21. sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održana je 14. rujna 2017. godine u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka 6, dvorana Ivana Mažuranića. Sjednici su uz članove Odbora za poljoprivredu nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva pravosuđa, Agencije za poljoprivredno zemljište, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Savjetodavne službe, Hrvatske poljoprivredne agencije, Državne geodetske uprave, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Udruge OPG Hrvatske „Život“, Udruge uzgajivača goveda Mokro polje, Pašnjačke zajednice braniteljskih udruga Eko Gajna, Središnjeg saveza uzgajivača svinja, Proizvođačke organizacije „Mliječni put, Hrvatske zajednice županija, Udruge općina Republike Hrvatske, predstavnici lokalne samouprave.
Na sjednici je provedena rasprava o
RASPOLAGANJU POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Pisana mišljenja Odboru za poljoprivredu dostavili su: Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska zajednica županija, Osječko-baranjska županija, Grad Grubišno Polje, Općina Satnica Đakovačka, Općina Semeljci, Općina Trnava, Općina Tovarnik i Udruga uzgajivača goveda Mokro Polje
Uvodno je predsjednik Odbora podsjetio na značaj raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, dosadašnjih 26 izmjena zakonskog okvira raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i upozorio kako je po uzoru na zemlje u okruženju, a u cilju zaštite nacionalnih interesa potrebno razmišljati o zakonskom reguliranju prava vlasništva stranaca nad poljoprivrednim zemljištem, kao dobru od interesa za Republiku Hrvatsku.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede skore izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu smatra najvažnijim elementom u okviru nove poljoprivredne reforme koju provodi Ministarstvo poljoprivrede. Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu, a prijedlogom zakona regulira se raspolaganje istim. Vraćanje nadležnosti nad raspolaganjem državnim poljoprivrednim zemljištem na jedinice lokalne, odnosno regionalne samouprave najvažnija je novina zakonskog prijedloga. Povećanje poljoprivrednih površina stavljenih u funkciju poljoprivredne proizvodnje osnovni je cilj Prijedloga zakona, a zbog uočenih problema u sektoru stočarstva, poticanja mladih poljoprivrednika i OPG istima je dana prednost u ostvarivanju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Nacrt prijedloga zakona prošao je e-savjetovanje, upućen je tijelima državne uprave i Uredu za zakonodavstvo, te će nakon toga biti upućen u proceduru usvajanja u Hrvatski sabor.
U raspravi je ukazano na potrebu skraćivanja rokova i potrebu regionalizacije u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem. Upozoreno je kako bi ograničavanje raspolaganja od strane jedinica lokalne samouprave moglo postati ograničavajući faktor u raspolaganju, te pozvano na dodatno vrednovanje obavljanja poljoprivrede kao osnovne djelatnosti i člana OPG -mladog poljoprivrednika pri ostvarivanju prava prvenstva na raspolaganje zemljištem. Raspravljalo se i o potrebi omogućavanja širenja prvenstva stočara izvan područja jedinice lokalne samouprave.
Zbog smanjenja troškova pri procjeni vrijednosti kod prodaje poljoprivrednog zemljišta ukazano je na mogućnost korištenja dostupne evidencije o vrijednosti zemljišta ili formiranja povjerenstava na razini županija.
Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore kao osnovni kriterij dodjele zemljišta vidi dosadašnje uredno izvršavanje ugovornih obveza i ukazuje na potrebu kontrole Gospodarskih programa temeljem kojih je ostvareno pravo raspolaganja. Upozorio je i na razlike između teksta Nacrta zakona upućenog u e-savjetovanje i Prijedloga zakona upućenog u proceduru usvajanja u Hrvatskom saboru.
Predstavnica Hrvatske gospodarske komore je pozvala na praćenje dosega rezultata Gospodarskih programa.
Izražen je stav kako je kod raspolaganja ribnjacima pravo prvenstva potrebno osigurati fizičkim i pravnim osobama koje se bave akvakulturom.
Upozoreno je na moguće povrede načela zaštite legitimnih očekivanja za dosadašnje posjednike poljoprivrednog zemljišta.
Uzimajući u obzir obveze koje iz nacrta prijedloga zakona proizlaze za županije, predstavnik Hrvatske zajednice županije predložio je veće izdvajanje sredstava županijama, kao i jasno definiranje pojma „županija“ u predloženom aktu.
Istaknut je i stav kako je Zakonom potrebno jasno razgraničiti status vlasnika i posjednika.
U raspravi je upozoreno i na potrebu pomicanja roka za plaćanje zakupa poljoprivrednog zemljišta na kraj listopada tekuće godine.
Podatak o 62.000 proizvođača mlijeka 2004. godine i 6.500 proizvođača 2016. godine jasno govori o potrebi iznalaženja rješenja za granu stočarstva koja ima najveću dodanu vrijednost mišljenja je ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.
Zaključno je predsjednik Odbora upozorio na potrebu praćenja raspolaganja i izvršavanja odredbi iz Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta putem jačanja kapaciteta DORH-a. Također, ukazao je na brojne probleme stočarske proizvodnje koje osim prvenstva kod raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem zahtijevaju više potpornih mjera, jer niti provedena izravna dodjela poljoprivrednog zemljišta bez provođenja javnog poziva nije polučila željene učinke.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić