39. sjednica Odbora za poljoprivredu održana je 14. ožujka 2018. godine u Hrvatskom saboru. Na sjednici je provedena rasprava o utjecaju štetnih organizama i klimatskih promjena na šumske sastojine.
Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatskog drvnog klastera i Društva Marijan.
Promjena klimatskih prilika i elementarne nepogode utjecale su na zdravstveno stanje, otpornost šuma i potencirale pojavu sekundarnih štetnika (smrekov potkornjak, mediteranski potkornjak i hrastova mrežna stjenica) u hrvatskim šumama uvodno je istaknuo predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Zbog navedenog osnovan je Operativni tim za praćenje stanja, Naredbom su propisana ponašanja i određene mjere sanacije, a pošumljavanje se vršilo sadnicama dostupnim na hrvatskom tržištu. Uz štetnike problem su prouzročile i vjetroizvale kojima je, prema procjenama Hrvatskih šuma obuhvaćeno 500.000 m3 i sušenje sastojina poljskog jasena.
Svi sudionici rasprave izrazili su zabrinutost najavom smanjenja broja obveznika plaćanja naknade općekorisnih funkcija šuma ukazavši na potrebu snažnijeg senzibiliziranja javnosti o važnosti i namjenama korištenja naknade za OKFŠ. Upozoreno je kako je ista sa 470 mil kn smanjena na 180 mil kn godišnje, a Zakonom predložene izmjene rezultirati će dodatnim smanjenjem sredstava. Prijedlog Zakona o šumama ne predviđa osiguranje dodatnih sredstava kojim bi se nadomjestila smanjena sredstva OKFŠ-a te bi time mogle biti ugrožene brojne aktivnosti na zaštiti i sanaciji šuma istaknuto je u raspravi.
U raspravi je postavljen upit o učincima provedbe naredbi Ministarstva poljoprivrede kojima se poduzimaju aktivnosti sprečavanja širenja štetnika te Naredbe kojom je, uz opravdanje fitosanitarnim standardima zbog pojave hrastove mrežne stjenice na snazi dvogodišnja zabrana izvoza hrastovih trupaca i reakcijama Europske komisije na istu. Postavljen je i upit o planiranim načinima ograničavanja širenja i suzbijanja mediteranskog potkornjaka u Park šumi Marijan, te mogućoj potrebi izdavanja Naredbe za suzbijanje mediteranskog potkornjaka.
Republika Hrvatska je, u odnosu na ostale države članice, zbog provođenja znanstvenih projekata i stalnog praćenja biologije i sanacije štetnika najinformiranija u Europskoj Uniji, no zbog brzine širenja invazivnih vrsta potrebno je osigurati dodatna sredstva, pristupiti izradi sveobuhvatne Strategije borbe protiv štetnika i odrediti rokove njenog provođenja istaknuli su predstavnici Šumarskog fakulteta. Ova Strategija bi uz integrirano upravljanje šumama, trebala obuhvatiti načine adaptivnog gospodarenja šumama, suzbijanja i ograničavanja širenja štetnika, planove suočavanja sa elementarnim nepogodama, ali i smjernice zamjene kultura.
Kako propadanje šumskih sastojina ima direktan utjecaj na sirovinsku osnovu za drvnu industriju, a prisutan je i utjecaj na turizam u raspravi je upozoreno na potrebu iznalaženja konkretnih rješenja kojima bi se zadovoljile potrebe za drvnom masom, udovoljilo uvjetima bioraznolikosti, očuvala zdravstvena ispravnost šuma, očuvale općekorisne funkcije šuma i spriječilo izumiranje šumskih vrsta. Postojeće pravilnike potrebno je prilagoditi trenutnom stanju šuma, a zakonom je potrebno propisati i obvezu primjene najboljih rješenja u postupcima sanacije. U raspravi je upozoreno kako je RH, za razliku od drugih država članica, nakon elementarnih nepogoda propustila iskoristiti mogućost povlačenja europskih sredstava za financiranje šteta, a trebala bi se aktivno uključiti u praćenje klimatskih i elementarnih nepogoda na razini EU i uspostaviti jaču suradnju sa državama u okruženju. Ukazano je i na loše stanje u šumama šumovlasnika i pozvano na ustrojavanjem registra šumskogospodarskog područja na način kako je ustrojen ARKOD, a zbog mogućnosti praćenja stanja i gospodarenja šumama.
Europska komisija uputila je upit vezan uz ograničavanje izvoza hrastovih trupaca, a Ministarstvo poljoprivrede je u stalnom kontaktu sa Komisijom odgovorio je predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Potpisano je pismo razumijevanja vezano uz korištenje sirovinske osnove, a isto bi trebalo poduprijeti daljnji razvoj investicija u drvnom sektoru. Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Hrvatskim šumarskim institutom, nadležnim institucijama i predstavnicima Šumarskog fakulteta aktivno prati stanje, predlaže mjere i sudjeluje u mjerama provođenja sanacije šuma i šumskog zemljišta.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić