Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 74. sjednici održanoj 19. rujna 2019. godine Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, aktom od 17. lipnja 2019. godine.
Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o Prijedlogu odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se ovim Prijedlogom želi jasno urediti ustavno-pravni okvir za prava korištenja vode za ljudsku potrošnju na način da se Ustavom zaštiti pravo na vodu za ljudsku potrošnju, a prirodna izvorišta vode, vodne građevine i vodoopskrbni sustavi postanu javno dobro kojim upravlja Republika Hrvatska na neprofitnoj osnovi preko jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ovlaštenih pravnih osoba.
Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog odluke o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, s Prijedlogom nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske jer je važećim ustavnim normama o pravu na život (čl. 21. Ustava RH) i pravu na zdrav život (članak 70. Ustava RH) obuhvaćeno i pravo na pristup vodi za ljudsku potrošnju istaknuo je predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Uz navedeno, člankom 52. Ustava propisano je kako vode imaju osobitu zaštitu. Zaštita voda, način korištenja voda za razne namjene pa tako i za javnu vodoopskrbu, upravljanje vodnim uslugama, zaštita od privatizacije vodnih resursa i vodnih usluga kao i druga pitanja uređena su Zakonom o vodama, Zakonom o vodnim uslugama i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva. Osiguranje obavljanja vodnih usluga u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave, koje su dužne, posredstvom javnih isporučitelja vodnih usluga čiji su osnivači i udjeličari, osigurati pružanje tih usluga na uslužnom području. Izvjesno je da bi u slučaju konstitucionalizacije prava na vodu za ljudsku potrošnju moglo doći i do zlouporaba tog prava, pa bi na osnovu nekritičkog tumačenja ustavnog prava na vodu moglo doći do neplaćanja preuzetih vodnih usluga, odnosno prava neplatiša vodnih usluga mogla bi prevladati nad pravima korisnika koji uredno podmiruju svoje obveze. Republika Hrvatska spada u red zemalja s visokom razinom pristupa vodnoj usluzi javne vodoopskrbe. 94% ukupnog stanovništva u Republici Hrvatskoj ima mogućnost priključenja na sustav javne vodoopskrbe s tendencijom daljnjeg rasta do potpune opskrbljenosti. Uz navedeno postojeći pravni okvir koji uređuje vode i vodne usluge onemogućava bilo kakav oblik privatizacije u sektoru vodnih usluga i zaštitu izvorišta vode za ljudsku potrošnju kroz status javnog vodnog dobra. Vezano uz neprofitnost upravljanja vodnim uslugama javni isporučitelji vodnih usluga dobit ostvarenu u obavljanju djelatnosti, sukladno Zakonu o vodnim uslugama mogu isključivo koristiti za obavljanje i razvoj djelatnosti vodnih usluga. Postojeći ustavni okvir, prema kojem su vode od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu, kao i zakonodavni okvir štite vode kao opće dobro, vodne građevine za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju kao javno dobro, a pružanje vodnih usluga kao javnu službu i djelatnost od općeg interesa.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 glasova „za“ i 4 glasa „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru slijedeći zaključak
Ne podupire se donošenje Prijedloga nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Tomislava Panenića, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Tomislav Panenić