Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 19. rujna 2017. godine, Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. kolovoza 2017. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o navedenom Prijedlogu zakona kao matično radno tijelo.
U raspravi je predsjednik Odbora upoznao članove Odbora sa mišljenjima i prijedlozima za izmjene i dopune Prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu koji su dostavljeni Odboru za poljoprivredu:
Člankom 3. Prijedloga zakona potrebno je jasnije definirati pojam „poljoprivrednog zemljišta“ i odrediti radi li se o zemljištu u naturi ili zemljištu koje je poljoprivrednim klasificirano prema katastru.
Potrebno je razmotriti mogućnost korištenja istog u poljoprivredne svrhe kao što je primjerice uzgoj životinja na otvorenom bez uklanjanja drveća ili višegodišnjeg raslinja.
Vezano uz članak 4. upozoreno je kako će se obveza jedinica lokalne samouprave u održavanju državnog poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju kada za isto nisu sklopljeni ugovori o raspolaganju, zbog opsega posla i premale kapacitiranosti nekih jedinica lokalne samouprave težiti prenijeti na županiju.
Upozoreno je na troškove koji će nastupiti provedbom članka 7. Prijedloga zakona, kojim se određuje praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu, a koje poslove bi trebali obavljati ovlašteni laboratoriji. Procjena ovih troškova je oko 500,00 kn po hektaru, pa je predloženo propisivanje analize zemljišta za cijelo gospodarstvo.
U članku 14. stavku (1) pripisano je kako stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina određuje naknadu tržišne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu. Zbog smanjenja troškova predloženo je korištenje podataka iz evidencije poljoprivrednog zemljišta koja sadrži podatke o vrijednosti zakupa katastarskih čestica ili korištenje podataka kojima raspolaže Porezna uprava Ministarstva financija. Istaknut je i prijedlog formiranja Povjerenstava koja će na razini županija procjenjivati naknadu tržišne vrijednosti. Iznesen je i prijedlog da se Pravilnikom utvrde postupci evidencije za poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Zbog pravne sigurnosti istaknut je prijedlog dodatnog razmatranja odredbi Prijedloga zakona koje se odnose na raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem.
Izražen je stav prema kojemu bi sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, propisana člankom 25. Prijedloga zakona u cijelosti trebala biti prihod jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, a ne kako je Prijedlogom zakona određeno prihod državnog proračuna 70% i 30% prihod jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
U članku 29. stavku (2) potrebno je utvrditi tko će predložiti Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem koji donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije. Izražen je stav kako bi taj prijedlog trebao predstavničkom tijelu dati općinski načelnik ili gradonačelnik.
Stavkom (4) istog članka potrebno je precizno definirati koje tijelo županije donosi Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem ukoliko ga ne donese jedinica lokalne samouprave. Uz navedeno potrebno je i odrediti rok za izradu i donošenje Programa od strane predstavničkog tijela županije. Izraženo je i mišljenje kako bi trebalo definirati i koji ured ili odjel će obavljati ove pripremne poslove radi donošenja odluke.
Uz stavak (5) istog članka upozoreno je kako zbog Prijedlogom zakona propisane nemogućnosti umanjivanja proizvodno-tehnoloških cjelina dio poljoprivrednika u nekim općinama neće moći ostvariti pravo na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Predloženim stavkom cijelu proizvodno-tehnološku cjelinu obrađivao bi samo jedan korisnik, a što bi uzimajući u obzir čestu praksu da nekoliko korisnika koristi istu proizvodno-tehnološku cjelinu dovelo u nepovoljan položaj ostale korisnike. Predloženo je omogućavanje „cijepanja“ proizvodno-tehnoloških cjelina u područjima gdje su do donošenja novog zakona stvorene pretpostavke za to, odnosno gdje je zemljište već isparcelirano. Na ovaj način pravednije bi se raspolagalo zemljištem i udovoljilo bi se potrebama većeg broja poljoprivrednih proizvođača.
Uz stavak (10) istog članka izražen je stav kako će rokovi za davanje mišljenja županije na Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, potrebna suglasnosti Agencije, prikupljanje dokumentacije, rokovi za donošenje Pravilnika za provedbu Zakona i samo sklapanje ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima rezultirati sporošću u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. U cilju skraćivanja postupka istaknuto je i mišljenje kako Program raspolaganja s popratnom dokumentacijom ne treba nužno biti dostavljen na prethodno mišljenje županiji, već se isti može dostaviti Agenciji za poljoprivredno zemljište. Isto treba promatrati i kroz lokalne razvojne strategije čiji ciljevi ne moraju uvijek biti u suglasnosti sa stavom županije.
Stavkom (12) istog članka potrebno je razjasniti daljnja postupanja (rokove i aktivnosti) u slučaju ne davanja odgovora od strane Agencije ili odbijanja davanja suglasnosti na predloženi Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Izražen je stav kako nije potrebno ograničavati maksimalnu površinu od 25% državnog poljoprivrednog zemljišta koje može biti predmetom prodaje određenu člankom 30. Prijedloga zakona. Ista odredba mogla bi dovesti do suprotnosti vezano uz koeficijent uvjetnog grla po hektaru. Uz navedeno potrebno je uvažavati specifičnosti jedinica lokalne samouprave. U cilju ubrzavanja procedura raspolaganja poljoprivrednim zemljištem iznesen je i prijedlog uvođenja kategorizacije zemljišta unutar Programa raspolaganja koje donose jedinice lokalne uprave. Prvu kategoriju obuhvaćalo bi vrijedno i okrupnjeno zemljište s parcelama do 10 ha kojim bi se raspolagalo sukladno odredbama ovog Zakona, a druga bi obuhvatila rascjepkano i usitnjeno poljoprivredno zemljište kojom bi se raspolagalo po pojednostavljenim procedurama.
Zbog mogućih zlouporaba predloženo je brisanje stavka (3) članka 30. kojom jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb mogu ograničiti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
Stavak (6) potrebno je nadopuniti pojmom „površinama za trajne nasade“.
Zbog potkpacitiranosti nekih jedinica lokalne samouprave potrebno je dopuniti stavak (5) članka 31. Prijedloga zakona s mogućnošću provođenja natječaja za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem od strane županije, na način kako je to regulirano kod donošenja Programa za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
U stavku (8) kojim se određuje vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se zemljište daje u zakup s obzirom na postojeće ili buduće sustave navodnjavanja i višegodišnje nasade na tome području potrebno je dodati: „ i postavljene sustave podzemne odvodnje (drenaže) na tom području”.
U stavku (13) potrebno je, zbog sprječavanja sukoba interesa propisati tko čini Povjerenstvo za zakup.
Uz članak 36, istaknuto je mišljenje kako je odredba o pravu prvenstva vrlo diskutabilna jer se postizanje cilja određenog Zakonom lako može izbjeći Programom raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Zbog specifičnosti svinjogojske proizvodnje, u kojoj vlasnik ne mora u isto vrijeme biti i posjednik životinje potrebno je razgraničiti status vlasnika i posjednika kako bi se jasno odredilo tko može konzumirati prava iz natječaja.
Zbog zaštite investicija, načela legitimnih očekivanja i sprječavanja neizravne diskriminacije prioritet na javnom natječaju za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta trebaju imati dosadašnji posjednici ukoliko ispunjavaju sve obveze iz Ugovora koji je istekao.
Upozoreno je i na potrebu vrednovanja nositelja OPG koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću i upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja.
Zbog izbjegavanja umjetnog stvaranja uvjeta upozoreno je na propisivanje vrednovanja člana OPG kao mladog poljoprivrednika u Prijedlogu zakona.
Istaknuta su suprostavljena mišljenja o propisanom uvjetu prava prvenstva vezanom uz prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt na području jedinice lokalne samouprave određenog stavkom 1a članka 36. Zbog nepostojanja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u nekim jedinicama lokalne samouprave predloženo je proširivanje područja izvan jedinica lokalne samouprave (susjedna JLS, županija, katastarska općina ili određena udaljenost od proizvodnog objekta).
Istaknuto je i mišljenje kako kriterij obrazovanja treba imati pravo prvenstva nad sektorskim prioritetima.
Zbog ubrzavanja procedura raspolaganja propisanih člankom 38. stavkom (4) isti je potrebno nadopuniti tekstom“ukoliko nadležno županijsko odvjetništvo ne izda mišljenje u roku od 30 dana, smatra se da nema primjedbi“.
Rok za plaćanje zakupa propisan člankom 43. stavkom (4a) potrebno je produžiti minimalno do kraja listopada ili 15. studenoga tekuće godine.
Zbog obveza koje su Prijedlogom zakona dane u nadležnost jedinicama regionalne uprave predloženo je povećanje iznosa propisanog člankom 49. koje županije ostvaruju iz sredstava zakupa, prodaje, privremenog korištenja i davanja izravnom pogodbom državnog poljoprivrednog zemljišta sa predviđenih 10% na 20%.
Izraženo je mišljenje kako pravo prvenstva kod davanja u zakup ribnjaka propisano člankom 53.Prijedloga zakona trebaju imati: a) dosadašnji posjednici koji su ispunjavali sve ugovorne i zakonske obveze sa stajališta korištenja ribnjaka i poslovali sukladno zakonskoj regulativi i pravilima struke; b) fizičke i pravne osobe koje se već bave akvakulturom, a koje su se dokazale dobrim gospodarima, koje su investirale i koje dalje planiraju investicije u toj djelatnosti; c) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti akvakulturom.
Predloženo je brisanje stavka (4) članka 54., a u skladu s odredbom važećeg zakona kojom su zakupci slatkovodnih ribnjaka izuzeti od obveze plaćanja naknade za korištenje voda prema odredbama propisa o vodnom gospodarstvu jer istu plaćaju kroz utvrđenu zakupninu temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Predložena je izmjena članka 56. stavka (1) kako bi se zakup zajedničkih pašnjaka s predviđenih 5 godina, zbog sigurnosti proizvođača produžio na rok od 10 godina.
U stavku (1) članka 57. potrebno je definirati tko će odlučiti o sklapanju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev i sa dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori i koji su u mirnom posjedu istog.
Zakonom je potrebno definirati značenje pojma „mirni posjed“.
U članku 58. je zbog poticanja okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta potrebno, uz Prijedlogom zakona propisanu zamjenu privatnog i državnog poljoprivrednog zemljišta omogućiti i zamjenu privatnog i privatnog zemljišta. Alternativa za rješavanje ovog pitanja kroz druge zakone je da se ova zemljišta oslobode plaćanja poreza na promet nekretnina. Uz navedeno predložena je i dopuna stavka (1) kojom bi se zamjena omogućila i u drugim opravdanim razlozima koji su isključivo vezani uz poljoprivrednu proizvodnju.
Predloženo je jasno određivanje površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se može prodati na temelju javnog natječaja propisanog odredbama članka 59. Prijedloga zakona.
Stavkom (2) članka 60. potrebno je preciznije definirati koliko se parcela može kupiti, te je predloženo jasnije definiranje površina koje mogu biti predmetom prodaje, a osobito kod posebno vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivog (P2) poljoprivrednog zemljišta koje bi moglo biti predmetom prodaje (manje od 3ha).
Pozvano je na potrebu osiguravanja prava prvenstva za stočare kod provođenja javnog natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države propisanog člankom 64. Prijedloga zakona.
U članku 68. potrebno je jasnije definirati procedure, sadržaj ugovora i razloge za raskid ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Potrebno je razmotriti mogućnost obročne otplate kod prodaje poljoprivrednog zemljišta propisane odredbom članka 70. Prijedloga zakona.
Upozoreno je na potrebu žurnog donošenja Uredbe o načinima i uvjetima osnivanja prava građenja i prava služnosti koju donosi Vlada Republike Hrvatske, propisane odredbom članka 81. Prijedloga zakona.
Članak 84. potrebno je dopuniti na način da se jedinicama lokalne samouprave omogući pristup Informacijskom sustavu o poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj.
Upozoreno je i kako su propisane novčane kazne nerazmjerne počinjenim prekršajima, te kako će iste predstavljati izravan udar na egzistenciju poljoprivrednika.
U raspravi je, zbog uočenih problema u praksi ukazano i na potrebu dopune članka 48. stavka (12) određivanjem roka za preuzimanje drvne mase, koja ostaje nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta i kojom raspolažu Hrvatske šume d.o.o.
Predložena je i dopuna članka 83. stavka (3) uvođenjem obveze podnošenja godišnjeg Izvješća o radu Agencije za poljoprivredno zemljište matičnom radnom tijelu Hrvatskoga sabora, do 31. ožujka za prethodnu godinu.
Istaknuto je mišljenje kako se odredbom članka 91. stavka (4) koja propisuje da protiv rješenja poljoprivrednog inspektora nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor ograničava pravo donošenja odluke u razumnom roku, te bi ista mogla utjecati na brzinu i učinkovitost inspekcije i rezultirati pravnom nesigurnošću.
Pozvano je na jasnije definiranje vremenske obveze provođenja analize tla propisane člankom 7. stavkom (6) Prijedloga zakona.
Uzimajući u obzir brzinu rješavanja zemljišno knjižnih predmeta upozoreno je kako bi obveza usklađivanja zemljišno knjižnog stanja propisana člankom 48. stavkom (6), koju korisnik poljoprivrednog zemljišta mora izvršiti u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed mogla rezultirati raskidanjem ugovora o raspolaganju. Slijedom navedenog zakonskim prijedlogom potrebno je predvidjeti opravdane slučajeve za neizvršavanje iste.
Potrebno je i jasnije definiranje odredbe članka 59. stavka 1. koji se odnosi na prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta jer se iz predloženog teksta može zaključiti kako se ribnjaci, zajednički pašnjaci, poljoprivredno zemljište koje graniči s građevinskim zemljištem, te osobito vrijedno obradivo i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište može prodavati po cijeni koja je različita od tržišne cijene bez provođenja javnog natječaja
Potrebno je razmotriti odredbe članka 4. stavka 3. kojima je propisana obveza za vlasnike i posjednike poljoprivrednog zemljišta vezana uz održavanje postojeće funkcionalnosti podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ista izgrađena. Navedena odredba dijelom zadire u odredbe Zakona o vodama i obveze koje iz Zakona proizlaze za jedinice lokalne samouprave, pa je o istu potrebno dodatno usuglasiti.
Vezano uz stavke (2) i (3) članka 2. Prijedloga zakona upozoreno je kako bi provedba zakona mogla koincidirati sa istekom prijelaznog razdoblja od sedam godina tijekom kojeg je zabranjena prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima i upozoreno kako bi Republika Hrvatska, po uzoru na druge države članice trebala zaštititi svoje poljoprivredno zemljište, a što je moguće učiniti i kroz odredbe ovoga Prijedloga zakona propisivanjem uvjeta rezidentnosti i bavljenja poljoprivrednom proizvodnjom na području Republike Hrvatske u određenom vremenski propisanom razdoblju ili određivanjem površina poljoprivrednog zemljišta koje može biti predmet ove prodaje.
Dobra je namjera propisivanja obveze vođenja evidencije o primjeni gnojiva, poboljšivača tla i pesticida, kao i odredbe o ispitivanju plodnosti tla propisane člankom 7., no ona neće imati smisla ukoliko se ne osiguraju efikasni mehanizmi kontrole provođenja iste.
Uzimajući u obzir Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-763/2009 iz ožujka 2011. vezanu uz raspolaganje privatnim poljoprivrednim zemljištem, kao i odredbe članka 15. stavka 3. Prijedloga zakona predloženo je dodatno razmatranje pitanja raspolaganja privatnim poljoprivrednim zemljištem.
Kod raspolaganja neizgrađenim građevinskim zemljištem koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište, koje postupanje je propisano odredbom članka 17. Prijedloga zakona potrebno je predvidjeti isključivu nadležnost Ministarstva poljoprivrede.
Upozoreno je kako bi promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u skladu s dokumentima prostornog uređenja, propisana člankom 18. Prijedloga zakona mogla izazvati probleme u primjeni, a osobito u odnosu na odredbe članka 22. Prijedloga zakona.
Odredbe članka 31. stavka (2) potrebno je dopuniti odredbom vremenskog roka na koji se može produžiti zakup zemljišta koje je u Programu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem predviđeno za povrat i ostale namjene.
Člankom 36. stavkom 1b potrebno je jasnije definirati pravo prioriteta za osobe koje raspolažu zemljištem temeljem ugovora o privremenom korištenju i mirnom posjedu, uzimajući u obzir kako za navedeno zemljište nisu provedeni javni natječaji.
Upozoreno je i na upitnu kapacitiranost i ovlast Hrvatskih šuma d.o.o. za procjenu troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje propisane člancima 15. i 48. Prijedloga zakona.
Potrebno je dodatno razmotriti mogućnost davanja poljoprivrednog zemljišta na korištenje izravnom pogodbom propisano člankom 72. Prijedloga zakona, koja kao korisnika predviđa i trgovačka društva koja u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač je Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
Postavljen je i upit vezan uz pravnu osnovanost revalorizacije kupoprodajne cijene iz ugovora o obročnoj prodaji, zakupnina, naknada iz ugovora koji su sklopljeni temeljem prijašnjih Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Zbog poticanja na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom istaknuto je i mišljenje o potrebi prilagodbe roka iz članka 36. stavka 1a na najmanje dvije godine od objave javnog natječaja, a što bi bilo u skladu s uvjetima prihvatljivosti iz natječaja Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.
Istaknuto je i mišljenje kako je u Prijedlogu zakona bilo potrebno predvidjeti i druge oblike raspolaganja (darovanje/služnost) kojima bi se, uz određene uvjete i kontrolu korištenja omogućila dodjela poljoprivrednog zemljišta na rok od 10 godina mladim obiteljima za pokretanje poljoprivredne proizvodnje, uz mogućost stjecanja vlasništva nakon isteka roka i utvrđenog poštivanja preuzetih obveza.
Istaknuto je i mišljenje kako je Prijedlogom zakona trebalo jasno propisati obvezu održavanja poljoprivrednog zemljišta i predvidjeti načine sankcioniranja za posjednike koji istu ne ispunjavaju.
Postavljen je i upit vezan uz odredbe članka 29. stavka (4) čijom primjenom bi predstavničko tijelo županije donosilo Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za jedinice lokalne samouprave koje ga ne donesu, te bi nakon toga predstavničko tijelo županije davalo mišljenje na Program koji je samo donijelo.
Upozoreno je i na potrebu žurnosti u donošenju provedbenih akata kako bi se poljoprivredno zemljište što prije stavilo u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
Zbog regionalnih specifičnosti Republike Hrvatske zakonom je trebalo predvidjeti i moguća odstupanja ili izuzeća od odredbi Zakona u cilju pravednije raspodjele državnog poljoprivrednog zemljišta i jačanja poljoprivredne proizvodnje.
Predstavnik predlagatelja je odgovarajući na postavljena pitanja istaknuo kako je pregovorima o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji dogovoreno razdoblje od 7 godina od pristupanja EU tijekom kojeg stranci ne mogu raspolagati državnim poljoprivrednim zemljištem. Napomenuo je i kako nakon isteka navedenog roka postoji mogućnost dobivanja odobrenja od strane Europske Komisije za produljenje istog. Vezano uz parcelaciju proizvodno-tehnoloških cjelina upozorio je kako su cilj ovog Prijedloga zakona okrupnjavanje i komasacija poljoprivrednog zemljišta. Iznimno se parcelacija može dozvoliti za stočare koji ne udovoljavaju broju uvjetnih grla po hektaru. Rokovi za davanje mišljenja županije na Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem skratiti će se na 15 dana. Prijedlogom zakona propisano produljenje zakupa predviđeno je zbog trajnih nasada i zaštite investicija. Naglasio je važnost županija u postupcima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. Upozorio je i na Pravilnike o agrotehničkim mjerama kojima jedinice lokalne samouprave mogu sankcionirati neodgovorne vlasnike poljoprivrednog zemljišta. Jedinstveni upravni odjel ili izvršno tijelo jedinica lokalne samouprave će, sukladno prijedlozima u raspravi dobiti ovlast za predlaganje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Naglasio je i kako će se status dosadašnjih posjednika nadzirati temeljem izvršavanja Gospodarskog programa. Sve ostale primjedbe predlagatelj će razmotriti do izrade Konačnog prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (7 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu;
2. Primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika dr.sc. Josipa Križanića, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić