31. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 5. prosinca 2017. godine.
Tema sjednice: “Predstavljanje Interpretativne komunikacije Komisije o stjecanju poljoprivrednog zemljišta i pravu Europske Unije”.
Na sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu sudjelovali predstavnici: Ministarstva poljoprivrede, Agencije za poljoprivredno zemljište i Hrvatske poljoprivredne komore.
Uvodno je politički analitičar DG FISMA, Thomas Wiedmann predstavio Interpretativnu komunikaciju Komisije o stjecanju poljoprivrednog zemljišta i pravu Europske Unije istaknuvši kako je ista odgovor Europske Komisije na zahtjev Europskog Parlamenta, a vezana je uz rastuću zabrinutost zbog inozemnih ulaganja - špekulativnog karaktera u poljoprivredno zemljište kao rijetko i vrijedno dobro.
Komunikacijom se nastoji pomoći državama članicama koje su u procesu prilagodbe svog zakonodavstva objavom smjernica o načinu regulacije tržišta PZ u skladu s pravom EU. Podsjetio je kako je u 2013. godini 3% registriranih farmi u EU raspolagalo sa 50% ukupnog poljoprivrednog zemljišta u EU, a što zbog monokulture na ovim zemljištima predstavlja rizik za održavanje kvalitete tla, zapošljavanje i razvoj ruralnih područja. Uz navedeno dio poljoprivrednog zemljišta gubi se zbog širenja gradova i prometne infrastrukture. Od 2013. godine zamjetan je novi val pravila za trženje poljoprivrednim zemljištem, osobito u Srednjoj i Istočnoj Europi, a što se poklapa sa istekom tranzicijskog perioda u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem mlađih država članica Europske Unije.
Dio novih nacionalnih zakonskih okvira diskriminatoran je prema strancima, pa je Europska Komisija pokrenula restriktivne mjera prema nekim državama članicama. Objavom Interpretativne komunikacija Komisija je u skladu s pravom EU i ciljem olakšavanja pristupa poljoprivrednom zemljištu poljoprivrednim proizvođačima dala jasne smjernice za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Poljoprivredno zemljište smatra se kapitalom, pa ga je potrebno promatrati i s pozicije slobodnog kretanja kapitala, koje se ne bi smjelo ograničavati.
Javni interes opravdani je razlog ograničavanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i sprečavanja zemljišnih špekulacija. Očuvanje tradicionalnih oblika poljoprivredne proizvodnje, poticanje razumnog korištenja poljoprivrednog zemljišta, pravo prvokupa za poljoprivrednike određeno ciljevima poljoprivredne politike i povlastice za lokalne stjecatelje ukoliko su iste vezane uz održavanje socioekonomskih aspekata ciljeva države članice opravdani su razlozi ograničavanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem.
U raspravi je državi tajnik Ministarstva poljoprivrede istaknuo kako predstavnici Ministarstva poljoprivrede sudjeluju na radionicama vezanim uz zemljišnu politiku koje organiziraju europske institucije, a Ministarstvo poljoprivrede prati kretanja na tržištu poljoprivrednog zemljišta. Važeći Zakon o poljoprivrednom zemljištu nije u potpunosti odgovorio na zahtjeve vezane uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj, pa se pristupilo izradi novog zakonskog okvira koji je trenutno u proceduri donošenja. Istim se planiraju prioriteti u raspolaganju za mlade poljoprivrednike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i stočare.
U raspravi je istaknuto kako nije dobro izjednačavanje i jedinstveno promatranje trženja poljoprivrednim zemljištem u Europskoj Uniji, prvenstveno zbog nejednakog položaja poljoprivrednika u Uniji. Poljoprivrednici starijih država članica dugi niz godina koriste raspoloživa sredstava iz fondova EU, a što ih čini konkurentnijima. Upozoreno je na rascjepkanost, usitnjenost i nedostatne količine poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, izraženo je i mišljenje kako bi raspolaganje poljoprivrednim zemljištem trebalo vezati uz domicilnost i razmišljati o načinima zadržavanja stanovništva na ruralnim područjima. Postavljen je i upit o davanju na korištenje poljoprivrednog zemljišta mladim poljoprivrednicima kako bi se osigurao njihov ostanak u ruralnim područjima, kao opravdanom razlogu pozitivne diskriminacije u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Postavljen je i upit o odgovoru Europske Komisije na referendum o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem proveden u Republici Mađarskoj.
Odgovarajući na pitanja Thomas Wiemann je istaknuo kako se države članice moraju pridržavati obaveza koje su preuzele Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji. Strah od koncentracije poljoprivrednog zemljišta i špekulacija poljoprivrednim zemljištem prisutan je u novijim državama članicama Europske Unije. Europska Komisija ne teži trenutnom otvaranju tržišta poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj i promiče kontrolu cijena.
Podsjetio je kako je RH Ugovorom o pristupanju ugovorila moratorij raspolaganja poljoprivrednim zemljištem strancima do 2020. godine, te kako se ovo razdoblje može produžiti za još 3 godine, a isto se ne odnosi na samozaposlene poljoprivrednike, koji su državljani druge države članice i koji se žele poslovno nastaniti i boraviti u Hrvatskoj. Naglasio je kako država članica može odrediti prioritete u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem, no kako za ograničenja u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem moraju postojati opravdani razlozi koji nisu u suprotnosti sa pravom Europske Unije, a koji se temelje na opravdanim javnim interesima i utvrđenim, jasno definiranim ciljevima poljoprivredne politike pojedine države članice.
Zaključno je Tomislav Panenić istaknuo kako RH usmjeravanjem politika do 2023. godine može spriječiti mogućnost špekulativnih aktivnosti vezanih uz raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić