65. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu, zajednička s Odborom za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održana je 14. ožujka 2019. godine u zgradi Hrvatskoga sabora. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu i Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku nazočili i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zdravstva, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore i Euroinspekt Croatiakontrole.
Tema sjednica bila je: Jedemo li u Hrvatskoj zdravu hranu?
Zajednička sjednica sazvana s ciljem dobivanja informacija o postupanjima nadležnih tijela u postupcima kontrole zdravstvene ispravnosti hrane u lancu opskrbe hranom u RH.
Hrana na tržištu RH zdravstveno je ispravna, a postotak zdravstveno neispravne hrane kreće se do 3%, od kojih je 0,5 – 1% vezano uz neispravnost kemijskih parametara, a ostalo su odstupanja u sklopu mikrobioloških kriterija istaknula je predstavnica Ministarstva zdravstva. Sanitarna inspekcija kontrolira oko 60 000 objekata (od toga 44% ugostiteljski objekti, 42% trgovina, 10% proizvodni objekti i 4% institucionalne kuhinje). Uz slučaj sa nesukladnim mesom kebaba istaknula je dobru suradnju sanitarne i veterinarske inspekcije, brzu reakciju nakon zaprimanja dojave o nesukladnim rezultatima i izdavanje rješenja o zabrani stavljanja na tržište mesa koje nema nalaz mikrobiološke ispravnosti.
Proces stavljanja proizvoda na tržište počinje sa samokontrolama koje počivaju na HACCP sustavu koji svi objekti u poslovanju s hranom moraju imati uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede podsjetivši kako je Ministarstvo poljoprivrede dalo javne ovlasti kontrolnim tijelima (veterinarskim organizacijama) za praćenje samokontrole u objektima, a za sustav nadzora službenih kontrola Ministarstvo poljoprivrede na godišnjoj razini izdvaja 46 – 48 milijuna kuna, te dodatno za cijeli sustav monitoringa i praćenja zdravstvene ispravnosti hrane (ostali alergeni, GMO, mikroorganizmi i službene kontrole) izdvaja 20 milijuna kn. Kao najznačajniji element sustava naveo je sustav zdravlja životinja, a za koji Ministarstvo poljoprivrede jamči da je hrana proizvedena u RH zdravstveno ispravna, sigurna i kvalitetna. Hrana koja se unosi iz EU podliježe istim procedurama nadzora, samokontrolama i službenim kontrolama za koje ovlaštene institucije izdaju certifikate, a uz navedeno je, referirajući se na slučaj kebaba, istaknuo kako RH može tražiti dodatna jamstva/garancije da je proizvod koji je unesen u RH prošao sve propisane procedure. Zaključno je upozorio na važnost korištenja provjerenih proizvoda od poznatog proizvođača pri donošenju odluke o kupnji proizvoda.
U raspravi je postavljen upit o broju „plutajuće stoke“, razlozima zbog kojih se ista događa i mogućim načinima sprečavanja ovih aktivnosti, a uz problem utvrđenih nesukladnosti proizvoda koji su kroz lanac opskrbe hranom već potrošeni ukazano je na važnost identificiranja propusta u sustavu kako bi se u budućnosti spriječila prodaja nesukladnih proizvoda na tržištu RH. Upozoreno je i na važnost deklariranja proizvoda s oznakama izvornosti kojim bi se kod potrošača/kupaca stvorio osjećaj prepoznatljivosti proizvoda i kojima bi se jasno razlikovali proizvodi iz kratkih lanaca opskrbe (proizvedeni u RH) od onih čije mjesto prerade ili sirovina potječu iz drugih država.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede su odgovarajući na pitanja istaknuli kako se Plan službenih kontrola, u skladu s procjenom rizika i drugim parametrima, mijenja na godišnjoj razini. Radi se na izgradnji kontrole domaćeg tržišta i domaćih proizvoda, te se na osnovu procjene rizika i planova kontrole vrši redovita kontrola proizvoda koji se unose u Republiku Hrvatsku iz država članica EU. U Hrvatskoj trenutno ima 1830 mesnica, a sve su pregledane 2 puta godišnje. Postotak ukupne populacije migracije stoke koja nestaje, tzv „plutajuća goveda“ na razini je od 1,8 – 2% migracije kojoj se gubi trag. Upozoreno je na nedovoljan broj inspektora na terenu i izražena je nada kako će se okupljanjem svih inspekcija u okvir Državnog inspektorata učinkovitost provođenja kontrola povećati. Vezano uz veterinarske inspektore koji rade na 7 graničnih prijelaza istaknuto je kako se na tim prijelazima isključivo pregledava roba koja dolazi iz trećih zemalja.
U daljnjoj raspravi upozoreno je na diskriminaciju s kojom se u posljednje vrijeme susreću hrvatski proizvođači, a vezano uz zahtjeve velikih trgovačkih lanaca koji od proizvođača traže potvrde kojima dokazuju da preuzeti proizvodi imaju jednu trećinu maksimalno dozvoljenih koncentracija sredstava zaštite. Upozoreno i na potrebu provođenja inspekcija u skladištima i velikim trgovačkim centrima, a posebno na robama koje dolaze iz EU i iz trećih zemalja. Zbog navedenog je u suradnji s nadležnim državnim tijelima i predstavnicima/komorama koji zastupaju interese proizvođača/prerađivača potrebno pristupiti analizi s ciljem popisivanja parametara koji poljoprivredno prehrambeni proizvodi proizvedeni u Republici Hrvatskoj moraju udovoljiti kako bi bili prihvatljivi za stavljanje na unutarnje tržište EU i/ili pojedine države članice i tržišta trećih država, a kako bi se razmotrile mogućnosti uključivanja provedbe kontrole dodatnih parametara pri njihovom unosu/uvozu u Republiku Hrvatsku, uzimajući pri tome u obzir reciprocitet zahtijevanih i kontroliranih parametara, a poštujući istovremeno obveze koje RH proizlaze iz članstva u EU i funkcioniranja unutarnjeg tržišta.
S ciljem podizanja razine sigurnosti hrane, a uzimajući pri tome u obzir i trend smanjenja broja provedenih kontrola u Republici Hrvatskoj u raspravi je istaknuto kako je, sukladno visini rizika potrebno razmotriti mogućnost povećanja broja/učestalosti kontrola unosa/uvoza namirnica životinjskog podrijetla u Republiku Hrvatsku i pristupiti aktivnostima edukacije proizvođača vezanih uz osiguranje uvjeta zdravstvene ispravnosti hrane.
S namjerom osiguravanja dostupnosti i transparentnosti podataka o provedenim službenim kontrolama na unesenim/uveženim i proizvodima životinjskog podrijetla proizvedenim u Republici Hrvatskoj i kontrolama subjekata koji posluju s hranom, kao i podataka o učestalosti provedenih kontrola hrane životinjskog podrijetla i ispunjavanja Plana uzorkovanja hrane životinjskog podrijetla istaknuta je potreba osiguranja njihove dostupnost javnosti.
Uzimajući u obzir oblik i način deklariranja proizvoda, nepošteno oglašavanje i nedoumice s kojima se, zbog nemogućnosti dobivanja potpune informacije o proizvodu, nečitljive deklaracije i sl. susreću potrošači/kupci pri donošenju odluke o kupnji proizvoda u raspravi je upozoreno na važnost provođenja edukativnih i informativnih aktivnosti usmjerenih prema potrošačima/kupcima, kao i razmatranje mogućnosti propisivanja dodatnih elemenata sadržaja deklaracije proizvoda kako bi se potrošačima/kupcima osigurala dostupnost informacija o mjestu proizvodnje, proizvođaču/prerađivaču i načinu prerade.
U raspravi je, s namjerom smanjivanja rizika vezanih uz sigurnost hrane upozoreno i na potrebu ponovnog preispitivanja učestalosti sanitarnih pregleda osoba koje su u kontaktu s hranom.
Problem dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda izaziva zabrinutost ne samo u Republici Hrvatskoj, već i u Europskoj uniji, a prisutne su i organizirane prevare povezane s lažnim deklariranjem hrane. Ova hrana može imati negativan utjecajem na zdravlje ljudi, a njenim stavljanjem na tržište organizacije koje istu stavljaju na tržište ostvaruje se nepripadajuća korist. S namjerom sprječavanja stavljanja ove hrane na tržište Europska komisija preko Interpola i Europola provodi akcije kojima se pokušava ući u trag ovim organizacijama i spriječiti ove aktivnosti. Za učinkovito sprečavanje prevara vezanih uz hranu u Republici Hrvatskoj potrebna je jača suradnja nadležnih tijela (Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvo financija/Carinska uprava, Ministarstvo unutarnjih poslova i Državni inspektorat) i snažnije sankcioniranje prekršitelja.
Predsjednik Odbora
Tomislav Panenić