Odbor za poljoprivredu

Izvješće Odbora za poljoprivredu s 52. sjednice o Izvješću Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom 15. listopada 2018.

52. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 29. listopada 2018. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredi nazočili: predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, ministar poljoprivrede Republike Hrvatske, ekonomska savjetnica Europske komisije u Republici Hrvatskoj, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca.

Na sjednici je provedena rasprava o Izvješću Ministarstva poljoprivrede o sastanku Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo održanom 15. listopada 2018.

Uvodno je Tomislav Panenić izvijestio o održanoj tiskovnoj konferenciji  na kojoj je najavljeno održavanje Konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“, koja će 22. i 23. studenoga održati u Hrvatskom saboru, i na kojoj će prisustvovati povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phil Hogan, predsjednik Odora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, Czeslaw Siekierski, predstavnici matičnih radnih tijela nacionalnih parlamenata država članica Europske unije i strukovnih udruženja.

Tomislav Tolušić je predstavljajući Stajalište RH za AGRIFISH Vijeće, održano 15. listopada 2018. istaknuo kako se na istom, uz teme vezane uz područje ribarstva, ribolovne mogućnosti u Baltičkom moru, godišnje konzultacije između EU i Norveške i pripreme za održavanje godišnjeg sastanka ICCAT, koji će se održati u Dubrovniku, raspravljalo i o Prijedlogu uredbe o strateškim planovima i izvješću o sastanku skupine G20. Dane su informacije o poteškoćama na tržištu šećera, afričkoj svinjskoj kugi, te se govorilo o izboru generalnog direktora FAO i generalnog direktora međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo. Vezano uz  Uredbu vijeća o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti u Baltičkom moru za 2019. Hrvatska se nije uključivala u raspravu jer nemamo izravnog interesa o ovoj temi. 

Uz Uredbu o utvrđivanju pravila o potpori za strateške planove koje izrađuju države članice u okviru zajedničke poljoprivredne politike (strateški planovi u okviru ZPP-a) i koji se financiraju iz EFJP i EPFRR, te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe (EU) br. 1307/2013 provedene su stručne rasprave na sastancima radnih skupina Vijeća i posebnog Odbora za poljoprivredu od sredine lipnja do kraja rujna. Za održani sastanak Vijeća austrijsko predsjedništvo je pripremilo izvješće o napretku u raspravama. Provedene su rasprave o pitanjima vezanim uz fleksibilnost za države članice i proporcionalnosti ekološke ambicije vezane uz predložene instrumente.
Stav Republike Hrvatske je bio da će povećana fleksibilnost za države članice rezultirati uspješnijim ostvarenjem ciljeva ZPP-a, no upozoreno  je na potrebu veće fleksibilnosti primjerice kod odredbe o ograničenju potpore za sektorske mjere, kod potpore za mlade poljoprivrednike, diferenciranih iznosa potpore za pašnjake i druge poljoprivredne površine. Ukazano je na nejasnoće, ali i prostor za pojednostavljenje, kao što je to primjena intervencijske logike na sve mjere iz ZPP strateških planova korištenjem zajedničkih ciljeva i pokazatelja, a zatim i praćenje uspješnosti prema predloženom modelu što će biti velik izazov posebno za mjere prvog stupa. Izražena je skepsa prema ideji postavljanja godišnjih ciljeva, rezultata i sustava izvješćivanja jer će isti dovesti do administrativnog opterećenja. Praktični problem predstavljat će pravovremena uspostava zahtijevanih informacijskih sustava i osiguranje potrebnih izvora informacija za praćenje i izvješćivanje. Gotovo sve države članice imaju glavni prigovor na kompleksnost sustava i kompleksnost procedura. Državama članicama treba osigurati veću fleksibilnost u odabiru prioritetnih ciljeva i sukladno njima odgovarajućih intervencija, a isto ne bi smjelo biti ograničeno ekološkom i klimatskom ambicijom. Uvjetovanost predstavlja dodatan teret poljoprivrednicima i administraciji, ista bi trebala biti dobrovoljna, a zbog pojednostavljenja potrebno je predvidjeti izuzeće za male poljoprivrednike. Stav Hrvatske je da poljoprivrednici trebaju biti nagrađeni za povećani doprinos zaštiti okoliša putem dodatnih potpora za odgovarajuće mjere prvenstveno iz II stupa, a dodatna potpora iz I. stupa trebala bi biti dobrovoljna opcija. Upozoreno je i na moguća preklapanja mjera. 
Tolušić je izvijestio kako se u raspravu o konzultacijama između EU i Norveške nije uključivao  jer RH nemamo o ovoj temi iznimnog interesa. Provedena je i rasprava o godišnjem sastanku  ICCAT-a - Međunarodne komisije za očuvanje atlantskih tuna koje će se održati u Dubrovniku od 12.-19. studenoga ove godine. Istaknuli smo  specifičnosti ulovne i uzgojne prakse plavoperajne tune u Jadranu i naglasili  kako se samo kroz uvažavanje regionalnih specifičnosti može unaprijediti ovaj segment ribolova. Istaknuto je kako pri formuliranju konačnih odredbi trebalo voditi računa o neograničavanju razvoja ribolova, ali ni uzgojnih mogućnosti.
Na traženje talijanske delegacije, a vezano uz poteškoće na tržištu šećera uvrštena je točka o stanju na tržištu šećera, čija cijena je unazad godinu dana pala za više od 30%, a što ima negativan učinak na proizvođače i industriju. Zbog navedenog su pozvali Komisiju da prepozna krizu na tržištu šećera i poduzme potrebne mjere kako bi se uravnotežilo tržište – potporom za privatno skladištenje i mogućnošću uvođenja izvanrednih mjera predviđenih Uredbom o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Hrvatska dijeli zabrinutost jer je  sektor šećera u RH godinama najuspješniji izvozni sektor. Ukidanje proizvodnih kvota dovelo je do izrazitog pada cijene na tržištu, pa je Hrvatska bila protiv liberalizacije tržišta šećera u okviru trgovinskih sporazuma, situacija se neprestano pogoršava te smatramo da su ispunjeni preduvjeti za pokretanje potpore za privatno skladištenje u sektoru šećera. RH je prije više od pola godine pokrenula posebnu mjeru u programu ruralnog razvoja za proizvođače šećerne repe što je izravno vezano uz podizanje konkurentnosti i pokušaj premošćivanja ovih problema istaknuo je Tolušić.

Razgovaralo se o izboru glavnog tajnika FAO-a i generalnog direktora Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo i o afričkoj svinjskog kugi. Europska komisija je izvijestila o situaciji vezano uz afričku svinjsku kugu koja je sada prisutna u 10 država članica EU-a (Češka, Estonija, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Rumunjska, Bugarska, Belgija i Italija). Potrebna je dugoročna kontrola populacije divljih svinja i učinkovita koordinacija između veterinarske službe i poljoprivrednika, tijela za upravljanje šumama i lovaca. Istovremeno Komisija upozorava države članice da ne poduzimaju jednostrane mjere jer bi one mogle bile protivne europskom zakonodavstvu u ovom području, te bi predstavljale neopravdano ograničenje trgovine unutar EU-a. RH prati situaciju po pitanju afričke svinjske kuge iako kod nas još nije zabilježena i stava je da su potrebne izmjene u proračunskoj politici EU-a u svrhu lakšeg financiranja mjera vezanih za zdravlje životinja. Tu treba uključiti mjere zaštite svinja od mogućih unosa virusa afričke svinjske kuge primjenom visokih mjera bio sigurnosti. Hrvatska podržava nastojanje da se mjere protiv afričke svinjske kuge provode na cijelom području EU-a u smislu mjera u populaciji divljih svinja te mjera za podizanje svijesti i informiranje o ovoj bolesti. Osnovali smo Nacionalno stručno tijelo za afričku svinjsku kugu koje je provelo inicijalnu procjenu rizika i utvrdilo da je visok. U okviru istog tijela pripremljene su edukacije za posjednike svinja i  lovce, te je preporučen cijeli niz mjera usmjeren ka upravljanju populacijom divljih svinja i podizanjem bio sigurnosti na farmama svinja. Preporučene mjere bit će propisane od strane nadležnog tijela kako bi se što učinkovitije pripremili za moguću pojavu ove bolesti i na našem područje.

U raspravi je uz krizu u sektoru šećera izražen stav kako je stalnost proizvodnje i sigurnost cijena potrebno poticati, no pažnju treba usmjeriti i prema špekulativnim zalihama koje utječu na tržište šećera. Uz prijedlog novog zakonskog okvira ZPP i VFO istaknuta je zabrinutost najavljenim smanjenjem sredstava za ZPP, a osobito uzimajući u obzir razlike između država članica vezane uz udio izravnih plaćanja u ukupnom prihodu proizvođača. Uz predložene mehanizme za zaštitu okoliša istaknuo je kako bi uvjetovanosti mogle predstavljati dodatno opterećenje, ali i administrativne i financijske poteškoće,  te bi bilo dobro da budu na dobrovoljnoj osnovi. Kod definicije pravog poljoprivrednika velika je odgovornost dana državama članicama u određivanju ograničenja, pa je potrebno izbjeći moguć utjecaj ove definicije na daljnju depopulaciju ruralnih područja. Potrebno je očuvati seoski život, ne uzimajući pri tome u obzir ekonomsku logiku koja bi se mogla vezati uz određivanje ove definicije. Slično je i sa definicijom mladog poljoprivrednika kojom  bi se, uzimajući u obzir nedostatak radne snage u poljoprivredi trebala propisati i potpora za privlačenje mladih poljoprivrednika koji nisu nositelji poljoprivrednog gospodarstva. Vezano uz ciljeve i pokazatelje (Glava II i PRILOG I) – članak 6. istima je potrebno obuhvatiti i ciljeve vezane uz preradu poljoprivredno prehrambenih proizvoda i jasnije propisati ciljeve vezane uz šumarstvo. Pokazatelje propisane člankom 7. potrebno je pojednostaviti jer bi isti mogli predstavljati i dodatno opterećenje za stvarnu poljoprivrednu proizvodnju. Uz prijedlogom novog zakonskog okvira predloženo dostavljanje Strateškog plana upozoreno je na moguće probleme vezane uz kratke rokove. Prve strateške planove države članice bi trebale dostaviti do 1. siječnja 2020. godine, što nije realan rok pa bi bilo dobro razmisliti o prijelaznim razdobljima. 
U raspravi je upozoreno i na probleme u sektoru stočarstva i važnost prepoznavanja specifičnosti ove proizvodnje, ali i na činjenicu kako je  RH kao najmlađa članica EU  tek ove godine počela intenzivnije koristiti sredstava EU. Uz navedeno Republika Hrvatska je  od '91., '92. izgubila 110 tisuća krava. Uz ovaj problem upozoreno je i na prijedlogom novog zakonskog okvira ZPP predloženo ograničenje iznosa izravnih plaćanja koje će, uzimajući u obzir strukturu hrvatskih proizvođača prouzročiti dodatne probleme ovom sektoru. Potrebno je osigurati dodatnu potporu osjetljivim sektorima u stočarstvu. Vezano uz članak 90. Uredbe o strateškim planovima upozoreno je kako istim nisu obuhvaćeni prerađeni proizvodi od voća i povrća, duhan, etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla i drugi proizvodi.  Ti drugi proizvodi su živa goveda, žive svinje, konji i magarci i njih je potrebno zadržati u odredbama Uredbe. U daljnjoj raspravi upozoreno je i na problem afričke svinjske kuge i činjenicu da se između Češke i Poljske podižu čvrste ograde kako bi se spriječio prijenos bolesti, pa je dobra izmjena Zakona o lovstvu kojom su omogućene intervencije čelnika regionalne uprave vezana uz pojačani odstrjel, u slučaju potrebe. Istaknuta je i važnost provedbe odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu i pravilne raspodjele zemljišta, posebice u odnosu na korisnike stočare. Kao argument prema Europskoj uniji za priznavanje naših specifičnosti, Hrvatska bi trebala koristiti nemogućnost dostizanja samodostatnosti i to osobito u osjetljivim sektorima istaknuto je u raspravi.
U raspravi je pozitivnom ocijenjena inicijativa vezana uz fleksibilniji pristup država članica, osobito vezano uz male i mlade poljoprivrednike. Postavljen  je upit o projiciranju novog ZPP na hrvatski zakonski okvir, te su zatražena pojašnjenja vezana uz Zakon o nepoštenim trgovačkim praksama. Poznati su nam problemi voćara koji svoje proizvode ne mogu plasirati na tržište, problem je i sa krumpirom, a moguć je i problem sa tovljenicima u Slavoniji. Uz navedeno mogućnost svinjske kuge mogla bi dodatno utjecati na konkurentnost naših proizvođača

Ministar poljoprivrede je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je stav RH, vezano uz predloženo smanjenje potpore za velike proizvođače (prema prijedlogu Komisije 60.000, odnosno 100.000 eura), kako bi isto trebalo biti dobrovoljno za države članice, a država članica bi sama trebala određivati što će i s kolikim iznosom podupirati. Okosnicu naše poljoprivrede čine OPG, no ne podržavamo smanjenje potpora za srednje i velike proizvođače, pa RH nije za obvezatno rezanje na razini svih država članica. Starije države članice, zbog duljeg perioda korištenja europskih sredstava su financijski otpornije, no generalno gledajući sličan stav ima većina država članica. Istaknuo je kako je svjestan situacije u stočarstvu, a ista je rezultat nečinjena ili nebrige zadnjih 10 ili 20 godina. Rezultati aktivnosti koje provodi Ministarstvo poljoprivrede (prioritet stočarima u okviru Zakona o poljoprivrednom zemljištu, uvođenje mjere za dobrobit životinja, financijskih instrumenata - kredita, zajmova odnosno garancije preko HAMAG-a, krediti preko mikro i mali preko HAMAG-a, veliki uskoro preko HABOR-a s kamatnom stopom od 0,5-1% za sektor mljekarstva 0,1%, natječaji iz Mjere 4.) biti će vidljivi u narednim razdobljima. Zatečena situacija krajem 2016. godine u provedbi Programa ruralnog razvoja nije bila dobra, danas je  85% ukupne alokacije koja nam stoji na raspolaganju raspisano. Sad već 58% ugovoreno, 27% isplaćeno, a tijekom iduće godine očekuje se završetak raspisivanjem natječaja, jer ćemo potrošiti cijelu, odnosno raspisat cijelu alokaciju. Tempo ugovaranja odnosno trošenja novca ne ovisi isključivo o državi, ovisi i o poljoprivrednicima koji trebaju dobiti povoljne kredite za financiranje proizvodnje.  Problemi sa bolešću kvrgave kože, isplata 80 milijuna kuna odnosno 40 milijuna kuna potpore proizvođačima mlijeka, ispregovarana posebna potpora za kupovinu junica, tov i uzgoj, 195 milijuna kuna kroz tri godine iz proračuna Ministarstva poljoprivrede, natječaj za mini sirane i mini mljekare, pokazuju koliko je nacionalnih sredstava izdvojeno da bi ojačali sektor. Proizvođači moraju biti aktivniji i produktivniji. Vezano uz subvencije za rasplodne krmače i za mliječne krave ispregovarano je trogodišnje prijelazno razdoblje koje je prestalo, osiguran je de minimis koji se plaća iz nacionalnih sredstava, a u novom programskom razdoblju pregovarati će se o zadržavanju potpora za osjetljive sektore. Stočarstvo nam treba biti prioritet, a kroz  natječaje za preradu, za srednje i velike sustave osigurat će se dodatna potpora.  U poreznu reformu koja je vezana uz sektor poljoprivrede uključeno je  smanjenje stope PDV-a na repromaterijal, stočnu hranu i ostale uvozne troškove, i smanjenje troškova za žive životinje i svježe meso. Vezano uz rasplodne krmače, upozorio je kako 100 000 krmača, na godišnjoj razini znači oko 2 milijuna prasaca, a na liniji klanja imamo 700 000, pa se postavlja pitanje gdje se u lancu izgubilo milijun i 300 tisuća komada, slična situacija je i sa ovcama gdje umjesto milijun koljemo 100 000 komada. Uz upit vezan uz financijsku omotnicu za ZPP Tolušić je istaknuo kako smanjenja za Republiku Hrvatsku neće biti zbog specifičnih  situacija koje nam idu u korist. U Kohezijskoj politici pokušavaju se dogovoriti manja smanjenja financiranja. Naglasio je kako je Velika Britanija bila veća neto uplatiteljica, nego primateljica, pa se isto odražava i u novom prijedlogu VFO. Okolišne i klimatske mjere idu na ruku razvijenijim državama članicama jer njihovi poljoprivrednici duže koriste europska sredstva. Na razini Unije trebao bi se donijeti zajednički akt o nepoštenoj trgovačkoj praksi, i podsjetio kako važećim Zakonom o nepoštenoj trgovačkoj praksi RH ne može zabraniti unos i uvoz. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja, a rezultati provedbe bit će vidljivi u narednim razdobljima. Upozorio je na potrebu poticanja poljoprivrednika na udruživanje, proizvodnju proizvoda visoke kvalitete i žurnu potrebu rješavanja problema u sektoru i u lancu proizvođač – otkupljivač – trgovac. Uz sve navedeno važno je podići svijest potrošača o  potrebi kupnje hrvatskih proizvoda.
        
Zaključno je Tomislav Panenić kao ključne probleme istaknuo organizaciju tržišta i iznalaženje mehanizama za prepoznavanje nepoštenih praksi koje dolaze kroz uvoz, isto je potrebno rješavati i na razini Unije kako bi se spriječila prodaja proizvoda ispod proizvodnih troškova. Uz poreznu reformu i nižu stopu PDV-a na svježe meso bitno je podzakonskim aktima jasno odrediti što je svježe meso, kako  bi se izbjegla mogućnost primjene niže stope PDV-a na odmrznuto meso. U sustav potpora potrebno je uključiti lokalne i županijske potpore i osigurati dodatna sredstva za određene de minimis potpore, pa kroz ovu vertikalu dodatno financirati proizvođače u cilju podizanja njihove konkurentnosti.

PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić