenih propisa. U cilju rasterećenja sektora vina od parafiskalnih nameta cjelokupni troškovi vezani uz naknade za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet vina i naknade za izdavanje rješenja za označavanje s kontroliranim podrijetlom ne naplaćuju se od proizvođača i podmiruju se iz Državnog proračuna. Ukidaju se evidencijske markice, decentralizira se postupak organoleptičkog ocjenjivanja vina, definiraju se četiri vinske regije i sukladno istima četiri regionalne organizacije vinara.

U raspravi su pozitivnim ocijenjena rasterećenja koja se predlažu Prijedlogom zakona, upozoreno na potrebu osiguravanja dodatnih sredstava u Državnom proračunu za 2019. godinu za troškove preventivnog djelovanja u ograničavanju širenja Zlatne žutice vinove loze i ukazano na kontinuirano smanjenje vinogradarskih površina u Republici Hrvatskoj.

Uz navedeno u raspravi su izražene slijedeće primjedbe i prijedlozi:

- Člankom 5. stavkom (4) potrebno je, radi praćenja učinkovitosti i stanja u vinogradarstvu i vinarstvu, propisati obvezu podnošenja pisanog izvješća o radu Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo matičnom radnom tijelu Hrvatskog sabora (Odboru za poljoprivredu) ili dostavljanje ovog izvješća od strane Ministarstva, u rokovima predloženim stavkom (4) Prijedloga zakona;
- U članku 6. stavku (2) uz predložene članove Savjeta za vinogradarstvo i vinarstvo potrebno je uključiti i predstavnika Hrvatske gospodarske komore, a uzimajući u obzir aktivnosti koje Komora provodi u sektoru vinogradarstva i vinarstva;
- Izraženo je nezadovoljstvo odredbom članka 10. stavka (1) kojom se predlaže da proizvođač grožđa može biti i svaka pravna ili fizička osoba bez obzira na površinu vinograda ako u promet stavlja grožđe, te je predloženo njeno brisanje;
- Upozoreno je kako organoleptičko ocjenjivanje vina ne bi smjelo biti ograničavajući faktor za stavljanje vina u promet ukoliko vino zadovoljava fizikalno-kemijska svojstva, te je postavljen upit o provođenju organoleptičkog ocjenjivanja vina iz uvoza i unosa;
- Zatraženo je tumačenje članka 10. stavka (5) vezano uz površine vinograda koje mogu posjedovati nekomercijalni proizvođači;
- Izraženo je mišljenje kako odredbom članka 59. stavka (3) nije potrebno obuhvatiti članove uže obitelji vinarskog inspektora;

Odgovarajući na pitanja predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će Ministarstvo poljoprivrede, prema modelu koji su koristile susjedne države članice, osigurati sredstva za provođenje preventivnih mjera zaštite u borbi protiv Zlatne žutice vinove loze, kako u privatnim, tako i u vinogradima koji su u vlasništvu RH. Nema ograničenja vezanih uz površine koje mogu posjedovati nekomercijalni proizvođači ukoliko proizvedeno vino ne stavljaju na tržište. Podzakonskim aktom jasno će se propisati postupci uzimanja uzoraka za provođenje ispitivanja vina.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o vinu.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o vinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske komisije u ime Europske unije i Vlade Republike Hrvatske kojim se mijenja i dopunjuje Višegodišnji sporazum o financiranju 2007. – 2013. sklopljen 9. prosinca 2014., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. kolovoza 2018. godine.

Izmjene i dopune Višegodišnjeg sporazuma odnose se na Dodatak „Maksimalni godišnji iznosi doprinosa EU iz IPA komponente za ruralni razvoj za 2007. – 2013. (IPARD)“, kojima se usklađuju navedeni iznos s već provedenim financijskim korekcijama uvodno je istaknula predstavnica predlagatelja.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o potvrđivanju Sporazuma između Europske komisije u ime Europske unije i Vlade Republike Hrvatske kojim se mijenja i dopunjuje Višegodišnji sporazum o financiranju 2007. – 2013. sklopljen 9. prosinca 2014.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
         Tomislav Panenić 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 50. sjednici održanoj 26. rujna 2018. godine, Prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  6.  rujna 2018. godine.

Svrha donošenja novog zakonskog okvira je poboljšanje postojećeg sustava dodjele pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda uvodno je naglasio predstavnik predlagatelja, podsjetivši kako štete nastale djelovanjem prirodnih nepogoda premašuju iznose osigurane za ublažavanje i uklanjanje istih. Prijedlogom zakona predlaže se ustrojavanje Registra šteta koji će pružati podatke po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu, vrsti štete i iznosu štete, a oni će predstavljati prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda.  Prijedlogom se nastoji dodatno ukazati i na nužnost osiguranja imovine.

U raspravi su iznijete slijedeće primjedbe i prijedlozi:
- Člankom  3. stavkom (2) Prijedloga zakona potrebno je kao prirodnu nepogodu propisati i bolesti životinja ili biljaka, najezdu nametnika ili okolišni incident. Uz navedeno ukazano je na nastalu i buduću štetu vezanu uz širenje bolesti Zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj i postavljen upit smatra li se ova bolest prirodnom nepogodom;
- Iz naziva - Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Hrvatskog sabora (korišteno člancima 6. i 8. Prijedloga zakona) predloženo je, zbog jasnoće naziva brisanje teksta „Hrvatskog sabora“, pa bi naziv povjerenstva glasio: Državno povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda. Isto tako u cijelom tekstu Prijedloga zakona potrebno je ujednačiti korištenje izraza Državno povjerenstvo.
- Podržano je povećanje broja članova Državnog povjerenstva koje se predlaže člankom 9. Prijedloga zakona, te upozoreno na potrebu uključivanja predstavnika Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske poljoprivredne komore u sastav Državnog povjerenstva.
- U članku 15.  Prijedloga zakona potrebno je jasnije propisati tko može biti član Stručnog povjerenstva;
- U članku 19. stavku (3) Prijedloga zakona predloženo je umjesto izraza „propisima koji uređuju fondove Europske unije“, koristiti tekst „propisima koji uređuju korištenje sredstava iz fondova Europske unije“;
- Uz člankom 20. stavkom (2) Prijedloga zakona kojim se predlaže da su sredstva pomoći iz članka 19. Zakona nepovratna, postavljen je upit o značenju izraza „nepovratna“ u slučajevima nenamjenskog korištenja sredstava pomoći;
- Upozoreno je kako bi člankom 20. stavkom (4) točkom 4. predloženo ne dodjeljivanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, u slučaju štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, moglo dovesti do daljnje eskalacije neraspolaganja ovim objektima, te je predloženo brisanje ove odredbe;
- Članak 20. stavak (4) točku 6. kojom je predloženo ne dodjeljivanje pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, u slučaju štete koje nisu na propisan način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama ovoga Zakona, potrebno je izmijeniti/dopuniti na način kojim bi se osigurala zaštita i spriječilo sankcioniranje korisnika koji je pravovremeno prijavio štetu;
- Upozoreno je kako će provedba članka 20. stavka (4) točke 7. Kojom je predloženo ne dodjeljivanje pomoći za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana, ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60% vrijednosti imovine isključit veliki broj potencijalnih oštećenika iz prava korištenja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ili će se rezultirati porastom broja šteta čija vrijednost oštećene imovine je veća od 60%.

U raspravi je izražen i stav o potrebi educiranja poljoprivrednih proizvođača o važnosti osiguranja poljoprivredne proizvodnje i stav kako sredstva za štete nastale u poljoprivrednoj proizvodnji nije potrebno osiguravati u Državnom proračunu.

Odgovarajući na postavljena pitanja predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se na štete prouzrokovane bolešću Zlatne žutice vinove loze u skladu sa odredbama Prijedloga zakona primjenjuje odredba članka 3. stavka (4) Prijedloga zakona. Za štetu manju od iznosa propisanog člankom 20. stavkom (4) točkom 7. Prijedloga zakona iznimno se mogu dodijeliti sredstva pomoći u skladu s odredbama stavka (5) istog članka. Ministarstvo financija će u konzultacijama sa Ministarstvom poljoprivrede detaljnije razmotriti predloženu potrebu dopune članka 3. stavka (2) Prijedloga zakona.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

  PREDSJEDNIK ODBORA         
Tomislav Panenić        
 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se, uz usklađivanje terminologije sa drugim zakonima i ažuriranje popisa europskih Uredbi koje se ovim Prijedlogom zakona prenose u nacionalni zakonski okvir,  istim pojednostavljuje provedba u praksi, pojašnjavaju odredbe Zakona radi izbjegavanja dvostrukog tumačenja i dorađuju odredbe vezane uz regulaciju ribolova u zaštićenim dijelovima prirode, športski i rekreacijski ribolov, pohrana povlastica i upravljanje odobrenjima za ribolov pojedinim alatima. Regulira se prenošenje poslova organiziranja i provođenja stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru na Hrvatsku poljoprivredno-šumarsku savjetodavnu službu, te je unešena odredba o korištenju snimaka bespilotnih letjelica koje će se koristiti za potrebe nadzora i kontrole i kao dokaz u prekršajnim postupcima.

U raspravi je istaknuta bojazan vezana uz kapacitiranost Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe za provođenje stručnog osposobljavanja za gospodarski ribolov na moru i postavljen upit o opravdanosti korištenja snimaka bespilotnih letjelica za sankcioniranje prekršitelja Zakona.

Odgovarajući na postavljene upite predstavnica predlagatelja je istaknula kako je Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba obuhvaćena procesom reorganizacije kojim  je predviđeno jačanje kapaciteta Službe. Uz navedeno, kako se stručno osposobljavanje za gospodarski ribolov na moru i ispiti provode svaka tri mjeseca , mišljenja je kako ne postoje ograničenja vezana uz kadrovske kapacitete Službe za provođenje istih. U tijeku je izrada godišnjih planova kojima bi se predvidjelo vrijeme leta bespilotnih letjelica, a korištenje snimaka bespilotnih letjelica, kao dokaza u prekršajnom postupku usklađeno je sa nadležnim Ministarstvom.

Nakon provedene rasprave Odbor je  jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih
 

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o  izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu;
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti tijekom rasprave o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
              Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 49. sjednici održanoj 20. rujna 2018. godine Prijedlog zakona o uzgoju domaćih životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. srpnja 2018. godine.

Predstavnik predlagatelja je kao najznačajniju novinu predloženu Prijedlogom zakona istaknuo jačanje uzgojnih organizacija i udruženja, a koje bi, uz jačanje njihovih kapaciteta trebalo rezultirati i podizanjem konkurentnosti stočarskog sektora. Prijedlogom se osigurava provedba Uredbe (EU) br. 2016/1012 i dodatno regulira uzgoj i trgovina unutar sektora, kao i vođenje katastra pčelinjih paša.

U raspravi su članovi Odbora upozorili kako Prijedlog zakona propisuje stavljanje izvan snage 29 pravilnika u trenutku stupanja na snagu Zakona, te je postavljen upit o kapacitiranosti Ministarstva poljoprivrede za donošenje novih pravilnika u Prijedlogom zakona propisanom roku. Ne uzimajući u obzir do sada izgubljena matična stada uzgojni potencijal u Republici Hrvatskoj je velik, no potrebno je povećati broj zaposlenika u stručnim službama sektora stočarstva i predvidjeti sredstva za sufinanciranje rada uzgojnih udruženja. Istaknut je i stav kako bi reorganizacija službi mogla rezultirati preklapanjem nadležnosti i usporavanjem sustava, pa je u tom smislu sektor stočarstva institucionalno potrebno zaštititi i osigurati neovisnost Hrvatskog stočarskog centra.

Odgovarajući na pitanja predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je cilj zakona osamostaljivanje stočara i uzgojnih udruženja, a Ministarstvo poljoprivrede i nadalje će nastaviti sa sufinanciranjem uzgojnih organizacija i udruženja i provedbe uzgojnih programa. Reorganizacijom i regionalizacijom sustava poboljšat će se funkcionalnost postojećih službi.

Nakon provedene rasprave Odbor je  većinom glasova (6  glasova „za“ i „2“ glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećih

Z A K LJ U Č A K A

1. Prihvaća se Prijedloga zakona o uzgoju domaćih životinja.
2. Sva mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti tijekom rasprave o Prijedlogu zakona upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
              Tomislav Panenić

HRVATSKI SABOR
Odbor za poljoprivredu

Klasa:  021-12/18-09/48
Urbroj: 6521-16-18-02
Zagreb, 20. rujna 2018.

HRVATSKI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELO
dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj   

ZAVOD ZA VINOGRADARSTVO, VINARSTVO I ULJARSTVO
Robert Brkić, predstojnik Zavoda                      

Predmet:  Zaključak 49. sjednice Odbora za poljoprivredu
Hrvatskoga sabora

Sukladno odredbi članka 17. stavka 3. Zakona o vinu (”Narodne novine” br. 96/03,  25/09, 22/11, 55/11, 83/13, 14/14) Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, dostavio je u lipnju 2018. godine, Odboru za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Izvješće o radu Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo za vremensko razdoblje od 01.01.2017 – 31.12.2017.

Odbor za poljoprivredu je dostavljeno Izvješće, kao matično radno tijelo, razmotrio na 48.  sjednici održanoj 12. srpnja 2018. godine.
    
U raspravi su postavljeni upiti o kontrolama koje se provode nad uvezenim i unesenim vinom i kontrolama vina koja u pakovinama ulaze na tržište Republike Hrvatske iz Europske Unije. Upozoreno je i na nepotrebne troškove koji za proizvođače proizlaze iz obveze upotrebe evidencijske markice. 
Odgovarajući na postavljene upite ravnatelj Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo je istaknuo kako Zavod provodi stalne kontrole i inspekcijska postupanja a broj kontrola se povećao nakon izmjena Pravilnika o službenim kontrolama grožđa, mošta, vina, voćnih vina i aromatiziranih proizvoda od vina. Od ove godine provode se i kontrole izotopnih vina i patvorina. Noveliranjem zakona o vinu predviđeno je ukidanje evidencijskih markica. Sustavna kontrola vina koja u RH ulaze u cisternama morala se obustaviti zbog dostave Pilota od strane EK, te se daljnje kontrole rade na temelju procjene rizika. 

Kod glasovanja o Izvješću, provedenog na 49. sjednici Odbora za poljoprivredu, održanoj 20. rujna 2018. godine upozoreno je na odredbu Prijedloga zakona o vinu kojom nije propisana obveza podnošenja Izvješća o radu matičnom radnom tijelu Hrvatskog sabora.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8 glasova „za) zaključio da se radi praćenja učinkovitosti i stanja u vinogradarstvu i vinarstvu, prima na znanje Izvješće Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo za razdoblje 01.01.2017. – 31.12.2017., a koje se odnosi na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao ustrojstvene jedinice Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

48. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 12. srpnja 2018. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Kukuljevića. Sjednici su uz članove Odbora nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Udruge Prijatelji životinja.

Na sjednici je provedena rasprava o aktivnostima vezanim uz mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti zlatne žutice vinove loze. 

Uvodno je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula kako su u 2017. godini nastavljena istraživanja pojave fitoplazme, a težište je usmjereno na sigurnosna područja u demarkiranim i područjima koja graniče sa demarkiranim područjima. Izrađena je nova Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje ZŽVL za 2018. godinu,  a nacionalna sredstva namijenjena za sprječavanje širenja i suzbijanje svake godine su sve veća. Uz navedeno 19. lipnja o.g. objavljen je novi natječaj za podmjeru 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima – provedba tipa operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala.  Tijekom 2017. godine 47 korisnika koji su imali rješenja fitosanitarne inspekcije financiralo se iz navedene podmjere. Zavod je izdao tijekom 2017. godine 69 mišljenja i preporuka u skladu sa Naredbom  i donijeta su rješenja o krčenju vinograda ili vađenju i uništavanju  pojedinačnih trsova za 131 vinograd pod ukupnom površinom od 93,74 ha.

U raspravi je upozoreno na problem zaraslog i neodržavanog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, te je zatražen podatak o aktivnostima koje su jedinice lokalne samouprave poduzimale vezano uz evidenciju ovog zemljišta i postupanja u skladu s odredbama članaka 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Problem zahtijeva osiguranje financijskih sredstava, a ako se rješavanju istog ne pristupi tijekom jeseni još jedna godina bit će izgubljena.

Problem postoji i u koordinaciji države i jedinica lokalne samouprave, a osobito uzimajući u obzir ograničena sredstva kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave koje nisu u mogućnosti podnijeti teret sanacije zemljišta. Uz navedeno, upozoreno je i kako bi se u proračunu trebala osigurati sredstva za provođenje zaštite vinove loze, ali i pristupiti izradi obvezne mjere kojom bi se obvezali vlasnici vinograda na održavanje istih i ostvarila mogućnost sankcioniranja neodgovornih vlasnika.

Zbog navedenog je potrebno pojačati svijest i odgovornost posjednika vinograda, a ključno pitanje je kako neodgovorne vlasnike prisiliti na provođenje mjera zaštite.
U raspravi je upozoreno i na problem „hobističkih vinograda“ koji su većim dijelom u vlasništvu staračkih domaćinstava, nisu upisani u ARKOD, neodržavani su, mogući su izvor zaraze, a za koje nisu predviđena sredstva za sanaciju. 

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanje istaknula je kako je procjena štete koja proizlazi iz obveze krčenja zaraženih vinograda cca 30.000,00 kn, te kako su održani sastanci s predstavnicima Istarske županije vezano uz model upravljanja zapuštenim zemljištem.

Šteta nastala po ha vinograda u kojima je postojala obveza krčenja znatno je veća zbog izgubljene dobiti, jer gubitkom površina proizvođači ostaju bez sirovine za proizvodnju istaknuo je predstavnik Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Neprovođenje fitosanitarnih mjera uglavnom je vezano uz neprofesionalne proizvođače vina. Velike površine zapuštenih vinograda nalaze se u Istarskoj županiji, u tijeku je pregled terena nakon kojeg će se izraditi završno izvješće sa preporukama vezanim uz krčenje vinograda, ali i program za ponovno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Kao primjer naveo je područje Motovuna za koje postoji procjena o 47 posto površina koje bi zbog zaraze trebalo iskrčiti. 

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Raspravu o navedenom aktu Odbor je proveo sukladno odredbi članka 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
U pripremi Konačnog prijedloga zakona predlagatelj je prihvatio primjedbe iznijete u raspravi o Prijedlogu zakona, a koje se odnose na, obvezu članstva, obvezu dostavljanja godišnjeg programa rada i izvješća Komore nadležnom ministarstvu, propisivanje roka za provedbu naknadne procjene učinaka provedbe, rokove za usklađivanje Statuta Komore i izbore tijela Komore i način naplate članarine. Uz navedeno izvršena je i dopuna vezana uz djelatnosti Komore istaknuo je predstavnik predlagatelja.

U raspravi su članovi Odbora upozorili kako će smanjenje broja obveznika plaćanja članarine Komori rezultirati nedovoljnim iznosom sredstava potrebnih za rad Komore, te je, zbog učinkovitosti funkcioniranja potrebno iznaći druge izvore financiranja Komore. Upozoreno je i na moguće probleme vezane uz način naplate i neizvršavanje obveze uplate članarine.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5  glasova „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić   

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 47. sjednici održanoj 14. lipnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. svibnja 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom aktu  kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja kao najznačajniju novinu istaknuo podizanje visine šumskog doprinosa koji se plaća jedinicama lokalne samouprave sa statusom potpomognutih područja i u brdsko-planinskim područjima na 10%, a u ostalim jedinicama lokalne samouprave na 5%. Uz navedeno  jasnije je definiran pojam urbanih šuma, te je pojačana razina zaštite šuma i šumskog zemljišta.

U raspravi su pozitivnim ocijenjena poboljšanja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona, no upozoreno je kako se prijedlogom propisa, a vezano uz prava i obveze koje proizlaze iz vlasničkih prava, u nepovoljan položaj, u odnosu na poljoprivrednike i ostale građane Republike Hrvatske, dovode šumoposjednici.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom  glasova (6  glasova „za“, 1 glas „protiv“  i 1 glas „suzdržan“) usvojio sljedeće zaključke:

1. Odbor za poljoprivredu podupire donošenje Zakona o šumama;

2. Na tekst Konačnog prijedloga zakona Odbor podnosi sljedeće

AMANDMANE

I. Na članak 22.

U članku 22. stavku (14) riječi „stavka 8.“ zamjenjuju se riječima: „stavka 9.“

Obrazloženje: nomotehnički se dorađuje izričaj članka 22. stavka (14).

II. Na članak 68.

U članku 68. stavku 2. riječi „podstavka 3“ zamjenjuju se riječima „podstavka 4“

Obrazloženje: dorađuje se izričaj članka 68. stavka 2. kako bi se omogućilo financiranje troškova iz članka 29. stavka 9. podstavka 4. iz sredstava naknade za općekorisne funkcije šuma.
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić 

46. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 4. lipnja 2018. godine u okviru 15. Drvno-tehnološke konferencije u Opatiji. Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, Hrvatskog drvnog klastera, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, CROBIOM-a, Hrvatskih šuma i sektorskih tvrtki.

Na sjednici je provedena rasprava o zakonskoj regulativi u području na šumi baziranih industrija.
Sektor na šumi baziranih industrija potencijal je razvoja regionalnog i ruralnog razvoja, drvo je ekološki i energetski prihvatljiva sirovina,  no, u odnosu na druge države članice, Republika Hrvatska je po uporabi drva i proizvoda od drva po glavi stanovnika pri samom dnu EU-a, uvodno je istaknula. 
Pismo razumijevanja potpisano između Hrvatskih šuma i Hrvatske gospodarske komore rezultiralo je transparentnom raspodjelom drvnih trupaca, no za daljnji razvoj sektora potrebno je definiranje zakonskog okvira za industrijsku preradu drva i prilagodba postojećih zakonskih okvira za na šumi bazirane industrije istaknuo je predstavnik Hrvatske gospodarske komore. Upozorio je na potrebu višeg stupnja finalizacije u proizvodnji. Uz navedeno,  snažnijim senzibiliziranjem javnosti o prednostima korištenja energije iz obnovljivih izvora i podizanjem stupnja njihovog korištenja u javnim ustanovama ostvarile bi se značajne uštede i potaknulo hrvatsko gospodarstvo. Nekoliko ekspertnih skupina sudjelovalo je u pripremi i izradi prijedloga raspodjele drvnih trupaca, a s ciljem podizanja stupnja finalizacije proizvođačima s najvišim stupnjem finalizacije omogućeno je umanjenje cijena i porast količine odobrenih drvnih trupaca u narednoj godini. Uz financijski efekt ove podjele očekuje se i snažan porast roba sa visokim stupnjem finalizacije. Uz navedeno sektor aktivno radi na pripremi prijedloga Zakona o industrijskoj preradi drva, kao i prijedloga izmjena i dopuna važećeg zakonskog okvira za na šumi bazirane industrije. Zbog sigurnosti proizvodnje i daljnjih ulaganja proizvođačima je potreban stabilan zakonski okvir unutar uređenog tržišta. Sektor drvne industrije nije dobro pozicioniran unutar Industrijske strategije Republike Hrvatske istaknuto je u daljnjoj raspravi.

Prema izračunima CROBIOM-a korištenjem peleta u javnim objektima na području dalmatinskih županija ostvarila bi se ušteda od cca 40 milijuna kuna godišnje. Predstavnici proizvođača peleta upozorili na probleme s kojima se u svom poslovanju susreću zbog tečajnih razlika. Ukazano je i na važnost provjere trenutnog statusa i izvršenih obveza povlaštenih proizvođača s liste sklopljenih ugovora nositelja projekata povlaštenih proizvođača energije, kao i na potrebu revizije iste, te dodjeljivanje dijela kvota Sektoru. Potrebno je poraditi i na poticanju međuresornih projekata  i stvaranju modela za korištenje sredstava iz fondova EU namijenjenih međusektorskim projektima. 
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU pristupilo je izradi Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2035., kojom bi se,  kao hijerarhijski najvišim aktom, definirala buduća razvojna strategija RH, jasno odredili prioriteti, strateški ciljevi, mehanizmi i elementi praćenja i valorizacije planiranih aktivnosti, a čiji sastavni dio će biti i sektor na šumi baziranih industrija istaknuo je predstavnik Ministarstva. Upućivanje Strategije u proceduru usvajanja očekuje se u drugoj polovici 2019. godine, a ista bi poslužila kao temelj za planiranje Državnog proračuna i Operativnih programa iz kojih bi se europskim sredstvima financirali ciljevi Strategije.

Zaključno je usuglašen stav o važnosti osiguranja multifunkcionalnog potencijala šuma i suradnje Sektora sa svim resornim državnim institucijama, u cilju stvaranja suglasja oko potrebe prilagodbe sektorskog zakonskog okvira i  donošenja Zakona o industrijskoj preradi drva.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 45. sjednici održanoj 29. svibnja 2018. godine Prijedlog zakona o lovstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2018. godine.
 
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se predloženim aktom propisuju načini postupanja, gospodarenja i upravljanja lovištima i određuju načini unapređenja gospodarenja divljači s ciljem razvoja održivog lovstva u Republici Hrvatskoj. Prijedlogom se osigurava jasna decentralizacija poslova, te se, s ciljem sprečavanja nastanka šteta od divljači dio ovlasti prenosi na jedinice lokalne i regionalne samouprave.
U raspravi je pozitivnim ocijenjeno noveliranje Zakona o lovstvu, te je, u odnosu na tekst Prijedloga zakona upozoreno na potrebu dorade Prijedlogom zakona propisanih odredbi:

- Članka 6. točke 16. na način kojom bi se propisalo da je ograđeno lovište – lovište površine veće od 100 ha, a  ne kako je Prijedlogom zakona predloženo 1.000 ha;
- Članka 8. a) na način kojim bi se poslije „smeđeg medvjeda“ dodao „grivasti skakač“, uzimajući u obzir da se radi o vrsti divljači koja je duži niz godina prisutna u staništima Republike Hrvatske;
- Članka 8. b) na način kojim bi se  poslije „tvora“ dodao „mungos“, polazeći od činjenice da je ova vrsta divljači unešena na hrvatske otoke prije više od 100 godina, te je potrebno učinkovito gospodarenje istom u cilju sprječavanja daljnjih šteta;
- Članka 9. stavka (1) na način da se iza teksta „Grada Zagreba“ doda tekst: „lovačke udruge i lovci“, polazeći od odredbi Zakona o udrugama prema kojima je Hrvatski lovački savez u obvezi omogućiti članstvo u Hrvatskom lovačkom savezu svim lovcima;
- Predloženo je zadržavanje forme važećeg zakona vezano uz odredbu članka (3) stavka 15. koja se odnosi na postupak ustanovljenja i izmjene granica privatnog lovišta;
- Predloženo je brisanje članka 18. Prijedloga zakona uz obrazloženje kako Zakonom nije moguće ograničiti prava vlasništva bez pristanka vlasnika šume;
- Člankom 21. potrebno je detaljnije definirati uvijete zakupa prava lova.
- Predloženo je brisanje stavka (2) članka 23. kojim se propisuje da je ugovor o zakupu prava lova upravni ugovor ili usklađivanje Prijedlogom zakona predloženog načina donošenja rješenja, koja se odnose na ostvarivanje prava koja proizlaze iz odredbi Zakona, sa upravnim postupkom.
- stavak (8) članka 24.  koji se odnosi na izmjenu ugovora o zakupu prava lova potrebno je prilagoditi kako bi se izbjegla mogućnost pravne nesigurnosti za lovozakupnika;

- U članku 27. stavku (2) iza riječi „Zakona“ predloženo je dodavanje teksta: „samo u slučaju neizvršavanja financijskih obveza“, a u cilju zaštite lovozakupnika koji je uredno izvršio svoje financijske obveze prema davatelju lova;
- uz odredbu stavka (1) članka 30. upozoreno je na neopravdano smanjenje sredstava naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova;
- predloženo je brisanje stavka (2) članka 35. kojim se propisuje da je ugovor o koncesiji prava lova upravni ugovor ili usklađivanje, Prijedlogom zakona predloženog načina donošenja rješenja, koja se odnose na ostvarivanje prava koja proizlaze iz odredbi Zakona, sa upravnim postupkom;
- U članku 38. stavku (2) iza riječi „Zakona“ predloženo je dodavanje teksta: „samo u slučaju neizvršavanja financijskih obveza“, a u cilju zaštite koncesionara koji je uredno izvršio svoje financijske obveze prema davatelju lova;
- Predložena je izmjena i usklađivanje cijelog poglavlja IV – Lovnogospodarski plan sa novonastalim  stanjem,  uzimajući pri tome u obzir da su Prijedlogom zakona predviđena i privatna lovišta minimalne površine od 500 ha, ali i veliki postotak ukupnih površina koje su zahvaćene Naturom 2000. Predloženo je donošenje lovno-gospodarskih planova za cijelu Republiku Hrvatsku ili za regije ili za pojedine županije, te donošenje godišnjih planova lova odnosno lova divljači od strane nadležnog tijela sukladno navedenim planovima.
- Predložena je dopuna članka 56. kojom bi se definiralo pravo lovoovlaštenika na uklanjanje pasa i mačaka koji se kreću lovištem protivno odredbama stavka (2) članka 56., a s ciljem zaštite divljači i ostalih životinjskih vrsta od direktne štete i bolesti koje u lovištu mogu prouzročiti napušteni psi i mačke.
- Predložena je izmjena članka 62. stavka (2) na način kojim bi se propisalo da je Odstrjel u smislu stavka (1) članka 62., lovoovlaštenik dužan evidentirati u lovnogospodarskoj osnovi i lovnoj kronici. Isto se predlaže iz razloga što se radi o divljači koju je teško pronaći, a u slučaju pronalaska ju je žurno potrebno premjestiti iz lovišta;
- Stavkom (2) članka 66. predviđene granice zabrane lova divljači u pojasu 300 m  od granice naselja u nizini i prigorju i 200 m u brdsko-planinskim područjima potrebno je, zbog sve veće migracije divljači prema naseljima i kvalitetnijeg sprječavanja šteta i troškova lokalne zajednice za provedbu programa zaštite divljači na nelovnim površinama, smanjiti na 100 m;
- Uz odredbu stavka (5) članka 67. predloženo je smanjenje dobne granice na 16. godina. Isto se predlaže jer je u većini država članica EU propisana dobna granica između 14 i 16 godina, ali i zbog obrazovanja u lovstvu i pripravništva. Navedeno je u skladu i sa Nacrtom prijedloga zakona o nabavi i posjedovanju oružja, kojim se, u svrhu obrazovanja i edukacije lovačkim oružjem predviđa smanjenje dobne granice na 16 godina.
- Predlaže se dopuna članka 73. kojom bi se propisalo: „(4) osposobljavanje za lovca provodi se uz obavezno lovačko pripravništvo  s navršenih 16 godina.“;
- Predložena je dopuna  stavka (1) članka 78. na način kojim bi se uz ostale štete na imovini dodale i štete na šumi, šumskom i poljoprivrednom zemljištu;
- U stavku (1) članka 77. kojim su propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, potrebno je, uz korištenje kemijskih zaštitnih sredstava propisati i korištenje zaštitnih sredstava dozvoljenih u ekološkoj proizvodnji;
- Iz članka 79. kojim se propisuje sprječavanje šteta u lovištima, potrebno je brisati obvezu oštećenika vezanu uz ograđivanje dobara jer će ista u područjima Republike Hrvatske s velikim brojem malih čestica biti teško provediva;
- Predloženo je brisanje stavka (8) članka 80., te je isto obrazloženo obvezom pravne osobe koja upravlja cestama na postavljanje znakova upozorenja i praćenja stanja kroz statistiku naleta na divljač, a što je jedini stvarni pokazatelj mjesta na kojima je potrebno postaviti znakove upozorenja;
- Stavkom (1) članka 81. potrebno je jasno propisati kako se predloženih 5% vrijednosti poljoprivredne proizvodnje ne odnosi na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju oštećenika nego samo na parcelu koja je pretrpjela štetu od divljači.

U daljnjoj raspravi istaknut je stav kako je Prijedlog zakona potrebno povući iz procedure jer su odredbe Prijedloga zakona protuustavne, a provedbom Zakona doći će do protupravnog prisvajanja privatne imovine i dovođenja u nepovoljan položaj privatnih šumovlasnika. Uz navedeno, upozoreno je kako je Prijedlog zakona u koliziji sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u dijelu  u kojem se propisuju prava i obaveze vlasnika privatnog lovišta.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je predlagatelj nakon davanja mišljenja na Nacrt prijedloga zakona prihvatio mišljenja drugih ministarstava, kako u odnosu na granice zabrane lova divljači u odnosu na naselja, tako i na dobnu granicu nakon koje je moguće izdavanje lovačke dozvole. Za štetu koju prouzroči divljač u naseljenim mjestima odgovoran je gradonačelnik i načelnik općine, a jedinice lokalne samouprave, u cilju smanjenja štete na poljoprivrednim usjevima i u blizini naseljenih mjesta, mogu pristupiti izradi Programa zaštite divljači kojim bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači. Iz sredstava ostvarenih korištenjem prava lova moguće je financirati ili sufinancirati štete od divljači. Divljač je vlasništvo države, a prijenosom prava lova na lovoovlaštenike prenosi se i vlasništvo nad divljači.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o lovstvu.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o lovstvu.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

        PREDSJEDNIK ODBORA

            Tomislav Panenić

43. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, zajednička sa Odborom za gospodarstvo sabora održana je 26. travnja 2018. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za gospodarstvo nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Hrvatske udruge biomase, Hrvatskog drvnog klastera, Agronomskog fakulteta, Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma, HROTE, Hrvatske gospodarske komore, Primorsko-goranske županije, Bio eco energy company, Spin valis d.d.,Centrometal d.o.o., Eco consult i Ureda zastupnice Marijane Petir.

Na sjednici je provedena rasprava o održivom korištenju biomase.

Uvodno su Tomislav Panenić i Darinko Kosor zahvalili na prihvaćanju inicijative za održavanje zajedničke sjednice Odbora istaknuvši kako je sazivanje sjednice inicirano od strane Hrvatske udruge biomase s ciljem predstavljanja trenutnih izazova koji se nalaze pred sektorom biomase, a kako bi se isti rješavali u okvirima nadležnosti svih resornih tijela.
U raspravi je upozoreno na nekonzistentnost politika i izraženo nezadovoljstvo tretmanom biomase u proizvodnji održivih izvora energije, te ukazano na slabo korištenje poljoprivredne i šumske biomase,  iako udjel korištenja novih izvora energije u Republici Hrvatskoj zauzima visoko mjesto u Europskoj uniji s udjelom od 27 % korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji. Premda  je 47% teritorija RH  pod šumom, u na šumi baziranom sektoru zaposleno 53 000 radnika, isti sudjeluje sa 3,6% u BDP RH, a RH proizvodi 1,2% svjetske proizvodnje peleta - šuma nije dobro percipirana u javnosti. Sektoru je potrebna potpora za daljnji razvoj, važna je javna nabava, a sektor predlaže smanjenje PDV-a. U pogledu korištenja poljoprivredne biomase istaknuto je kako je njeno korištenje skromno. RH ima 120 MW kvota za proizvodnju električne energije iz biomase, no problem je u raspodjeli istog i mogućim špekulativnim aktivnostima određenih gospodarskih subjekata. Upozoreno  je na potrebu rješavanja problema nezadovoljavajućeg gospodarenja privatnim šumama, ali i  na korištenje EU modela optimizirane kaskadne uporabe drva.
Predstavnica  Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ govorila je strategiji bioekonomije EU-a i gospodarstvima koje se temelje na bioekonomiji, upozorivši na važnost shvaćanja  bioekonomije  kao novog načina upotrebe prirodnih resursa. Naglasila je važnost poljoprivrednog i šumskog sektora za razvoj biomase te istaknula kako bi i Hrvatska trebala što prije izraditi strategiju za korištenje biomase. Potpora države moguća je u obliku prioriteta pristupa mreži ili u financijskoj potpori, a podupire se proizvodnja i korištenje energije na jednom mjestu kako bi se izbjegli gubitci. Upozorila je na utvrđeni nedostatak sinergija između politika obnovljivih izvora energije i politika ruralnog razvoja podsjetivši da europska politika strijemi ka naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prelasku na nisko ugljično gospodarstvo. 
Hrvatska raspolaže velikim potencijalom za proizvodnju biomase i to s oko 1 300 000 tona godišnje iz poljoprivrednih površina i oko 150 000 tona godišnje od ostataka prehrambene industrije istaknula je predstavnica Agronomskog fakulteta podsjetivši kako uzgoj energetskih nasada na ekonomski neprofitabilnim poljoprivrednim površinama ne utječe na proizvodnju hrane. Sukladno procjenama Republika Hrvatska godišnje gubi iz mogućeg iskorištenja poljoprivredne  biomase preko 800 tisuća tona ekvivalenta nafte. Država bi trebala dodatno poticati ulaganja u poljoprivredne biomase, možda i razmisliti o mogućnosti ostvarivanja prava na plaćanje za proizvođače.
Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume će u narednom razdoblju veći fokus staviti na pridobivanje drvne sječke u lancu osiguravanja drvnih sortimenata, a ukoliko sva kogeneracijska postrojenja dođu u fazu proizvodnosti to će iznositi oko 940.000 tona godišnje  i to prvenstveno zbog visoke energetske ovisnosti Republike Hrvatske istaknuo je predstavnik Hrvatskih šuma. Podsjetio je kako RH uvozi 50% svoje energije, a istovremeno se 75% javnih institucija i dalje grije na fosilna goriva. Uz navedeno Hrvatske šume ulaze u suradnju i sa HEP-om i Hrvatskim vodama  zbog pridobivanja drvne sječke i sortimenta koji su u njihovoj nadležnosti, kreće se sa investiranjem u uspostavu komunalnih elektrana u ruralnim i otočnim područjima. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u novom financijskom razdoblju planira osiguranje sredstava koja će biti namijenjena ovim aktivnostima.
Udruženje drvne industrije pri HGK usvojilo je pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju prostornog drva kojim je izražen stav kako korištenje prostornog drva u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju toplinske energije prioritetno treba biti na raspolaganju postrojenjima koja su instalirana u sklopu postojeće drvoprerađivačke djelatnosti istaknuo je predstavnik Hrvatske gospodarske komore.
U raspravi je ukazano na važnost sinergijskog djelovanja za dobrobit ovog sektora koji doprinosi gospodarstvu, ruralnom razvoju, ali i demografskoj obnovi. Upozoreno je i na potrebu horizontalnog povezivanja nadležnih resora, prilagodbu zakonskog okvira, ali i na značaj biomase kao konstrukcijskog materijala.

Istaknuto je kako je za ulaganje u obnovljive izvore energije i iskorištavanje biomase važno donijeti strategiju s jasno definiranim ciljevima i ostale provedbene akte za jačanje tog sektora. Sudionici su se složili da gospodarenje biomasom treba usmjeriti u korist hrvatskog gospodarstva te kako se treba omogućiti korištenje peleta  proizvedenih u Hrvatskoj koriste za grijanje javnih prostora i hrvatskih kućanstava. S ciljem poticanja istog predloženo je i uvođenje taksi na lož ulje i mazut. Uvođenjem ovih taksi neke su države članice EU potaknule korištenje energije iz obnovljivih izvora energije.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 42. sjednici održanoj 19. travnja 2018. godine, Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. ožujka 2018. godine.

Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao matično radno tijelo.
 
U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako od izmjena Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori 2012. godine članstvo u Komori nije obvezno, pa Komora u ovom trenutku ima oko 1.000 članova. Krajem 2017. godine ukupno je u Upisnik poljoprivrednika upisano 164.458 poljoprivrednika (od toga 159.191 OPG, 2,554 trgovačka društva, 2.174 obrta, 347 zadruga i 192 – ostali oblici). Istovremeno u Republici Hrvatskoj djeluje oko  1.130 raznih poljoprivrednih udruga.

Slijedom navedenog, intencija donošenja Zakona je uređenje statusa, ustroja, poslova, zadataka, načina financiranja i članstva u Komori radi zajedničkog djelovanja i interesnog zastupanja poljoprivrednika.
 
Obvezno članstvo odnosilo bi se na sve upisane u Upisnik poljoprivrednika u trenutku prve evidentirane isplate potpore iz Državnog proračuna i/ili Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a o čemu će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju dostavljati  podatke Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Uz navedeno, na vlastiti zahtjev članstvo može biti dobrovoljno i sukladno odredbama Statuta Hrvatske poljoprivredne komore – počasno. Najviši iznos članarine, sukladno Prijedlogu zakona ne smije prelaziti iznos od 72 kn godišnje, a ista će se Komori uplaćivati posredstvom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju po usklađivanju Statuta i drugih akata Komore.

U raspravi su istaknuta suprotstavljena mišljenja vezana uz obvezno članstvo i obvezu plaćanja članarine, te je zbog različite veličine poljoprivrednih gospodarstava sugerirana potreba propisivanja različitih iznosa članarina. Isti bi se mogli vezati uz visinu ostvarenog prava na potpore ili standardni ekonomski rezultat gospodarstva. Istaknut je i stav kako Zakonom nije bilo potrebno propisivati iznos članarine, već je isto, uzimajući u obzir rad drugih komora u Republici Hrvatskoj trebalo propisati Statutom Komore. Prijedlogom zakona potrebno je jasnije normirati kriterije oslobađanja od plaćanja članarine. Upozoreno je na potrebu podizanja stupnja kvalitete rada Komore i ubrzavanja protoka informacija, te je istaknuta važnost donošenja akcijskog plana aktivnosti Komore. Zbog, člankom 19. Prijedloga zakona predložene obveze dostavljanja Godišnjeg programa rada, godišnjeg financijskog plana i godišnjeg izvješća o radu Komore ministarstvu nadležnom za poljoprivredu na prethodno mišljenje i mišljenje upozoreno je kako bi mišljenje o istom trebala donositi Skupština komore, jer se u suprotnom radi o svojevrsnom političkom pritisku na Komoru. Uz člankom 20. predložena sredstva koja se osiguravaju za  rad Komore istaknut je stav kako nije bilo potrebno navoditi sredstava iz državnog proračuna jer će se donošenjem Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i usklađivanjem akata Komore sredstava osiguravati iz članarina, sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti i izvanrednih prihoda. Nadalje, upozoreno je kako Prijedlogom zakona nije predviđena odredba o naknadnoj procjeni učinaka provođenja Zakona, a koja je bila sastavni dio teksta upućenog u e-savjetovanje. Postavljen je i upit o razlozima zbog kojih Prijedlogom zakona nije propisana obveza i rok za provođenje izbora za tijela Hrvatske poljoprivredne komore, a osobito uzimajući u obzir kako će se broj članova Komore provedbom Zakona povećati za gotovo 100.000 članova, pa sadašnja tijela Komore neće biti reprezentativna. Postavljen je i upit o teritorijalnom djelovanju Komore i kadrovskim kapacitetima i upozoreno na potrebu snažnijeg pozicioniranja Komore i efikasnog odgovaranja na zahtjeve članova Komore.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je Nacrt prijedloga zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori usklađen sa dionicima poljoprivrednog sektora, te je nakon toga proslijeđen na e-savjetovanje. Svaki član komore imati će jedan glas, pa je sukladno tome i određen isti iznos članarine za sve članove Komore. Vezano uz navođenje sredstava iz Državnog proračuna za rad Komore, predloženih člankom  20. Prijedloga zakona, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se radi o sredstvima koja će Komora ostvarivati iz projekata. Predlagatelj je prihvatio prijedlog proširivanja odredbe Prijedloga zakona sa obvezom provođenja izbora za tijela Hrvatske poljoprivredne komore i propisivanja roka u kojem je iste potrebno provesti. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore ističe kako je Komora do sada djelovala kroz županijske komore, a usvajanjem Statuta Komore odrediti će se mjerila za teritorijalno djelovanje Komore, pa postoji mogućnost da će uredi Komore biti rasprostranjeni po regionalnom principu. Oslobađanje od obveze plaćanja članarine propisati će se Statutom Komore, a sredstva prikupljena od članarina poslužiti će i za jaču medijsku vidljivost Komore.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici održanoj 13. travnja 2018. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. ožujka 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se Prijedlogom zakona u pravni poredak RH u potpunosti prenose odredbe Direktiva 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 91/271/EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive 2007/60/EZ o procjeni i upravljanu rizicima od poplava, a donošenjem Zakona zatvoriti će se i EU Pilot predmeti vezani uz potpuni prijenos odredbi Direktiva u pravni poredak Republike Hrvatske.

U raspravi je pozitivnim ocijenjeno prenošenje upravljanja građevinama detaljne melioracijske odvodnje, koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave na Hrvatske vode, kao i proširenje odredbe članka 102. u smislu dodatnog korištenja šljunka i pijeska za redovitu ili izvanrednu obranu od poplava. Istaknut je stav kako je Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju određena definicija vode za ljudsku potrošnju, pa istu nije trebalo koristiti i u ovom aktu, a dopunsku djelatnost javnih isporučitelja vodnih usluga predloženu člankom 84. Konačnog prijedloga zakona,  koja se odnosi na ovjeravanja vodomjera i pripremu vodomjera za ovjeravanje trebalo je preciznije definirati.

Odbor za poljoprivredu je jednoglasno ( 9 glasova „za) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika, Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić  

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici održanoj 13. travnja 2018. godine, Izvješće o radu Vijeća za vodne usluge od ožujka 2015. do prosinca 2016. godine, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavilo Vijeće za vodne usluge, aktom od 25. siječnja 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je Vijeće, kao neovisno državno tijelo za nadzor zakonitosti cijena vodnih usluga i naknada za razvoj,  u izvještajnom razdoblju pratilo rad 159 isporučitelja vodnih usluga od čega 157 javnih i 2 privatna koncesionara. Sektor je u izvještajnom razdoblju stabilizirao svoje financijsko poslovanje, a time je u najvećem opsegu osiguran i povrat troškova od vodnih usluga. Četiri petine vode koja se isporučuje u Hrvatskoj isporučuje 25 isporučitelja, što iznosi više od 2 mil m3 vode/godišnje. Distorzije i devijacije u sustavu uglavnom nastaju kod isporučitelja koji isporučuju jednu petinu vode za piće u Republici Hrvatskoj.

Prosječna ukupna cijena vode za kućanstva je 15,49 kn/m3, a za poslovne korisnike 22,01 kn/m3. Iz toga je razvidno da je cijena kućanstvima i dalje interno subvencionirana s cca 43% većom cijenom za poslovne korisnike.

Vijeće je dalo 11 Prijedloga i preporuka Hrvatskom saboru od kojih se kao najvažniji ističu: potreba zakonskog uređenja fiksnog i varijabilnog dijela cijene vodnih usluga zbog izbjegavanja sporenja o zakonitosti uređenja cijena vodnih usluga, razmatranje pitanja opravdanosti uvođenja posebne tarife za socijalno ugrožene građane i za plaćanje fiksnog dijela cijene vodnih usluga, kao i potreba objedinjavanja isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području u cilju postizanja priuštive cijene na uslužnom području i podizanja kvalitete usluga.

Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (8 glasova „za) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru slijedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Izvješće o radu Vijeća za vodne usluge od ožujka 2015. do prosinca 2016. godine

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika, Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić  

40. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 21. ožujka 2018. godine u Hrvatskom saboru. Na sjednici je provedena rasprava o provedbi Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca i trgovačkih lanaca.

U uvodnom obrazloženju je predsjednik Odbora podsjetio na Zakonom propisano stupanje na snagu odredbe članka 32. Zakona kojom se propisuje obveza usklađivanja ugovora između dobavljača i trgovaca ili otkupljivača i/ili prerađivača do 1. travnja o.g. i opravdanu bojazan nemogućnosti usklađenja ugovora do Zakonom predviđenog roka, što bi u nepovoljan položaj moglo dovesti male proizvođače.  Uz navedeno upozoreno je  na mogućnost zlouporabe primjeni odredbi Zakona prikrivanjem nepoštenih trgovačkih praksi uključivanjem dosadašnjih rabata u neto cijenu proizvoda, a što će ići na štetu malim proizvođačima, te bi moglo utjecati na povećanje cijene proizvoda za krajnjeg kupca.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca i predstavnici trgovačkih lanaca upozorili su na nemogućnost usklađenja ugovora do zakonom propisanog roka - 1. travnja o.g. Predstavnici Hrvatske poljoprivredne i Hrvatske gospodarske komore istaknuli su kako će provedba Zakona utjecati na uspostavljanje reda na tržištu, urednije izvršavanje ugovornih obveza, a svi sudionici lanca opskrbe hranom znati će cijenu po kojoj isporučuju proizvod, što će utjecati i na sprečavanje prodaje istih ispod prodajne cijene. Upozorili su i na nedovoljan broj zaposlenika u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja koji će nadzirati provedbu Zakona istaknuvši kako je provedbu i sankcioniranje nepoštivanja odredbi Zakona trebalo povjeriti Carinskoj Upravi. Uz navedeno, efekt provedbe Zakona teško će biti vidljiv krajnjim proizvođačima istaknuo je predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore.

Predstavnica Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja naglasila je kako su u vremenu  od stupanja na snagu Zakona sa svim sudionicima lanca opskrbe hranom održane konzultacije, te je odgovoreno na nedoumice vezane uz primjenu Zakona. Procijenjeni  broj ugovora koji će se morati prilagoditi odredbama Zakona  je oko 3000 ugovora. O mogućim skrivenim nepoštenim praksama Agencija nema saznanja, a Agencija će postupati prema prijavi na postojanje nepoštene trgovačke prakse. Stranka protiv koje je pokrenut postupak može Agenciji u roku od 40 dana od pokretanja postupka predložiti preuzimanje obveze izvršenja određenih mjera i uvjeta i rokova u kojima će otkloniti nepoštene trgovačke prakse, pa zakonom određeni rok – 1. travnja o.g. neće biti ograničavajući za poslovanje, a puna primjena Zakona, zbog navedenog očekuje se u srpnju o.g.

U desetogodišnjem razdoblju troškovi prodaje porasli su sa 20% na 45% podsjetio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Dio troškova vezan je uz troškove za koje proizvođači/dobavljači nemaju nikakvu protučinidbu, pa je cilj Zakona ograničavanje porasta troškova prodaje, a provedba Zakona neće rezultirati povećanjem cijene proizvoda za krajnjeg kupca.

Predstavnik proizvođača istaknuo je kako generalno gledajući Zakon neće ispuniti svoj smisao jer je već sad na terenu prisutan pritisak trgovaca koji koriste značajnu pregovaračku snagu u odnosu na proizvođače definiranjem A i B liste proizvoda. Trgovački lanci  smanjivanjem broja proizvoda koje će u okviru asortimana obvezno imati na polici (A lista) i povećanjem broja proizvoda koje će na police uvrstiti na poticaj proizvođača (B lista), nastoje  troškove prenijeti na proizvođače. Navedeno ne predstavlja kršenje Zakona, no radi se o prikrivenim nepoštenim trgovačkim praksama.

Zaključno se veći dio sudionika sastanka usuglasio sa stajalištem o potrebnom povjeravanju nadzora nad provedbom Zakona Carinskoj upravi, te su ukazali na važnost analize učinaka provedbe Zakona.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 39. sjednici održanoj 14. ožujka 2018. godine, Prijedlog zakona o šumama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. ožujka 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom  uređuje sustav i način upravljanja šumom i šumskim zemljištem. Kao najznačajnije novine naveo je 90%tno smanjenje broja obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma, a čime će se smanjiti opterećenje gospodarstvenika. Uz navedeno provedba Zakona ubrzati će procedure izdvajanja šumskog zemljišta koje je u osnovi poljoprivredno,  a zbog ubrzavanja administrativnih postupaka uvodi se elektronski registar šumskog zemljišta. Prijedlogom je definiran pojam šumoposjednika sukladno veličini šume koju posjeduju, obveza obnove opožarenih područja u roku od dvije godine, te mogućnost prenamjene opožarenih područja tek nakon deset godina od opožarenja. Prijedlogom zakona uvodi se nova kategorija šuma – urbane šume na kojima će se, u skladu s prostornim planovima jedinica lokalne samouprave moći graditi kampovi, golf igrališta i drugi sportsko-rekreacijski projekti.

U raspravi su članovi Odbora izrazili nezadovoljstvo predloženim smanjenjem broja obveznika plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma i upozorili na potrebu senzibiliziranja javnosti o značaju i namijeni sredstava prikupljenih od navedene naknade, ali i potrebu zakonskog propisivanja namjene sredstava iz prikupljene naknade. Zatraženo je  iznalaženje novih izvora financiranja i upozoreno na povećanje drugih naknada koje opterećuju gospodarstvo, a što u konačnici, smanjenjem broja obveznika plaćanja naknade OKFŠ neće utjecati na rasterećenje gospodarstvenika. Izražen je i prijedlog uvođenja obveze plaćanja naknade za OKFŠ pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost nakon ostvarenja ukupnog prihoda većeg od 1.000.000,00 kn. Prijedlogom zakona nije obuhvaćena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, a trebalo je propisati i obvezu podizanja novih šuma u slučaju prenamjene šuma i šumskih zemljišta.  U daljnjoj raspravi je istaknuto kako  se kroz nekoliko zakonskih prijedloga, uključujući i Prijedlog zakona o šumama pokušavaju stvoriti uvjeti za mogućnost gradnje golf igrališta na šumama i šumskim područjima. Upozoreno je i na problem s kojim se svakodnevno susreću jedinice lokalne samouprave vezano uz zemljišta čiji posjednici su Hrvatske šume, nalaze se unutar šumsko-gospodarskog područja, a koja to u stvarnosti nisu i koriste se u druge svrhe. Predloženo je da se registar šumsko gospodarskog područja, zbog praćenja stanja i korištenja šuma ustroji na isti način kao što je ustrojen i ARKOD. Prijedlogom zakona trebalo je jasnije definirati područje i opseg urbanog šumarstva i omogućiti studentima urbanog šumarstva polaganje stručnog ispita istaknuto je u raspravi. Uz, u Prijedlogu zakona korišten izraz: „šumoposjednik“ upozoreno je kako je isti, u skladu sa korištenim izrazima na razini EU i nazivom udruženja privatnih vlasnika šuma u Republici Hrvatskoj, u cijelom tekstu Prijedloga zakona potrebno zamijeniti izrazom „šumovlasnik“. Istaknut je i stav kako je Prijedlogom zakona potrebno propisati obvezu statističkog izvještavanja i praćenja stanja u šumama i šumskim zemljištima, a uzimajući u obzir značajne razlike koje postoje u EUROSTAT-ovim izvješćima i izvješćima šumarske struke u Republici Hrvatskoj.

- Uz odredbu članka 2. stavka 1. Prijedloga zakona predloženo je pozivanje na odredbu članka 54. Ustava Republike Hrvatske.  
- Uz Interes Republike Hrvatske opisan člankom 2. stavkom 3. Prijedloga zakona u raspravi je upozoreno na nepotrebno navođenje načela upravljanja šumama i šumskim zemljištem, a koja načela su propisana ostalim odredbama Prijedloga zakona i upozoreno na potrebu uključivanja i/ili pozivanja na akte kojih je Republika Hrvatska potpisnik, kako na europskoj, tako  i na međunarodnoj razini u tekst Prijedloga zakona.
- uz člankom 8. točkom 13. predloženo značenje pojma „lugar“ istaknut je stav kako bi umjesto izraza „zadužena“ trebalo upotrijebiti izraz „ovlaštena“ uz obrazloženje kako lugar ima službenu značku i iskaznicu, pa je time ovlašten za obavljanje poslova.
- U odredbi članka 16. stavka 5.  kojim se  daje mogućnost povjeravanja provedbe Programa zaštite, njege i obnove šuma i šumskih zemljišta u zaštićenim područjima kategorije nacionalni park i strogi rezervat (opisane stavkom (4)) upozoreno je na potrebu preciznijeg definiranja osoba koje mogu provoditi Program, te predloženo da se isti dopuni obvezom posjedovanja odgovarajuće licencije komore za navedene radove.
- Uz odredbu članka 25. kojim su opisane djelatnosti Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe za obavljanje poslova u području šumarstva upozoreno je kako je djelatnost Hrvatsko poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe propisana Zakonom o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, te će svaka moguća promjena navedenog zakona biti u koliziji sa Zakonom o šumama.
- Uz predložene odredbe članka 34. upozoreno je na mogućnost zlouporabe  vezano uz mogućnost proglašavanja šumom posebne namjene šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, a posebno u odnosu na sastojine I. i II dobnog razreda, sastojine u fazi oplodnih sječa i sjemenske sastojine, te istaknut stav kako je potrebno postaviti stručna ograničenja koja će spriječiti mogućnost zlouporabe.
- Uz odredbe članka 23. stavka 3. i članka 50. stavka 4. i propisivanje obveze donošenja Pravilnika od strane ministra upozoreno je kako se odredbama navedenih članaka propisuje ista vrsta radova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem.
- Uz predloženu odredbu članka 36. stavka 3. istaknuto je mišljenje kako je potrebno omogućiti izvršavanje poslova doznake stabala i šumarskim tehničarima.
- Uz člankom 50. stavkom 1. propisane osobe koje izvode radove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem, a koji moraju biti registrirani i licencirani potrebno je, zbog jasnoće dodati izraz: „za te poslove registrirani“ , a koja dopuna bi jasno određivala da se radi o osobama koje su registrirane za izvođenje šumarskih radova.
- Uz člankom 55. predloženu zamjenu šuma i šumskih zemljišta upozoreno je na mogućnost zlouporabe, te ukazano na potrebu jasnijeg definiranja kriterija zamjene šuma i šumskih zemljišta, ali i potrebu stvaranja mogućnosti zamijene šuma koje nisu unutar gospodarske jedinice.
- Uz odredbu predloženu člankom 59. stavkom 8. točkom 5. upozoreno je na potrebu propisivanja značenja izraza „IAKS mjera ruralnog razvoja“ u članku 8. Prijedloga zakona.
- Uz člankom 63. Prijedloga zakona predloženu naknadu za šumsku štetu u raspravi je upozoreno kako Općinska državna odvjetništva i sudovi ne poštuju odredbe Šumsko odštetnog cjenika, pa je upitan smisao njegovog postojanja.
- Uz člankom 67. Prijedloga zakona propisani šumski doprinos upozoreno je na potrebu osiguravanja sredstava za područja koja su pogođena elementarnim nepogodama.
- Uz članak 72. stavak 1. izraženo je mišljenje kako  je predloženih pet godina radnog staža u struci za obavljanje poslova državnog šumskog inspektora potrebno povisiti.
- Uz odredbe članka 94. stavaka 9. i 10. vezanih uz stručni nadzor kvalitete radova ovlaštenih inženjera i poslove licenciranja koje obavlja Komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije upozoreno je kako se odredbe navedenih stavaka pozivaju na „novi zakon o Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije“, čije donošenje je neizvjesno, pa može prouzročiti pravnu nesigurnost.
- Uz odredbe članka 94. stavka 9. trebalo je dodati i obvezu donošenja Pravilnika o provedbi Stručnog nadzora kvalitete obavljenih radova ovlaštenih inženjera na gospodarenju šumama i šumskim zemljištima. Predloženo je da isti Pravilnik donosi Skupština Komore uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom  glasova (5  glasova „za“, 2 glasa „protiv“  i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o šumama.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o šumama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić
      

39.  sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 14. ožujka 2018. godine u Hrvatskom saboru. Na sjednici je provedena rasprava o utjecaju štetnih organizama i klimatskih promjena na šumske sastojine.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatskog drvnog klastera i Društva Marijan.

Promjena klimatskih prilika i elementarne nepogode utjecale su na zdravstveno stanje, otpornost šuma i potencirale pojavu sekundarnih štetnika (smrekov potkornjak, mediteranski potkornjak i hrastova mrežna stjenica) u hrvatskim šumama uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Zbog navedenog osnovan je Operativni tim za praćenje stanja, Naredbom su propisana ponašanja i određene mjere sanacije, a pošumljavanje se vršilo sadnicama dostupnim na hrvatskom tržištu. Uz štetnike problem su prouzročile i  vjetroizvale kojima je, prema procjenama Hrvatskih šuma obuhvaćeno 500.000 m3 i sušenje sastojina poljskog jasena.

Svi sudionici rasprave izrazili su zabrinutost najavom smanjenja broja obveznika plaćanja naknade općekorisnih funkcija šuma ukazavši na potrebu snažnijeg senzibiliziranja javnosti o važnosti i namjenama korištenja naknade za OKFŠ. Upozoreno je kako je ista sa 470 mil kn smanjena na 180 mil kn godišnje, a Zakonom predložene izmjene rezultirati će dodatnim smanjenjem sredstava. Prijedlog Zakona o šumama ne predviđa osiguranje dodatnih sredstava kojim bi se nadomjestila smanjena sredstva OKFŠ-a te bi time mogle biti ugrožene brojne aktivnosti na zaštiti i sanaciji šuma istaknuto je u raspravi.

U raspravi je postavljen upit o učincima provedbe naredbi Ministarstva poljoprivrede kojima se poduzimaju aktivnosti sprečavanja širenja štetnika te Naredbe kojom je, uz opravdanje fitosanitarnim standardima  zbog pojave hrastove mrežne stjenice na snazi dvogodišnja zabrana izvoza hrastovih trupaca i reakcijama Europske komisije na istu. Postavljen je i upit o planiranim načinima ograničavanja širenja i suzbijanja mediteranskog potkornjaka u Park šumi Marijan, te mogućoj potrebi izdavanja Naredbe za suzbijanje mediteranskog potkornjaka.

Republika Hrvatska je, u odnosu na ostale države članice, zbog provođenja znanstvenih projekata i stalnog praćenja biologije i sanacije štetnika najinformiranija u Europskoj Uniji, no zbog brzine širenja invazivnih vrsta potrebno je osigurati dodatna sredstva, pristupiti izradi sveobuhvatne Strategije borbe protiv štetnika i odrediti rokove njenog provođenja istaknuli su predstavnici Šumarskog fakulteta. Ova Strategija bi uz integrirano upravljanje šumama, trebala obuhvatiti načine adaptivnog gospodarenja šumama, suzbijanja i ograničavanja širenja štetnika,  planove suočavanja sa elementarnim nepogodama, ali i smjernice zamjene kultura.

Kako propadanje šumskih sastojina ima direktan utjecaj na sirovinsku osnovu za drvnu industriju, a prisutan je i utjecaj na turizam u raspravi je upozoreno na potrebu iznalaženja konkretnih rješenja kojima bi se zadovoljile potrebe za drvnom masom, udovoljilo uvjetima bioraznolikosti, očuvala zdravstvena ispravnost šuma, očuvale općekorisne funkcije šuma i spriječilo izumiranje šumskih vrsta. Postojeće pravilnike potrebno je prilagoditi trenutnom stanju šuma, a zakonom je potrebno propisati i obvezu primjene najboljih rješenja u postupcima sanacije. U raspravi je upozoreno kako je RH, za razliku od drugih država članica, nakon elementarnih nepogoda propustila iskoristiti mogućost povlačenja europskih sredstava za financiranje šteta, a trebala bi se aktivno uključiti u praćenje klimatskih i elementarnih nepogoda na razini EU i uspostaviti jaču suradnju sa državama u okruženju. Ukazano je i na loše stanje u šumama šumovlasnika i pozvano na ustrojavanjem registra šumskogospodarskog područja  na način kako je ustrojen ARKOD, a zbog mogućnosti praćenja stanja i gospodarenja šumama.

Europska komisija uputila je upit vezan uz ograničavanje izvoza hrastovih trupaca, a Ministarstvo poljoprivrede je u stalnom kontaktu sa Komisijom odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Potpisano je pismo razumijevanja vezano uz korištenje sirovinske osnove, a isto bi trebalo poduprijeti daljnji razvoj investicija u drvnom sektoru. Ministarstvo poljoprivrede  u suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom, nadležnim institucijama i predstavnicima Šumarskog fakulteta aktivno prati stanje, predlaže mjere i sudjeluje u mjerama provođenja sanacije šuma i šumskog zemljišta.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

38. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 1. ožujka 2018. godine u Hrvatskom saboru. Na sjednici je provedena rasprava o provedbi Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca i lokalnih akcijskih grupa.

U uvodnom obrazloženju su predstavnici Ministarstva poljoprivrede istaknuli kako je II stup ZPP namijenjen uravnoteženju regionalnih razlika i strukturnim prilagodbama poljoprivrednog, poljoprivredno prerađivačkog i šumarskog sektora. Ukupna vrijednost Programa iznosi  2,383 mil kn,  od čega je 2,026 mil  kn  bespovratna potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,   357 mil eura iznosi nacionalni doprinos, a predviđa se 350 mil kn privatnog doprinosa,  pa je vrijednost sveukupnih ulaganja u ovoj financijskoj omotnici procijenjena na  2,7 mlrd eura. Početkom 2017. godine  realizirano je 60% objava, 41% je ugovorenih sredstava i 20% plaćanja iz  financijske omotnice. Ukupno je ugovoreno 912 mil eura, od čega je isplaćeno 453 mil eura. Od 2014. do 2016. godine je od ugovorenih 912 mil eura, ugovoreno 45%, a plaćeno 53% sredstava, a tijekom 2017. godine ugovoreno je 55% i plaćeno 47% sredstava. U tijeku je pojednostavljenje administrativnih procedura, a za 2018. godinu najavljena je objava 30-ak  natječaja u vrijednosti od 3,750 mlrd kn. Za Mjeru dobrobit životinja izdvojiti će se oko 150 mil kn godišnje. O stanju provedbe Programa istaknuli su kako se od ukupno 60 pokazatelja, u samo dva pokazatelja (energetska učinkovitost u primarnoj proizvodnji i energetska učinkovitost u preradi) pokazuju određeni zaostatci, pa bi u ova dva tipa operacije moglo doći do smanjenja sredstava, no Ministarstvo radi na rješavanju ovih zaostataka. Svi ostali tipovi operacija trebali bi biti ispunjeni do kraja 2018. godine. Najuspješnije županije u povlačenju sredstava su Osječko-baranjska županija, kao županija  s najvećim brojem korisnika poljoprivrednih površina i korisnika Mjere 4. i Karlovačka županija, kao županija s najvećim udjelom razminiranih  površina (oko 5500 ha poljoprivrednih površina).

U raspravi su  postavljeni su upiti o razlozima smanjenja intenziteta zahtjeva korisnika za  tip operacije 5.2.1. - Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, predugog trajanja administrativnih kontrola, problemima na koje su korisnici nailazili kod  podnošenje zahtijeva za štete u poljoprivrednoj proizvodnji i učinkovitosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Zbog primjene kriterija indeksa razvijenosti upozoreno je na podzastupljenost razvijenijih regija Republike Hrvatske u ostvarivanju prava na korištenje sredstava iz Programa. Pozvano je na regionalizaciju i sektorsko usmjeravanje pri planiranju budućih natječaja iz Programa, a osobito onih vezanih uz prerađivačku  industriju i predloženo smanjivanje postotka subvencioniranja korisnika u cilju povećanja broja korisnika. Predstavnice lokalnih akcijskih grupa zatražile su informacije vezane uz raspodjelu dodijeljenih sredstava i ukazale na potrebu aktivnije potpore Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Zatražena je i informacija o financijskim instrumentima, projektnom kreditiranju i subvencioniranju projekata iz Programa, a vezano uz kreditiranje 10 – 50% vlastitih sredstava za projekte iz Programa. Upozoreno je na iseljavanje stanovništva sa područja Slavonije, Baranje i Srijema i zatražena informacija o raspodjeli dodijeljenih sredstava na županijskoj razini za mlade poljoprivrednike.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede podsjetili su na razlike između zahtjeva za  štete na poljoprivrednom prinosu i trajno nastale štete na poljoprivrednom potencijalu korisnika, a  koje se financiraju iz različitih izvora. Uz navedeno je Savjetodavna služba u stalnom kontaktu sa korisnicima, a prihvatljiva je šteta nastala od 1. siječnja 2014. godine.  Istaknuto  je i kako je značajno skraćeno vrijeme obrade zahtijeva za potporu, te su HBOR i HAMAG BICRO otvorili financijske instrumente sa nižim kamatnim stopama za pomoć kreditiranju korisnika mjera iz Programa, te će se uz navedeno putem financijskih instrumenata namijenjenih poticanju poljoprivrednog sektora i to investicijskih mjera i  mjera namijenjenih razvoju malih gospodarstava u okviru mjera 4., 6. i 8. Programa pokrenuti instrumenti potpore tijekom 2018. godine. Olakšice i pojednostavljenje vezane uz korištenje mjere 17., a uzimajući u obzir rizike u poljoprivrednoj proizvodnji i elementarne nepogode rezultirale su smanjenjem praga gubitka poslovanja sa 30% na 20%, a sufinanciranje je povećano sa 65% na 70%, te je obveza poljoprivrednih gospodarstava pokriće dijela police osiguranja koji nije pokriven sufinanciranjem.  Samo 5% sredstava iz Programa namijenjeno je prerađivačkoj industriji, ali se ona može financirati i iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Ukidanjem kriterija indeksa razvijenosti investicije bi se koncentrirale oko velikih gradova, a što nije cilj Programa ruralnog razvoja. Ministarstvo poljoprivrede razmotriti će načine dodatne potpore lokalnim akcijskim grupama.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 37. sjednici održanoj 28. veljače 2018. godine Konačni prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2018. godine.
 Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će se uz usklađenje sa zakonodavstvom EU, provedbom Zakona urediti sustav prometa drva i proizvoda od drva u Republici Hrvatskoj i spriječiti stavljanje nelegalno posječenog drveta na unutarnje tržište. Konačnim prijedlogom zakona predlagatelj je prihvatio sugestije iznijete u raspravi o Prijedlogu zakona i kvalitetnije uredio nadzor  i prekršajne odredbe u slučaju nepoštivanja odredbi Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva. 

Nakon provedene rasprave Odbor je  jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 36. sjednici održanoj 9. veljače 2018. godine Konačni prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od  24. siječnja 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja je u uvodnom izlaganju istaknuo kako su Konačnim prijedlogom zakona prihvaćene primjedbe Odbora za zakonodavstvo i Odbora za poljoprivredu koje se odnose na nomotehničko i jezično usklađivanje odredbi zakona, jasnije definiranje sjedišta Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, zbog sprječavanja administrativno birokratskih represija na štetu OPG-a propisano je izricanje opomena za nepoštivanje odredbi zakona, a kazni tek kao krajnjeg alata. Brisana je odredba koja se odnosi na solidarno jamstvo članova OPG, te su radi bolje provedbe definirani financijski iznosi sredstava koji su izuzeti od ovrhe.

Isto tako temeljem primjedbi iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona izraz „tvrtka OPG“ u cijelom tekstu zakona zamijenjena je izrazom „naziv OPG“, dodana je odredba o mogućnosti ugovaranja zajedničke proizvodnje više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, jasnije su uređene odredbe kojima se propisuje postupanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, kao i postupci razmjene podataka Agencije i drugih tijela državne uprave. Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je primjetan trend rasta broja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Republici Hrvatskoj.

Članovi Odbora pozitivnim su ocijenili usvajanje primjedbi iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona. U raspravi je vezano uz odredbu članka 45. ukazano na potrebu dostave rješenja Agencije nadležnim uredima državne uprave u županijama i Gradu Zagrebu, potrebu definiranja broja uposlenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, razmatranje mogućnosti uvećanja iznosa predloženog člankom 16. stavkom (3) koji se odnosi na obvezu podnošenja zahtjeva za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava sa predloženih 3.000 eura na 6.000 eura.

Uz predloženo udovoljavanje minimalno tehničkim i ostalim uvjetima zakonom je potrebno predvidjeti prijelazni rok za usklađenje istih kako bi se izbjeglo kažnjavanje vlasnika obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te je zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa potrebno preispitati odredbe prijedloga koji se odnose na dokaze o korištenju proizvodnih resursa. U daljnjoj raspravi upozoreno je na nepovoljni položaj u kojem će se naći vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u odnosu na vlasnike obrta i trgovačkih društava koji se bave poljoprivredom, a vezano  uz predloženu obvezu dostavljanja evidencije o proizvodnji Agenciji.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će provedba Zakona pozitivno utjecati na buduće poslovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a pitanja koja nisu obuhvaćena prijedlogom akta regulirati će se podzakonskim aktima. Odredba o udovoljavanju minimalno tehničkim i ostalim uvjetima usklađena je sa nadležnim ministarstvom.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. godine Konačni prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. prosinca 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.

Posebnim zakonom regulira se sustav savjetovanja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu i djelokrug rada Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe istaknuo je predstavnik predlagatelja, a pružanje navedenih savjetodavnih usluga rezultirati će dostizanjem standarda Europske unije i dovesti do rasta konkurentnosti, jačanja djelatnosti poljoprivrede, ribarstva i šumarstva i rasta zapošljavanja u navedenim djelatnostima.
 
Odbor je, bez rasprave jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. godine Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o davanju koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije „Hrvatskoj elektroprivredi“ d.d. Zagreb, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  13. prosinca 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako je u studenom 2016. godine HEP – Proizvodnja d.d. u ime Koncesionara, a zbog zamjene dotrajale primarne opreme unutar postojećih građevinskih objekta neizmjenjenih gabarita, za koju je Koncesionar ishodio Građevinsku dozvolu, zatražila izmjenu Ugovora za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije u HE Zakučac sklopljenog 1999. godine. Predloženim izmjenama odluke povećati će se instalirani protok vode s ugovorenih 220 m3/s na 240 m3/s, odnosno instalirana snaga s postojeće 486 MW na 576 MW, a što će rezultirati povećanjem godišnje naknade za koncesiju za 164.906,00 kn i obveza uplate razlike jednokratne naknade za koncesiju u iznosu od 824.531,00 kn, koja je prihod Državnog proračuna.

U raspravi je pozitivnim ocjenjeno unapređenje instalirane opreme u HE Zakučac. Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o izmjenama Odluke o davanju koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije „Hrvatskoj elektroprivredi“ d.d. Zagreb, u HE Zakučac

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.                

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. godine Konačni prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od  11. siječnja 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako su Konačnim prijedlogom zakona proširene odredbe koje se odnose na uzgoj drugih biljnih vrsta za biomasu, kao i vrste poljoprivrednog zemljišta i to na način da je uz odobrenje Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe omogućen uzgoj kultura kratkih ophodnji i na ostalom obradivom zemljištu (P3) koje je zakorovljeno i obraslo višegodišnjim raslinjem. Uz navedeno produžen je i rok uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji na 20 godina i otvorena mogućnost za produljenje vremena uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednim površinama.

U raspravi je upozoreno na nepreciznost naziva zakona, kao i moguće probleme u provedbi odredbi Zakona kod kultura kratkih ophodnji koje su već u uzgoju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. godine Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2018. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu stvoriti preduvjete za opstanak ruralnih područja. Konačnim prijedlogom zakona prihvaćeni su prijedlozi Odbora za poljoprivredu iznijeti u raspravi o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koji se odnose na jasnije definiranje pojma „poljoprivredno zemljište“ i vremenske obveze analize tla, propisivanje nadležnosti načelnika ili gradonačelnika za predlaganje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i određivanje odjela ili ureda koji donosi Program, kao i rokove za isto. Uz navedeno predlagatelj je prihvatio prijedlog za skraćivanje roka za davanje mišljenja županije na Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Na prijedlog Odbora za poljoprivredu produžen je i rok za plaćanje zakupnine,  određen rok za preuzimanje drvne mase od strane Hrvatskih šuma kod krčenja poljoprivrednog zemljišta, produljen rok zakupa zajedničkih pašnjaka, dodani su novi kriteriji za dodjelu ribnjaka u zakup i definirane površine P1 i P2 koje se iznimno mogu staviti u prodaju. Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu prestaje s radom Agencija za poljoprivredno zemljište, a poslove i zaposlenike Agencije preuzima Ministarstvo poljoprivrede. Donošenje Zakona pratiti će i usvajanje 18 podzakonskih akata.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili prihvaćanje primjedbi iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu podsjetivši na važnost stavljanja u funkciju nekorištenih površina poljoprivrednog zemljišta.

Uz odredbe predloženog članka 36. izraženo je mišljenje kako je iz odredbe članka 36. stavka 1 (a), kojim su određeni kriteriji prava prvenstva na javnom natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta, potrebno isključiti mala poduzeća jer će navedeno rezultirati ostvarivanjem prava na korištenje poljoprivrednog zemljišta mikro poduzećima, a što će utjecati na zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.

Uz zakonom predvođenu prednost pri ostvarivanju prava na zakup  stočarima trebalo je istu predvidjeti i za povrćarstvo i voćarstvo, a uzimajući pri tome u obzir i sredstva koja su povrćari i voćari osigurali iz operacija 4.1.1. i 4.1.2. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020.

Istaknuta su suprostavljena mišljenja vezana uz ostvarivanje prava prvenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta vezanog uz kriterij domicilnosti propisan člankom 36. stavkom (1), te stav kako je zbog nepostojanja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u nekim jedinicama lokalne samouprave, postojećih granica jedinica lokalne samouprave i važećih ugovora o zakupu temeljem kojih su proizvođači opremali i ulagali sredstva u poljoprivrednu proizvodnju pravo prvenstva potrebno proširiti i na susjednu jedinicu lokalne samouprave ili isti vezati uz određenu kilometarsku udaljenost (50 km). Izražen je i stav kako je, vezano uz kriterij domicilnosti potrebno predvidjeti izuzetke, a što je moguće propisati i podzakonskim aktima. Upozoreno je i kako će se provedbom članka 36. stavka 1(b) kojom pravo prvenstva ostvaruju osobe koje su u mirom posjedu temeljem ugovora o privremenom korištenju u nepovoljan položaj dovesti ostali zainteresirani poljoprivredni proizvođači i legalizirati nezakonitosti u dodjeli poljoprivrednog zemljišta.

Uz člankom 36. stavkom 1. (c) predloženo davanje prava prvenstva kod zakupa za mlade poljoprivrednike, kao mjeru zadržavanja mladih u ruralnom području i poticanja na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom trebalo je predvidjeti i mogućost davanja poljoprivrednih površina (do 10 ha) mladim obiteljima uz jasno definirane uvjete jer predloženo zakonsko rješenje neće rezultirati ostvarivanjem prava prvenstva za mlade poljoprivrednike.

U daljnjoj raspravi upozoreno je i na potrebu osiguranja prava prvenstva za poljoprivrednike koji se žele udružiti ili su već u nekom od oblika udruženog djelovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.

Upozoreno je i na neusklađenost odredbi Konačnog prijedloga zakona sa operacijama 4.1.1. i 4.1.2. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020., a vezano uz maksimalnu površinu poljoprivrednog zemljišta (100 ha) koje se može dati u zakup.

Naglašeno je i kako je nove posjednike potrebno osloboditi obveza proizašlih iz prijašnjeg raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i pristupiti utvrđivanju stanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a osobito u odnosu na poljoprivredno zemljište dodijeljeno stočarima bez provođenja javnog poziva.

Zbog pravovremene naplate korištenja poljoprivrednog zemljišta ukazano je i na mogućnost/potrebu ograničavanja prava na plaćanje za poljoprivrednu proizvodnju poljoprivrednicima koji ne plaćaju naknadu za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta.

Istaknut je i problem vezan uz preuzimanja drvne mase nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, upozoreno na potrebu produženja roka za krčenje sa dvije na četiri godine. Uz navedeno potrebno je brisati odredbu davanja bankovne garancije u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Konačnim prijedlogom zakona trebalo je, predvidjeti i mogućnost obročne otplate kod kupovine poljoprivrednog zemljišta, a ne kako se to predlaže odredbom članka 70. – jednokratno u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.

U slučajevima kada županija donosi Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države ukoliko iste, temeljem članka 29. stavka (2) nije donijelo općinsko ili gradsko vijeće upozoreno je kako je odredbom članka 29. stavka (4) trebalo propisati nadležnost upravnog odjela županije nadležnog za poljoprivredu, a ne ureda državne uprave.

Uz dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u raspravi je upozoreno kako u ARKOD nisu evidentirane sve poljoprivredne površine, a što je razlogom stvaranja „sive zone“ u poljoprivrednoj proizvodnji, te uz navedeno nisu poznati ni točni podatci o naplati temeljem ugovora o  zakupu i koncesiji.
Uzimajući u obzir da jedinice lokalne samouprave donose Programe raspolaganja izraženo je mišljenje kako nije potrebno ograničavati prodaju katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države putem javnog natječaja na 10 ha.
Upozoreno je i na potrebu izdvajanja poljoprivrednih površina koja se nalaze pod upravom Hrvatskih šuma unutar šumskogospodarskog područja i stavljanje u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

U daljnjoj raspravi upozoreno je i na opterećenost nadležnih ureda državne uprave i gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo predmetima vezanim uz utvrđivanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u postupcima ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i predloženo da se u  slučajevima ozakonjenja rješenjem o izvedenom stanju zgrade razvijene građevinske (bruto) površine do 400m2, koja se nalazi unutar građevinskog područja, naknada utvrđuje naknadno i to na temelju drugog izvršnog akta kojim se odobrava građenje na istoj katastarskoj čestici ili rekonstrukciji postojećeg objekta.

Ostvarivanje prava prvenstva pri zakupu poljoprivrednog zemljišta uvođenjem kriterija domicilnosti predlagatelj želi zaštititi poljoprivredne proizvođače od mogućih špekulacija poljoprivrednim zemljištem, a isti je usklađen sa Udrugom općina i Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj istaknuo je predstavnik predlagatelja. Uz navedeno  člankom 36. određen je i rok od 3 godine do objave natječaja za zakup kako bi se izbjegla mogućnost umjetnog stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava prvenstva pri zakupu poljoprivrednog zemljišta. Predlagatelju je prihvatljivo da se iz kriterija prava prvenstva pri zakupu isključe mala poduzeća, a prioritet ostvaruju mikro poduzeća. Jedinice lokalne samouprave samostalno će određivati poljoprivredne površine koje će se davati na raspolaganje pojedinom korisniku. Osobama koje se bave povrćarskom i voćarskom proizvodnjom osigurano je pravo prvenstva, a isto je propisano dodatnim kriterijima opisanim u člankom 36. stavak 2(b). Podsjetio je kako se člankom 3. Konačnog prijedloga zakona predviđa mogućnost izdvajanja poljoprivrednih površina iz šumskogospodarskog područja.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o poljoprivrednom zemljištu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

       PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. godine Konačni prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o šumama, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli prof.dr.sc. Ivan Lovrinović, zastupnik u Hrvatskom saboru i Klub zastupnika HSS-a, aktom od  28. studenog 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o navedenom aktu.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se zbog zadržavanja stanovništva u ruralnim područjima, osiguranja životnog standarda i provođenja pašarenja kao elementa smanjenja opasnosti od požara predlažu izmjene i dopune Zakona o šumama. Upozorio je i kako mišljenje Vlade Republike Hrvatske kojim ne podržava usvajanje izmjena i dopuna Zakona o šumama zbog ugrožavanja staništa nije opravdani razlog odbijanja prijedloga akta.

Članovi Odbora podsjetili su kako sakupljanje šumskih plodova nije zabranjeno već su propisane procedure o načinima na koje je iste moguće obavljati, kao i količine i iznosi naknada. Problem je potrebno sveobuhvatno riješiti, razmišljajući pri tome i o mogućostima smanjenja naknada i/ili izdavanja sezonskih dozvola. Istaknuto je i  kako se prekomjernim brstom ne bi narušila prirodna ravnoteža jer se ista može održati provođenjem mjera koje predloži struka, ali i upozoreno da je prirodna obnova šuma moguća samo iz žira, pa će se u slučajevima neograničenog pašarenja pojaviti problemi vezani uz prirodnu obnovu šuma. Ukazano je i na problem skupljanja šumskih plodova, brsta i pašarenja u privatnim šumama.

Da li je intencija predlaganja izmjena i dopuna Zakona o šumama vezana uz problem naplate ili obvezu prijave vlasniku za svaki ulazak u šumu upitao je predstavnik Ministarstva poljoprivrede podsjetivši kako šumama u vlasništvu Republike Hrvatske gospodare Hrvatske šume, a privatnim šumama šumoposjednici. Obveza Hrvatskih šuma nije samo stvaranje dobiti i prihoda već i čuvanje šumskog ekosustava dobrim gospodarenjem šumskim resursima. U tijeku je izrada cjelovitih izmjena i dopuna Zakona o šumama kojima bi se navedeni problem riješio sveobuhvatno.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „protiv“ prijedloga akta, 2 glasa „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da ne podrži donošenje

Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o šumama

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

    PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 14. prosinca 2017. godine Konačni prijedlog zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. prosinca 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja istaknula kako se Konačnim prijedlogom zakona uređuje provedba Zajedničke ribarstvene politike EU, utvrđuju nacionalni ciljevi razvoja akvakulture, način  i uvjeti obavljanja djelatnosti, nadležna tijela za provedbu potpore u akvakulturi i uređenju tržišta, nadzor, kontrola  i druga pitanja bitna za akvakulturu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o akvakulturi

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 34. sjednici održanoj 14. prosinca 2017. godine Prijedlog zakona o provedbi uredbi Europske u nije o prometu drva i proizvoda od drva, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2017. godine.

Prijedlogom zakona utvrđuju se nadležna tijela, njihovo postupanje, stručni i inspekcijski nadzor nad uvozom na unutarnje tržište drva i proizvoda od drva s ciljem osiguranja uvoza zakonito posječena drveta ili drvne sirovine, osiguranja sustava sljedivosti u lancu opskrbe drva i proizvoda od drva i primjene dužne pažnje kojom će se na najmanju mjeru svesti stavljanje u promet nezakonito posječenog drva ili proizvoda koji potječu od istoga, istaknuo je predstavnik predlagatelja. Uz navedeno osigurava se provedba uredbi Europske unije koje se odnose na uspostavu FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drva, utvrđivanje detaljnih mjera za provedbu FLEGT sustava, pravila za sustav dužne pažnje i obveza gospodarskih subjekata u prometu drva i proizvoda od drva.

Nakon provedene rasprave Odbor je  jednoglasno (8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Prijedloga zakona o provedbi uredbi Europske unije o prometu drva i proizvoda od drva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

33. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička sa Odborom za turizam Hrvatskoga sabora održana je 7. prosinca 2017. godine.

Tema sjednice: “Potencijali i ograničenja razvoja seoskog turizma u Republici Hrvatskoj”.

Na sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za turizam sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva turizma, Carinske uprave, Instituta za turizam, Instituta za poljoprivredu i turizam, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatske gospodarske komore, Udruge za ruralni turizam Hrvatske i Udruge za turizam i ruralni razvoj “Klub članova selo”.

Uvodno je predsjednik Odbora za turizam podsjetio na prioritetne probleme s kojima se susreće seoski turizam u Republici Hrvatskoj upozorivši na važnost usklađivanja zakonskog okvira, a posebno vezano uz, u proceduru donošenja upućene Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i Zakon o pružanju usluga u turizmu.
 
Predsjednik Odbora za poljoprivredu istaknuo je važnost zaštite izvornog oblika seoskog turizma od nelojalne konkurencije, stvaranja poticajnog zakonskog okvira za pružanje usluga u seoskom turizmu i određivanja oblika potpore i financiranja razvoja ruralnih područja.

U raspravi su predstavnici Udruge ruralnog turizma Hrvatske kao prioritetne probleme istaknuli potrebu definiranja pojma „seoski turizam“ u Zakonu o pružanju usluga u turizmu, niz ograničenja, zahtjeva i minimalno tehničkih uvjeta kojima pružatelji usluga u seoskom turizmu moraju udovoljavati, porezno opterećenje i obveza preregistriranja poljoprivrednih gospodarstava u trenutku kada prihodi od pružanja usluga u turizmu prerastu prihode od poljoprivrede. Dodatno ograničenje predlaže se i u, Prijedlogom zakona o pružanju usluga u turizmu predviđeno ograničenje broja osoba kojima se mogu pružati usluge u turizmu na poljoprivrednom gospodarstvu.

Uz navedeno upozorili su i na važnost osiguranja sredstava namijenjenih marketingu ruralnog turizma i jasno definiranje pojma „pretežito vlastite proizvodnje“. Predstavnica Udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova selo“ upozorila je na prenormiranost zakonskog okvira, potrebu izmjena i dopuna Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a kojima bi se definirala nova vrsta usluge: „usluga u ruralnom turizmu“ ili „seoski turizam“. Potrebnim smatra i donošenje Zakona o ruralnom turizmu, korištenje CRO kartice, uvođenje termina „turistička seljačka gospodarstva“, kao i stvaranje uvjeta za korištenje sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Upozoreno je i na potrebu statističkog praćenja pružanja usluga u ruralnom turizmu, a što zahtijeva dopunu Nacionalne klasifikacije djelatnosti. Predstavnica Hrvatske gospodarske komore ukazala je na korištenje različitih definicija i opisa djelatnosti u okviru zakona kojima je regulirano pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u ruralnom prostoru.

S ciljem povećanja raznolikosti, razvoja i podizanja kvalitete turističke usluge Prijedlogom zakona o pružanju usluga u turizmu obuhvaćeni su i oni oblici usluga u turizmu koji nisu bili sastavnim dijelom dosadašnjeg zakonskog okvira, no nije izričito propisano pružanje usluga u seoskom turizmu. Puna primjena CRO kartice predviđena je u 2018. godini, a u narednom razdoblju osigurati će se sredstva namijenjena marketingu ruralnog turizma. U razdoblju 2014. – 2017. ukupno su u ruralnom turizmu realizirana 334 projekta u iznosu od 13.320.000 kn.

Prijedlogom zakona o OPG daje se strateška važnost obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima s ciljem opstanka i sprečavanja depopulacije sela. Istim su propisane i dopunske djelatnosti koje se mogu provoditi na OPG, kao i mogućnost zapošljavanja. Ministarstvo poljoprivrede jasno će definirati pojam „pretežito vlastite proizvodnje“ na poljoprivrednim gospodarstvima, a  Pravilnik za Tip Operacije 6.2.1. „Potpora ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima“  Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. pruža mogućnost korištenja sredstava  i za pružanje usluga u turizmu u ruralnim područjima.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca   2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se Zakon predlaže radi potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije, a u sklopu reformskih zakona za sustav vodnog gospodarstva. Predlaže se dodatno rasterećenje gospodarstva kroz stvaranje pravne osnove za uvođenje korekcijskih koeficijenata za smanjenje naknada za zaštitu voda onim gospodarskim subjektima koji ispuštaju otpadne vode, a izgradili su vlastite uređaje za pročišćavanje otpadnih voda. Istaknuo je i  kako su gubitci vode u vodoopskrbnom sustavu u stalnom porastu i u 2016. iznosili su 49% od ukupno zahvaćene vode.  Usvajanjem  odredbi ovog Zakona stvoriti će se preduvjeti za smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, za koju aktivnost je u 2018. godini planirano 100 mil. kuna, a ukupni kumulativni iznos je 1,8 milijardi kuna. Uz navedeno usvajanjem zakona spriječiti će se poskupljenje vode krajnjim korisnicima donošenjem Uredbe kojom će Vlada Republike Hrvatske propisati visinu naknade za korištenje voda i odrediti korekcijski koeficijent za umanjenje iznosa naknade za korištenje voda. Provođenjem Zakona povećati će se prihodi jedinicama lokalne samouprave, sa dosadašnjih 5% na 10% od uplaćene naknade za uređenje voda za obavljanje poslova naplate naknade za uređenje voda.

U raspravi su postavljeni upiti o rokovima izrade Akcijskog plana i projektne dokumentacije za poduzimanje aktivnosti kojima će se smanjiti gubitci vode u vodoopskrbnom sustavu i upozoreno na administrativno opterećenje vezano uz obvezu jedinica lokalne samouprave na doznaku naplaćenih iznosa naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda.

 Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno ( 8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva

Zajedno sa sljedećim

AMANDMANOM

Na članak 8.

U članku 8. stavku 1. riječ „tjedno“ mijenja se i glasi: „mjesečno“.

Obrazloženje:
Prijedlogom Zakona predlaže se u članku 8. obveza jedinice lokalne samouprave na doznaku naplaćenih iznosa naknade za uređenje voda jednom tjedno na uplatne račune Hrvatskih voda na način i u rokovima uređenim propisom iz članka 76. ovoga Zakona kojim se uređuje obračun i naplata naknade za uređenje voda. S ciljem administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave  predlaže se navedeni amandman.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika, Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić 

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 32. sjednici održanoj 6. prosinca 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca   2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se Prijedlogom zakona u pravni poredak RH u potpunosti prenose odredbe Direktiva 2000/60/EZ o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike, Direktive 91/271/EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i Direktive 2007/60/EZ o procjeni i upravljanu rizicima od poplava. Prijedlogom se provodi i usklađivanje sa horizontalnim nacionalnim propisima koji su u međuvremenu stupili na snagu. Uz navedeno uređuje se i obveza preispitivanja i usklađivanja vodopravnih dozvola i drugih akata u svrhu prilagodbe ciljevima zaštite okoliša, uvodi obveza dostupnosti javnosti prethodne procjene rizika od poplava, karata opasnosti i karata rizika i plana upravljanja rizicima od poplava. Omogućava se osnivanje prava građenja, odnosno prava upravljanja dijelovima hidroenergetskih objekata za proizvodnje električne energije izgrađenih na javnom vodnom dobru u korist Hrvatske elektroprivrede, kao i građenje novih hidroenergetskih objekata, neovisno o tome da li je investitor privatni ili Republika Hrvatska u njima ima potpuni ili većinski udio.

Odbor za poljoprivredu je, bez rasprave, većinom glasova (5 glasova „za“, 1 glas  „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru prihvaćanje

Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika, Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić    

31. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 5. prosinca 2017. godine.

Tema sjednice: “Predstavljanje Interpretativne komunikacije Komisije o stjecanju poljoprivrednog zemljišta i pravu Europske Unije”.

Na sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivredno zemljište i Hrvatske poljoprivredne komore.

Uvodno je politički analitičar DG FISMA, Thomas Wiedmann predstavio Interpretativnu komunikaciju Komisije o stjecanju poljoprivrednog zemljišta i pravu Europske Unije istaknuvši kako je ista odgovor Europske Komisije na zahtjev Europskog Parlamenta, a vezana je uz rastuću zabrinutost zbog inozemnih ulaganja - špekulativnog karaktera u poljoprivredno zemljište kao rijetko i vrijedno dobro. 

Komunikacijom se nastoji pomoći državama članicama koje su u procesu prilagodbe svog zakonodavstva objavom smjernica o načinu regulacije tržišta PZ u skladu s pravom EU. Podsjetio je kako je u 2013. godini 3% registriranih farmi u EU raspolagalo sa 50% ukupnog poljoprivrednog zemljišta u EU, a što zbog monokulture na ovim zemljištima predstavlja rizik za održavanje kvalitete tla, zapošljavanje i razvoj ruralnih područja. Uz navedeno dio poljoprivrednog zemljišta gubi se zbog širenja gradova i prometne infrastrukture. Od 2013. godine zamjetan je novi val pravila za trženje poljoprivrednim zemljištem, osobito u Srednjoj i Istočnoj Europi, a što se poklapa sa istekom tranzicijskog perioda u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem mlađih država članica Europske Unije.

Dio novih nacionalnih zakonskih okvira diskriminatoran je prema strancima, pa je Europska Komisija pokrenula restriktivne mjera prema nekim državama članicama. Objavom Interpretativne komunikacija Komisija je u skladu s pravom EU i ciljem olakšavanja pristupa poljoprivrednom zemljištu poljoprivrednim proizvođačima dala jasne smjernice za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Poljoprivredno zemljište smatra se kapitalom, pa ga je potrebno promatrati i s pozicije slobodnog kretanja kapitala, koje se ne bi smjelo ograničavati.

Javni interes opravdani je razlog ograničavanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i sprečavanja zemljišnih špekulacija. Očuvanje tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje, poticanje razumnog korištenja poljoprivrednog zemljišta, pravo prvokupa za poljoprivrednike određeno ciljevima poljoprivredne politike i povlastice za lokalne stjecatelje ukoliko su iste vezane uz održavanje socioekonomskih aspekata ciljeva države članice opravdani su razlozi ograničavanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
 
U raspravi je državi tajnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo kako predstavnici Ministarstva poljoprivrede sudjeluju na radionicama vezanim uz zemljišnu politiku koje organiziraju europske institucije, a Ministarstvo poljoprivrede prati kretanja na tržištu poljoprivrednog zemljišta. Važeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije u potpunosti odgovorio na zahtjeve vezane uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj, pa se pristupilo izradi novog zakonskog okvira koji je trenutno u proceduri donošenja. Istim se planiraju prioriteti u raspolaganju za mlade poljoprivrednike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i stočare.

U raspravi je istaknuto kako nije dobro izjednačavanje i jedinstveno promatranje trženja poljoprivrednim zemljištem u Europskoj Uniji, prvenstveno zbog nejednakog položaja poljoprivrednika u Uniji. Poljoprivrednici starijih država članica dugi niz  godina koriste raspoloživa sredstava iz fondova EU, a što ih čini konkurentnijima. Upozoreno je na rascjepkanost, usitnjenost i nedostatne količine poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, izraženo je i mišljenje kako bi raspolaganje poljoprivrednim zemljištem trebalo vezati uz domicilnost i razmišljati o načinima zadržavanja stanovništva na ruralnim područjima. Postavljen je i upit o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta mladim poljoprivrednicima kako bi se osigurao njihov ostanak u ruralnim područjima, kao opravdanom razlogu pozitivne diskriminacije u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Postavljen je i upit o odgovoru Europske Komisije na referendum o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem proveden u Republici Mađarskoj.

Odgovarajući na pitanja Thomas Wiemann je istaknuo kako se države članice moraju pridržavati obaveza koje su preuzele Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji. Strah od koncentracije poljoprivrednog zemljišta i špekulacija poljoprivrednim zemljištem prisutan je u novijim državama članicama Europske Unije. Europska Komisija ne teži trenutnom otvaranju tržišta poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj i promiče kontrolu cijena.

Podsjetio je kako je RH Ugovorom o pristupanju ugovorila moratorij raspolaganja poljoprivrednim zemljištem strancima do 2020. godine, te kako se ovo razdoblje može produžiti za još 3 godine, a isto se ne odnosi na samozaposlene poljoprivrednike, koji su državljani druge države članice i koji se žele poslovno nastaniti i boraviti u Hrvatskoj. Naglasio je  kako država članica može odrediti prioritete u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, no kako za ograničenja u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem moraju postojati opravdani razlozi koji nisu u suprotnosti sa pravom Europske Unije, a koji se temelje na opravdanim javnim interesima i utvrđenim, jasno definiranim ciljevima poljoprivredne politike pojedine države članice.

Zaključno je Tomislav Panenić istaknuo kako RH usmjeravanjem politika do  2023. godine može spriječiti mogućnost špekulativnih aktivnosti vezanih uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Klasa: 021-12/17-09/62
Urbroj: 6521-16-17-02
Zagreb, 1. prosinca 2017.

HRVATSKI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELO
dr.sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj 
 
Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo
dr.sc. Ivana Vladimira Petric, predstojnica Zavoda       

Predmet:  Zaključak 30. sjednice Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora

Sukladno odredbi članka 17. stavka 3. Zakona o vinu (”Narodne novine” br. 96/03,  25/09, 22/11, 55/11, 82/13 i 14/14) Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo dostavio je Odboru za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Izvješće o radu za razdoblje 1. siječnja – 30. lipnja 2017., a koje se odnosi na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao njegove ustrojstvene jedinice.

Odbor je dostavljeno Izvješće, kao matično radno tijelo, razmotrio na 30. sjednici održanoj 1. prosinca 2017. godine.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno zaključio,  da se radi praćenja učinkovitosti i stanja u vinogradarstvu i vinarstvu, prima na znanje Izvješće Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo za razdoblje 1. siječnja – 30. lipnja 2017. godine, a koje se odnosi na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo kao njegove ustrojstvene jedinice.

 S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 29. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7  glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 29. sjednici održanoj 15. studenoga 2017. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu.

 Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog Državnog proračuna zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu, sukladno odredbi čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

 U uvodnom obrazloženju je predstavnik Ministarstva financija istaknuo kako je planirana rashodovna strana Proračuna u iznosu od 133,3 milijarde kuna, a porast rashoda vezan je uz povećanje rashoda za zaposlene, povećanje materijalnih troškova vezanih uz financiranje iz EU fondova i obveze koje proizlaze iz  provedbe izmjena i dopuna zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama i pravima branitelja iz Domovinskog rata. Planirana je prihodovna strana u iznosu od 129 milijardi kuna, što predstavlja rast od 6,1% u donosu na Državni proračun 2017 i 5,4% u donosu na predložene izmjene i dopune Državnog proračuna za 2017. godinu. Ukupni prihodi određeni su gospodarskim rastom, učincima porezne reforme i bolje apsorpcije sredstava iz EU fondova.  Planiran je manjak državnog proračuna na razini 1,1% BDP. Kao glavni generatori rasta planirani su rast domaće i inozemne potražnje i bruto investicije u fiksni kapital.

 Prijedlogom proračuna planira se uvećanje financijskog plana Ministarstva poljoprivrede, te je isti planiran u iznosu od 7.228.660.011 kn. Najznačajnije povećanje je na stavci Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a isto je vezano uz planirano povećanje apsorpcije sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora postavili su pitanja vezana uz smanjenje sredstava za unapređenje lovstva u projekcijama za 2019. i 2020. godinu, namjenu sredstava predviđenih za mjere razvoja konkurentnosti drvnog sektora, osiguranje sredstava za sprječavanje širenja i iskorjenjivanja bolesti Zlatne žutice vinove loze, mogućnosti uključivanja srednjih škola u Školsku shemu, kao i uključivanje, uz voće, povrće, mlijeko i mliječne proizvode meda u Školsku shemu. Postavljen je i upit o  iznosima predviđenim za potporu slatkovodnom ribarstvu, iznose osigurane za financiranje eko rente na slatkovodnim ribnjacima, nizak iznos sredstava osiguranih za poticanje proizvođačkih organizacija, smanjenje sredstava osiguranih u proračunu Ministarstva financija za naknade šteta uzrokovane elementarnim nepogodama. Postavljen je i upit vezan uz smanjenje sredstava na stavci Poljoprivredne komore, a koje bi moglo biti povezano sa mogućnošću obveznog članstva i obveze uplate članarine Poljoprivrednoj komori. U daljnjoj raspravi postavljen je i upit vezan uz povećanje sredstava za općekorisne funkcije šuma, povećanje sredstava Udruzi Sinjska alka, opravdanosti i namjeni sredstava za sufinanciranje nacionalne veletržnice. U odnosu na izmjene i dopune Državnog proračuna RH za 2017. godinu u dijelu koji se odnosi na veterinarstvo i sigurnost hrane upozoreno je na smanjenje sredstava predviđenih za monitoring programe,  monitoring ostataka pesticida u hrani i zdravstvenu zaštitu životinja. Istaknuto je i mišljenje o potrebi osiguranja višeg iznosa sredstava predviđenog za sprečavanje i smanjenje nastanka otpada od hrane i doniranje. Upozoreno je na  neopravdano smanjenje sredstava za organizaciju manifestacija, neosiguravanje dovoljnog iznosa sredstava za provođenje komasacija poljoprivrednog zemljišta i usmjeravanje sredstava iz nove stavke „Istraživanje i razvoj sektora voća i povrća“ u stvaranje inkubatora za razvoj i jačanje sektora proizvodnje i prerade povrća na područje Virovitičko podravske županije.

Nema smanjenja sredstava za unapređenje lovstva u projekcijama za 2019. i 2020. godinu, a Prijedlogom proračuna predviđeno povećanje za 2018. godinu vezano je uz potrošnju akumuliranih sredstava iz prijašnjih godina istaknula je predstavnica predlagatelja.  Povećanje za mjere razvoja konkurentnosti drvnog sektora vezano je uz povećanje broja prijava na javne natječaje za poticanje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja, vezano je uz kapitalne pomoći, a financirati će se iz izvora 11 – Opći prihodi  i primitci. Sredstva za sprječavanje širenje i iskorjenjivanja bolesti Zlatne žutice vinove loze planirana su u okviru sredstava Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selu i istraživačkih aktivnosti za sektor voća i povrća. Za uključivanje srednjih škola u Školsku shemu, kao i uključivanje meda u istu potrebna je suglasnost EK. Potpora slatkovodnom ribarstvu uključena je preko de minimis potpora u proračunom predviđena sredstva na stavci državnih potpora ribarstvu, a za održavanje eko sustava ribnjaka očekuje se odobrenje notifikacije od strane Europske komisije. Sredstva predviđena na stavci za poticanje proizvođačkih organizacija osiguravaju se za priznate proizvođačke organizacije, a novoosnovane će se financirati iz Mjere 9. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Upozoreno je na potrebu šire rasprave o načinima zaštite od šteta koje uzrokuju elementarne nepogode, kao i nužnost povećanja broja korisnika podmjere 17.1 – Osiguranje usjeva, životinja i biljaka unutar Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. Povećanje sredstava na stavci općekorisnih funkcija šuma vezano je uz sporazumom preuzeta sredstva Hrvatskih šuma. Ministarstvo poljoprivrede stava je kako Udruga Sinjska alka ima značajnu ulogu u ruralnom razvoju, a što je utjecalo i na odluku o povećanju sredstava navedenoj udruzi. Stavka sufinanciranja nacionalne veletržnice vezana je uz tekuće troškove nacionalne veletržnice. Smanjenje iznosa dijela stavki vezanih uz veterinarstvo i sigurnost hrane neće utjecati na kvalitetu provođenja istih. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako će se iznosi za organizaciju manifestacija, sprečavanja i smanjenje nastanaka otpada od hrane i doniranje povećavati u slučaju potrebe za istim. Vezano uz Prijedlogom proračuna predviđeno osiguravanje sredstava za stvaranje inkubatora za razvoj i jačanje sektora proizvodnje i prerade povrća na području Virovitičko podravske županije isto je rezultat prijedloga i suradnje Virovitičko podravske županije i Ministarstva poljoprivrede.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (7  glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

 
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2018. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2019. I 2020. GODINU.

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK  ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 7. studenog 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je objedinjenu  raspravu o predmetnom aktu i Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 7. studenog 2017. godine, Konačni prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. listopada  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je raspravu o navedenom aktu proveo  sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.

Utvrđivanjem pravila i sustava mjera za sprječavanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom propisanih odredbama ovoga Zakona urediti će se odnosi među dionicima lanca opskrbe hranom u Republici Hrvatskoj istaknuo je predstavnik predlagatelja, podsjetivši na nepostojanje  usklađenog regulatornog pristupa na razini Europske Unije. Predlagatelj je prihvatio prijedlog Odbora za poljoprivredu iznijet u raspravi o Prijedlogu zakona, a koji se odnosi na propisivanje roka plaćanja za svježe proizvode do 30 dana.

U raspravi je istaknut stav Hrvatske gospodarske komore kako bi zbog učinkovite provedbe  odredbi ovog zakona, nedovoljne kapacitiranosti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja i očekivanog obima poslova vezanog uz provedbu Zakona nadležnost nad provedbom  trebalo imati Ministarstva financija. Uz navedeno, Konačnim prijedlogom zakona trebalo je  jasnije definirati odredbe članka 7. točke (3) i uz člankom 34. predviđenu provedbu naknadne procjene učinaka ovoga Zakona u roku od dvije godine propisati obvezu kontinuirane procjene učinaka provedbe ovog Zakona.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 7. studenog 2017. godine, Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. listopada  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao zainteresirano  radno tijelo, u dijelu koji se odnosi na pružanje turističkih usluga na poljoprivrednom gospodarstvu, lovištu i u šumi šumoposjednika.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se uzimajući u obzir razvoj ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj Prijedlogom zakona  definiraju uvjeti za pružanje turističkih usluga na poljoprivrednim gospodarstvima, a što će disperzirati turističku ponudu, donijeti nove mogućnosti razvoja ruralnih područja i izvore prihoda i utjecati na smanjenje depopulacije ruralnih područja.

U raspravi je ukazano na potrebu uključivanja ribarske djelatnosti, osobito djelatnosti vezanih uz rad slatkovodnih ribnjaka koji se bave akvakulturom u odredbe članka 5. Prijedloga zakona, a u skladu s posebnim propisima. Predloženo je i jasnije definiranje odredbi vezanih uz obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo kao pružatelja usluga u turizmu, a uzimajući u obzir u proceduru donošenje upućen Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i njime definirano pružanje turističkih usluga kao dopunske djelatnosti na OPG. Uz Prijedlogom zakona predložene turističke usluge potrebno je predvidjeti i mogućnost davanja novih usluga. Istaknut je i stav kako je odredbe članka 94. stavka 4. potrebno brisati jer iste predstavljaju ograničenje u mogućnosti pružanja usluga u ruralnom turizmu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o pružanju usluga u turizmu.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o pružanju usluga u turizmu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 7. studenog 2017. godine, Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu i Prijedloge izmjena i dopuna financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. godinu  za Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Centar za restrukturiranje i prodaju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je objedinjenu  raspravu o predmetnom aktu i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

U raspravi su postavljeni upiti vezani uz smanjenje sredstava na pozicijama ZPP Ruralni razvoj, Osiguranje od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji, Službene kontrole veterinarske inspekcije, Komasacije poljoprivrednog zemljišta, Održavanje eko sustava ribnjaka i Praćenje stanja slatkovodnog ribarstva. Uz navedeno postavljen je upit o namjeni sredstava predviđenih na poziciji „uređenje razvrstanih cesta za potrebe poljoprivrede“, rokove realizacije sredstava predviđenih na poziciji „opremanje srednjih poljoprivrednih škola“ i potrebu osiguranja sredstava za sprječavanja širenja i iskorjenjivanje bolesti Zlatne žutice Vinove loze.

Smanjenje sredstava na poziciji ZPP Ruralni razvoj rezultat je sporije potrošnje ugovorenih projekata iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. odgovorila je državna tajnica. Unutar mjera iz Programa ruralnog razvoja RH osiguravaju se sredstva za osiguranje od mogućih šteta u poljoprivrednoj proizvodnji, sprječavanje širenja i iskorjenjivanje Zlatne žutice vinove loze  i  provođenje komasacija poljoprivrednog zemljišta. Smanjenje sredstava za provođenje službenih kontrola veterinarske inspekcije neće utjecati na obim kontrola jer će se za iste koristiti namjenska sredstava.  Uz financiranje slatkovodnog ribarstva (posebno u odnosu na eko rentu) državna tajnica je izvijestila o izradi i upućivanju Stručne podloge Europskoj Komisiji kako bi se notificirala ova vrsta potpore. Sredstva predviđena na poziciji „uređenje razvrstanih cesta za potrebe poljoprivrede“ osiguravaju se za poplavljena područja, a raspisivanje natječaja za opremanje srednjih poljoprivrednih škola očekuje se do polovice mjeseca studenog.   

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcija za 2018. i 2019. godinu i izmjena i dopuna financijskih planova za 2017. i projekcija za 2018. i 2019. godinu  za: Hrvatske vode, Hrvatske ceste, Centar za restrukturiranje i prodaju, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 28. sjednici održanoj 7. studenog 2017. godine, Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. listopada 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja kao cilj donošenja zakona naveo jasno definiranje pravila za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti i stvaranje prepoznatljivog organizacijskog oblika za obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima SO (standardni ekonomski rezultat) prelazi 3.000 eura godišnje.

Ciljana skupina koja će biti obuhvaćena odredbama ovoga zakona je 62.128 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava čiji nositelji su mlađi od 56 godina, a radi se uglavnom o tržišno orijentiranim poljoprivrednim gospodarstvima. Prijedlogom se regulira i obveza podnošenja zahtijeva za u upis i unošenje promjena u Upisnik OPG kao javnu službenu evidenciju koja će evidentirati podatke o djelatnosti, voditelju, članovima i raspoloživim proizvodnim resursima OPG.

Istaknuo je kako ovaj Prijedlog zakona ne zadire u fiskalnu i poreznu politiku u obavljanju djelatnosti OPG, no kako su zakonom predviđene olakšice za obiteljska poljoprivredna gospodarstva vezana uz ovrhu i mogućnost otvaranja zaštićenih računa za gospodarstva koja se bave stočarskom proizvodnjom.

U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili stvaranje okvira za djelovanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a što će pozitivno utjecati i na dostupnost kreditnih sredstava i drugih oblika potpore obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Istaknut je i stav kako odredbe zakona nije trebalo vezati uz standardni ekonomski rezultat jer isto u praksi ne utječe nužno na konkurentnost gospodarstva. Upozoreno je kako je odredbama zakona trebalo odrediti gornju granicu veličine poljoprivrednog gospodarstva, ali i minimalnu veličinu poljoprivrednog zemljišta i poljoprivredne proizvodnje, kako bi se spriječile moguće zlouporabe. 

Jasnije je trebalo odrediti definiciju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i adresu koja bi trebala biti vezana uz prebivalište obitelji. Ukazano je na potrebu zakonskog reguliranja mogućnosti predaje i prihvata vrijednosnih kupona za dopunske djelatnosti na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, uzimajući pri tome u obzir specifičnosti ugostiteljske i turističke djelatnosti.

Upozoreno je i na moguće probleme kod gospodarstava koja još nisu ili su u postupku legalizacije objekata, probleme evidentiranja proizvodnih resursa koje zajednički koriste poljoprivredni proizvođači, nepotrebno nametanje administrativnih poslova i financijskih opterećenja vezanih uz označavanje proizvodnih resursa, a koji neće rezultirati povećanjem poljoprivredne proizvodnje. U daljnjoj raspravi upozoreno je kako bi uz Prijedlogom zakona predviđene kazne za nepoštivanje odredbi zakona trebalo predvidjeti i upozorenja i  osigurati prilagodbu koja neće ići na štetu obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Uz navedeno, Zakonom bi  trebalo propisati obavezu kontinuirane procjene učinaka provedbe ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je 27. tematsku sjednicu 19. listopada 2017. Tema sjednice bila je: „Inicijativa za pokretanje komasacija“.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali: predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Agronomskog fakulteta, Građevinskog fakulteta, Geodetskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Državne geodetske uprave, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske poljoprivredne komore.

Uvodno je predsjednik Odbora izvijestio kako su dekani Agronomskog, Građevinskog, Geodetskog, Pravnog i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputili Odboru za poljoprivredu „Inicijativu za pokretanje komasacija“. Podsjetio je kako bez provođenja nekog od oblika okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta nije moguće imati konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju i upozorio na potrebu donošenja provedbenih mjera, usvajanje višegodišnjih planova komasacija od strane Hrvatskoga sabora, kao i donošenje godišnjih planova za provođenje komasacija. Po usvajanju istih, a uzimajući u obzir sredstava koja RH stoje na raspolaganju unutar Mjere 4. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. ukazao je na potrebu žurnog stvaranja okvira za provođenje komasacija i  raspisivanje natječaja za tip operacije 4.3.2. – Komasacija poljoprivrednog zemljišta.

Predstavnik podnosioca Inicijative, prof.dr.sc. Neven Kuspilić, dekan Građevinskog fakulteta ističe kako važeći Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nije provediv u praksi, te kako je potrebno oformiti povjerenstvo koje će izraditi okvir za provođenje komasacija i Projektni zadatak za projekt studije implementacije komasacija.  Navedene aktivnosti zahtijevaju angažman pravne, prostorno-planske, agronomske, šumarske, geodetske i pravne struke, a što ukazuje kako je potreban planski, strateški pristup provođenju postupaka komasacija u Republici Hrvatskoj koji će definirati model komasacija i osnovna načela, odrediti alate za provođenje, izmijeniti zakonsku regulativu i pristupiti provođenju komasacija. Uz navedeno potrebno je predvidjeti prioritetne poljoprivredne površine na kojima će se provoditi komasacije, osigurati sredstva i odrediti rokove provođenja komasacija.

U okvirima planskog pristupa i stvaranja zakonskog okvira za provođenje komasacija nužno je u obzir uzeti postojeće stanje sela i ruralnog prostora, veličinu poljoprivrednih  posjeda, starosnu dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava,  nivo implementacije agrotehničkih rješenja, planove odvodnje i prometne povezanosti, usuglašavanje planova navodnjavanja i komasacija i usklađenost zemljišnih knjiga i katastra u Republici Hrvatskoj. Uz potonje izražen je stav o potrebi objedinjavanja postupaka obnove zemljišne knjige, izmjere i postupka komasacije.

Ministarstvo poljoprivrede priprema izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kako bi se povećala učinkovitost provođenja komasacija istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Uz navedeno planirano je i osiguranje većeg iznosa sredstava za izradu projektne dokumentacije za provođenje komasacija. Istaknuo je kako će pet pilot projekata provedenih na području RH poslužiti kao osnova za utvrđivanje slabosti i potencijala u stvaranju budućeg zakonskog okvira za provođenje komasacija.

U raspravi je istaknuto kako su komasacije nezamjenjivi instrument provođenja integralnog ruralnog razvoja čiji primarni učinci utječu na povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i promjene u proizvodnoj strukturi, a sekundarni stvaraju preduvjete za oživljavanje ruralnog prostora i provođenje projekata regionalnog razvoja, pravnu sigurnost vlasništva,  jačanje poduzetništva i upravljanje okolišem na načelima  ekološke održivosti. Slijedom navedenog upozoreno je na potrebu provođenja postupaka edukacije i informiranja, pa je izražen stav o mogućem angažmanu Savjetodavne službe i Agencije za poljoprivredno zemljište u postupcima edukacije i informiranja.

Donošenje  Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta 2015. godine nije rezultiralo provođenjem komasacija, a kao glavni uzroci u raspravi su spomenuti: neoperativan zakon koji nije prepoznao promjene koje su se dogodile zadnjih godina, neučinkovitost institucionalnog okvira i potkapacitiranost Agencije za poljoprivredno zemljište kao središnje točke za upravljanje komasacijama, nedovoljan broj stručnjaka u javnoj upravi i privatnom sektoru, nepostojanje svijesti o širokom obuhvatu i utjecaju komasacija na društvo, okoliš i slaba informiranost korisnika i lokalne samouprave. Upozoreno je i na ovlasti dane Agenciji za poljoprivredno zemljište i nepotrebnu centralizaciju provođenja postupaka komasacija, kao i potrebu uključivanja jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Upozoreno je i na neusklađenost Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta sa Zakonom o općem upravnom postupku, a što u praksi rezultira usporavanjem ili nemogućnošću provođenja postupaka komasacije.

Sudionici sjednice usuglasili su se oko potrebe definiranja institucionalnog okvira i podjele nadležnosti u provođenju komasacija, provođenja edukativnih i informativnih radionica, donošenja provedivog zakonskog okvira za provođenje komasacija, izrade višegodišnjih i godišnjih planova provođenja komasacija, korištenja sredstava osiguranih u Programu ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. i provođenja postupaka komasacija.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 26. sjednici održanoj 11. listopada  2017. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. rujna  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je raspravu kao zainteresirano radno tijelo.
 
U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se zakonskim prijedlogom proširuju obveze pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe i definira osnivanje Stručnog povjerenstva za odobravanje planova sigurnosti vode za ljudsku potrošnju i procjenu rizika u programu monitoringa vode za ljudsku potrošnju i dopunjuju odredbe vezane uz službene laboratorije.  Prijedlogom se, uz navedeno omogućava prilagodba domaćeg zakonodavstva zakonodavstvu Europske unije i osigurava prijenos i primjena Direktive (EU) 2015/1787. Predlagatelj je temeljem primjedbi iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona  prihvatio prijedlog uključivanja jednog predstavnika Ministarstva zaštite okoliša i energetike u sastav Stručnog povjerenstva za procjenu rizika u programu monitoringa vode za ljudsku potrošnju.

U raspravi je upozoreno kako je Konačnim prijedlogom zakona trebalo jasnije definirati prekršajne odredbe za jedinice regionalne samouprave u slučajevima neosiguravanja dovoljnog iznosa financijskih sredstava za provođenje  redovnog i revizijskog monitoringa, kao i prekršajne odredbe u slučajevima nesavjesnog provođenja inspekcijskog nadzora i monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju. Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je važećim Zakonom propisana odgovornost jedinica regionalne uprave za osiguranje financijskih sredstava za provođenje redovnog i revizijskog monitoringa.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno(7  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić    

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 25. sjednici održanoj 28. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim zakonskim prijedlogom, zbog povećanog interesa za korištenje biomase uređuje područje uzgoja kultura kratkih ophodnji, te se daje mogućnost uzgoja kultura na zemljištima na kojima nije moguća proizvodnja hrane. Provedbom zakona će se uz povećanje proizvodnje biomase stvoriti i nova vrsta proizvodnje, a što će posredno utjecati i na život u ruralnim područjima.

U raspravi je upozoreno kako zakonom predviđenih 16 godina nije dovoljno dug vremenski period za punu eksploataciju energetskih kultura, te je predloženo podizanje ovog roka na 20. godina. Upozoreno je i na potrebu prilagodbe odredbi Prijedloga zakona lokalnim i regionalnim specifičnostima, te sukladno tome propisivanje površina na kojima se mogu uzgajati kulture kratkih ophodnji. Upozoreno je i kako je zakonom, a ne podzakonskim aktima, kao što je predviđeno u Prijedlogu zakona potrebno propisati  na koje kulture kratkih ophodnji se zakon odnosi.

Uzimajući u obzir površine poljoprivrednog zemljišta koje u Republici Hrvatskoj nisu u funkciji poljoprivredne proizvodnje, a u naravi su  poljoprivredno zemljište ukazano je na potrebu proširenja odredbi članka 5. stavka (1) koji određuje poljoprivredne površine na kojima se mogu uzgajati kulture kratkih ophodnji na način da se uzgoj drvenastih kultura kratkih ophodnji dozvoli i na poljoprivrednom zemljištu koje je zapušteno i/ili na kojemu ne postoji interes za poljoprivrednu proizvodnju.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (5   glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Na temelju članka 44., 47. i 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za poljoprivredu održao je 28. rujna 2017. godine 24. (tematsku) sjednicu na  kojoj je provedena rasprava o

UPRAVLJANJU VODAMA I FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Temeljem Godišnjeg izvještaja o radu sanitarne inspekcije u području sigurnosti hrane za 2016. godinu i Izvještaja HZZJZ o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u RH za 2016. i utvrđenih nesukladnosti u provedenim kontrolama zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, kao i gubitaka vode u vodoopskrbnoj mreži Odbor za poljoprivredu pristupio je organiziranju tematske sjednice.

Odbor za poljoprivredu je u cilju objedinjavanja svih relevantnih institucija vezanih uz navedenu tematiku, prezentiranja trenutnog stanja, ograničenja i mogućnosti, za potrebe ove sjednice okupio predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskih voda, isporučitelja vodnih usluga u RH i predstavnika jedinica lokalne i regionalne uprave.

Uvodno je predsjednik Odbora govorio o Godišnjem izvještaju o radu sanitarne inspekcije u području sigurnosti hrane za 2016. godinu i Izvještaju HZZJZ o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u RH za 2016. godinu kojima je naznačen problem onečišćenja vode za ljudsku potrošnju te problem slabe provedbe monitoringa sustava za distribuciju vode za ljudsku potrošnju. Posebice je istaknuo zakonske propise koji jasno propisuju obvezu provedbe i financiranja monitoringa, a koji se ne provode niti se odgovorne tvrtke prekršajno sankcioniraju. Spomenuo je i podatak o rastu gubitaka vodoopskrbnih sustava koji su u 2016. godini  narasli na 49 posto od ukupno zahvaćene vode u RH.

Predstavnica Ministarstva zdravstva istaknula je kako se zbog nepostojanja redovitih kontrola, neučinkovite dezinfekcije i lošeg upravljanja veći dio, Izvješćem obuhvaćenih nesuglasnosti odnosi na lokalne vodovode. Slijedom navedenog upozorila je na potrebu povećanja stupnja priključenosti lokalnih vodovoda na javne vodoopskrbne objekte. Uz navedeno izvijestila je o postojanju nepodmirenih obaveza pojedinih županija prema Ministarstvu zdravstva za izvršeni monitoring vode za ljudsku potrošnju. Proaktivno pristupanje problemu zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju regulirati će se, u proceduru donošenja upućenim izmjenama i dopunama Zakona o vodi za ljudsku potrošnju, a koje uključuju i obvezu donošenja Planova sigurnosti i uspostave monitoringa temeljem detaljne analize i procjene rizika.

Temeljem provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je na 26. sjednici održanoj 11. listopada 2017. godine usvojio slijedeće:

ZAKLJUČKE  I PREPORUKE

Temeljem utvrđenih nesukladnosti u kontroli zdravstvene ispravnosti vode Odbor za poljoprivredu preporuča Ministarstvu zdravstva i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uključivanje predstavnika regionalne uprave u izradu Plana monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju, kao i donošenje Planova monitoringa prije usvajanja proračuna jedinica regionalne uprave.

Uzimajući u obzir nepodmirene i buduće obveze županija prema Ministarstvu zdravstva po osnovi monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju pozivaju se tijela regionalne uprave da, u cilju osiguravanja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju i zaštite zdravlja korisnika, u svojim proračunima osiguraju dovoljan iznos sredstava za provođenje monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.

Odbor podupire izvještavanje korisnika vodnih usluga o utvrđenim nesukladnostima zdravstvene ispravnosti vode, a uzimajući pri tome u obzir nepostojanje dovoljne razine informatičkih znanja korisnika poziva na izvještavanje korisnika o nesukladnostima zdravstvene ispravnosti vode putem drugih oblika izvještavanja korisnika (uz objavu na web portalu isporučitelja vodnih usluga).

Odbor ukazuje na potrebu jasnijeg zakonskog definiranja obveza i odgovornosti lokalne i regionalne uprave i distributera u opskrbi vodom,  a posebno u dijelu koji se odnosi na sankcioniranje neodgovornih isporučitelja vode za ljudsku potrošnju, kao i neprovođenja mjera sankcioniranja neodgovornih isporučitelja.

Zbog utvrđenih gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu Republike Hrvatske koji iznose do 49% od ukupno zahvaćene vode Odbor za poljoprivredu preporuča osnivanje stručnog koordinacijskog tijela koje bi nadziralo poslove vezane uz smanjenje gubitaka vode na razini Republike Hrvatske. Uz navedeno Odbor poziva na izradu i provođenje programa edukacije i certificiranja osoba zaduženih za poslove smanjivanja gubitaka vode.

Odbor za poljoprivredu, u cilju smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnom sustavu, unapređenja kvalitete vodnih usluga, smanjenja broja utvrđenih nesukladnosti zdravstvene ispravnosti vode, kao i osiguravanja jedinstvene cijene vodnih usluga na uslužnom području podupire okrupnjavanje isporučitelja vodnih usluga i povećanje stupnja priključenosti lokalnih vodovoda na javne vodoopskrbne objekte.

Polazeći od nedovoljne kapacitiranosti i stručne osposobljenosti dijela isporučitelja vodnih usluga u Republici Hrvatskoj i obima poslova Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (uzorkovanje i analize) Odbor za poljoprivredu poziva na uključivanje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u davanje preporuka i rješenja kojima bi se isporučiteljima vodnih usluga, sukladno utvrđenim nesuglasnostima pružili stručni savjeti za podizanje stupnja zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju.

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. srpnja  2017. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se zakonskim prijedlogom  uređuje sustav savjetovanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, te djelokrug rada i način financiranja Službe, s ciljem boljeg upravljanja gospodarstvima.

U raspravi je  ukazano kako je Službu potrebno rasteretiti administrativnih poslova, rad Službe usmjeriti na edukaciju, te pri tome uzeti u obzir i stupanj formalnog obrazovanja korisnika. Uz navedeno potrebno je odrediti mjerila pristupa savjetodavnim uslugama kako bi se izbjeglo nepotrebno ponovljeno davanje istih usluga korisnicima. Iskazano je i mišljenje kako je u naziv Službe uz poljoprivredu i šumarstvo potrebno uključiti i ribarstvo. Zbog učinkovitosti rada upozoreno je na potrebu osiguranja višeg iznosa sredstava za rad Službe u Državnom proračunu, ali i potrebu planiranja sustava vrednovanja djelatnika Službe u cilju podizanja stupnja kvalitete i učinkovitosti rada Službe.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. srpnja  2017. godine.
 
Odbor za poljoprivredu raspravu o navedenom Prijedlogu zakona proveo je kao zainteresirano  radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se Prijedlogom zakona cjelovito uređuje problematika stranih  i invazivnih stranih vrsta, a osobito  sprječavanje unošenja i širenja, kao i upravljanje stranim vrstama od kojih neke mogu predstavljati  prijetnju bioraznolikosti, imati štetan utjecaj na zdravlje ljudi i negativne učinke na gospodarstvo.

Odbor je, bez rasprave jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K

Prihvaća se Prijedlog zakona o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.
       

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 20. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza  2017. godine.
 
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju je predstavnica predlagatelja istaknula kako smjernice reformirane Zajedničke ribarstvene politike veći značaj daju djelatnosti akvakulture, pa je slijedom navedenog bilo potrebno prilagoditi nacionalno zakonodavstvo. Prijedlog zakona propisuje i uvjete koji su u isključivoj nadležnosti države članice,  djelatnosti akvakulture daje strateški značaj, a isti će poslužiti kao podloga za donošenje novih Operativnih programa.
U raspravi je upozoreno na ograničenja s kojima se gospodarski subjekti u djelatnosti akvakulture susreću pri primjeni drugih propisa i ukazano na potrebu stvaranja poticajnog zakonskog i podzakonskog okvira kojim bi se omogućilo podizanje konkurentnosti i stupnja iskorištenosti sredstava iz fondova Europske Unije u djelatnosti akvakulture.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o akvakulturi.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o akvakulturi.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika, dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 20. rujna 2017. godine, Konačni prijedlog  zakona o zaštiti životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. rujna  2017. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.
U uvodnom obrazloženju je predstavnik predlagatelja istaknuo kako Konačni prijedlog zakona sadrži preventivne, nadzorne i kontrolne odredbe koje će rezultirati odgovornim korištenjem,  zaštitom i podizanjem standarda dobrobiti životinja.

Članovi Odbora su u raspravi izrazili nezadovoljstvo zbog neprihvaćanja primjedbi na koje je Odbor za poljoprivredu upozorio u raspravi o Prijedlogu zakona o zaštiti životinja vezanih uz veliko financijsko opterećenje koje će primjena odredbi Zakona o zaštiti životinja prouzročiti jedinicama lokalne samouprave.  Ukazano je na potrebu vezivanja udjela u financiranju skloništa za životinje s brojem stanovnika jedinice lokalne samouprave.  Uz odredbu članka 63. stavka 4.  ponovljeno je  mišljenje kako zbog upravljanja troškovima i osiguranja poštene tržišne utakmice nije dobro Konačnim prijedlogom zakona predloženo ograničavanje sklapanja ugovora o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja samo sa skloništima koja se nalaze na području jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je smještena jedinica lokalne samouprave. Konačnim prijedlogom zakona trebalo je propisati obvezu osnivanja skloništa od strane županije, ukoliko to, u skladu s odredbom članka 62. stavka 2. ne učine jedinice lokalne samouprave. Konačnim prijedlogom zakona trebalo je jasnije propisati obvezu registracije i označavanja životinja i strogo kažnjavanje neodgovornih vlasnika.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (4 glasa „za“ i 3 glasa „suzdržana“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o zaštiti životinja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika, dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 19. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza  2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

U raspravi je predsjednik Odbora upoznao članove Odbora sa mišljenjima i prijedlozima za izmjene i dopune Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu koji su dostavljeni Odboru za poljoprivredu:

Člankom 3. Prijedloga zakona potrebno je jasnije definirati pojam „poljoprivrednog zemljišta“ i odrediti radi li se o zemljištu u naturi ili zemljištu koje je poljoprivrednim klasificirano prema katastru.

Potrebno je razmotriti mogućnost korištenja istog u poljoprivredne svrhe kao što je primjerice uzgoj životinja na otvorenom bez uklanjanja drveća ili višegodišnjeg raslinja.

Vezano uz članak 4. upozoreno je kako će se obveza jedinica lokalne samouprave u održavanju državnog poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju kada za isto nisu sklopljeni ugovori o raspolaganju, zbog opsega posla i premale kapacitiranosti nekih jedinica lokalne samouprave težiti prenijeti na županiju.

Upozoreno je na troškove koji će nastupiti provedbom članka 7. Prijedloga zakona, kojim se određuje praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu, a koje poslove bi trebali obavljati ovlašteni laboratoriji. Procjena ovih troškova je oko 500,00 kn po hektaru, pa je predloženo propisivanje analize zemljišta za cijelo gospodarstvo.

U članku 14. stavku (1) pripisano je kako stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina određuje naknadu tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu. Zbog smanjenja troškova predloženo je korištenje podataka iz evidencije poljoprivrednog zemljišta koja sadrži podatke o vrijednosti zakupa katastarskih čestica ili korištenje podataka kojima raspolaže Porezna uprava Ministarstva financija. Istaknut je i prijedlog formiranja Povjerenstava koja će na razini županija procjenjivati naknadu tržišne vrijednosti. Iznesen je i prijedlog da se Pravilnikom utvrde postupci evidencije za poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Zbog pravne sigurnosti istaknut je prijedlog dodatnog razmatranja odredbi Prijedloga zakona koje se odnose na raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem.

Izražen je stav prema kojemu bi sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, propisana člankom 25. Prijedloga zakona u cijelosti trebala biti prihod jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, a ne kako je Prijedlogom zakona određeno prihod državnog proračuna 70% i 30% prihod jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

U članku 29. stavku (2) potrebno je utvrditi tko će predložiti Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koji donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije. Izražen je stav kako bi taj prijedlog trebao predstavničkom tijelu dati općinski načelnik ili gradonačelnik.

Stavkom (4) istog članka potrebno je precizno definirati koje tijelo županije donosi Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ukoliko ga ne donese jedinica lokalne samouprave. Uz navedeno potrebno je i odrediti rok za izradu i donošenje Programa od strane predstavničkog tijela županije. Izraženo je i mišljenje kako bi trebalo definirati i koji ured ili odjel će obavljati ove pripremne poslove radi donošenja odluke.

Uz stavak (5) istog članka upozoreno je kako zbog Prijedlogom zakona propisane nemogućnosti umanjivanja proizvodno-tehnoloških cjelina dio poljoprivrednika u nekim općinama neće moći ostvariti pravo na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Predloženim stavkom cijelu proizvodno-tehnološku cjelinu obrađivao bi samo jedan korisnik, a što bi uzimajući u obzir čestu praksu da nekoliko korisnika koristi istu proizvodno-tehnološku cjelinu dovelo u nepovoljan položaj ostale korisnike. Predloženo je omogućavanje „cijepanja“ proizvodno-tehnoloških cjelina u područjima gdje su do donošenja novog zakona stvorene pretpostavke za to, odnosno gdje je zemljište već isparcelirano. Na ovaj način pravednije bi se raspolagalo zemljištem i udovoljilo bi se potrebama većeg broja poljoprivrednih proizvođača.

Uz stavak (10) istog članka izražen je stav kako će rokovi za davanje mišljenja županije na Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, potrebna suglasnosti Agencije, prikupljanje dokumentacije, rokovi za donošenje Pravilnika za provedbu Zakona i samo sklapanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima rezultirati sporošću u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. U cilju skraćivanja postupka istaknuto je i mišljenje kako Program raspolaganja s popratnom dokumentacijom ne treba nužno biti dostavljen na prethodno mišljenje županiji, već se isti može dostaviti Agenciji za poljoprivredno zemljište. Isto treba promatrati i kroz lokalne razvojne strategije čiji ciljevi ne moraju uvijek biti u suglasnosti sa stavom županije.

Stavkom (12) istog članka potrebno je razjasniti daljnja postupanja (rokove i aktivnosti) u slučaju ne davanja odgovora od strane Agencije ili odbijanja davanja suglasnosti na predloženi Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Izražen je stav kako nije potrebno ograničavati maksimalnu površinu od 25% državnog poljoprivrednog zemljišta koje može biti predmetom prodaje određenu člankom 30. Prijedloga zakona. Ista odredba mogla bi dovesti do suprotnosti vezano uz koeficijent uvjetnog grla po hektaru. Uz navedeno potrebno je uvažavati specifičnosti jedinica lokalne samouprave. U cilju ubrzavanja procedura raspolaganja poljoprivrednim zemljištem iznesen je i prijedlog uvođenja kategorizacije zemljišta unutar Programa raspolaganja koje donose jedinice lokalne uprave. Prvu kategoriju obuhvaćalo bi vrijedno i okrupnjeno zemljište s parcelama do 10 ha kojim bi se raspolagalo sukladno odredbama ovog Zakona, a  druga bi obuhvatila rascjepkano i usitnjeno poljoprivredno zemljište kojom bi se raspolagalo po pojednostavljenim procedurama.

Zbog mogućih zlouporaba predloženo je brisanje stavka (3) članka 30.  kojom jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb mogu ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi.

Stavak (6) potrebno je nadopuniti pojmom „površinama za trajne nasade“.

Zbog potkpacitiranosti nekih jedinica lokalne samouprave  potrebno je dopuniti stavak (5) članka 31. Prijedloga zakona s mogućnošću provođenja natječaja za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem od strane županije, na način kako je to regulirano kod donošenja Programa za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.

U stavku (8) kojim se određuje vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se zemljište daje u zakup s  obzirom na postojeće ili buduće sustave navodnjavanja i višegodišnje nasade na tome području potrebno je dodati: „ i postavljene sustave podzemne odvodnje (drenaže) na tom području”.

U stavku (13) potrebno je, zbog sprječavanja sukoba interesa propisati tko čini Povjerenstvo za zakup.

Uz članak 36, istaknuto je mišljenje kako je odredba o pravu prvenstva vrlo diskutabilna jer se postizanje cilja određenog Zakonom lako može izbjeći Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.

Zbog specifičnosti svinjogojske proizvodnje, u kojoj vlasnik ne mora u isto vrijeme biti i posjednik životinje potrebno je razgraničiti status vlasnika i posjednika kako bi se jasno odredilo tko može konzumirati prava iz natječaja.

Zbog zaštite investicija, načela legitimnih očekivanja i sprječavanja neizravne diskriminacije prioritet na javnom natječaju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta trebaju imati dosadašnji posjednici ukoliko ispunjavaju sve obveze iz Ugovora koji je istekao.

Upozoreno je i na potrebu vrednovanja nositelja OPG koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću i upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja.

Zbog izbjegavanja umjetnog stvaranja uvjeta upozoreno je na propisivanje vrednovanja člana OPG kao mladog poljoprivrednika u Prijedlogu zakona.

Istaknuta su suprostavljena mišljenja o propisanom uvjetu prava prvenstva vezanom uz prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt na području jedinice lokalne samouprave određenog stavkom  1a članka 36. Zbog nepostojanja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u nekim jedinicama lokalne samouprave predloženo je proširivanje područja izvan jedinica lokalne samouprave (susjedna JLS, županija, katastarska općina ili određena udaljenost od proizvodnog objekta).

Istaknuto je i mišljenje kako kriterij obrazovanja treba imati pravo prvenstva nad sektorskim prioritetima.

Zbog ubrzavanja procedura raspolaganja propisanih člankom 38. stavkom (4) isti je potrebno nadopuniti tekstom“ukoliko nadležno županijsko odvjetništvo ne izda mišljenje u roku od 30 dana, smatra se da nema primjedbi“.

Rok za plaćanje zakupa propisan člankom 43. stavkom (4a) potrebno je produžiti minimalno do kraja listopada ili 15. studenoga tekuće godine.

Zbog obveza koje su Prijedlogom zakona dane u nadležnost jedinicama regionalne uprave predloženo je povećanje iznosa propisanog člankom 49. koje županije ostvaruju iz sredstava zakupa, prodaje, privremenog korištenja i davanja izravnom pogodbom državnog poljoprivrednog zemljišta sa predviđenih 10% na 20%.

Izraženo je mišljenje kako pravo prvenstva kod davanja u zakup ribnjaka propisano člankom 53.Prijedloga zakona trebaju imati: a) dosadašnji posjednici koji su ispunjavali sve ugovorne i zakonske obveze sa stajališta korištenja ribnjaka i poslovali sukladno zakonskoj regulativi i pravilima struke; b) fizičke i pravne osobe koje se već bave akvakulturom, a koje su se dokazale dobrim gospodarima, koje su investirale i koje dalje planiraju investicije u toj djelatnosti; c) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti akvakulturom.

Predloženo je brisanje stavka (4) članka 54., a u skladu s odredbom važećeg zakona kojom su zakupci slatkovodnih ribnjaka izuzeti od obveze plaćanja naknade za korištenje voda prema odredbama propisa o vodnom gospodarstvu jer istu plaćaju kroz utvrđenu zakupninu temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Predložena je izmjena članka 56. stavka (1) kako bi se zakup zajedničkih pašnjaka s predviđenih 5 godina, zbog sigurnosti proizvođača produžio na rok od 10 godina.

U stavku (1) članka 57. potrebno je definirati tko će odlučiti o sklapanju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev i sa dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu istog. 

Zakonom je potrebno definirati značenje pojma „mirni posjed“.

U članku 58. je zbog poticanja okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta potrebno, uz Prijedlogom zakona propisanu zamjenu privatnog i državnog  poljoprivrednog zemljišta omogućiti i zamjenu privatnog i privatnog zemljišta. Alternativa za rješavanje ovog pitanja kroz druge zakone je da se ova zemljišta oslobode plaćanja poreza na promet nekretnina. Uz navedeno predložena je i dopuna stavka  (1) kojom bi se zamjena omogućila i u drugim opravdanim razlozima koji su isključivo vezani uz poljoprivrednu proizvodnju.

Predloženo je jasno određivanje površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se može prodati na temelju javnog natječaja propisanog odredbama članka 59. Prijedloga zakona.

Stavkom (2) članka 60. potrebno je preciznije definirati koliko se parcela može kupiti, te je predloženo jasnije definiranje površina koje mogu biti predmetom prodaje, a osobito kod posebno vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta koje bi moglo biti predmetom prodaje (manje od 3ha).

Pozvano  je na potrebu osiguravanja prava prvenstva za stočare kod provođenja javnog natječaju za  prodaju  poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države propisanog člankom 64. Prijedloga zakona.

U članku 68. potrebno je jasnije definirati procedure, sadržaj ugovora i razloge za raskid ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Potrebno je razmotriti mogućnost obročne otplate kod prodaje poljoprivrednog zemljišta propisane odredbom članka 70. Prijedloga zakona.

Upozoreno je na potrebu žurnog donošenja Uredbe o načinima i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti koju donosi Vlada Republike Hrvatske, propisane odredbom članka 81. Prijedloga zakona.

Članak 84. potrebno je dopuniti na način da se jedinicama lokalne samouprave omogući pristup Informacijskom sustavu o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj.

Upozoreno je i kako su propisane novčane kazne nerazmjerne počinjenim prekršajima, te kako će iste predstavljati  izravan udar na egzistenciju poljoprivrednika.

U raspravi je, zbog uočenih problema u praksi ukazano i na potrebu dopune članka 48. stavka (12) određivanjem roka za preuzimanje drvne mase,  koja ostaje nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta i kojom raspolažu Hrvatske šume d.o.o.

Predložena je i dopuna članka 83. stavka (3) uvođenjem obveze podnošenja godišnjeg Izvješća o radu Agencije za poljoprivredno zemljište matičnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora, do 31. ožujka za prethodnu godinu.

Istaknuto je mišljenje kako se odredbom članka 91. stavka (4) koja propisuje da protiv rješenja poljoprivrednog inspektora nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor ograničava pravo donošenja odluke u razumnom roku, te bi ista mogla utjecati na brzinu i učinkovitost inspekcije i rezultirati pravnom nesigurnošću.

Pozvano je na jasnije definiranje vremenske obveze provođenja analize tla propisane člankom 7. stavkom (6) Prijedloga zakona.

Uzimajući u obzir brzinu rješavanja zemljišno knjižnih predmeta upozoreno je kako bi obveza usklađivanja zemljišno knjižnog stanja propisana člankom 48. stavkom (6), koju korisnik poljoprivrednog zemljišta mora izvršiti u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed mogla rezultirati raskidanjem ugovora o raspolaganju. Slijedom navedenog zakonskim prijedlogom potrebno je predvidjeti opravdane slučajeve za neizvršavanje iste.

Potrebno je i jasnije definiranje odredbe članka 59. stavka 1. koji se odnosi na prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta jer se iz predloženog teksta može zaključiti kako se ribnjaci, zajednički pašnjaci, poljoprivredno zemljište koje graniči s građevinskim zemljištem, te osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište može prodavati po cijeni koja je različita od tržišne cijene bez provođenja javnog natječaja

Potrebno je razmotriti odredbe članka 4. stavka 3. kojima je propisana obveza za vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta vezana uz održavanje postojeće funkcionalnosti podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ista izgrađena. Navedena odredba dijelom zadire u odredbe Zakona o vodama i obveze koje iz Zakona proizlaze za jedinice lokalne samouprave, pa je o istu potrebno dodatno usuglasiti.

Vezano uz stavke (2) i (3) članka 2. Prijedloga zakona upozoreno je kako bi provedba zakona mogla koincidirati sa istekom prijelaznog razdoblja od sedam godina tijekom kojeg je zabranjena prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima i upozoreno kako bi Republika Hrvatska, po uzoru na druge države članice trebala zaštititi svoje poljoprivredno zemljište, a što je moguće učiniti i kroz odredbe ovoga Prijedloga zakona propisivanjem uvjeta rezidentnosti i bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom na području Republike Hrvatske u određenom vremenski propisanom razdoblju ili određivanjem površina poljoprivrednog zemljišta koje može biti predmet ove prodaje.

Dobra je namjera propisivanja obveze vođenja evidencije o primjeni gnojiva, poboljšivača tla i pesticida, kao i odredbe o ispitivanju plodnosti tla propisane člankom 7., no ona neće imati smisla ukoliko se ne osiguraju efikasni mehanizmi kontrole provođenja iste.

Uzimajući u obzir Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-763/2009 iz ožujka 2011. vezanu uz raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem, kao i odredbe članka 15. stavka 3. Prijedloga zakona predloženo je dodatno razmatranje pitanja raspolaganja privatnim poljoprivrednim zemljištem.

Kod raspolaganja neizgrađenim građevinskim zemljištem koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište, koje postupanje je propisano odredbom članka 17. Prijedloga zakona potrebno je predvidjeti isključivu nadležnost Ministarstva poljoprivrede.

Upozoreno je kako bi promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu s dokumentima prostornog uređenja, propisana člankom 18. Prijedloga zakona mogla izazvati probleme u primjeni, a osobito  u odnosu na odredbe članka 22. Prijedloga zakona.

Odredbe članka 31. stavka (2) potrebno je dopuniti odredbom vremenskog roka na koji se može produžiti zakup zemljišta koje je u Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem predviđeno za povrat i ostale namjene.

Člankom 36. stavkom 1b potrebno je jasnije definirati pravo prioriteta za osobe koje raspolažu zemljištem temeljem ugovora o privremenom korištenju i mirnom posjedu, uzimajući u obzir kako za navedeno zemljište nisu provedeni javni natječaji.

Upozoreno je i na upitnu kapacitiranost i ovlast Hrvatskih šuma d.o.o. za procjenu troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju  poljoprivredne proizvodnje propisane člancima 15. i 48. Prijedloga zakona.

Potrebno je dodatno razmotriti mogućnost davanja poljoprivrednog zemljišta na korištenje izravnom pogodbom propisano člankom 72. Prijedloga zakona, koja kao korisnika predviđa i trgovačka društva koja u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač je Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.

Postavljen je i upit vezan uz pravnu osnovanost revalorizacije kupoprodajne cijene iz ugovora o obročnoj prodaji, zakupnina, naknada iz ugovora koji su sklopljeni temeljem prijašnjih Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Zbog poticanja na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom istaknuto je i mišljenje o potrebi prilagodbe roka iz članka 36. stavka 1a na najmanje dvije godine od objave javnog natječaja, a što bi bilo u skladu s uvjetima prihvatljivosti iz natječaja Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.

Istaknuto je i mišljenje kako je u Prijedlogu zakona bilo potrebno predvidjeti i druge oblike raspolaganja (darovanje/služnost) kojima bi se, uz određene uvjete i kontrolu korištenja omogućila dodjela poljoprivrednog zemljišta na rok od 10 godina mladim obiteljima za pokretanje poljoprivredne proizvodnje, uz mogućost stjecanja vlasništva nakon isteka roka i utvrđenog poštivanja preuzetih obveza.

Istaknuto je i mišljenje kako je Prijedlogom zakona trebalo jasno propisati obvezu održavanja poljoprivrednog zemljišta i predvidjeti načine sankcioniranja za posjednike koji istu ne ispunjavaju.

Postavljen je i upit vezan uz odredbe članka 29. stavka (4) čijom primjenom bi predstavničko tijelo županije donosilo Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za jedinice lokalne samouprave koje ga ne donesu, te bi nakon toga predstavničko tijelo županije davalo mišljenje na Program koji je samo donijelo.

Upozoreno je i na potrebu žurnosti u donošenju provedbenih akata kako bi se poljoprivredno zemljište što prije stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

Zbog regionalnih specifičnosti Republike Hrvatske zakonom je trebalo predvidjeti i moguća odstupanja ili izuzeća od odredbi Zakona u cilju pravednije raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta i jačanja poljoprivredne proizvodnje.

Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na postavljena pitanja istaknuo kako je pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dogovoreno razdoblje od 7 godina od pristupanja EU tijekom kojeg stranci ne mogu raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem. Napomenuo je i kako nakon isteka navedenog roka postoji mogućnost dobivanja odobrenja od strane Europske Komisije za produljenje istog. Vezano uz parcelaciju proizvodno-tehnoloških cjelina upozorio je kako su cilj ovog Prijedloga zakona okrupnjavanje i komasacija poljoprivrednog zemljišta. Iznimno se parcelacija može dozvoliti za stočare koji ne udovoljavaju broju uvjetnih grla po hektaru. Rokovi za davanje mišljenja županije na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem skratiti će se na 15 dana. Prijedlogom zakona propisano produljenje zakupa  predviđeno je zbog trajnih nasada i zaštite investicija. Naglasio je važnost županija u postupcima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Upozorio je i na Pravilnike o agrotehničkim mjerama kojima jedinice lokalne samouprave mogu sankcionirati neodgovorne vlasnike poljoprivrednog zemljišta. Jedinstveni upravni odjel ili izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave će, sukladno prijedlozima u raspravi dobiti ovlast za predlaganje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Naglasio je i kako će se status dosadašnjih posjednika nadzirati temeljem izvršavanja Gospodarskog programa. Sve ostale primjedbe predlagatelj će razmotriti do izrade Konačnog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu;
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.
     

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

21. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 14. rujna 2017. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana  Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva pravosuđa, Agencije za poljoprivredno zemljište, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Savjetodavne službe, Hrvatske poljoprivredne agencije, Državne geodetske uprave, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Udruge OPG Hrvatske „Život“, Udruge uzgajivača goveda Mokro polje, Pašnjačke zajednice braniteljskih udruga Eko Gajna,  Središnjeg saveza uzgajivača svinja, Proizvođačke organizacije „Mliječni put, Hrvatske zajednice županija, Udruge općina Republike Hrvatske, predstavnici lokalne samouprave.
Na sjednici je provedena rasprava o

RASPOLAGANJU POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ

Pisana mišljenja Odboru za poljoprivredu dostavili su: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska zajednica županija, Osječko-baranjska županija, Grad Grubišno Polje, Općina Satnica Đakovačka, Općina Semeljci, Općina Trnava, Općina Tovarnik i Udruga uzgajivača goveda Mokro Polje
Uvodno je predsjednik Odbora podsjetio na značaj raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, dosadašnjih 26 izmjena zakonskog okvira raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i upozorio kako je po uzoru na zemlje u okruženju, a u cilju zaštite nacionalnih interesa potrebno razmišljati o zakonskom reguliranju prava vlasništva stranaca nad poljoprivrednim zemljištem, kao dobru od interesa za Republiku Hrvatsku.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede skore izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatra najvažnijim elementom u okviru nove poljoprivredne reforme koju provodi Ministarstvo poljoprivrede.  Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu, a prijedlogom zakona regulira se raspolaganje istim. Vraćanje nadležnosti nad raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem na jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave najvažnija je novina zakonskog prijedloga. Povećanje poljoprivrednih površina stavljenih u funkciju poljoprivredne proizvodnje osnovni je cilj Prijedloga zakona, a zbog uočenih problema u sektoru stočarstva, poticanja mladih poljoprivrednika i OPG istima je dana prednost u ostvarivanju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Nacrt prijedloga zakona prošao je e-savjetovanje, upućen je tijelima državne uprave i Uredu za zakonodavstvo, te će nakon toga biti upućen u proceduru usvajanja u Hrvatski sabor.

U raspravi je ukazano na potrebu skraćivanja rokova i potrebu regionalizacije u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Upozoreno je kako bi  ograničavanje raspolaganja od strane jedinica lokalne samouprave moglo postati ograničavajući faktor u raspolaganju, te pozvano na dodatno vrednovanje obavljanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti i  člana OPG -mladog poljoprivrednika  pri ostvarivanju prava prvenstva na raspolaganje zemljištem. Raspravljalo se i o potrebi omogućavanja širenja prvenstva stočara izvan područja jedinice lokalne samouprave. 

Zbog smanjenja troškova pri  procjeni vrijednosti kod prodaje poljoprivrednog zemljišta ukazano je na mogućnost korištenja dostupne evidencije o vrijednosti zemljišta ili formiranja povjerenstava na razini županija.  

Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore kao osnovni kriterij dodjele zemljišta vidi dosadašnje uredno izvršavanje ugovornih obveza i ukazuje na potrebu kontrole Gospodarskih programa temeljem kojih je ostvareno pravo raspolaganja. Upozorio je i na razlike između teksta Nacrta zakona upućenog u e-savjetovanje i Prijedloga zakona upućenog u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru. 

Predstavnica Hrvatske gospodarske komore je pozvala na praćenje dosega rezultata Gospodarskih programa.

Izražen je stav kako je kod raspolaganja ribnjacima pravo prvenstva potrebno osigurati fizičkim i pravnim osobama koje se bave akvakulturom.
Upozoreno je na moguće povrede načela zaštite legitimnih očekivanja za dosadašnje posjednike poljoprivrednog zemljišta. 

Uzimajući u obzir obveze koje iz nacrta prijedloga zakona proizlaze za županije, predstavnik Hrvatske zajednice županije  predložio je veće izdvajanje sredstava županijama, kao i jasno definiranje pojma „županija“ u predloženom aktu.
Istaknut je i stav kako je Zakonom potrebno jasno razgraničiti status vlasnika i posjednika.

U raspravi je upozoreno i na potrebu pomicanja roka za plaćanje zakupa poljoprivrednog zemljišta na kraj listopada tekuće godine. 
Podatak o 62.000 proizvođača mlijeka 2004. godine i 6.500 proizvođača 2016. godine jasno govori o potrebi iznalaženja rješenja za granu stočarstva koja ima najveću dodanu vrijednost mišljenja je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

Zaključno je predsjednik Odbora upozorio na potrebu praćenja raspolaganja i izvršavanja odredbi iz Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta putem jačanja kapaciteta DORH-a. Također, ukazao je na brojne probleme stočarske proizvodnje koje osim prvenstva kod raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem zahtijevaju više potpornih mjera, jer niti provedena izravna dodjela poljoprivrednog zemljišta bez provođenja javnog poziva nije polučila željene učinke.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

20. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, zajednička s Odborom za gospodarstvo održana je 18. kolovoza 2017. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana  Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za gospodarstvo nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatskih izvoznika, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske voćarske zajednice, Hrvatske zajednice povrćara.

Na sjednici je provedena rasprava o temi:

VREDNOVANJE UČINAKA PROVEDBE PRAVILNIKA O INSPEKCIJSKOM NADZORU I KONTROLI USKLAĐENOSTI VOĆA I POVRĆA S TRŽIŠNIM STANDARDIMA TE RAZMJERA UTJECAJA PROTUMJERA ZEMALJA U OKRUŽENJU NA HRVATSKO GOSPODARSTVO I POLJOPRIVREDU

Uvodno je predsjednik Odbora za poljoprivredu istaknuo kako je cijena fitosanitarnog pregleda izazvala političke tenzije i  reakcije država u okruženju, pa je slijedom navedenog dogovoreno održavanje zajedničke sjednice Odbora za poljoprivredu i Odbora za gospodarstvo. Nameću se pitanja vezana uz postupke koji su provođeni tijekom donošenja Pravilnika, kao i pitanje realne cijene provođenja inspekcijskog nadzora. Kako je RH prva zemlja uvoznica preko koje proizvodi idu prema drugim državama članicama postavlja se pitanje dostatnosti sredstava određenih za inspekcijski nadzor temeljem izmjena Pravilnika, a koji iznos bi trebao osigurati intenzivniji i kvalitetniji nadzor. S druge strane pokazatelji govore kako veći dio roba iz sektora voćarstva i povrtlarstva ne dolazi iz zemalja CEFTA-e, a RH ostvaruje značajan izvoz u zemlje CEFTA-e, pa se uz navedeno postavlja i pitanje zaštite interesa proizvođača kroz analizu naturalnih pokazatelja. Upozorio je kako Pravilnik nije prošao proceduru savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i postavio upit  o provođenju savjetovanja sa zainteresiranim udrugama tijekom izmjena  Pravilnika i kalkulaciji stvarnih troškova provođenja postupka inspekcijskog nadzora. Da li je problem u postupanju inspekcija, radi li se o propusnosti same granice, koja to roba dolazi i gdje se ona pojavljuje pitanja su koja traže konkretne dokaze kako bi se temeljem istih moglo upozoriti na propuste u sustavu. 

Predsjednik Odbora za gospodarstvo je istaknuo kako se Odbor za gospodarstvo odazvao pozivu matičnog Odbora za poljoprivredu kako bi hrvatska javnost dobila službenu informaciju o događajima koji su uslijedili nakon donošenja i izmjena Pravilnika o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržnim standardima.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede ističe kako je Pravilnik usuglašavan sa sektorskim tijelima i donesen po zakonom propisanoj proceduri, a isključivo s ciljem zaštite potrošača, osiguranja kvalitete hrane i poštivanja posebnih i općih tržišnih standarda o sukladnosti. Cijena je kalkulirana na temelju analiza nadležnih uprava za poljoprivredu i uprave za kvalitetu hrane i fitosanitarne inspekcije. Izmjenama Pravilnika cijena je vraćena na početnu, a nevezano uz isto osiguravati će se planirane tržišne kontrole koje će se pojačano provoditi.

U raspravi je istaknuta zabrinutost padom broja provedenih kontrola od 2012.–2015. godine, neusporedivošću podataka o postupanju inspekcija i mogućem sukobu nadležnosti inspekcija unutar Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja.

Članovi Odbora podsjetili su kako je izvoz RH u zemlje CEFTA-e 2016. godine činio udio od 29% u ukupnom izvozu RH, a suficit je iznosio 304 milijuna eura, pa je slijedom navedenog trebalo opreznije pristupiti rješavanju ovog problema. Izražen je i stav kako je Vlada RH trebala biti upućena u donošenje Pravilnika i moguće posljedice koji će isti imati za naše proizvođače.

Istaknut je i stav kako se u Ministarstvu poljoprivrede odluke donose prenaglo, bez konzultacija, procjena i analiza, kako rizika tako i posljedica koje će uslijediti. 

Hrvatska poljoprivredna komora jedan je od inicijatora donošenja ovog Pravilnika i podržava ministra poljoprivrede u potrebi jačanja sustavnih kontrola poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda istaknuo je predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore.

Hrvatska zajednica povrćara već duži niz godina upozorava na nepravilnosti koje se događaju pri uvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda, neprovođenja kontrola, lažnih deklaracija, ali i korištenja nedopuštenih sredstava za zaštitu u poljoprivrednoj proizvodnji istaknuo je predstavnik Hrvatske zajednice povrćara.

Hrvatska voćarska zajednica konstantno upozorava na stalno prisutne probleme u poljoprivrednoj proizvodnji i trženju poljoprivrednih proizvoda, a za koje niti jedna vlada do sada nije iznašla rješenje. Mišljenja je kako je hrvatska poljoprivredna proizvodnja suviše mala, neorganizirana i nestandardizirana, a osnovni problem je njena neusmjerenost izvozu.

Temeljno pitanje opstojnosti hrvatskog gospodarstva je na kontroli kvalitete uvoza roba koje u Hrvatsku dolaze, a kontrola roba se ne provodi i nije ju moguće provesti u kratkom vremenu upozorio je predstavnik Hrvatskih izvoznika. Mišljenja je kako zbog neugodnih iskustava nije bilo potrebno odustati od mjera za zaštitu od uvoza nekvalitetnih roba, a nužno je riješiti i problem reeksporta roba.

Nadležne službe Ministarstva poljoprivrede utvrdile su nedostatan broj inspektora, no Ministarstvo poljoprivrede mora se pridržavati važećih uredbi Vlade RH o zapošljavanju istaknula je, odgovarajući na pitanja predstavnica Ministarstva poljoprivrede.

Predstavnik Ministarstva gospodarstva je vezano uz štete nastale provođenjem Pravilnika istaknuo kako Ministarstvo gospodarstva ne raspolaže s konkretnim saznanjima o istima, predstavnik Hrvatskih izvoznika zaključio je kako izvoznici nisu zabilježili prijavu štete nastale provođenjem Pravilnika.

Hrvatska gospodarska komora zaprimila je informaciju kako su na granici sa Srbijom određenim proizvođačima uzeti uzorci proizvoda životinjskog i neživotinjskog podrijetla, a neke od pošiljaka su vraćene u Republiku Hrvatsku istaknula je predstavnica Hrvatske gospodarske komore.  Napomenula je i kako HGK već duže vrijeme predlaže povećanje sredstava za službene kontrole prije svega zbog zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane. Odnosi sa susjednim zemljama regulirani su kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a Hrvatska sa zemljama regije uglavnom ostvaruje suficit u trgovinskoj bilanci.  Pohvalila je inicijativu Ministarstva poljoprivrede o usklađivanju popisa zaštitnih sredstava sa zemljama CEFTA-e i podsjetila na prijedlog HGK o objedinjavanju  inspekcije za sigurnosti hrane s inspekcijom za kvalitetu hrane, a o čemu je provedena rasprava na tematskoj sjednici Odbora.

Zaključno je predsjednik Odbora za poljoprivredu predložio da se od Ministarstva poljoprivrede, a vezano uz stav ministara država u okruženju prema kojem bi cijena inspekcijskog nadzora trebala odgovarati stvarnoj cijeni troškova provođenja postupka, zatraži dostava informacije o stvarnoj cijeni troškova provođenja inspekcijskog nadzora.  

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Na temelju članka 44., 47. i 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je 12. srpnja 2017. godine 19. (tematsku) sjednicu na  kojoj je provedena rasprava o

BOLESTI ZLATNE ŽUTICE VINOVE LOZE U VINOGRADARSKIM REGIJAMA I PODREGIJAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Nastavno na raspravu koju je Odbor za poljoprivredu održao 25. siječnja 2017. godine na 6. (tematskoj) sjednici o pojavi bolesti zlatne žutice vinove loze, karantenskoj bolesti vinove loze, koja je u Republici Hrvatskoj prvi puta utvrđena 2009. godine, a koja prijeti širenjem i zahtijeva definiranje načina sprječavanja, ograničavanja širenja i iskorjenjivanja bolesti provođenjem preventivnih i kurativnih mjera Odbor za poljoprivredu utvrdio je potrebu održavanja izvještajne sjednice na kojoj će predstavnici Ministarstva poljoprivrede izvijestiti o planiranim i poduzetim aktivnostima.

Slijedom navedenog Odbor za poljoprivredu održao je svoju 19. (tematsku) sjednicu na kojoj su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo i Savjetodavne službe izvijestili o do sada poduzetim i planirani aktivnostima za suzbijanje i sprječavanje širenja bolesti s krajnjim ciljem iskorjenjivanja uzročnika bolesti zlatne žutice vinove loze. Obavijestili su o donošenju Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 46/2017), Odluke o određivanju demarkiranih područja u kojima se provode mjere sprječavanja širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO) (NN 51/2017) i Akcijskog plana za suzbijanje i sprječavanje širenja Zlatne žutice vinove loze za 2017. godinu.

U raspravi su sudjelovali članovi Odbora za poljoprivredu, predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog centra za poljoprivredu hranu i selo, Savjetodavne službe, Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Agronomskog fakulteta, Hrvatske poljoprivredne komore, Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Temeljem provedene rasprave Odbor za poljoprivredu usvojio je sljedeće

ZAKLJUČKE  I PREPORUKE

Polazeći od odredbi članka 12. stavka (4) Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze (NN 4672017) koji se odnosi na obveze jedinica lokalne samouprave u pružanju pomoći fitosanitarnom inspektoru u pronalaženju zapuštenih vinograda i otkrivanja posjednika zapuštenih vinograda, Odbor za poljoprivredu zbog efikasnosti provođenja Akcijskog plana preporuča uključivanje zemljišnoknjižnih odjela i područnih ureda za katastar Državne geodetske uprave na demarkiranim područjima u provođenju ove obveze, a što je u skladu s odredbom članka 69. stavka 1. Zakona o biljnom zdravstvu.

Uzimajući u obzir Akcijskim planom određenu obvezu jedinica lokalne samouprave na poticanje vlasnika zapuštenih vinograda da provedu obvezne fitosanitarne mjere krčenja zapuštenih vinograda, Odbor za poljoprivredu upozorava na nenadležnost jedinica lokalne samouprave nad nadzorom provedbe  naredbi fitosanitarnih inspektora opisanih člankom 8. Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje zlatne žutice vinove loze.

Isto tako, Odbor za poljoprivredu podupire uključivanje jedinca lokalne samouprave u provođenje Akcijskog plana, no zbog pretpostavljene nedovoljne razine stručnosti predstavnika jedinica lokalne samouprave, Odbor za poljoprivredu preporuča žurno održavanje edukativnih radionica za predstavnike jedinica lokalne samouprave u demarkiranim, a prema procjeni rizika i u sigurnosnim i nezaraženim područjima.

Odbor za poljoprivredu mišljenja je kako je Akcijskim planom trebalo jasnije propisati načine evidentiranja uporabe sredstava za zaštitu bilja i preciznije odrediti monitoring provođenja mjera iz Akcijskog plana.

Odbor za poljoprivredu podupire Akcijskim planom predviđene mjere za suzbijanje i sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze u Republici Hrvatskoj, no mišljenja je kako obvezu posjednika bilja za pokriće troškova provedbe mjera propisanih člankom 8. i troškova suzbijanja vektora propisanih člancima 9. i 10. Naredbe o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanja zlatne žutice vinove loze treba preraspodijeliti između posjednika bilja, jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave i države. Navedeno se predlaže zbog smanjenja financijskog opterećenja vlasnika bilja i zaštite vinogradarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj.

Uzimajući u obzir zapuštene nasade vinove loze koji se nalaze na državnom poljoprivrednom zemljištu Odbor za poljoprivredu ukazuje na potrebu žurnog iznalaženja rješenja za postupanje s istima u skladu s  Akcijskim planom za suzbijanje i sprječavanje širenja zlatne žutice vinove loze.

Odbor za poljoprivredu podupire stajalište predstavnika znanstvenih institucija i instituta u Republici Hrvatskoj o potrebi značajnijeg uključivanja stručnih osoba u sustavno rješavanje problema bolesti zlatne žutice vinove loze, kao i potrebu osiguravanja dodatnih financijskih sredstava za provođenje znanstvenih istraživanja.

Odbor za poljoprivredu poziva Ministarstvo poljoprivrede na iznalaženje rješenja kojim bi se u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu osigurala dodatna sredstva za provođenje mjera zaštite i učinkovitog sprječavanja širenja i suzbijanja bolesti zlatne žutice vinove loze.

Uzimajući u obzir opasnost od daljnjeg širenja bolesti zlatne žutice vinove loze, troškove koji iz provođenja mjera Akcijskog plana proizlaze za posjednike bilja, kao i važnost žurne reakcije Odbor za poljoprivredu predlaže održavanje sastanka predstavnika Odbora za poljoprivredu, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva financija, Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda, Hrvatske zajednice županija, Udruge Gradova u Republici Hrvatskoj Udruge općina u Republici Hrvatskoj i Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore o mogućnostima sufinanciranja troškova provođenja mjera određenih Akcijskim planom.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 18. sjednici održanoj 29. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. lipnja 2017. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje iznijela je pomoćnica ministra zdravstva istaknuvši  kako se ovim Prijedlogom zakona u nacionalno zakonodavstvo prenose ključne odredbe Direktive (EU) 2015/412 Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2001/18/EZ u pogledu mogućnosti država članica da ograniče ili zabrane uzgoj genetski modificiranih organizama na svojem državnom području kojom se osigurava dodatna fleksibilnost pri odlučivanju o mogućnosti uzgoja GMO u državama članicama. Prijedlogom zakona uređuje se  postupanje, ograničena uporaba i namjerno uvođenje u okoliš GMO, kao i  stavljanje genetski modificiranih organizama i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od GMO-a na  tržište, njihovo rukovanje, prijevoz i pakiranje. Uz navedeno Prijedlog zakona propisuje gospodarenje s otpadom nastalim uporabom GMO-a i  odgovornost za štetu nastalu nedopuštenom uporabom GMO. Radi provedbe Prijedlog zakona  propisuju tijela nadležna za provedbu odredbi Zakona, način postupanja i izvješćivanja središnjeg i koordinativnog tijela i Europske komisije, metode i tehnike službenih kontrola i prekršajne odredbe.

U raspravi je, vezano uz predložene odredbe članka 12. Prijedloga zakona kojim se iza članka 52b dodaje naslov „Ograničavanje i zabrana uzgoja GMO-a)  i članak 52c postavljen upit o razlozima zbog kojih se kao obvezujući razlog za ograničavanje ili zabranu uzgoja GMO-a na dijelu ili cijelom području Republike Hrvatske nisu navela: „područja koja su se odlukom nadležnog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave proglasila područjem slobodnim od GMO-a“, a koji razlog je propisan odredbom članka 11. Prijedloga zakona kojom se miljenja članak 52a - vezano uz uvođenje u okoliš genetski modificiranih biljaka i/ili životinja. Predstavnica predlagatelja je istaknula kako će detaljna pravila Uredbom propisati Ministarstvo poljoprivrede, a u skladu s člankom 12. Prijedloga Zakona ograničavanje ili zabranu uzgoja GMO-a na dijelu ili cijelom području Republike Hrvatske propisati će uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva.

U daljnjoj raspravi zatraženo je objašnjenje vezano uz odredbu članka 10. stavka 2. Prijedloga zakona vezano uz zabranu uvođenja GMO-a u okoliš u područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Radi li se ovdje o poljoprivrednim površinama  Republike Hrvatske na kojima se obavlja ekološka poljoprivredna proizvodnja, te po kojim mjerilima će se utvrđivati područja namijenjena ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda propisana navedenom odredbom.

Na postavljena pitanja o postojanju informacija o prisutnim količinama genetski modificiranih organizama u hrani i poljoprivrednim kulturama, kao i postojanju izvješća o mogućem utjecaju prisutnosti genetski modificiranih organizama na okoliš u Republici Hrvatskoj predstavnica predlagatelja je istaknula kako u provedenim službenim kontrolama Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva i Ministarstva zaštite okoliša i energetike nije utvrđena prisutnost genetski modificiranih organizama, te kako su podatci o provedenim kontrolama prisutnosti GMO u hrani dostupni na web portalu Ministarstva zdravstva. Upozorila je i na potrebu osiguravanja višeg iznosa sredstava za provođenje službenih kontrola.

Nadalje, u raspravi je upozoreno na potrebu  stvaranja preduvjeta za poticanje GMO free proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao i na potrebu edukacije potrošača o kvaliteti i podrijetlu hrane. Navedeno je, u okviru dozvoljenog europskog zakonskog okvira, potrebno poduprijeti i preciznijim deklariranjem poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića,  potpredsjednika Odbora.
        

POTPREDSJEDNIK ODBORA
dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici održanoj 21. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. svibnja  2017. godine.
 
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.
 
U uvodnom obrazloženju predstavnica predlagatelja je istaknula kako se Prijedlogom zakona utvrđuju pravila i mjere kojima će se spriječiti nametanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Nadalje, utvrđivanjem obilježja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom od stane dobavljača, otkupljivača, prerađivača i trgovca nedvojbeno se propisuje zabrana iskorištavanja značajne pregovaračke snage, sadržaj i način sklapanja ugovora i ugovorne obveze. Prijedlogom zakona propisuje se nadležnost tijela za provedbu Zakona, način provođenja postupka i donošenja odluka, kao i izricanje upravno-kaznenih mjera za utvrđene nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom.

U raspravi su članovi Odbora upozorili na težak položaj hrvatskih proizvođača vezan uz nemogućnost plasmana poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te probleme s prevelikim uvozom istih. Istaknuto je mišljenje kako je u zakon bilo potrebno ugraditi odredbe kojima bi se osigurao plasman domaćih proizvoda. Istaknuto je i mišljenje kako je propisani rok plaćanja za svježe proizvode od 60 dana predugačak, te kako je, uzimajući u obzir da se isti nabavljaju na dnevnoj i tjednoj bazi, isti potrebno skratiti na 30 dana.

Predstavnica predlagatelja je istaknula kako zbog Zajedničke poljoprivredne politike Europske Unije, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i obveza koje je Republika Hrvatska preuzela pristupanjem u Europsku uniju u Prijedlog zakona nije bilo moguće ugraditi odredbe koje bi osiguravale tržišnu prednost hrvatskim proizvođačima. O mogućnosti skraćivnja propisanog roka plaćanja za svježe proizvode sa 60 na 30 dana može se raspravljati do izrade Konačnog prijedloga zakona.  Predstavnik predlagatelja je izvijestio i o početku koordinirane akcije nadzora standarda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržištu RH i upozorio na potrebu reorganizacije inspekcijskih službi i formiranja jedinstvenog inspekcijskog tijela u Republici Hrvatskoj. Najavio je i rad na izmjenama tržišnih standarda kojima bi se povećao broj vrsta voća i povrća koji će se nadzirati kroz opći i posebni tržišni standard.  

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (6 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića,  potpredsjednika Odbora.
        

        POTPREDSJEDNIK ODBORA
         
  dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici održanoj 21. lipnja 2017. godine, Prijedlog zakona o zaštiti životinja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 18. svibnja  2017. godine.
 
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.
 
U uvodnom obrazloženju je predstavnica predlagatelja istaknula kako Prijedlog zakona sadrži preventivne, nadzorne i kontrolne odredbe koje će rezultirati odgovornim korištenjem i zaštitom i dobrobiti životinja. Uređuje se  zaštita životinja tijekom korištenja, način postupanja sa životinjama, uvjeti potrebni za zaštitu životinja pri držanju, uzgoju, izvođenju zahvata na životinjama, usmrćivanju, prijevozu, korištenju životinja u znanstvene svrhe, držanju u zoo vrtovima, cirkusima i drugim predstavama, prilikom prodaje kućnih ljubimaca, te postupanje s napuštenim i izgubljenim životinjama, inspekcijski nadzor i prekršajne odredbe;

U raspravi je upozoreno na potrebu prilagodbe odredbe članka 5. stavka 31., vezano uz potrebu razlikovanja termina „kirijaši“ i „samaraši“.  Članovi odbora upozorili su i na financijsko opterećenje koje će primjena odredbi Prijedloga zakona prouzročiti jedinicama lokalne uprave, a istaknut je i prijedlog da se udio u financiranju skloništa za životinje veže uz broj stanovnika jedinica lokalne uprave. Postavljeno je i pitanje vezano uz osposobljenost komunalnih redara za poslove skupljanja napuštenih i izgubljenih životinja, te potrebu usklađivanja istog sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. Upozoreno je i na komplicirane procedure propisane odredbama Prijedloga zakona, te potrebu stvaranja uvjeta kojima bi se kontrolirali i sankcionirali neodgovorni vlasnici životinja. Uz odredbu članka 63. stavka 4.  Prijedloga zakona istaknuto je mišljenje kako zbog upravljanja troškovima i osiguranja poštene tržišne utakmice nije dobro predloženo ograničavanje sklapanja ugovora o sakupljanju i zbrinjavanju napuštenih ili izgubljenih životinja samo sa skloništima koje se nalaze na području jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je smještena jedinica lokalne samouprave.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (6 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

Z A K LJ U Č K E

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti životinja;
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona zaštiti životinja

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića,  potpredsjednika Odbora.
        

        POTPREDSJEDNIK ODBORA
         
  dr.sc. Josip Križanić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 7. lipnja 2017. godine Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lovstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2017. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede istaknuvši kako se Prijedlogom zakona Direktive 92/43/EEZ i 2009/147/EZ prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, te se sukladno preporukama Europske komisije proširuje razdoblje zabrane lova pernate divljači u svim stadijima razmnožavanja, podizanja mladunčadi ili tijekom različitih stadija razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad. Uz navedeno nedvojbeno se propisuje odštetna odgovornost lovoovlaštenika za štete od divljači u skladu s Odlukom Ustavnog suda od 3. lipnja 2016. godine i usklađivanja odredbi članka 83. Zakona o lovstvu. Prijedlogom zakona mijenjaju se i prekršajne odredbe sukladno predloženom proširenju razdoblja zabrane lova.

U raspravi je upozoreno na  Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-2813/2014 od 3. lipnja 2016. kojom je pokrenut postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 83. stavaka 3. i 4. Zakona o lovstvu i kojom su navedeni članci prestali važiti 15. prosinca 2016. godine. Sadržajno gledajući navedeni stavci regulirali su odgovornost lovoovlaštenika za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi. Odredbe predloženog članak 3. Konačnog prijedloga zakona o lovstvu predlažu uređivanje odštetne odgovornosti lovoovlaštenika za naknadu štete od divljači bez obzira na to radi li se o šteti od divljači koja stalno živi ili one koja stalno ne živi u lovištu, a što je prema mišljenju dijela članova Odbora u suprotnosti s obrazloženjem Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će uskoro u proceduru e-savjetovanja biti upućen novelirani Prijedlog zakona o lovstvu, te kako će se o navedenom pitanju provesti šira rasprava kod donošenja novog Zakona o lovstvu.
 
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (5 glasova „za“ i 4  glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lovstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Domagoja Hajdukovića, potpredsjednika Odbora.  

POTPREDSJEDNIK ODBORA      
Domagoj Hajduković

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 16. sjednici održanoj 7. lipnja 2017. godine Prijedlog zakona o morskom ribarstvu, s Konačnim prijedlogom zakona koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznijela je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknuvši kako se ovim zakonskim prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Zakonom će se omogućiti odgovorno iskorištavanje i upravljanje ribolovnim kapacitetom sukladno aktualnom stanju obnovljivih bogatstava mora i omogućuje provedba kontrole i nadzora u skladu s propisima EU. Uz navedeno cilj donošenja zakona je i doprinos opstojnosti i razvoju obalnih i otočnih zajednica.

Zakonom se uređuju područja obavljanja gospodarskog ribolova, malog obalnog ribolova, športskog i rekreacijskog ribolova. Na nacionalnoj razini utvrđuju se ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite obnovljivih bioloških bogatstava mora, način i uvjeti obavljanja ribolova, prikupljanja podataka i njihovog raspolaganja, upravljanje ribarskom flotom, nadležna tijela za provedbu potpore u ribarstvu,uređenje tržišta i pitanja važna za morsko ribarstvo. Uvode se promjene kod upravljanja ribarskom flotom u dijelu koji se odnosi na raspolaganja kapacitetom kojemu je cilj iskorištavanje kapaciteta do maksimalne dopuštene granice kapaciteta ribarske flote RH u skladu s odredbama Zajedničke ribarstvene politike.

U raspravi je predstavnica predlagatelja istaknula kako Zakon utvrđuje potrebu prepoznavanja korištenja tradicijskih ribolovnih alata, te kako će se provedbenim pravilnicima isto pitanje regulirati.

 Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je jednoglasno (9 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Zakona o morskom ribarstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Domagoja Hajdukovića, potpredsjednika Odbora.

POTREDSJEDNIK ODBORA
Domagoj Hajduković

15. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 3. svibnja 2017. godine u Hrvatskom saboru.

Tema sjednice: “Poljoprivredna proizvodnja i elementarne nepogode”.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj.

Uvodno je predsjednik Odbora istaknuo kako je u desetogodišnjem razdoblju ukupno prijavljena šteta od elementarnih nepogoda iznosila  22,5 mlrd kn, a iz Državnog proračuna isplaćena su sredstava pomoći u iznosu od 640 mil kn upozorivši kako je potrebno definirati jasnu metodologiju utvrđivanja šteta, osigurati druge izvore sredstava pomoći i poticati proizvođače na osiguranje poljoprivredne proizvodnje.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je istaknuo kako se trenutni sustav pomoći temelji na Zakonu o zaštiti od elementarnih nepogoda, a Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo financija surađuju u postupku notificiranja državne pomoći za štete od elementarnih nepogoda s predstavnicima Europske Komisije. Uz navedeno operacijama iz  mjera  17., 5. i 4. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. moguće je sufinancirati police osiguranja, uništenje proizvodnih kapaciteta i ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, a Ministarstvo poljoprivrede će liberalizacijom uvjeta za navedene mjere iste prilagoditi korisnicima. Nadalje, uključivanjem djelatnika savjetodavne službe u postupak utvrđivanja šteta rezultirati će povećanjem učinkovitosti postojećeg sustava.

U raspravi je istaknuta procjena o osiguranih 40% poljoprivrednih površina koje su u vlasništvu 5% poljoprivrednih proizvođača iz čega proizlazi  potreba rada na informiranju i edukaciji malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača o važnosti osiguranja poljoprivredne proizvodnje. Ukazano je na potrebu usklađivanja interesa osiguravateljskih kuća, interesnih udruženja i proizvođača, potrebu sufinanciranja osiguranja od strane države i razmatranje mogućnosti zakonskog propisivanja obveze osiguranja. Upozoreno je i na potrebu revizije postojećeg sustava naknade štete i preciznije definiranje metodologije za procjenu šteta, kao i na mogućnost preraspodjele sredstava prema potpori osiguranju.

Zaključno je predsjednik Odbora upozorio na potrebu korištenja novih tehnologija u cilju smanjenja šteta od elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj, te mogućnost korištenja sredstava iz mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020. za ovu svrhu.

Članovi odbora su jednoglasno (7 glasova „za“), uzimajući u obzir nezadovoljavajuće funkcioniranje sustava za naknadu šteta od posljedica elementarnih nepogoda u Republici Hrvatskoj, kao i potrebu prilagodbe i usklađivanja istog s europskim zakonskim okvirom,  jednoglasno podržali zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede na daljnju razradu modela potpore osiguranju poljoprivredne proizvodnje od šteta prouzrokovanih elementarnim nepogodama.

       PREDSJEDNIK ODBORA

       prof.dr.sc. Davor Romić

14. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom za regionalni razvoj i fondove Europske unije održana je 19. travnja 2017. godine u Hrvatskom saboru.

Tema sjednice: “Regionalni razvoj i očuvanje ruralnih područja u Republici Hrvatskoj, predstavljanje Projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem”.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca, LEADER mreže Hrvatske.

Uvodno je državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU izvijestila o radu na izmjenama i dopunama nekoliko zakona kojima bi se osigurali uvjeti za održiv regionalni razvoj i razvoj ruralnih područja. Projekt Slavonija Baranja i Zapadni Srijem obuhvaća skup projekata i niz mjera ukupne vrijednosti  2,5 mlrd eura kojim Ministarstvo planski i strateški nastoji usmjeriti sredstava u područje 5 slavonskih županija. Navedeno će pratiti i izmjene Operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Zbog podjele RH na dvije statističke regije 5 slavonskih županija ograničeno je u mogućnosti korištenja sredstava iz fondova EU, pa se Projektom nastoje stvoriti uvjeti za apsorpciju sredstva.

Državna tajnica Ministarstva poljoprivrede istaknula je kako je trenutna iskoristivost sredstava iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. 53% od iskoristivosti koju je RH u obvezi izvršiti do kraja 2018. godine. Kako bi se izbjegao postupak dekomitmenta Ministarstvo poljoprivrede radi na pojednostavljenju i ubrzavanju natječajnih procedura za mjere iz Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020., a smanjenjem intenziteta potpora utjecati će se na povećanja broja projekata. Uz navedeno programiranjem novih mjera u narednom programskom razdoblju podupirati će se aktivnosti vezane uz podizanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje.

U raspravi su nepovoljna kadrovska i financijska  infrastruktura i nepostojanje posebnog programa za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije istaknuti kao razlozi slabijeg korištenja sredstava iz europskih fondova. Izraženo je i mišljenje kako će usmjerenost aktivnosti Projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem u praksi dovesti u nepovoljan položaj druga područja RH. Upozoreno je i na potrebu uspostavljanja jasnog okvira djelovanja tijela državne uprave, razvojnih agencija i komora u RH, kao i potrebu izrade analize učinaka predviđenih mjera. U raspravi je ukazano i na potrebu donošenja posebnog zakona za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srijem, po uzoru na Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara, te potrebu programiranja fonda za financiranje projekata na ovom području.

Predstavnici LEADER mreže Hrvatske upozorili su na problem pravne nesigurnosti u provođenju Mjere 19. Programa ruralnog razvoja RH 2014 – 2020. Usuglašena je potreba uspostavljanja bolje koordinacije između Ministarstva poljoprivrede, Mreže za ruralni razvoj, Hrvatske mreže za ruralni razvoj, LEADER mreže Hrvatske i Mreže za održivi razvoj Hrvatske.

Zaključno su predstavnice ministarstava istaknule kako su u Fondu za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini osigurana sredstva u iznosu od 150 mil kn godišnje. Upozoreno je i  kako sektorski usmjereno programiranje Operativnih programa u provedbi ukazuje na potrebu preraspodjele sredstava iz određenih sektora u cilju bolje apsorpcije. U sljedećem programskom razdoblju planira se izmjena statističkih regija, izrada mini operativnih programa kojima bi se neovisno o indeksaciji osigurala dostupnost sredstava, te sufinancirala društvena infrastruktura neovisno o indeksu razvijenosti. Članovi Odbora obaviješteni su o ubrzanoj izradi procedura i pravilnika za podmjere 19. 2. „Provedba operacija unutar CLLD strategije“, 19.3  „Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a“ i 19.4 „Tekući troškovi i animacija“.

        PREDSJEDNIK ODBORA
         prof.dr.sc. Davor Romić

13. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku održana je temeljem zahtijeva 1/3 članova Odbora za poljoprivredu, 7. travnja 2017. godine u Hrvatskom saboru.

Tema sjednice: “Genetski modificirana hrana i stavovi koje Republika Hrvatska zastupa pred tijelima Europske unije”.

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstvo, Ministarstva zaštitu okoliša i energetike.
           
Zahtjev za sazivanje sjednice, u ime predlagatelja obrazložio je Davor Vlaović istaknuvši kako je isti vezan uz suzdržano glasovanje hrvatskih predstavnika na sjednici Odbora za biljke, životinje i hranu u Bruxellesu, a vezano uz stavljanje na tržište i uzgoj sjemena GM sorti kukuruza.  Podsjetio je kako je 20 županija u RH donijelo odluku da je njihovo područje GMO free, da je RH dio Inicijative Alpe-adria GMO free, te da je RH 2015. podnijela EK zahtjev za izuzeće od uzgoja, provoza i prometa GMO organizama u RH. Istaknuo je i kako su države članice koje su zatražile izuzeće glasale protiv, pa je nejasno zbog čega je RH bila suzdržana, te koja je daljnja politika vezana uz GM organizme, provoz i uzgoj u RH. Podsjetio je i na skidanje hitnosti u postupku donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o GMO s KPZ u prošlom sazivu Hrvatskoga sabora, istaknuvši važnost njegovog žurnog donošenja.
 
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede ističe kako od 2014. Ministarstvo poljoprivrede kod glasovanja o navedenoj temi u tijelima EU glasa suzdržano. Zahtjev za zemljopisnim izuzećem od mogućnosti uzgoja kukuruza trihibrida upućen je 8. rujna 2015. godine, a isti zahtjev  je osim RH uputilo još 19 država članica.  Na razini Ministarstva poljoprivrede podržava se inicijativa dvaju odbora Hrvatskoga sabora da se uz suglasnost Ministarstva zdravstva, u budućim glasovanjima o navedenoj problematici glasa: „protiv“.
 
Pomoćnica ministra zdravstva istaknula je kako je u konkretnom slučaju Ministarstvo zdravstva, kao središnje koordinativno tijelo uklopilo stajalište Ministarstva poljoprivrede u Stajalište RH. 

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike upozorio je kako je predmetno Stajalište RH pravno pragmatično, te kako suzdržano glasovanje nije znak dvojbe nego je time RH zadržala pravo da u slučaju prevage glasova zadrži izuzeće od uzgoja, prometa i provoza GMO u RH. Ministarstvo i Uprava za zaštitu prirode podržavaju GMO free stav. Preko 36% teritorija RH je u Naturi 2000 što podrazumijeva zabranu provoza i uvođenja GMO u okoliš.

U raspravi je upozoreno kako je ovim glasovanjem stvorena negativna klima u javnosti, te kako su razlozi suzdržanog glasovanja trebali biti dostupni svim građanima Republike Hrvatske. Upozoreno je i na odredbe Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade RH u europskim poslovima i odredbe Poslovnika Hrvatskoga sabora, a vezano uz potrebu pravovremene dostava stajališta Republike Hrvatske, stavova i informacija  koje Republika Hrvatska zastupa pred tijelima Europske unije matičnim radnim tijelima. Upozoreno je i na potrebu uključivanja hrvatskih europarlamentaraca u postupke donošenja odluka pred tijelima Europske unije.

Predstavnici ministarstava istaknuli su kako su hrvatski europarlamentarci uključeni u radne skupine za pripremu i izradu stajališta koja RH zastupa pred tijelima EU. Upozorili su i kako je izrada stajališta vezana uz kratke rokove, te kako podržavaju uspostavu  ažurnije komunikacije s radnim tijelima Hrvatskoga sabora u razmjeni informacija o stavovima  koje RH zastupa u tijelima Europske unije.

Članovi Odbora za poljoprivredu jednoglasno su (7 glasova „za“) primili na znanje informaciju i obrazloženje Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva o Stajalištu RH o prijedlozima provedbenih odluka EU za sastanak Prizivnog odbora, 27. ožujka 2017. i podupiru žurno upućivanje u proceduru donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o genetski modificiranim organizmima.

         PREDSJEDNIK ODBORA

           prof.dr.sc. Davor Romić

12. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku i Odborom za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora održana je 30. ožujka 2017. godine u Hrvatskom saboru.

Tema sjednice: „Bacanje i doniranje hrane“

Na su uz članove Odbora sudjelovali: Biljana Borzan, zastupnica Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, Hrvatske gospodarske komore, Inicijative „Oslobodimo doniranje hrane PDV-a“ i Platforme Mreža hrane i Hrvatskog Caritasa.
 
Uvodno su predsjednici Odbora prekomjerno bacanje hrane i neučinkovitost sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj okarakterizirali kao društveni, socijalni, ekološki i gospodarski problem, osobito uzimajući u obzir stopu izloženosti riziku od siromaštva koja je u Republici Hrvatskoj viša od europskog prosjeka. Upozoreno je na prenormiranost zakonskog okvira vezanog uz bacanje i doniranje hrane, potrebu unapređenja socijalnih politika poboljšanjem položaja najpotrebitijih osoba i važnost odgovornijeg odnosa prema hrani.

Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za pitanje bacanja i sigurnosti hrane predstavila je glavne smjernice Izvješća Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog Parlamenta, kojemu je, uz visoki stupanj političkog suglasja cilj stvaranje mjera i uvjeta kojima bi se smanjilo bacanje i rasipanje hrane u lancu opskrbe hranom uz osiguranje sigurnosti hrane. Kao važniji cilj Inicijative istaknula je informiranje i podizanje svijesti potrošača o oznakama „upotrijebiti do“ i „najbolje upotrijebiti do“. Mišljenja je kako neučinkovitost sustava doniranja hrane u Republici Hrvatskoj vezana uz  nepostojanje kapaciteta za skladištenje donirane hrane, troškove distribucije,  propisane rokove u kojima se hrana može donirati i slabe povezanosti sudionika sustava doniranja hrane.

Pomoćnica ministra poljoprivrede istaknula je kako je u tijeku izrada jedinstvenog, cjelovitog vodiča za doniranje hrane u Republici Hrvatskoj, kao i skoro pristupanje izmjenama postojećeg Pravilnika kojim bi se osigurala dodatna fleksibilnost postupka. Uz navedeno u suradnji s Ministarstvom financija provesti će se dodatne mjere edukacije proizvođača, posrednika i primatelja hrane, a u tijeku je osnivanje Nacionalne radne skupine, kao i izrada Plana za sprječavanje otpada od hrane za četverogodišnje razdoblje.

Donirati se može samo zdravstveno ispravna hrane, donatori i posrednici dužni su voditi evidenciju o doniranju, a u nadležnosti Sanitarne inspekcije je službena kontrola nad hranom i objektima istaknula je pomoćnica ministra zdravstva. Najavila je pristupanje izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Hrana koju doniramo ne postaje otpad, pa se time sprječava nastanak otpada istaknuo je pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike. Sastavni dijelovi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. su: informiranje i edukacija, unapređenje sustava prikupljanja i obrada podataka o otpadu od hrane, uspostava učinkovitog sustava doniranja, a planirane aktivnosti usmjerene su na sve subjekte u poslovanju s hranom.

U raspravi je upozoreno na probleme vezane uz kontrolu kvalitete hrane, potrebu osiguranja sredstava za informiranje, promidžbu i edukaciju subjekata u lancu poslovanju s hranom i osiguranje skladišnih kapaciteta za doniranu hranu. Izražen je stav o potrebi razmatranja mogućnosti prenošenje nadležnosti nad provođenjem i kontrolom postupka doniranja i ukazano na potrebu definiranja provedbenih tijela u planiranju i ojačavanju sustava doniranja hrane. Izražen je i stav kako nadležnost nad postupkom doniranja hrane  treba zadržati u okvirima Ministarstva poljoprivrede  jer je ono nadležno i ima uspostavljene sustave za kontrolu sigurnosti i kvalitete hrane.

Nakon promjena u sustavu PDV-a na doniranu hranu nije došlo do povećanja obima doniranja istaknuo je predstavnik Inicijative „Oslobodimo doniranje hrane PDV-a“ i Platforme Mreža hrane, upozorivši kako je  Republici Hrvatskoj potrebno centralno posredničko tijelo koje bi s vremenom preraslo u banku hrane.

Za doniranje hrane  potrebno je stvoriti preduvijete kako bi ono potencijalnim darivateljima bilo isplativije, a problem se nije riješio ukidanjem PDV-a na doniranu hranu pa je potrebno pristupiti smanjenu troškova hladnih komora, distribucije i izvještavanja, kao i fleksibilizaciji uvjeta doniranja istaknuo je predstavnik Hrvatskog Caritasa.

Zaključno je usuglašeno kako je žurno potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinima doniranja hrane i hrane za životinje, pojednostaviti postupke primanja donirane hrane i pojednostaviti uvjete koji moraju zadovoljavati objekti za smještaj donirane hrane i stvoriti uvijete i podršku (logističke i administrativne centre po županijama) za doniranje hrane u Republici Hrvatskoj.

         PREDSJEDNIK ODBORA

         prof.dr.sc. Davor Romić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici održanoj 23. ožujka 2017. godine Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1166/2008 i (EZ) br. 1337/2011, koje je predsjedniku Odbora za poljoprivredu sukladno članku 154. stavku 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, aktom od 15. ožujka  2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1166/2008 i (EZ) br. 1337/2011 Koordinacija za vanjsku i europsku politiku i ljudska prava Vlade Republike Hrvatske usvojila je Zaključkom Klasa:022-03/17-07/31, Urbroj:50301-23/22-17-1 na sjednici održanoj 24. siječnja 2017. godine.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Državnog zavoda za statistiku istaknuvši kako se Uredbom predviđa modernizacija poljoprivrednih statistika, te kako je izradi iste bilo potrebno pristupiti zbog nepostojanja zakonskog okvira za popis poljoprivrede 2020. godine.
Odbor je sukladno članku 154. stavka 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora jednoglasno utvrdio sljedeće

MIŠLJENJE

Odbor podržava Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o integriranoj statistici na razini poljoprivrednih gospodarstava i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1166/2008 i (EZ) br. 1337/2011 COM (2016) 786

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za europske poslove određen je prof.dr.sc. Davor Romić, predsjednik Odbora.

        PREDSJEDNIK ODBORA
        prof.dr.sc. Davor Romić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je 10. tematsku sjednicu 8. ožujka 2017. godine povodom 8. ožujka – Međunarodnog Dana žena.

Tema sjednice: „Žene i njihova uloga u ruralnim područjima“

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali: predsjednik Hrvatskoga sabora, Božo Petrov, zastupnica Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu, Marijana Petir, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, predstavnice Udruge uzornih hrvatskih seoskih žena, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske poljoprivredne komore.

Predsjednik Hrvatskoga sabora, Božo Petrov istaknuo je iznimnu važnost žena za razvoj i društveni  život ruralnih područja, kao i  neupitnu ulogu žena u brizi o obitelji i očuvanju tradicijskih vrijednosti. Upozorio je na važnost prilagodbe i olakšanja dostupnosti javnim i socijalnim uslugama, resursima, pristupu  tržištu rada, poticanja  formalnog, neformalnog i cjeloživotnog obrazovanja, kao i zapošljavanja i samozapošljavanja žena u ruralnim područjima.
 
Marijana Petir je predstavljajući Izvješće Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za prava žena i ravnopravnost spolova Europskog parlamenta o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima upozorila na nedovoljnu zastupljenost žena u tijelima za donošenje odluka, izloženost rodno uvjetovanoj razlici u primanjima, ekonomskoj ovisnosti žena i potrebu osiguranja  dostupnosti javnih usluga. Podsjetila je i na slab pristup obrazovanju za žene, slabu informatičku pismenost i dostupnost interneta, kao i nepostojanje adekvatne društvene, socijalne i komunalne infrastrukture nužne za dostojanstven život. Upozorila je kako niti jedna država članica EU nema potprogram za žene, te kako je potrebno definirati profesionalni status seoskih žena, izrazivši nadu kako će RH biti prva u pokretanju tematskog potprograma za žene.

Cilj Ministarstva poljoprivrede je osnaživanje žena ne samo u udrugama, nego i u strukovnim i potpornim organizacijama, te podizanje stupnja razmjene znanja o novim tehnologijama i tehnološkim rješenjima istaknula je državna tajnica Ministarstva poljoprivrede, upozorivši pri tome na mali postotak žena uključenih u sustav kvalitete (7%), a što je u direktnoj ovisnosti o vrlo malom broju žena nositeljica OPG-a.

Izvješće o provedbi „Strategije razvoja poduzetništva žena u RH od 2010. – 2013. ukazalo je na potrebu nastavka poticajnih mjera jer su žene, pogotovo starije dobi i dalje izložene višoj stopi rizika od siromaštva i nezaposlenosti, a  analize su ukazale i na probleme vezane uz manju spremnost žena na preuzimanje rizika i vodećih uloga, ali i problem tradicionalnih stavova o položaju žena u društvu, gospodarstvu, znanosti i politici istaknula je pomoćnica ministrice gospodarstva poduzetništva i obrta. 

Predstavnice Udruge uzornih hrvatskih seoskih žena upozorile su kako su sve dosadašnje opće i agrarne politike bile nesklone ženama u ruralnim područjima, te iste nisu prepoznale potrebe, prava i mogućnosti žena u ruralnim područjima, a osobito vezano uz nemogućnost razgraničenja uloge domaćice od uloge poslovno aktivne osobe. Upozorile su na probleme vezane uz nemogućnost ostvarenja prava na mirovinu, invalidninu, nedostatak samopouzdanja, slabu uključenost u upravljačke i nadzorne strukture i neaktivnost žena u ruralnim područjima u društveno političkom životu.

Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore upozorili su  na potrebu izrade prilagođenih programa edukacija i jačeg prezentiranja aktivnosti žena na ruralnim područjima dodatnim financiranjem provođenja manifestacija.

Načelnik  Sektora za projekte i programe EU u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta ističe kako je od 317 dodijeljenih potpora više od 25% dodijeljeno korisnicima koji u suvlasništvu ili većinskom vlasništvu imaju žene. Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj 2014. – 2020.  za ciljanu vrijednost do 2020. planira da oko 40% iz svih potpora bude dodijeljeno ženama poduzetnicama.

U raspravi je izraženo stajalište kako je problem podzastupljenosti žena u političkom životu kompleksan, vezan uz psihološke i sociološke elemente društva, ali i uz neoliberalni kapitalizam koji je postavio oštre kriterije, nesenzibilizirane za porodicu, već usmjerene na profit. Upozoreno je na potrebu promjene odnosa države prema ruralnom području, iznalaženje balansa između privatnog i poslovnog angažmana članova obitelji, kao i stvaranje uvjeta za izgradnju obitelji kao čuvara ruralnog područja. Navedeno je, prema mišljenju Marijane Petir moguće ostvariti i programiranjem potprograma za žene kod  izmjena Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020 i/ili u novom programskom razdoblju.

        PREDSJEDNIK ODBORA

        prof.dr.sc. Davor Romić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 9. sjednici održanoj 16. veljače  2017. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lovstvu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. veljače
 2017. godine.

Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.
 
Uvodno obrazloženje iznio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede istaknuvši kako se Prijedlogom zakona Direktive 92/43/EEZ i 2009/147/EZ prenose u pravni poredak Republike Hrvatske, te se sukladno preporukama Europske komisije proširuje razdoblje zabrane lova pernate divljači u svim stadijima razmnožavanja, podizanja mladunčadi ili tijekom različitih stadija razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad. Uz navedeno nedvojbeno se propisuje odštetna odgovornost lovoovlaštenika za štete od divljači u skladu s Odlukom Ustavnog suda od 3. lipnja 2016. godine i usklađivanja odredbi članka 83. Zakona o lovstvu. Prijedlogom zakona mijenjaju se i prekršajne odredbe sukladno predloženom proširenju razdoblja zabrane lova.

U raspravi su članovi Odbora upozorili kako su Pravilnikom o lovostaju jasno propisana razdoblja zabrane lova koja se predlažu Prijedlogom izmjena i dopune Zakona o lovstvu, a predstavnik predlagatelja pojasnio kako je Europska Komisija upozorila na potrebu  direktnog prenošenja Direktive 2009/147/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća u pravni poredak Republike Hrvatske, što zahtijeva predložene izmjene i dopunu Zakona o lovstvu.

U raspravi je ukazano na potrebu sveobuhvatnih izmjena Zakona o lovstvu kojima bi se zakonski regulirali problemi nadoknade štete, osnažio rad lovačkih udruga, regulirale eventualne zlouporabe u korištenju koncesija na lovištima i pojednostavile procedure zbrinjavanja predatora u naseljenim područjima.

Predstavnik predlagatelja najavio je upućivanje u proceduru donošenja sveobuhvatnih izmjena Zakona o lovstvu u drugom kvartalu 2017. godine.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeći

Z A K LJ U Č A K:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o lovstvu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof.dr.sc. Davora Romića,  predsjednika Odbora.
        

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Davor Romić

8. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, zajednička s Odborom za europske poslove i Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku održana je 2. veljače 2017. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Na sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu, Odbora za europske poslove i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku nazočili povjerenik i za zdravlje i sigurnost hrane Europske komisije i članovi njegovog Kabineta, voditelj Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj i voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj.

Tema sjednice bila je: Javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskoj uniji

Javno zdravstvo i sigurnost hrane pripadaju području komplementarnih nadležnosti, pa EU u ovim područjima podupire djelovanje država članica uvodno je istaknuo predsjednik Odbora za europske poslove. U području javnog zdravstva RH ima dobro razvijenu mrežu, a utemeljitelj javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj, prof. Andrija Štampar jedan je od osnivača Svjetske zdravstvene organizacije istaknula je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Predsjednik Odbora za poljoprivredu je istaknuo problem vezan uz ptičju gripu i bolest kvrgave kože i zahvalio povjereniku na promptnom rješavanju ove problematike i dodijeljenim cjepivima od strane EK. Odluka o cijepljenju goveda donesena je kako bi se osigurala zaštita sektora stočarstva i mljekarstva u Republici Hrvatskoj.

Povjerenik Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis upoznao je članove triju odbora s aktivnostima Europske komisije koje se provode u području javnog zdravstva i sigurnosti hrane. Istaknuo je važnost zajedničkog djelovanja zemalja članica u okviru navedenih područja s obzirom na to da su sve zemlje članice dio zajedničkog tržišta. Prevencija bolesti posebno je velik izazov za sve nas i zahtijeva preinake prehrambenih navika koje bi uključivale smanjivanje upotrebe soli, šećera kao i transmasnih kiselina, dodao je povjerenik i istaknuo važnost jačanja aktivnosti koje se odnose na prevenciju konzumacije duhana te alkohola.

Govoreći o glavnim ciljevima zdravstvene politike Europske unije povjerenik je istaknuo jednak pristup zdravstvenoj skrbi, suzbijanje i sprječavanje bolesti i zdravstvenih problema, a kao posebno važno izdvojio je suočavanje s rastućim problemom otpornosti bakterija na antibiotike. Posebno je upozorio na prekomjerno bacanje hrane u Europi koje se događa na svim razinama prehrambenog lanca od proizvodnje, prodaje, ugostiteljstva i potrošača te ostavlja loše posljedice na okoliš i ekonomiju. U nastavku se raspravljalo i o drugim važnim segmentima očuvanja i zaštitite zdravlja te digitalizaciji zdravstvenog sustava.

U raspravi je istaknuto kako Europska unija desetljećima nije imala jasna pravila za sektor zdravstva. Jedinstveno europsko tržište zahtijeva i rješavanje problema na europskoj  razini na način kojim bi se, uz suradnju s industrijom donošenjem direktiva borili protiv korištenja alkohola, duhana, prekomjernog unosa šećera, soli i transmasnih kiselina u organizam. Upozorio je i na nužnost rješavanja jedinstvenih pravila o kvaliteti hrane u EU.

Istaknuto je i kako Republika Hrvatska spada u zemlje s prosječnom učestalošću malignih bolesti, ali s puno većom smrtnošću. Slijedom navedenog shvatilo se da je prevencija najbolji oblik za borbu protiv zloćudnih bolesti pa u RH postoje nacionalni programi, a u tijeku je izrada „Nacionalnog plana za borbu protiv raka u RH“. Uz navedeno programom „Živjeti zdravo“ RH će iskoristiti 30 milijuna kn europskih sredstava kojima će se pokušati utjecati na zdrave navike svih dobnih skupina, ali i na probleme pretilosti.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Domagoj Hajduković

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 7. sjednici održanoj 26. siječnja 2017. godine, Prijedlog zakona o koncesijama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2017. godine.
Raspravu o navedenom Prijedlogu zakona Odbor je proveo sukladno odredbi članka 179. stavak 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje iznio je državni tajnik Ministarstva financija istaknuvši  kako se ovim Prijedlogom zakona uz usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s Direktivom 2014/23/EU Europskog Parlamenta i Vijeća o dodjeli ugovora o koncesiji transparentnije propisuju pravila postupka provođenja i dodjela koncesije i uvodi fleksibilnost za uvjete izmjene ugovora o koncesiji. Nadalje predviđaju se različiti postupci davanja koncesije za koncesije ispod i iznad vrijednosnog praga, a za ugovor o koncesiji sklapati će se upravni ugovor čime se ugovor o koncesiji stavlja u režim Zakona o općem upravnom postupku. Ovaj Prijedlog zakona razlikuje tri vrste koncesija – koncesije za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesije za usluge i koncesije za radove, a koje su prilagođene posebnostima sustava koncesija u Republici Hrvatskoj. Važna novina Prijedloga zakona je i uvođenje strateških interesa Republike Hrvatske u području koncesija, određuje se mogući utjecaj koncesije na javni dug, te preciznije propisuje podugovaranje radova i učinkovitiji inspekcijski nadzor. Prijedlogom zakona uvodi se pojam rezervirane koncesije kojom se mogućnost rezerviranja koncesije za sudjelovanje u postupcima davanja koncesije daje zaštitnim radionicama i gospodarskim subjektima s namjerom društvene i profesionalne integracije osoba s invaliditetom  ili osoba u nepovoljnom položaju. Predlagatelj navodi kako je postignuta visoka razina međuresorne suglasnosti u pripremi Prijedloga zakona, te kako se Zakonom definiraju glavni kriteriji postupanja u postupcima provođenja i dodjela koncesije, no kako će za potpuno provođenje biti potrebno pristupiti izmjenama i dopunama posebnih zakona.  Uz navedeno naglašava kako Ministarstvo financija priprema akcijski plan kojim će se obvezati nadležna ministarstva na prilagodbu posebnih zakona.

Na postavljena pitanja o koncesijama za vode i ugljikovodike predstavnik predlagatelja istaknuo je kako negospodarske usluge od općeg interesa nisu predmet koncesija, te kako se ne može govoriti o komercijalizaciji korištenja voda, a eksploatacija ugljikovodika  predstavlja zasebnu regulativu koja je u skladu s Direktivom u nadležnosti svake države članice.

 Članovi Odbora istaknuli su važnost prepoznavanja specifičnosti u dodjeli koncesija koje se odnose na aktiviranje nekorištene državne imovine i stvaranje fleksibilnijih uvjeta za privlačenje investicija. Na pitanje o aspektu utjecaja koncesije na javni dug predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se isti odnosi na potencijalno zaduženje RH kod raskidanja koncesija. Nadalje, prema obrazloženju predlagatelja zakonodavac kao  predmet koncesije može propisati i DTK mrežu, osim ukoliko posebnim propisom nije drugačije regulirano, no ne i telekomunikacijsku mrežu. Na upit o planiranim koncesijama predstavnik predlagatelja navodi kako je cilj ovog Prijedloga zakona poticanje investicija, te kako će Vlada Republike Hrvatske izraditi jednogodišnje i/ili trogodišnje planove davanja koncesija.
 
Istaknuto je mišljenje kako je uz Prijedlog zakona o koncesijama, kao temeljni zakon,  trebalo pristupiti istovremenoj, cjelovitoj prilagodbi posebnih zakona kako bi se osigurala učinkovitost provođenja postupaka provođenja i dodjela koncesija, a po uzoru na usvojeni paket poreznih zakona.
 
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće

ZAKLJUČKE

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o koncesijama.
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o koncesijama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof.dr.sc. Davora Romića,  predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA 
prof.dr.sc. Davor Romić

6. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 25. siječnja 2017. godine u Hrvatskom saboru.

Tema sjednice: „Pojava bolesti Zlatne žutice vinove loze u vinogradarskim regijama i podregijama u Republici Hrvatskoj“

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Savjetodavne službe, Agronomskog fakulteta, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Instituta za poljoprivredu i turizam, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatske poljoprivredne komore, Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, lokalne i regionalne samouprave, Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova u RH.

Karantenska bolest vinove loze prijeti širenjem i zahtijeva definiranje načina sprječavanja, ograničavanja širenja i iskorjenjivanja bolesti provođenjem preventivnih i kurativnih mjera i donošenjem Akcijskog plana djelovanja uvodno je upozorio predsjednik Odbora za poljoprivredu.

Predstavnica Ministarstva poljoprivrede izvijestila je sudionike kako Ministarstvo poljoprivrede priprema tekst nove Odluke o određivanju demarkiranih područja, te će se istovremeno s objavom Odluke na web portalu Ministarstva objaviti popis katastarskih čestica koje čini sigurnosno područje u demarkiranim područjima. Uz navedeno u Ministarstvu poljoprivrede formirana je radna skupina za izradu Akcijskog plana za suzbijanje i sprječavanje širenja Zlatne žutice vinove loze.
 
U raspravi su istaknuti problemi  u  provođenju  aktivnosti zaštite u napuštenim i ekstenzivnim vinogradima, upitna kvaliteta sadnog materijala, nedostupnosti sredstava zaštite u ekološkoj proizvodnji,  nužnost provođenja edukacije i informiranja proizvođača. Upozoreno je na potrebu osnivanja regionalnih centara za praćenje bolesti Zlatne žutice, potrebu osnivanja Lozno-selekcijskog centra,  propisivanja jasnih mjera i aktivnosti koje će se provoditi u prevenciji pojave i daljnjeg širenja bolesti. Upozoreno je i na nužnost osiguranja financijskih sredstava za obeštećenje vinogradara i provođenje mjera zaštite, te potrebu uključivanja navedenih troškova u podmjeru 5.2.1 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014 – 2020.  kao prihvatljivog troška za krčenje nasada, pripremu tla za sadnju, sadnice, armaturu i sadnju novog vinograda.

Predstavnici udruženja vinogradara upozorili su i na potrebu prilagodbe zakonskog okvira i podzakonskih akata kako bi isti imao učinaka i na provođenje Akcijskog plana. Upozoreno je i na potrebu sveobuhvatne zemljišne reforme, ali i uključivanje jedinica lokalne i regionalne uprave u provođenje Akcijskog plana.

Zaključno je pomoćnica ministra poljoprivrede najavila donošenje Naredbe i Odluke u prvom kvartalu 2017. i usvajanje Akcijskog plana početkom drugog kvartala 2017.

Predsjednik Odbora najavio je održavanje izvještajne sjednice Odbora na kojoj će se provesti rasprava o provedbi aktivnosti najavljenih od strane Ministarstva poljoprivrede.

         PREDSJEDNIK ODBORA

         prof.dr.sc. Davor Romić

5.  sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom europske poslove održana je 14. prosinca 2016. godine u Hrvatskom saboru.

Na sjednici je ministar poljoprivrede podnio Izvješće o 3509. sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom 12. i 13. prosinca 2016.

Uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za europske poslove na sjednici je sudjelovao ministar poljoprivrede, Tomislav Tolušić.

Ribolovne mogućnosti za 2017. godinu za riblje stokove i skupine ribljih stokova, jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i izvješće o napretku u donošenju Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda glavne su teme 3509. sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo.

U postizanju političkog sporazuma o prijedlogu uredbe Vijeća o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti za 2017. godine i održivog iskorištavanja stokova RH je u usuglasila kvotu od 661t za plavoperajnu atlantsku tunu, a vezano uz kvotu za malu plavu ribu, koja predstavlja 85% hrvatskog izlova usvojen je  prijedlog RH o ne uvrštavanju preporuka Opće komisije za ribarstvo na Mediteranu u Uredbu o ribolovnim mogućnostima.

Vijeće je usvojilo zaključke kojima je zadužilo Komisiju na pripremu procjene utjecaja s ciljem predlaganja zakonskog okvira EU ili neke druge ne-zakonske mjere za rješavanje nepoštenih trgovačkih praksi kojim bi se osigurao ravnopravan položaj svih sudionika na tržištu EU. 

Kako nije postignuto usuglašavanje stavova Vijeća i Parlamenta Vijeće je usvojilo odluku o nastavku rada na tekstu Uredbe o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda koji je Europska Komisija predstavila u ožujku 2014. Za Republiku Hrvatsku prijepor predstavlja postupanje prema ekološkim proizvodima kod kojih su utvrđeni ostaci nedozvoljenih tvari, prvenstveno pesticida, te osiguranje mogućnosti prava korištenja reprodukcijskog materijala iz konvencionalne proizvodnje, ukoliko ekološki nije dostupan na tržištu.

U raspravi je upozoreno na potrebnu brigu za resurse (osobito u Jabučnoj kotlini i graničnim lokacijama s Italijom) i ljudske potencijale u ribarstvu. Istaknuta je potreba jačanja položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom u Republici Hrvatskoj i važnost donošenja Zakona o sprječavanju nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.

PREDSJEDNIK ODBORA
 Prof.dr.sc. Davor Romić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, te: Prijedloge financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu: Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Centra za restrukturiranje i prodaju, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i Prijedlog državnog proračuna i financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu (konsolidirano) i Obrazloženje prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i prijedloga financijskih planova izvanproračunskih korisnika za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor je razmatrao predmetni Prijedlog Državnog proračuna zajedno s Konačnim prijedlogom Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, sukladno odredbi čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo poljoprivrede.

U uvodnom obrazloženju je ministar poljoprivrede istaknuo kako je Proračun Ministarstva poljoprivrede umanjen za  0,4% u odnosu na Proračun Ministarstva poljoprivrede u 2016. godini. Podsjetio je  i kako sredstva predviđena za Hrvatske vode više nisu sastavni dio Proračuna Ministarstva poljoprivrede u 2017. godini, a što ukazuje na povećanje Proračuna Ministarstva poljoprivrede u iznosu većem od 1 mlrd kn,  koji iznos će većim dijelom biti usmjeren na Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020.

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora upozorili su na potrebu ubrzavanja procedura raspisivanja natječaja za mjere iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020., nužnost osiguranja višeg iznosa sredstava za: provođenje Operativnog programa ribarstva,  označavanje životinja, Državnu Ergelu Đakovo i Lipik,  ali i osiguranje sredstava za stavke koje nisu sastavni dio Proračuna Ministarstva poljoprivrede kao što je to projekt biodinamičke proizvodnje. Članovi Odbora  pozdravili su povećanje sredstava osiguranih za mjere podizanja konkurentnosti drvnog sektora.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora većinom je glasova (6  glasova „za“ , 1 glas  „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

 
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2018. I 2019. GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof.dr.sc. Davora Romića, predsjednika Odbora.

        PREDSJEDNIK  ODBORA
        
        prof.dr.sc. Davor Romić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 4. sjednici održanoj 9. prosinca 2016. godine Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine.

Odbor za poljoprivredu proveo je objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcije za 2018. i 2019. godinu, sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao zainteresirano radno tijelo.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6  glasova „za“, 1 glas „protiv“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof.dr.sc. Davora Romića, predsjednika Odbora.

       
PREDSJEDNIK ODBORA

       prof.dr.sc. Davor Romić

3. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku održana je 7. prosinca 2016. godine u Hrvatskom saboru.

Tema sjednice: „Sigurnost hrane i potreba prilagodbe zakonskog okvira za kontrolu hrane na tržištu Republike Hrvatske“

Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali: Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, Biljana Borzan, zastupnica Republike Hrvatske u Europskom Parlamentu, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta, Carinske uprave RH, Hrvatske veterinarske komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske poljoprivredne komore.

Za provedbu kontrola sigurnosti hrane potrebno je zakonodavstvo, dobro organiziran sustav inspekcija, dosljedna primjena mjera kontrole hrane od farme do stola, uređenje odnosa s EFSA i upravljanje međunarodnim odnosima s trećim zemljama upozorio je predsjednik Odbora za poljoprivredu.
Propitivanje o stupnju učinkovitosti kontrole sigurnosti hrane u RH važno je zbog zaštite zdravlja ljudi, a slobodno kretanje zdrave hrane u okvirima postavljenog hrvatskog i EU zakonskog okvira obveza je koju nadležna tijela RH moraju provoditi istaknula je predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku.

Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu je govoreći o zakonskom okviru za područje sigurnosti hrane, uz nužnost kontinuirane edukacije svih sudionika lanca hrane, istaknula potrebu donošenja hitnih, zaštitnih mjera, nacionalnih propisa, naredbi i naputaka, te snažnije povezivanje informatičkih sustava prikupljanja i obrade podataka za potrebe izvještavanja, kao i unapređenje mehanizama  kontrole i samokontrole.
Ravnatelj HZJZ istaknuo je kako su prijave epidemija koje se prenose hranom u RH stabilnog trenda, te da je broj prijava epidemija koje uzrokuju Salmonelle zadnjih godina u padu. Upozorio je na potrebu provođenja preventivnih javnozdravstvenih mjera i edukaciju, te unapređenje sustava nadzora s reaktivnih na proaktivne.

Važnost potpune sljedivosti hrane od polja do stola i pojačana medijska informiranost vezana uz otkrivenu zdravstveno neispravnu hranu na hrvatskom tržištu čimbenici su koji će podići svijest proizvođača, distributera i potrošača o sigurnosti hrane istaknuo je ministar poljoprivrede.

Ministar zdravstva ne vidi bitnije slabosti u sustavu kontrole sigurnosti hrane, no potrebno je poraditi na jačanju suradnje nadležnih tijela i preciznijem definiranju odgovornosti u kontroli sigurnosti hrane. Sigurnost hrane povezana je sa zajedničkim tržištem EU, RH od toga ima koristi, ali snosi i rizike upozorila je Biljana Borzan, napomenuvši  kako svaka država članica Europske Unije sama može odrediti kriterije propisa sigurnosti hrane.

Rad na unapređenju mehanizama samokontrole i kontrole, povezivanje informatičkih sustava i unapređenje rada laboratorija za kontrolu hrane, veći stupanj komunikacije i usmjeravanje kontrole hrane sukladno procjeni rizika između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva, pristupanje prilagodbi zakonskog okvira kontrole kvalitete i sigurnosti hrane, određivanje jasne nadležnosti u sustavu kontrole hrane, davanje mogućnosti tumačenja rezultata provedenih kontrola educiranim osobama, usmjeravanje mjera edukacije i preventivnih javno-zdravstvenih mjera na kompletno pučanstvo, mogućnost ugradnje obveze osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama u zakonskom okviru kontrole hrane, razmatranje mogućnosti uvođenja nadstandarda u sustavu kontrole hrane, prilagodba zakonskog i podzakonskog okvira vezanog uz sljedivost hrane u cilju osiguranja potpune transparentnosti i sljedivosti hrane u lancu opskrbe hranom, izrada strategije kojom bi se odredile i promovirale pravilne prehrambene navike i izrada strategije za borbu protiv kancerogenih bolesti u RH, stvaranje uvjeta za osiguravanje prednosti proizvodima veće svježine, s manjim negativnim utjecajem na okoliš, izmjena zakonskog okvira kojim bi se preciznije definirali i ograničili rokovi valjanosti zamrznutih prehrambenih proizvoda koji se mogu stavljati na tržište u RH, transparentna objava registra proizvođača i svih subjekata u lancu opskrbe hranom na web stranicama Ministarstva poljoprivrede i pristupanje donošenju Nacionalnog programa javne nabave u cilju osiguranja sigurnosti i kvalitete hrane i potpore konkurentnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije u raspravi su prepoznati  kao osnovni problemi od utjecaja na sigurnost hrane u Republici Hrvatskoj.

        PREDSJEDNIK ODBORA
        prof.dr.sc. Davor Romić

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Tomislav Tolušić, ministar

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar

Na temelju članka 44., 47. 86. i 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za poljoprivredu i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održali su 7. prosinca 2016. zajedničku (tematsku) sjednicu na  kojoj je provedena rasprava o

SIGURNOSTI HRANE I POTREBI PRILAGODBE ZAKONSKOG OKVIRA ZA KONTROLU HRANE NA TRŽIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE

Temeljem rezultata provedene kontrole ispravnosti hrane, utvrđenih nepravilnosti i povlačenja zdravstveno neispravne hrane s hrvatskog tržišta, odjeka u javnosti te zabrinutosti hrvatskih građana Odbor za poljoprivredu i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku organizirali su tematsku sjednicu.

Odbor za poljoprivredu i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku su u cilju objedinjavanja svih relevantnih institucija vezanih uz navedenu tematiku, prezentiranja trenutnog stanja, ograničenja i mogućnosti, kao i uključivanja znanstvene i stručne javnosti u Republici Hrvatskoj za potrebe ove sjednice okupili predstavnike Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog veterinarskog instituta, Carinske uprave, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske poljoprivredne komore i Hrvatske veterinarske komore.

Uvodno je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu detaljno analizirala postojeće  zakonodavstvo koje se u Republici Hrvatskoj odnosi na kontrolu sigurnosti hrane.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prezentirao je trendove epidemija u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji istaknuvši kako je broj epidemija svih uzročnika stalan, dok broj epidemija uzrokovanih salmonelom značajno pada.

Temeljem provedene rasprave u kojoj su sudjelovali: Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva, Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, članovi Odbora za poljoprivredu i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku, zastupnici u Hrvatskom saboru, Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, Andrea Gross Bošković, ravnateljica  Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, doc.dr.sc. Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,  Božica Marković, direktorica  Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK,  Goran Pajnić, direktor Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede HUP, Ivan Forgač, predsjednik Hrvatske veterinarske komore i Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočar, Odbor za poljoprivredu i Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku predlažu usvajanje sljedećih

ZAKLJUČAKA  I PREPORUKA

Uzimajući u obzir utvrđene nepravilnosti u sustavu kontrole hrane u Republici Hrvatskoj preporuča se Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravstva daljnji rad na unapređenju mehanizama samokontrole i kontrole, povezivanja informatičkih sustava i unapređivanja rada laboratorija za kontrolu hrane.

Odbori u cilju unapređivanja sustava kontrole hrane u Republici Hrvatskoj pozivaju na suradnju, veći stupanj komunikacije i usmjeravanje kontrole hrane sukladno procjeni rizika između Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva.

Temeljem utvrđenih nepravilnosti u funkcioniranju sustava kontrole hrane predlaže  se Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo zdravstva pristupanje prilagodbi zakonskog okvira kontrole hrane, na način  kojim bi se jasno odredile nadležnosti u sustavu kontrole hrane.

Odbori podupiru izvještavanje javnosti o pojavi zdravstveno neispravne hrane na tržištu Republike Hrvatske, a u cilju izbjegavanja pogrešnih tumačenja rezultata kontrole preporučuju stavljanje naglaska u tumačenju rezultata provedenih kontrola educiranim osobama u određenom području. Uz navedeno podupiru stav Ministarstva poljoprivrede kojim će u budućnosti javnost o provedenim kontrolama biti obaviještena putem web portala Hrvatske agencije za hranu.

Uzimajući u obzir mjesto najčešće pojavnosti  epidemija (kućanstvo), kao i po kontributivnom čimbeniku visok udio kliconoše kao čimbenika epidemije preporuča se Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu zdravstva dodatno usmjeravanje mjera edukacije i preventivnih javno-zdravstvenih mjera  na kompletno pučanstvo.

Odbori pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da razmotri mogućnost ugradnje obveze osiguranja od odgovornosti prema trećim osobama u zakonskom okviru kontrole hrane, a po uzoru na Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim je  određeno da svaki zdravstveni radnik u Republici Hrvatskoj mora biti reosiguran od odgovornosti prema trećim osobama. Isto se predlaže kako bi se rizik djelomično ili kompletno prenio na proizvođače i uvoznike hrane.

U cilju osiguranja ravnopravno položaja hrvatskih poljoprivrednih proizvođača na  tržištu i povećanja stupnja sigurnosti i kvalitete hrane Odbori predlažu Ministarstvu poljoprivrede razmatranje mogućnosti uvođenja nadstandarda u sustavu kontrole hrane, kao i prilagodbu zakonskog i podzakonskog okvira vezanog uz sljedivost hrane na način kojim bi se osigurala potpuna transparentnost sljedivosti hrane u lancu opskrbe.

Uzimajući u obzir  prehrambene navike u Republici Hrvatskoj,  obroke koji se poslužuju u javnim ustanovama (škole, vrtići, bolnice) i povećanu stopu pojavnosti kancerogenih bolesti, dijabetesa i pretilosti, osobito kod mlađih dobnih skupina Odbori predlažu Ministarstvu zdravlja  pokretanje aktivnosti kojima bi se u suradnji s drugim tijelima državne uprave pristupilo izradi strategije kojom bi se odredile i promovirale pravilne prehrambene navike i strategije za borbu protiv kancerogenih bolesti u Republici Hrvatskoj.

Odbori podržavaju najavljeni sustav bodovanja u javnoj nabavi vezan uz kratke lance opskrbe hranom  kojim bi se osigurala prednost proizvodima veće svježine, s manjim negativnim utjecajem na okoliš, te podupiru žurno donošenje Zakona o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi

U cilju podizanja stupnja sigurnosti i kvalitete hrane i osiguranja konkurentnosti Hrvatske poljoprivredne proizvodnje Odbori upozoravaju na potrebu prilagodbe zakonskog okvira kojim bi se preciznije definirali i ograničili rokovi valjanosti zamrznutih prehrambenih proizvoda koji se mogu stavljati na tržište u Republici Hrvatskoj.

Odbori pozivaju Ministarstvo poljoprivrede da u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 EP i Vijeća o utvrđivanju općih načela i uvjeta Zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane na web stranicama Ministarstva poljoprivrede uz postojeće objave odobrenih objekata za proizvodnju hrane animalnog podrijetla i skladišta izvrše i objavu registra proizvođača i svih subjekata u lancu opskrbe hranom.

Uzimajući u obzir dobre prakse drugih država članica Europske Unije Odbori  preporučuju Ministarstvu poljoprivrede razmatranje donošenja Nacionalnog programa javne nabave u cilju osiguranja sigurnosti i kvalitete hrane i potpore konkurentnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije.

PREDSJEDNICA ODBORA ZA
ZDRAVSTVO I SOCIJALNU POLIITKU                                                                                 

dr.sc. Ines Strenja-Linić

PREDSJEDNIK ODBORA
ZA POLJOPRIVREDU

prof.dr.sc. Davor Romić

Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 2. sjednici održanoj 30. studenoga  2016. godine Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, s Konačnim prijedlogom zakona, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2016. godine. Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično  radno tijelo.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu je većinom glasova (6 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržana“) zaključio kako postoje posebno opravdani razlozi za povratno djelovanje članka 5. Prijedloga zakona kojim se zbog neispunjavanja uvjeta za obračun vodnih usluga i naplatu po osnovi zahvaćene vode produljuje rok iz članka 95. stavka 1. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, te odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika prof.dr.sc. Davora Romića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
prof.dr.sc. Davor Romić