38. (tematska) sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 1. ožujka 2018. godine u Hrvatskom saboru. Na sjednici je provedena rasprava o provedbi Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. – 2020.
Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske udruge poslodavaca i lokalnih akcijskih grupa.
U uvodnom obrazloženju su predstavnici Ministarstva poljoprivrede istaknuli kako je II stup ZPP namijenjen uravnoteženju regionalnih razlika i strukturnim prilagodbama poljoprivrednog, poljoprivredno prerađivačkog i šumarskog sektora. Ukupna vrijednost Programa iznosi 2,383 mil kn, od čega je 2,026 mil kn bespovratna potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, 357 mil eura iznosi nacionalni doprinos, a predviđa se 350 mil kn privatnog doprinosa, pa je vrijednost sveukupnih ulaganja u ovoj financijskoj omotnici procijenjena na 2,7 mlrd eura. Početkom 2017. godine realizirano je 60% objava, 41% je ugovorenih sredstava i 20% plaćanja iz financijske omotnice. Ukupno je ugovoreno 912 mil eura, od čega je isplaćeno 453 mil eura. Od 2014. do 2016. godine je od ugovorenih 912 mil eura, ugovoreno 45%, a plaćeno 53% sredstava, a tijekom 2017. godine ugovoreno je 55% i plaćeno 47% sredstava. U tijeku je pojednostavljenje administrativnih procedura, a za 2018. godinu najavljena je objava 30-ak natječaja u vrijednosti od 3,750 mlrd kn. Za Mjeru dobrobit životinja izdvojiti će se oko 150 mil kn godišnje. O stanju provedbe Programa istaknuli su kako se od ukupno 60 pokazatelja, u samo dva pokazatelja (energetska učinkovitost u primarnoj proizvodnji i energetska učinkovitost u preradi) pokazuju određeni zaostatci, pa bi u ova dva tipa operacije moglo doći do smanjenja sredstava, no Ministarstvo radi na rješavanju ovih zaostataka. Svi ostali tipovi operacija trebali bi biti ispunjeni do kraja 2018. godine. Najuspješnije županije u povlačenju sredstava su Osječko-baranjska županija, kao županija s najvećim brojem korisnika poljoprivrednih površina i korisnika Mjere 4. i Karlovačka županija, kao županija s najvećim udjelom razminiranih površina (oko 5500 ha poljoprivrednih površina).
U raspravi su postavljeni su upiti o razlozima smanjenja intenziteta zahtjeva korisnika za tip operacije 5.2.1. - Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala, predugog trajanja administrativnih kontrola, problemima na koje su korisnici nailazili kod podnošenje zahtijeva za štete u poljoprivrednoj proizvodnji i učinkovitosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Zbog primjene kriterija indeksa razvijenosti upozoreno je na podzastupljenost razvijenijih regija Republike Hrvatske u ostvarivanju prava na korištenje sredstava iz Programa. Pozvano je na regionalizaciju i sektorsko usmjeravanje pri planiranju budućih natječaja iz Programa, a osobito onih vezanih uz prerađivačku industriju i predloženo smanjivanje postotka subvencioniranja korisnika u cilju povećanja broja korisnika. Predstavnice lokalnih akcijskih grupa zatražile su informacije vezane uz raspodjelu dodijeljenih sredstava i ukazale na potrebu aktivnije potpore Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Zatražena je i informacija o financijskim instrumentima, projektnom kreditiranju i subvencioniranju projekata iz Programa, a vezano uz kreditiranje 10 – 50% vlastitih sredstava za projekte iz Programa. Upozoreno je na iseljavanje stanovništva sa područja Slavonije, Baranje i Srijema i zatražena informacija o raspodjeli dodijeljenih sredstava na županijskoj razini za mlade poljoprivrednike.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede podsjetili su na razlike između zahtjeva za štete na poljoprivrednom prinosu i trajno nastale štete na poljoprivrednom potencijalu korisnika, a koje se financiraju iz različitih izvora. Uz navedeno je Savjetodavna služba u stalnom kontaktu sa korisnicima, a prihvatljiva je šteta nastala od 1. siječnja 2014. godine. Istaknuto je i kako je značajno skraćeno vrijeme obrade zahtijeva za potporu, te su HBOR i HAMAG BICRO otvorili financijske instrumente sa nižim kamatnim stopama za pomoć kreditiranju korisnika mjera iz Programa, te će se uz navedeno putem financijskih instrumenata namijenjenih poticanju poljoprivrednog sektora i to investicijskih mjera i mjera namijenjenih razvoju malih gospodarstava u okviru mjera 4., 6. i 8. Programa pokrenuti instrumenti potpore tijekom 2018. godine. Olakšice i pojednostavljenje vezane uz korištenje mjere 17., a uzimajući u obzir rizike u poljoprivrednoj proizvodnji i elementarne nepogode rezultirale su smanjenjem praga gubitka poslovanja sa 30% na 20%, a sufinanciranje je povećano sa 65% na 70%, te je obveza poljoprivrednih gospodarstava pokriće dijela police osiguranja koji nije pokriven sufinanciranjem. Samo 5% sredstava iz Programa namijenjeno je prerađivačkoj industriji, ali se ona može financirati i iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Ukidanjem kriterija indeksa razvijenosti investicije bi se koncentrirale oko velikih gradova, a što nije cilj Programa ruralnog razvoja. Ministarstvo poljoprivrede razmotriti će načine dodatne potpore lokalnim akcijskim grupama.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić