48. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 12. srpnja 2018. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Kukuljevića. Sjednici su uz članove Odbora nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj i Udruge Prijatelji životinja.
Na sjednici je provedena rasprava o aktivnostima vezanim uz mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti zlatne žutice vinove loze.
Uvodno je predstavnica Ministarstva poljoprivrede istaknula kako su u 2017. godini nastavljena istraživanja pojave fitoplazme, a težište je usmjereno na sigurnosna područja u demarkiranim i područjima koja graniče sa demarkiranim područjima. Izrađena je nova Naredba o poduzimanju mjera za sprječavanje širenja i suzbijanje ZŽVL za 2018. godinu, a nacionalna sredstva namijenjena za sprječavanje širenja i suzbijanje svake godine su sve veća. Uz navedeno 19. lipnja o.g. objavljen je novi natječaj za podmjeru 5.2. Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima – provedba tipa operacije 5.2.1. Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala. Tijekom 2017. godine 47 korisnika koji su imali rješenja fitosanitarne inspekcije financiralo se iz navedene podmjere. Zavod je izdao tijekom 2017. godine 69 mišljenja i preporuka u skladu sa Naredbom i donijeta su rješenja o krčenju vinograda ili vađenju i uništavanju pojedinačnih trsova za 131 vinograd pod ukupnom površinom od 93,74 ha.
U raspravi je upozoreno na problem zaraslog i neodržavanog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, te je zatražen podatak o aktivnostima koje su jedinice lokalne samouprave poduzimale vezano uz evidenciju ovog zemljišta i postupanja u skladu s odredbama članaka 4. i 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Problem zahtijeva osiguranje financijskih sredstava, a ako se rješavanju istog ne pristupi tijekom jeseni još jedna godina bit će izgubljena.
Problem postoji i u koordinaciji države i jedinica lokalne samouprave, a osobito uzimajući u obzir ograničena sredstva kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave koje nisu u mogućnosti podnijeti teret sanacije zemljišta. Uz navedeno, upozoreno je i kako bi se u proračunu trebala osigurati sredstva za provođenje zaštite vinove loze, ali i pristupiti izradi obvezne mjere kojom bi se obvezali vlasnici vinograda na održavanje istih i ostvarila mogućnost sankcioniranja neodgovornih vlasnika.
Zbog navedenog je potrebno pojačati svijest i odgovornost posjednika vinograda, a ključno pitanje je kako neodgovorne vlasnike prisiliti na provođenje mjera zaštite.
U raspravi je upozoreno i na problem „hobističkih vinograda“ koji su većim dijelom u vlasništvu staračkih domaćinstava, nisu upisani u ARKOD, neodržavani su, mogući su izvor zaraze, a za koje nisu predviđena sredstva za sanaciju.
Predstavnica Ministarstva poljoprivrede je odgovarajući na pitanje istaknula je kako je procjena štete koja proizlazi iz obveze krčenja zaraženih vinograda cca 30.000,00 kn, te kako su održani sastanci s predstavnicima Istarske županije vezano uz model upravljanja zapuštenim zemljištem.
Šteta nastala po ha vinograda u kojima je postojala obveza krčenja znatno je veća zbog izgubljene dobiti, jer gubitkom površina proizvođači ostaju bez sirovine za proizvodnju istaknuo je predstavnik Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo. Neprovođenje fitosanitarnih mjera uglavnom je vezano uz neprofesionalne proizvođače vina. Velike površine zapuštenih vinograda nalaze se u Istarskoj županiji, u tijeku je pregled terena nakon kojeg će se izraditi završno izvješće sa preporukama vezanim uz krčenje vinograda, ali i program za ponovno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Kao primjer naveo je područje Motovuna za koje postoji procjena o 47 posto površina koje bi zbog zaraze trebalo iskrčiti.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić