Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 35. sjednici održanoj 19. siječnja 2018. godine Konačni prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. siječnja 2018. godine.
Odbor za poljoprivredu proveo je, u skladu sa člankom 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravu o navedenom aktu kao matično radno tijelo.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako će provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu stvoriti preduvjete za opstanak ruralnih područja. Konačnim prijedlogom zakona prihvaćeni su prijedlozi Odbora za poljoprivredu iznijeti u raspravi o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koji se odnose na jasnije definiranje pojma „poljoprivredno zemljište“ i vremenske obveze analize tla, propisivanje nadležnosti načelnika ili gradonačelnika za predlaganje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i određivanje odjela ili ureda koji donosi Program, kao i rokove za isto. Uz navedeno predlagatelj je prihvatio prijedlog za skraćivanje roka za davanje mišljenja županije na Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Na prijedlog Odbora za poljoprivredu produžen je i rok za plaćanje zakupnine, određen rok za preuzimanje drvne mase od strane Hrvatskih šuma kod krčenja poljoprivrednog zemljišta, produljen rok zakupa zajedničkih pašnjaka, dodani su novi kriteriji za dodjelu ribnjaka u zakup i definirane površine P1 i P2 koje se iznimno mogu staviti u prodaju. Donošenjem Zakona o poljoprivrednom zemljištu prestaje s radom Agencija za poljoprivredno zemljište, a poslove i zaposlenike Agencije preuzima Ministarstvo poljoprivrede. Donošenje Zakona pratiti će i usvajanje 18 podzakonskih akata.
U raspravi su članovi Odbora pozitivnim ocijenili prihvaćanje primjedbi iznijetih u raspravi o Prijedlogu zakona o poljoprivrednom zemljištu podsjetivši na važnost stavljanja u funkciju nekorištenih površina poljoprivrednog zemljišta.
Uz odredbe predloženog članka 36. izraženo je mišljenje kako je iz odredbe članka 36. stavka 1 (a), kojim su određeni kriteriji prava prvenstva na javnom natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta, potrebno isključiti mala poduzeća jer će navedeno rezultirati ostvarivanjem prava na korištenje poljoprivrednog zemljišta mikro poduzećima, a što će utjecati na zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima.
Uz zakonom predvođenu prednost pri ostvarivanju prava na zakup stočarima trebalo je istu predvidjeti i za povrćarstvo i voćarstvo, a uzimajući pri tome u obzir i sredstva koja su povrćari i voćari osigurali iz operacija 4.1.1. i 4.1.2. Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020.
Istaknuta su suprostavljena mišljenja vezana uz ostvarivanje prava prvenstva za zakup poljoprivrednog zemljišta vezanog uz kriterij domicilnosti propisan člankom 36. stavkom (1), te stav kako je zbog nepostojanja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u nekim jedinicama lokalne samouprave, postojećih granica jedinica lokalne samouprave i važećih ugovora o zakupu temeljem kojih su proizvođači opremali i ulagali sredstva u poljoprivrednu proizvodnju pravo prvenstva potrebno proširiti i na susjednu jedinicu lokalne samouprave ili isti vezati uz određenu kilometarsku udaljenost (50 km). Izražen je i stav kako je, vezano uz kriterij domicilnosti potrebno predvidjeti izuzetke, a što je moguće propisati i podzakonskim aktima. Upozoreno je i kako će se provedbom članka 36. stavka 1(b) kojom pravo prvenstva ostvaruju osobe koje su u mirom posjedu temeljem ugovora o privremenom korištenju u nepovoljan položaj dovesti ostali zainteresirani poljoprivredni proizvođači i legalizirati nezakonitosti u dodjeli poljoprivrednog zemljišta.
Uz člankom 36. stavkom 1. (c) predloženo davanje prava prvenstva kod zakupa za mlade poljoprivrednike, kao mjeru zadržavanja mladih u ruralnom području i poticanja na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom trebalo je predvidjeti i mogućost davanja poljoprivrednih površina (do 10 ha) mladim obiteljima uz jasno definirane uvjete jer predloženo zakonsko rješenje neće rezultirati ostvarivanjem prava prvenstva za mlade poljoprivrednike.
U daljnjoj raspravi upozoreno je i na potrebu osiguranja prava prvenstva za poljoprivrednike koji se žele udružiti ili su već u nekom od oblika udruženog djelovanja u poljoprivrednoj proizvodnji.
Upozoreno je i na neusklađenost odredbi Konačnog prijedloga zakona sa operacijama 4.1.1. i 4.1.2. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020., a vezano uz maksimalnu površinu poljoprivrednog zemljišta (100 ha) koje se može dati u zakup.
Naglašeno je i kako je nove posjednike potrebno osloboditi obveza proizašlih iz prijašnjeg raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem i pristupiti utvrđivanju stanja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a osobito u odnosu na poljoprivredno zemljište dodijeljeno stočarima bez provođenja javnog poziva.
Zbog pravovremene naplate korištenja poljoprivrednog zemljišta ukazano je i na mogućnost/potrebu ograničavanja prava na plaćanje za poljoprivrednu proizvodnju poljoprivrednicima koji ne plaćaju naknadu za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta.
Istaknut je i problem vezan uz preuzimanja drvne mase nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, upozoreno na potrebu produženja roka za krčenje sa dvije na četiri godine. Uz navedeno potrebno je brisati odredbu davanja bankovne garancije u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
Konačnim prijedlogom zakona trebalo je, predvidjeti i mogućnost obročne otplate kod kupovine poljoprivrednog zemljišta, a ne kako se to predlaže odredbom članka 70. – jednokratno u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.
U slučajevima kada županija donosi Programe raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države ukoliko iste, temeljem članka 29. stavka (2) nije donijelo općinsko ili gradsko vijeće upozoreno je kako je odredbom članka 29. stavka (4) trebalo propisati nadležnost upravnog odjela županije nadležnog za poljoprivredu, a ne ureda državne uprave.
Uz dosadašnje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u raspravi je upozoreno kako u ARKOD nisu evidentirane sve poljoprivredne površine, a što je razlogom stvaranja „sive zone“ u poljoprivrednoj proizvodnji, te uz navedeno nisu poznati ni točni podatci o naplati temeljem ugovora o zakupu i koncesiji.
Uzimajući u obzir da jedinice lokalne samouprave donose Programe raspolaganja izraženo je mišljenje kako nije potrebno ograničavati prodaju katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države putem javnog natječaja na 10 ha.
Upozoreno je i na potrebu izdvajanja poljoprivrednih površina koja se nalaze pod upravom Hrvatskih šuma unutar šumskogospodarskog područja i stavljanje u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
U daljnjoj raspravi upozoreno je i na opterećenost nadležnih ureda državne uprave i gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo predmetima vezanim uz utvrđivanje naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u postupcima ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i predloženo da se u slučajevima ozakonjenja rješenjem o izvedenom stanju zgrade razvijene građevinske (bruto) površine do 400m2, koja se nalazi unutar građevinskog područja, naknada utvrđuje naknadno i to na temelju drugog izvršnog akta kojim se odobrava građenje na istoj katastarskoj čestici ili rekonstrukciji postojećeg objekta.
Ostvarivanje prava prvenstva pri zakupu poljoprivrednog zemljišta uvođenjem kriterija domicilnosti predlagatelj želi zaštititi poljoprivredne proizvođače od mogućih špekulacija poljoprivrednim zemljištem, a isti je usklađen sa Udrugom općina i Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj istaknuo je predstavnik predlagatelja. Uz navedeno člankom 36. određen je i rok od 3 godine do objave natječaja za zakup kako bi se izbjegla mogućnost umjetnog stvaranja uvjeta za ostvarivanje prava prvenstva pri zakupu poljoprivrednog zemljišta. Predlagatelju je prihvatljivo da se iz kriterija prava prvenstva pri zakupu isključe mala poduzeća, a prioritet ostvaruju mikro poduzeća. Jedinice lokalne samouprave samostalno će određivati poljoprivredne površine koje će se davati na raspolaganje pojedinom korisniku. Osobama koje se bave povrćarskom i voćarskom proizvodnjom osigurano je pravo prvenstva, a isto je propisano dodatnim kriterijima opisanim u člankom 36. stavak 2(b). Podsjetio je kako se člankom 3. Konačnog prijedloga zakona predviđa mogućnost izdvajanja poljoprivrednih površina iz šumskogospodarskog područja.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 glasova „za“ i 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
Zakona o poljoprivrednom zemljištu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić