66. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 21. ožujka 2019. godine u Novskoj.
Sjednici su uz članove Odbora nazočili predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog operatora tržišta energije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatske udruge proizvođača bioplina, Hrvatskih šuma, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u RH, Grada Novske, Udruge općina u RH, CROBIOM-a, SIMORA-e, Euroinspekt Croatiakontrola, Đuro Đaković Strojoobrada d.d. i predstavnici poljoprivrednih proizvođača.
Na sjednici je provedena rasprava o potencijalima biomase iz poljoprivrede i šumarstva u Republici Hrvatskoj.
Biogospodarstvo je prilika za razvoj ruralnih područja, pa je korištenje biomase iz poljoprivrede i šumarstva potrebno strateški planirati i kreirati poticajan zakonodavni okvir zbog aktiviranja energije iz biomase istaknuto je u raspravi. Bioekonomiju treba promatrati kao generatora kreiranja novih radnih mjesta, a što je za ruralna, pretežno poljoprivredna područja značajno zbog zaustavljanja depopulacije istih.
Dekarbonizacija društva i kružno gospodarstvo nisu vezani samo uz energetsku politiku, već ih treba promatrati i kroz prizmu socio-ekonomskog utjecaja na ruralni razvoj istaknula je predstavnica EI Hrvoje Požar podsjetivši kako je tijeku izrada Strategije za biogospodarstvo koja bi trebala olakšati korištenje biomase iz poljoprivrede. Do 2030. godine Hrvatska treba izgraditi četiri biorafinerije, kako bi proizvela 1,2 milijuna tona „zelene energije“, a nova energo-klimatska strategija oslanja se na biorafinerije.
Predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore je predstavljajući uP_running projekt kao glavnu značajku projekta navela pokretanje promjena u raspolaganju rezidbenim i žetvenim ostatcima u poljoprivredi i njihovo korištenje u skladu s odgovornim ponašanjem prema prirodi i okolišu uz stvaranje dodane vrijednosti poljoprivredne proizvodnje i porasta ekonomske održivosti gospodarstava.
Količina biomase dobivene iz rezidbenih ostataka i uklonjenih nasada procjenjuje se na više od 20Mt suhe tvari godišnje u Europi, a potencijal koji proizlazi iz domaće poljoprivredne proizvodnje, samo u slami koja bi se mogla prerađivati u agropelete je cca milijardu kuna godišnje, a istim bi RH smanjila emisiju CO2 za 693 milijuna kg.
U raspravi je ukazano na problem certificiranja agropeleta i nepostojanja tržišta agropeleta u RH kao i ograničenja na koja nailaze javne ustanove (škole, vrtići i sl.) pri donošenju odluke o korištenju istih, a što ukazuje na nepostojanje međuresorne suradnje nadležnih institucija. Poljoprivrednicima je potrebno olakšati financiranje izgradnje postrojenja i osigurati dostupnost tržišta, potrebno je kreirati poticajne mjere kojima bi se osnažilo korištenje energije iz biomase u javnim ustanovama a dodatni potencijal je i u proizvodnji postrojenja za proizvodnju agropeleta, a za koja u Republici Hrvatskoj postoje svi potrebni preduvjeti.
U tijeku je izrada strateških i provedbenih dokumenata kojima će se regulirati smjer energetskog razvitka Republike Hrvatske istaknuo je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede je izvijestio o aktivnostima i intenzitetu potpora za obnovljive izvore energije unutar Mjere 4. (4.1.3. – građenje i opremanje objekata za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora energije koja nije predviđena za prodaju energije, već se radi o instaliranoj snazi koja se koristi za potrebe poljoprivrednog gospodarstva, a za koju procjenu se uzima potrošnja energije u posljednjih tri/pet godina ili planirana investicija – a za koje se potpora kreće od 50 000 eura do 1 milijun eura i čiji početni intenzitet potpore je 50%, a isti uz uvećanja ne smije premašiti 90% vrijednosti investicije; unutar podmjere 4.2. – kod prerade poljoprivrednih proizvoda, radi se o izgradnji i opremanju objekata za proizvodnju energije iz OEI koja se koristi za vlastite potrebe, nije moguće prijaviti veću registriranu snagu, a kojima je fiksni iznos potpore ograničen na 50% kumulativnih troškova) i Mjere 6. Programa ruralnog razvoja RH 2014 – 2020 (usmjerene prema manjim poljoprivrednim proizvođačima s iznosima od 15. 0000 – 50.000 eura, odnosno 6.4 do 200.000 eura potpore).
Na obveze koja RH kao država članica Europske unije mora ispoštivati i potrebu ostvarenja udjela potrošnje iz obnovljivih izvora energije podsjetila je predstavnica Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, najavivši raspisivanje novih natječaja za energetsku učinkovitost početkom drugog polugodišta ove godine.
S ciljem izbjegavanja pogrešnih tumačenja i primjene u praksi predstavnik HROTE je upozorio na potrebu jasnijeg definiranja pojma „biomase“.
Hrvatske šume rade na mobilizaciji ovog potencijala u energetske svrhe, definirani su strateški projekti i izgradnja 16 sabirno logističkih centara za šumsku i poljoprivrednu biomasu u RH istaknuli su predstavnici Hrvatskih šuma. Realizacija ovih projekata i koordinacija aktivnosti u ovisnosti je o suradnji s lokalnim zajednicama i Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, a krajnji cilj izgradnja komunalnih toplana za potrebe lokalne zajednice, škola, vrtića i sl.
Potencijal poljoprivredne biomase u ovisnosti je o korištenju poljoprivrednog zemljišta istaknula je predstavnica Udruge gradova upozorivši na kontinuirano smanjenje obradivog poljoprivrednog zemljišta. Zbog navedenog, lokalnoj upravi potrebno je omogućiti privođenje svrsi zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta prije raspisivanja natječaja za raspolaganje zemljištem, kako bi se ubrzali postupci raspolaganja istim, a lokalnoj upravi ostavila mogućnost korištenja ovako iskrčene biomase. Upozoreno je i na probleme vezane uz korištenje šumskog zemljišta koje je u naravi poljoprivredno zemljište.
Distributivni lanci šumske biomase dobro su riješeni, pa je potrebno pronaći rješenja za kreiranje istih za poljoprivrednu biomasu ili sinergijski koristiti opskrbni lanac za šumsku i poljoprivrednu biomasu istaknuto je u daljnjoj raspravi.
Iz RH se izvozi polusirovina u druge države članice koje iz naše sirovine proizvode energiju, pa je zbog obveza koje RH kao članicu EU obvezuju u dostizanju energetske učinkovitosti, ali i stvaranja uvjeta za ostvarivanje udjela poljoprivrednog sektora u energetskoj učinkovitosti nužna suradnja nadležnih ministarstava i institucija u uklanjanju prepreka za isto. Zbog navedenog žurno je potrebno formiranje stručnog povjerenstva za održivo korištenje biomase kako poljoprivredne tako i šumske, provođenje analize postojećeg stanja i pregled potencijala, te jasnije vrednovanje poljoprivrednih ostataka i njihovog udjela u strategiji biogospodarstva u Republici Hrvatskoj.
Ukazano je na potrebu uspostavljanja snažnije suradnje i razmjena informacija vezanih uz korištenje biomase i izrada pilot projekata kojima bi se dodatno poduprle aktivnosti vezane uz daljnje korištenje poljoprivrednih ostataka i agropeleta iz šumske i poljoprivredne biomase i upozoreno kako je u izradu strategije, uz Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, potrebno uključiti stručnu javnost i predstavnike industrije, a energetsku strategiju važno je usmjeriti na onu vrstu proizvodnje energije za koju imamo potporu u našoj industriji. Proizvođače je potrebno subvencionirati i/ili stvoriti tržišni model kojim bi se definirala stvarna vrijednost poljoprivrednog ostataka, kako bi poljoprivredni ostatci postali resurs koji će poslužiti za daljnja ulaganja, a posljedično i za poticanje zapošljavanja u ruralnim područjima.