43. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, zajednička sa Odborom za gospodarstvo sabora održana je 26. travnja 2018. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za gospodarstvo nazočili i predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Hrvatske udruge biomase, Hrvatskog drvnog klastera, Agronomskog fakulteta, Šumarskog fakulteta, Hrvatskih šuma, HROTE, Hrvatske gospodarske komore, Primorsko-goranske županije, Bio eco energy company, Spin valis d.d.,Centrometal d.o.o., Eco consult i Ureda zastupnice Marijane Petir.
Na sjednici je provedena rasprava o održivom korištenju biomase.
Uvodno su Tomislav Panenić i Darinko Kosor zahvalili na prihvaćanju inicijative za održavanje zajedničke sjednice Odbora istaknuvši kako je sazivanje sjednice inicirano od strane Hrvatske udruge biomase s ciljem predstavljanja trenutnih izazova koji se nalaze pred sektorom biomase, a kako bi se isti rješavali u okvirima nadležnosti svih resornih tijela.
U raspravi je upozoreno na nekonzistentnost politika i izraženo nezadovoljstvo tretmanom biomase u proizvodnji održivih izvora energije, te ukazano na slabo korištenje poljoprivredne i šumske biomase, iako udjel korištenja novih izvora energije u Republici Hrvatskoj zauzima visoko mjesto u Europskoj uniji s udjelom od 27 % korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energiji. Premda je 47% teritorija RH pod šumom, u na šumi baziranom sektoru zaposleno 53 000 radnika, isti sudjeluje sa 3,6% u BDP RH, a RH proizvodi 1,2% svjetske proizvodnje peleta - šuma nije dobro percipirana u javnosti. Sektoru je potrebna potpora za daljnji razvoj, važna je javna nabava, a sektor predlaže smanjenje PDV-a. U pogledu korištenja poljoprivredne biomase istaknuto je kako je njeno korištenje skromno. RH ima 120 MW kvota za proizvodnju električne energije iz biomase, no problem je u raspodjeli istog i mogućim špekulativnim aktivnostima određenih gospodarskih subjekata. Upozoreno je na potrebu rješavanja problema nezadovoljavajućeg gospodarenja privatnim šumama, ali i na korištenje EU modela optimizirane kaskadne uporabe drva.
Predstavnica Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ govorila je strategiji bioekonomije EU-a i gospodarstvima koje se temelje na bioekonomiji, upozorivši na važnost shvaćanja bioekonomije kao novog načina upotrebe prirodnih resursa. Naglasila je važnost poljoprivrednog i šumskog sektora za razvoj biomase te istaknula kako bi i Hrvatska trebala što prije izraditi strategiju za korištenje biomase. Potpora države moguća je u obliku prioriteta pristupa mreži ili u financijskoj potpori, a podupire se proizvodnja i korištenje energije na jednom mjestu kako bi se izbjegli gubitci. Upozorila je na utvrđeni nedostatak sinergija između politika obnovljivih izvora energije i politika ruralnog razvoja podsjetivši da europska politika strijemi ka naporima za ublažavanje klimatskih promjena i prelasku na nisko ugljično gospodarstvo.
Hrvatska raspolaže velikim potencijalom za proizvodnju biomase i to s oko 1 300 000 tona godišnje iz poljoprivrednih površina i oko 150 000 tona godišnje od ostataka prehrambene industrije istaknula je predstavnica Agronomskog fakulteta podsjetivši kako uzgoj energetskih nasada na ekonomski neprofitabilnim poljoprivrednim površinama ne utječe na proizvodnju hrane. Sukladno procjenama Republika Hrvatska godišnje gubi iz mogućeg iskorištenja poljoprivredne biomase preko 800 tisuća tona ekvivalenta nafte. Država bi trebala dodatno poticati ulaganja u poljoprivredne biomase, možda i razmisliti o mogućnosti ostvarivanja prava na plaćanje za proizvođače.
Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume će u narednom razdoblju veći fokus staviti na pridobivanje drvne sječke u lancu osiguravanja drvnih sortimenata, a ukoliko sva kogeneracijska postrojenja dođu u fazu proizvodnosti to će iznositi oko 940.000 tona godišnje i to prvenstveno zbog visoke energetske ovisnosti Republike Hrvatske istaknuo je predstavnik Hrvatskih šuma. Podsjetio je kako RH uvozi 50% svoje energije, a istovremeno se 75% javnih institucija i dalje grije na fosilna goriva. Uz navedeno Hrvatske šume ulaze u suradnju i sa HEP-om i Hrvatskim vodama zbog pridobivanja drvne sječke i sortimenta koji su u njihovoj nadležnosti, kreće se sa investiranjem u uspostavu komunalnih elektrana u ruralnim i otočnim područjima. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u novom financijskom razdoblju planira osiguranje sredstava koja će biti namijenjena ovim aktivnostima.
Udruženje drvne industrije pri HGK usvojilo je pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju prostornog drva kojim je izražen stav kako korištenje prostornog drva u kogeneracijskim postrojenjima za proizvodnju toplinske energije prioritetno treba biti na raspolaganju postrojenjima koja su instalirana u sklopu postojeće drvoprerađivačke djelatnosti istaknuo je predstavnik Hrvatske gospodarske komore.
U raspravi je ukazano na važnost sinergijskog djelovanja za dobrobit ovog sektora koji doprinosi gospodarstvu, ruralnom razvoju, ali i demografskoj obnovi. Upozoreno je i na potrebu horizontalnog povezivanja nadležnih resora, prilagodbu zakonskog okvira, ali i na značaj biomase kao konstrukcijskog materijala.
Istaknuto je kako je za ulaganje u obnovljive izvore energije i iskorištavanje biomase važno donijeti strategiju s jasno definiranim ciljevima i ostale provedbene akte za jačanje tog sektora. Sudionici su se složili da gospodarenje biomasom treba usmjeriti u korist hrvatskog gospodarstva te kako se treba omogućiti korištenje peleta proizvedenih u Hrvatskoj koriste za grijanje javnih prostora i hrvatskih kućanstava. S ciljem poticanja istog predloženo je i uvođenje taksi na lož ulje i mazut. Uvođenjem ovih taksi neke su države članice EU potaknule korištenje energije iz obnovljivih izvora energije.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić