Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora održao je 27. tematsku sjednicu 19. listopada 2017. Tema sjednice bila je: „Inicijativa za pokretanje komasacija“.
Na sjednici su uz članove Odbora sudjelovali: predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Agronomskog fakulteta, Građevinskog fakulteta, Geodetskog fakulteta, Pravnog fakulteta i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Državne geodetske uprave, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske poljoprivredne komore.
Uvodno je predsjednik Odbora izvijestio kako su dekani Agronomskog, Građevinskog, Geodetskog, Pravnog i Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu uputili Odboru za poljoprivredu „Inicijativu za pokretanje komasacija“. Podsjetio je kako bez provođenja nekog od oblika okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta nije moguće imati konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju i upozorio na potrebu donošenja provedbenih mjera, usvajanje višegodišnjih planova komasacija od strane Hrvatskoga sabora, kao i donošenje godišnjih planova za provođenje komasacija. Po usvajanju istih, a uzimajući u obzir sredstava koja RH stoje na raspolaganju unutar Mjere 4. Programa ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. ukazao je na potrebu žurnog stvaranja okvira za provođenje komasacija i raspisivanje natječaja za tip operacije 4.3.2. – Komasacija poljoprivrednog zemljišta.
Predstavnik podnosioca Inicijative, prof.dr.sc. Neven Kuspilić, dekan Građevinskog fakulteta ističe kako važeći Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta nije provediv u praksi, te kako je potrebno oformiti povjerenstvo koje će izraditi okvir za provođenje komasacija i Projektni zadatak za projekt studije implementacije komasacija. Navedene aktivnosti zahtijevaju angažman pravne, prostorno-planske, agronomske, šumarske, geodetske i pravne struke, a što ukazuje kako je potreban planski, strateški pristup provođenju postupaka komasacija u Republici Hrvatskoj koji će definirati model komasacija i osnovna načela, odrediti alate za provođenje, izmijeniti zakonsku regulativu i pristupiti provođenju komasacija. Uz navedeno potrebno je predvidjeti prioritetne poljoprivredne površine na kojima će se provoditi komasacije, osigurati sredstva i odrediti rokove provođenja komasacija.
U okvirima planskog pristupa i stvaranja zakonskog okvira za provođenje komasacija nužno je u obzir uzeti postojeće stanje sela i ruralnog prostora, veličinu poljoprivrednih posjeda, starosnu dob nositelja poljoprivrednih gospodarstava, nivo implementacije agrotehničkih rješenja, planove odvodnje i prometne povezanosti, usuglašavanje planova navodnjavanja i komasacija i usklađenost zemljišnih knjiga i katastra u Republici Hrvatskoj. Uz potonje izražen je stav o potrebi objedinjavanja postupaka obnove zemljišne knjige, izmjere i postupka komasacije.
Ministarstvo poljoprivrede priprema izmjene Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kako bi se povećala učinkovitost provođenja komasacija istaknuo je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Uz navedeno planirano je i osiguranje većeg iznosa sredstava za izradu projektne dokumentacije za provođenje komasacija. Istaknuo je kako će pet pilot projekata provedenih na području RH poslužiti kao osnova za utvrđivanje slabosti i potencijala u stvaranju budućeg zakonskog okvira za provođenje komasacija.
U raspravi je istaknuto kako su komasacije nezamjenjivi instrument provođenja integralnog ruralnog razvoja čiji primarni učinci utječu na povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i promjene u proizvodnoj strukturi, a sekundarni stvaraju preduvjete za oživljavanje ruralnog prostora i provođenje projekata regionalnog razvoja, pravnu sigurnost vlasništva, jačanje poduzetništva i upravljanje okolišem na načelima ekološke održivosti. Slijedom navedenog upozoreno je na potrebu provođenja postupaka edukacije i informiranja, pa je izražen stav o mogućem angažmanu Savjetodavne službe i Agencije za poljoprivredno zemljište u postupcima edukacije i informiranja.
Donošenje Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta 2015. godine nije rezultiralo provođenjem komasacija, a kao glavni uzroci u raspravi su spomenuti: neoperativan zakon koji nije prepoznao promjene koje su se dogodile zadnjih godina, neučinkovitost institucionalnog okvira i potkapacitiranost Agencije za poljoprivredno zemljište kao središnje točke za upravljanje komasacijama, nedovoljan broj stručnjaka u javnoj upravi i privatnom sektoru, nepostojanje svijesti o širokom obuhvatu i utjecaju komasacija na društvo, okoliš i slaba informiranost korisnika i lokalne samouprave. Upozoreno je i na ovlasti dane Agenciji za poljoprivredno zemljište i nepotrebnu centralizaciju provođenja postupaka komasacija, kao i potrebu uključivanja jedinica lokalne i regionalne samouprave.
Upozoreno je i na neusklađenost Zakona o komasaciji poljoprivrednog zemljišta sa Zakonom o općem upravnom postupku, a što u praksi rezultira usporavanjem ili nemogućnošću provođenja postupaka komasacije.
Sudionici sjednice usuglasili su se oko potrebe definiranja institucionalnog okvira i podjele nadležnosti u provođenju komasacija, provođenja edukativnih i informativnih radionica, donošenja provedivog zakonskog okvira za provođenje komasacija, izrade višegodišnjih i godišnjih planova provođenja komasacija, korištenja sredstava osiguranih u Programu ruralnog razvoja RH 2014. – 2020. i provođenja postupaka komasacija.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić