10th term of the Croatian Parliament (22 July 2020 - 16 May 2024)

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 67. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 6. ožujka 2024., raspravio je Prijedlog programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2024. godinu, koji je na nadležno donošenje, aktom od 16. siječnja 2024., podnijelo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. 
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2024. godinu na mrežnim straniciam Hrvatskoga sabora u dijelu koji se odnosi na Vijeće.
U raspravi su članovi Odbora podržali Radni program i aktivnosti koje proizlaze iz Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH i Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova "ZA", donio

PROGRAM RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2024. GODINU. 

Također, jednoglasno, s 9 glasova "ZA", Odbor je dao suglasnost za

 OBJAVU PROGRAMA RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2024. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 67. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 6. ožujka 2024., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi baze talenata EU-a COM (2023) 716, D.E.U. br. 24/009, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 21. veljače  2024.     
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/24-07/52, URBROJ: 50301-21/06-24-2, na sjednici održanoj 13. veljače 2024.
Predmetni Prijedlog uredbe je Europska komisija objavila 15. studenoga 2023. te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova te istaknula da je platforma na koju se odnosi Prijedlog uredbe u početnoj fazi razvoja, no predstavlja dobar alat. Uredba predviđa dobrovoljno pristupanje država članica bazi talenata EU-a u bilo kojem trenutku, ovisno o njihovoj procjeni.
Nastavno je istaknula da se puna operativnost baze, koja je trenutno u „rohbau fazi“, očekuje 2028. godine, a do tada će se ista urediti sukladno potrebama država članica. Baza će omogućiti državama članicama pregled svih kompetencija, znanja i vještina kojima raspolažu radnici trećih zemalja koji apliciraju za rad u Hrvatskoj i u drugim državama članicama EU-a, što do sada nije bilo moguće, a s druge strane omogućit će ubrzavanje i ojačavanje potencijala zakonitih migracija.
Zaključno je istaknula da Republika Hrvatska podržava donošenje predmetne Uredbe za koju smatra da će biti na dobrobit svih država članica.

Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi baze talenata EU-a  COM (2023) 716, 
D.E.U. br. 24/009.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 67. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 6. ožujka 2024., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unapređenju policijske suradnje u području sprečavanja, otkrivanja i istrage  krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te o unapređenju Europolove potpore sprečavanju i borbi protiv takvih kaznenih djela i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794 COM (2023) 754, D.E.U. br. 24/008, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 15. veljače  2024.     
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/24-07/35, URBROJ: 50301-21/06-24-2, na sjednici održanoj 6. veljače 2024.
Predmetni Prijedlog uredbe je Europska komisija objavila 28. studenoga 2023. te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova te istaknula da je krijumčarenje migranata i trgovina ljudima, kao i borba protiv tih pojava, goruće pitanje u Europskoj uniji zadnjih pet godina odnosno pitanje o kojemu treba raspravljati i s time u vezi donositi kvalitetne odluke. Nastavno je naglasila da je Ministarstvo unutarnjih poslova dalo  velik doprinos izradi Prijedloga uredbe te Republika Hrvatska podržava njezino donošenje uz manje primjedbe. 
Posebno se osvrnula na određivanje Europskog centra za suzbijanje krijumčarenja migranata unutar Europola (EMSC) kao EU centra sa specijaliziranom ekspertizom u borbi protiv krijumčarenja migranata i trgovanja ljudima te na njegovu ulogu u pružanju podrške državama članicama u prevenciji i suzbijanju tih kaznenih djela. Osim tih zadaća, osnivanjem EU centra jača se suradnja između EU agencija, sinkronizira njihova suradnja, koordinacija i razmjena informacija.
Nastavno je naglasila da RH podržava odredbe koje se odnose na jačanje suradnje između agencija EU-a, odnosno Frontexa i Europola, u kojim tijelima RH ima svoje predstavnike, tj. časnike za vezu, koji su iznimno aktivni i dali su svoj doprinos radu i uspjesima tih agencija. Upućivanjem dodatnog časnika za vezu iz Frontexa u Europol (EMSC) dat će se dodatni obol jačanju suradnje tih agencija. 
Istaknula je i potrebu korištenja europolovog sustava SIENA-a (Mrežna aplikacija za sigurnu razmjenu informacija), kao i opremanje specijalističkih tijela unutar RH.
Zaključno je naglasila da će biti potrebno, što će Hrvatska i podržati, osigurati adekvatno financiranje Europola, s obzirom na dodatne zadaće koje su dodijeljene toj Agenciji.

U raspravi je podržan Prijedlog uredbe i Stajalište RH, a posebice mogućnost Hrvatske da modificira svoje Stajalište, uvažavajući evoluciju zakonodavnog procesa o pojedinim odredbama, ali i vlastite interese, s obzirom da krijumčarenje migranata na zapadno-balkanskoj migracijskoj ruti predstavlja značajan operativni izazov za Republiku Hrvatsku.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“,  donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o unapređenju policijske suradnje u području sprečavanja, otkrivanja i istrage  krijumčarenja migranata i trgovine ljudima te o unapređenju Europolove potpore sprečavanju i borbi protiv takvih kaznenih djela  i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794  
COM (2023) 754, D.E.U. br. 24/008.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 66. sjednici, održanoj 7. veljače 2024., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1806 u pogledu revizije mehanizma suspenzije COM (2023) 642, D.E.U. br. 23/025, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 12. siječnja 2024.     

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/23-07/494, URBROJ: 50301-21/06-23-3, na sjednici održanoj 5. prosinca 2023.

Predmetni Prijedlog uredbe je Europska komisija objavila 18. listopada 2023., u sklopu cilja politike „Otporno schengensko područje“, iz Programa rada za 2023. godinu, te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.                     

Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, državna tajnica Andreja Metelko-Zgombić te istaknula da je tijekom 2013. godine osmišljen mehanizam suspenzije putovanja bez viza, koji je i ojačan u 2017. godini, a trenutno se ovim Prijedlogom uredbe ide u smjeru novog jačanja instituta mehanizma suspenzije putovanja bez viza kako bi se isti učinio efikasnijim, a postupak njegovog aktiviranja jednostavnijima te kako bi se omogućio brz i učinkovit odgovor na nove izazove.

Trenutačno se na temelju članka 8. stavaka 2., 3. i 4. Uredbe (EU) 2018/1806 mehanizam suspenzije putovanja bez viza može pokrenuti u slučaju znatnog povećanja (tj. povećanja iznad praga od 50 %) broja državljana dotične treće zemlje kojima je odbijen ulazak ili za koje je ustanovljeno da neovlašteno borave na državnom području države članice, znatnog povećanja (tj. povećanja iznad praga od 50 %) broja zahtjeva za azil državljana dotične treće zemlje za koje je stopa priznavanja niska, smanjene suradnje s dotičnom trećom zemljom na ponovnom prihvatu, povećanog rizika ili neposredne prijetnje za javni poredak ili unutarnju sigurnost države članice, posebno znatnog povećanja broja teških kaznenih djela povezanih s državljanima dotične treće zemlje kao i u slučaju kada je riječ o trećim zemljama koje su dobile izuzeće od obveze posjedovanja vize nakon dijaloga o liberalizaciji viznog režima te neusklađenosti s posebnim zahtjevima koji su se primjenjivali pri procjeni primjerenosti odobravanja liberalizacije viznog režima.

Nastavno je istaknula da je mehanizam suspenzije koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2018/1806 pokrenut dva puta, i to prvi put u svibnju 2019. godine nakon primitka obavijesti države članice u kojoj je prijavljeno povećanje broja neosnovanih zahtjeva za azil i teških kaznenih djela koja su počinili državljani treće zemlje oslobođene obveze posjedovanja vize (ta inicijativa nije dovela do pokretanja mehanizma suspenzije), te drugi put 2022. godine nakon analize Komisije koja je dovela do privremene suspenzije izuzeća od obveze posjedovanja vize za treću zemlju zbog provedbe programa za dodjelu državljanstva ulagačima, što je predstavljalo povećan rizik za unutarnju sigurnost i javnu politiku država članica.

Sam postupak suspenzije sastoji se od tri faze. Prva faza se realizira donošenjem provedbenog akta Komisije kojim se utvrđuje suspenzija izuzeća od obveze posjedovanja vize koja ima početno trajanje od devet mjeseci. Tijekom razdoblja suspenzije Komisija treba uspostaviti pojačani dijalog s dotičnom trećom zemljom radi ispravljanja predmetnih okolnosti.

Ako se okolnosti koje su dovele do suspenzije nastave, u drugoj fazi je potrebno produljiti suspenziju delegiranim aktom za dodatnih 18 mjeseci. 

Ako se ne pronađe rješenje prije kraja druge faze, u trećoj fazi Komisija može predložiti trajno ukidanje izuzeća od obveze posjedovanja vize i premještanje treće zemlje s popisa zemalja čiji su državljani izuzeti od obveze posjedovanja vize pri prelasku vanjskih granica država članica, kroz redovni zakonodavni postupak, u popis trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica država članica.

U odnosu na Prijedlog uredbe, državna tajnica je naglasila da se uvode novi razlozi za suspenziju mehanizma putovanja bez viza, razdoblje pojedinih faza se produžuje, skraćuje se vrijeme i mijenjaju se ovlaštenici za pokretanje postupka.

Vezano za nove razloge za suspenziju mehanizma putovanja bez viza, predstavnica Vlade RH je istaknula da se uz već postojeće razloge uvodi i prijetnja sigurnosti države članice koja proizlazi iz hibridnih prijetnji kao što su  instrumentalizacija migranata pod pokroviteljstvom države s ciljem destabilizacije ili potkopavanja društva i ključnih institucija, programi dodjeljivanja državljanstva ulagačima i neusklađenost viznih režima trećih zemalja s viznom politikom EU-a.

Naglasila je da Hrvatska podržava Prijedlog uredbe, posebice uvođenje osnove koja se odnosi na neusklađenost vizne politike treće zemlje s viznom politikom EU-a,  imajući u vidu okruženje Republike Hrvatske i povezanost neusklađenih viznih režima zemalja zapadnog Balkana (posebno Srbija i BiH) s pojačanim migrantskim pritiskom na Hrvatsku od 2022. godine.

Hrvatska podržava i dodavanje hibridnih prijetnji osnovama za aktivaciju mehanizma uz sugestiju kako iste mogu biti pod pokroviteljstvom raznih entiteta, a ne samo država.

Državna tajnica se osvrnula na prijedlog kojim bi samo Komisija imala pravo inicijative odnosno pokretanja postupka suspenzije mehanizma po novim osnovama te naglasila da je stajalište Republike Hrvatske da bi sve države članice trebale imati jednaku mogućnost aktiviranja mehanizma po novim osnovama kao i Komisija.

Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova, s 10 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, donio je sljedeće

MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1806 u pogledu revizije mehanizma suspenzije COM (2023) 642, D.E.U. br. 23/025.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 65. sjednici, održanoj 16. siječnja 2024., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjeni Zakona o osobnoj iskaznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 611, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. prosinca 2023.      

Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasio da važeći članak 8. Zakona o osobnoj iskaznici propisuje da osobnu iskaznicu izdaje policijska uprava odnosno policijska postaja mjesno nadležna prema prebivalištu podnositelja zahtjeva. Ako osoba uz prijavljeno prebivalište ima i prijavljeno boravište, zahtjev za izdavanje osobne iskaznice može podnijeti i u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji mjesno nadležnoj prema mjestu svojeg boravišta.

Iznimno, u izvanrednim okolnostima uvjetovanim elementarnim ili drugim nepogodama ili u drugim iznimnim situacijama, zahtjev za izdavanje osobne iskaznice može se podnijeti i u policijskoj upravi odnosno policijskoj postaji koja nije mjesno nadležna prema mjestu prebivališta ili boravišta podnositelja zahtjeva. Sukladno toj odredbi, nakon poplave u Gunji i potresa na Banovini građani su iskoristi tu mogućnost te podnosili zahtjeve u drugim policijskim upravama/policijskim postajama.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je MUP, zbog iznimno povećanog broja stranaka koje su se obraćale zahtjevima za izdavanje osobnih iskaznica, što je dobrim dijelom uvjetovano razdobljem epidemije bolesti COVID-19, odnosno izvanrednim i nepredvidivim okolnostima na koje se nije moglo utjecati, 24. srpnja 2023. odlučilo privremeno primijeniti odredbu Zakona o osobnoj iskaznici koja u iznimnim situacijama omogućuje ukidanje mjesne nadležnosti za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica. Na taj način nastojalo se olakšati građanima ishođenje osobne iskaznice koja je obavezna isprava za sve hrvatske državljane nakon navršene osamnaeste godine koji imaju prebivalište u RH, a posljedično i rasteretiti policijske uprave u kojima se podnosi veliki broj zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica odnosno omogućiti strankama da svoje zahtjeve za izdavanje osobnih iskaznica podnesu i u drugim policijskim upravama/policijskim postajama u kojima se podnosi manji broj zahtjeva.

Analizom broja podnesenih zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica u razdoblju od 24. srpnja 2023. do 31. kolovoza 2023. utvrđeno je da je primjena te odredbe Zakona o osobnoj iskaznici, koja u iznimnim situacijama omogućuje ukidanje mjesne nadležnosti za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica, dala pozitivne rezultate te je povećan broj zahtjeva u pojedinim policijskim postajama koje su ranije imale manji broj stranaka, odnosno građani su iskoristili mogućnost da na brži način ishode osobne iskaznice u policijskim upravama ili postajama s manjim brojem stranaka, a što je rasteretilo policijske uprave s velikim brojem stranaka. 
Najveći postotak zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica od strane građana koji nemaju prebivalište ili boravište na području policijske postaje u kojoj su podnijeli zahtjev u navedenom razdoblju malo dužem od mjesec dana bio je u Policijskoj postaji Opatija (49,64 % od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva), Policijskoj postaji Delnice s ispostavom Čabar (48,41 %) i Policijskoj postaji Otok (37,51 %), čime su rasterećene Policijska uprava primorsko-goranska i Policijska uprava vukovarsko-srijemska u čijem su sastavu navedene policijske postaje.
Na području Policijske uprave zagrebačke koja zaprima najveći broj zahtjeva za izdavanje osobnih iskaznica veći postotak zahtjeva izvan mjesne nadležnosti zabilježen je u IX. Policijskoj postaji Zagreb (Sesvete 21,43 %), Policijskoj postaji Sveti Ivan Zelina (10,34 %) i Policijskoj postaji Velika Gorica (12,01 %).
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se, uzimajući u obzir pozitivne aspekte koji su proistekli iz kratkotrajnog ukidanja mjesne nadležnosti za podnošenje zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, predlaže da ta „privremena mjera“ postane trajno stanje te da se na taj način izjednači i s postupkom podnošenja zahtjeva za izdavanje putovnice i vozačke dozvole. 
U raspravi su članovi Odbora unisono podržali predloženu izmjenu usmjerenu na olakšavanje postupka izdavanja osobnih iskaznica.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI.

                                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 65. sjednici, održanoj 16. siječnja 2024., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 561, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. prosinca 2023.      

Odbor je predmetni zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, naglasio da će se Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti prenijeti u nacionalnu zakonodavstvo Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS2), koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023., te su sve države članice Europske unije obvezne preuzeti predmetnu Direktivu u svoje zakonodavstvo do 17. listopada 2024., odnosno u roku od 21 mjesec od njezina stupanja na snagu.
Nastavno s osvrnuo na najznačajnije primjedbe i razlike u zakonskom tekstu koje su nastale kao rezultat rasprave na odborima i na plenarnoj sjednici.
Slijedom toga, istaknuo je da su uvažene sve primjedbe nomotehničke naravi koje je predložio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora. Nisu prihvaćene primjedbe izražene tijekom plenarne rasprave koje su se odnosile na promjenu opsega Zakona u smislu reguliranja etičkih aspekata u kibernetičkom prostoru, s obzirom da postoji više novih akata EU-a koji u tom smislu predstavljaju nadgradnju Direktive NIS 2 i pokrivaju etička pitanja sadržaja na Internetu (npr. Akt o digitalnim uslugama, Akt o digitalnom tržištu ili Akt o umjetnoj inteligenciji). 

U odnosu na predložene rješenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o izdvajanju Nacionalnog centra za kibernetičku sigurnost iz Sigurnosno-obavještajne agencije, predstavnik predlagatelja je istaknuo da i dalje stoje na stajalištu da je trenutno najkvalitetnije rješenje da se Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost ustroji unutar SOA-e, kao što je i neupitno da će se osamostaljivanje Centra trebati razmotriti u narednom razdoblju, sukladno pristupu kojim su se vodile i druge države članice EU-a kada su postigle određenu zrelost sustava (npr. Italija ili Nizozemska). 

U odnosu na zakonski tekst u prvom čitanju, državni tajnik je naglasio da je predlagatelj unio manje dorade u tekst Konačnog prijedloga zakona koje se odnose na uvođenje pojma „revizija kibernetičke sigurnosti“ umjesto ranije korištenog pojma „ocjena sukladnosti“ i usklađivanje ovog procesa s aktualnim prijedlogom izmjena EU regulative vezano za kibernetičku sigurnosnu certifikaciju.  

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O KIBERNETIČKOJ SIGURNOSTI.

                                           
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 64. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 16. studenoga 2023. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog proračuna RH za 2024. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2023.

Odbor je Prijedlog proračuna RH za 2024. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.  
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu proračuna RH za 2024. godinu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P. Z. br. 581.

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstva financija, iznio osnovne značajke Prijedloga proračuna RH za 2024. godinu te istaknuo da se u 2024. godini  očekuje rast od 2,8%, dok se u 2025. godini očekuje rast od 2,7%, a u 2026. godini 2,5%. Indeks potrošačkih cijena u 2023. godini rastao je 8%, a znatno smanjenje očekuje se u 2024. godini te bi iznosio 3,1%, u 2025. godini 2,4% i u 2026. godini 2,2%. Istovremeno bilježi se kontinuirani rast broja zaposlenih odnosno smanjenje broja nezaposlenih.
Prihodi državnog proračuna u 2024. godini planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura, što je 3% više od plana za 2023. godinu, dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardu eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura. 
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2% ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. godini projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura.

Vezano za povećani rashod od 3,3 milijarde eura u 2024. godini, državni tajnik je napomenuo da se jedna milijarda odnosi na uključivanje lokalnih bolnica u državni proračun od 01.01.2024. Kada bi se to izuzelo povećanje rashoda bi bilo veće za 2,3 milijarde eura.
Nastavno se osvrnuo na najznačajnije rashode koji su doveli do povećanja ukupnih rashoda u iznosu od 3,3 milijarde eura te istaknuo povećana izdvajanja za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 1,5 milijardi eura uslijed primjene ugovorenih povećanja dodacima kolektivnim ugovorima i odlukama Vlade RH o isplatama dodataka kao uz već prethodno istaknuto uključivanja 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu u državni proračun te očekivane primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,1 milijardu eura uslijed očekivane indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima u 2023. i 2024. godini i očekivanog porasta broja umirovljenika, provedbu projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 723,4 milijuna eura, troškove obnove i sanacije šteta nastalih uslijed potresa u iznosu od 418,0 milijuna eura, nadoknadu troškova Hrvatskoj elektroprivredi d.d. vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s Odlukom VRH u skladištu PSP Okoli u iznosu od 273,4 milijuna eura, troškove servisiranja javnog duga u skladu sa stanjem uvjeta na financijskim tržištima u iznosu od 250,6 milijuna eura, učinke izmjena zakona kojima se povećava dio socijalnih naknada kao što su inkluzivni dodatak, osobna asistencija i dječji doplatak u iznosu od 465,9 milijuna eura, nabavu borbenih vozila Bradley i njihovo dovođenje u ispravno stanje u iznosu od 42,1 milijun eura i  drugo.

Uzevši u obzir ukupne prihode i ukupne rashode manjak državnog proračuna u 2024. godini iznosio bi 4,1 milijardu eura, ili 5% bruto domaćeg proizvoda. U 2025. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,2 milijarde eura ili 3,7% BDP-a dok se u 2026. očekuje manjak od 2,2 milijarde eura ili 2,5% BDP-a. 
Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi  1,5 milijardi eura odnosno 1,9% BDP-a u 2024. godini. U 2025. godini isti je projiciran na razini od 1,6% BDP-a, a u 2026. godini očekuje se manjak proračuna opće države od 1,5% BDP-a.
Državni tajnik je posebno naglasio da se udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastavlja smanjivati pa će tako u 2024. doseći razinu od 58%, što je 2,7 postotnih bodova niže u usporedbi s razinom iz 2023. godine (60,7%). 

Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za Ministarstvo u 2024. godini  planirana u ukupnom iznosu od 1.179.569 eura, što je u odnosu na rebalans za 2023. godinu više za 10,6%. Povećanje proračunskih sredstava (izvor 11 i 12) iznosi 15,1% i najvećim dijelom predviđena su za rashode za zaposlene, dok su drugi izvori financiranja manji za 16% (u 2024. godini više nema Fonda solidarnosti kao niti Mehanizma za oporavak).
U okviru ukupnog proračuna, na proračunske izvore 11 i 12 odnosi se 1.048.256.150 eura, dok se 131.313.000 eura odnosi na druge izvore financiranja (vlastiti prihodi, namjenski prihodi, sredstva iz fondova EU-a, donacije i slično).  
Najvećim dijelom proračunska sredstva se odnose na rashode za 26.500 zaposlenih (76%), režijske troškove (11%), sufinanciranje EU projekata (3,4%), razminiranje iz proračunskih sredstava (2,2%), nabavu odora, naoružanja, streljiva, informatičke opreme i njezina održavanja, održavanje i ulaganje u objekte  (ukupno 4,4%) te za ilegalne migracije (granična policija) i azilante (oko 3%).

U proračunu Ministarstva za 2024. godinu osigurana su značajna sredstva za nastavak razminiranja. Slijedom toga predviđena su proračunska sredstava u iznosu od 23,2 milijuna eura, a iz sredstava EU-a putem Operativnog programa konkurentnost i kohezija iznos od 14,7 milijuna eura uz sufinanciranje proračunskim sredstvima u iznosu 14,1 milijun eura. Razminiranje Hrvatske prema Otawskoj konvenciji trebalo bi biti završeno do 2026. godine, te su stoga u zadnje četiri godine za tu namjenu uložena znatna proračunska sredstva kao i sredstva EU-a. 
Za sustav civilne zaštite unutar Ministarstva predviđeno je opremanje putem projekata iz sredstava EU–a u iznosu 26,5 milijuna eura, uz sufinanciranje iz državnog proračuna u iznosu od 14 milijuna eura. Projekti opremanja civilne zaštite koji obuhvaćaju čitavu Republiku Hrvatsku i sve zadaće civilne zaštite započeli su u zadnje dvije godine, te se u 2024. godini intenziviraju s obzirom da su u 2023. godini  ugovarani predmeti nabave koji će biti isporučeni i naplaćeni u 2024. godini.

Za opremanje vanjske granice Ministarstvo koristi nove projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a odnosno njezinih različitih fondova. Iz tih sredstava ukupno je planirano u 2024. godini utrošiti 24,5 milijuna eura, uz sufinanciranje proračunskim sredstvima u iznosu od 8,3 milijuna eura.
U okviru projekta izgradnje, kupnje i održavanja zgrada, u iznosu od 12,5 milijuna eura planirane su samo neophodne adaptacije zgrada, uređenje stacionara potrebnih za smještaj policijskih službenika, kao i potrebna ulaganja u vidu sufinanciranja za projekte energetske obnove koji se prijavljuju za obnovu kroz fondove EU-a. 
Nastavno je istaknula da uslijed migrantske krize Ministarstvo mora osigurati i znatne iznose za rashode koji nastaju zbog pojačanog angažmana policijskih službenika na vanjskoj granici, te je u okviru projekta Administracija i upravljanje - ilegalne migracije planirano 20,7 milijuna eura proračunskih sredstva i to isključivo za one rashode koji se ne mogu financirati iz sredstava EU-a.  
Za 2024. godinu povećan je i iznos u okviru projekta Izgradnja kapaciteta u području azila, te je planirano 3,3 milijuna eura za prehranu i smještaj azilanata, zaštitarske usluge čuvanja objekata u kojima su smješteni azilanti i drugo, s obzirom na to da se ovdje radi o troškovima koje nije moguće financirati iz sredstava EU-a.

Ostali dio proračuna najvećim dijelom otpada na rashode za zaposlene i naknade za prijevoz, režijske troškove i održavanja prijevoznih sredstava, objekata i opreme, te samo manjim dijelom na neophodno opremanje policije u vidu leasinga vozila, nabave naoružanja, streljiva, odora i specifičnih uređaja (projekt policijske opreme u iznosu 21,5 milijuna eura) te plaćanja licenci, računalnih usluga, nabave neophodne informatičke opreme i održavanje informatičkih sustava (projekt Informatizacija u iznosu od 19,4 milijuna eura), a  što nije moguće financirati iz fondova EU-a.
Posebno je istaknula da su za razdoblje 2021.-2027. godina iz različitih fondova EU-a za potrebe policije dodijeljena značajna sredstva. Slijedom toga istaknula je da je iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) dodijeljeno 47.316.335 eura, Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) 35.730.549 eura, te Fonda za integrirano upravljanje granicama - Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) 172.926.701,72 eura, ukupno 255.973.585,72 eura. Iz dodijeljenih sredstava će se značajno opremiti granica RH i obavljanje aktivnosti vezanih za isto.

U odnosu na projekcije za 2025. i 2026. godinu predstavnica Ministarstva je istaknula da predviđena sredstva za 2025. godinu iznose 1.256.428.393 eura (6,5% više u odnosu na 2024. g.), a za 2026. godinu 1.190.420.615 eura (5,2% manje u odnosu na 2025. g.) Do tih razlika prvenstveno dolazi zbog razlika u realizaciji fondova EU-a, koji se svake godine iskazuju u stvarno potrebnim iznosima. Ako se pojave novi fondovi iz kojih Ministarstvo može koristiti sredstva, isto se mijenja u dijelu sredstava EU-a, a također i u dijelu sufinanciranja iz proračunskih sredstava, ako se za to iskaže potreba.
Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se razdjel 039 Hrvatska vatrogasna zajednica sastoji od dvije glave i to Hrvatske vatrogasne zajednice (03905), kao središnjeg državnog ureda nadležnog za vatrogastvo, i Državne vatrogasne škole (03910), kao javne ustanove za potrebe obrazovanja u sustavu vatrogastva.
Plan za 2024. godinu na razdjelu 039 Hrvatske vatrogasne zajednice ukupno iznosi 64.348.011 eura što predstavlja povećanje za više od 10 milijuna eura odnosno (20%) u odnosu na plan za tekuću 2023. godinu. Povećanje je jednim manjim dijelom uzrokovano povećanjem opće razine cijena tj. inflacije, a najvećim dijelom zbog planiranja provedbe EU projekta „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskom i potpomognutom području“ u sklopu Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027. kao i početka nabave vatrogasnih šumskih vozila iz sredstava Općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ).

Plan Hrvatske vatrogasne zajednice, kao središnjeg državnog ureda za vatrogastvo, za 2024. godinu je 62.727.258 eura, a najznačajniji troškovi su: rashodi za plaće u iznosu od 4,5 milijuna eura, materijalni rashodi u iznosu od milijun eura (režijski troškovi i tekuće održavanje), rashodi za provedbu aktivnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara  (Međunarodna suradnja – CTIF i FEU, međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži) u ukupnom iznosu od 137.000 eura te rashodi za aktivnost Kampa vatrogasne mladeži u Fažani u iznosu od 95.000 eura.  
Nastavno je predstavnik HVZ-a naglasio da su aktivnosti opremanja i osposobljavanja vatrogasnih organizacija kroz sredstva premija osiguranja od požara i OKFŠ-a planirane u iznosu od 7 milijuna eura, od toga 600.000 eura iz premija osiguranja za sufinanciranje nabave opreme, osposobljavanje za zvanje i specijalnosti, odlikovanja i sl., te 6,4 milijuna eura iz OKFŠ-a, od čega 6,1 milijun eura za nabavu vatrogasnih šumskih vozila, a 250.000 eura za osposobljavanje vozača.

Pomoći izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva za 2024. godinu iznose 34,5 milijuna eura (ukupna bilančna prava će se povećati 5% - sa 45,3 milijuna eura na 47,6 milijuna eura ), ali sredstva pomoći iz državnog proračuna se smanjuju zbog povećanja prihoda od poreza na dohodak.
Provedba EU projekata je planirana u ukupnom iznosu od 9 milijuna eura. Istaknuo je da u 2024. godini HVZ završava projekte eHVZ i SILVANUS (znanstveni EU projekt u cilju prevencije i suzbijanje ekstremnih šumskih požara integracijom i demonstracijom inovativnih rješenja), a planira započeti već spomenuti projekt „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskom i potpomognutom području“. 
Cilj je tijekom 2024. i 2025. godine nabaviti vatrogasnu tehniku i opremu za vatrogasne organizacije u ukupnom iznosu od 27 milijuna eura. U 2024. godini u planu je nabava vatrogasne opreme za 9 milijuna eura.
Dalje je istaknuo da su rashodi za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH ukupno planirani u iznosu od 5,7 milijuna eura od čega je 3,3 milijuna eura predviđeno za plaće 1.000 sezonskih vatrogasaca za razdoblje od 01. lipnja 2024. do 30. rujna 2024. te refundaciju troškova dislokacija i popravke oštećenih vozila i opreme. Naglasio je kako je predviđeno povećanje sufinanciranja plaća sezonskih vatrogasaca s 530 na 650 eura.

Za korištenje i održavanje odašiljača i mreže cjelokupnog sustava veza u vatrogastvu predviđen je iznos od milijun eura, za nabavku vatrogasne odjeće i obuće za pripadnike IVP iz sastava JVP i HVZ (kombinezoni, čizme za šumske požare, kacige za opće namjene, radio uređaji, pumpe i sl.) predviđeno je 500.000 eura, a za prehranu i smještaj vatrogasaca na dislokacijama 200.000 eura. 
Vezano za Državnu vatrogasnu školu, javnu ustanovu za obrazovanje vatrogasaca, glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da se sredstva za njezino financiranje osiguravaju u državnom proračunu, te putem školarina, donacija, vlastitih i drugih vrsta prihoda. Škola je započela s radom u 2023. godini, a polaznici mogućnost obrazovanja  imaju u Zagrebu, Splitu, Rijeci te u Osijeku.
Plan za 2024. godinu ukupno iznosi 1.620.753 eura od čega se 1,3 milijun eura odnosi na sredstva državnog proračuna, a ostatak sredstava su vlastiti prihodi (prihodi od školarina te prihodi od ispitivanja vatrogasne opreme i tehnike).

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2024. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2025. i 2026. godinu. Istaknuli su najznačajnija ulaganja i projekte u 2024. godini te dugoročne potrebe koje će trebati realizirati u dogledno vrijeme.

U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna RH za 2024. godinu.
Podržano je i povećanje proračunskih sredstava za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, uzimajući u obzir njihov povećani angažman prethodnih godina koji je bio uvjetovan prirodnim nepogodama koje su zatekle Hrvatsku. 
Pozdravljeno je i povećanje plaća sezonskim vatrogascima u priobalju tijekom turističke i protupožarne sezone u 2024. godini, uzimajući u obzir da je potrebno realizirati zaposlenje 1.000 vatrogasaca kako bi turistička i protupožarna sezona bila uspješna.
Zatraženo je i pojašnjenje vezano za povećanje sredstava od 3% za ilegalne migracije. Predstavnica Ministarstva je istaknula da su sredstva povećana s 18 na 22 milijuna eura i ta sredstva će isključivo pokrivati troškove rada i aktivnosti policije. Za migrante su sredstva povećana u iznosu od milijun eura (prehrana i smještaj), a za ostale potrebe (stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje) koriste se europska sredstva.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2  glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese 

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2025. I 2026. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 64. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 16. studenoga 2023. raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 581 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023.

Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P. Z. br. 581 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija uvodno je istaknuo da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi i zakon o izvršavanju državnog proračuna. Njime se uređuju  prihodi, primici, rashodi i izdaci državnog proračuna za određenu godinu te njihovo ostvarenje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te druga pitanja u izvršavanju proračuna. 
Nastavno je iznio najznačajnije odrednice Konačnog prijedloga zakona te istaknuo da je njime povećan postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata (u 2023. godini ograničenje za zaduživanje je bilo na 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2022. godine), produženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova JLP(R)S isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.).

Slijedom toga, JLP(R)S preostali dio beskamatnog zajma, na temelju Konačnog prijedloga Zakona, mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura)
Vezano za zaduženje, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura. Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona, te istaknuli da je održiv i podržava makroekonomsku politiku i financijske mogućnosti Državnog proračuna RH za 2024. godinu.

Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2  glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese 

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 63. sjednici, održanoj 8. studenoga 2023., razmotrio je Izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Republike Hrvatske za razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor (dalje u tekstu: Izvješće), koje je Vlada Republika Hrvatske na vlastiti poticaj, sukladno članku 123. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora dostavila predsjedniku Hrvatskoga sabora aktom od 6. studenoga 2023. 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je predmetno Izvješće razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova upoznala prisutne s kretanjima nezakonitih migracija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. listopada 2023.

Slijedom toga istaknula je da je u promatranom razdoblju hrvatska policija  evidentirala 62.452 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice Republike Hrvatske. Ta brojka je za 73,2% veća od broja postupanja u istom razdoblju 2022. godine kada je evidentirano 36.059 postupanja. 

Migrantska kretanja su svoj vrhunac dosegnula koncem ljeta, odnosno najveći broj migranata je stigao u Hrvatsku u prvih 8 mjeseci 2023. godine te je njihov broj veći za 175% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Već u listopadu 2023. godine vidljiv je pad u odnosu na mjesec rujan što, kako je istaknula državna tajnica, nije rezultat samo smanjenja migrantskog pritiska već je u prvom redu rezultat aktivnosti hrvatske policije. S tim u vezi je istaknula da je u listopadu 2022. godine bilo 12.102 nezakonita prelaska državne granice, dok je u listopadu 2023. bilo 5.939 nezakonitih prelazaka državne granice, što predstavlja smanjenje od 51%.

Posljedično tome porastao je i broj izraženih namjera za međunarodnom zaštitom, odnosno gotovi svi evidentirani migranti (od dana ulaska Hrvatske u šengenski prostor) izrazili su namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnom zaštitom. Zbog takvog postupanja migranata, u prvih 10 mjeseci 2023. godine evidentirano je pet puta više izraženih namjera za međunarodnom zaštitom u odnosu na 2022. godinu, odnosno 60.145 namjera.

Oko 97% osoba koje su iskazale namjeru ili čak i podnijele zahtjev za međunarodnom zaštitom napustilo je Republiku Hrvatsku u roku dan-dva od dana kada su izrazili namjeru ili podnijele zahtjev te se trenutno svega 522 tražitelja međunarodne zaštite nalazi u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite (Porin) u Zagrebu i 166 u prihvatilištu u Kutini. Iz podataka je jasno da migranti kontinuirano zloupotrebljavaju sustav azila i dovode do pojačanih kretanja odnosno pojačanih sekundarnih migracija.

Državna tajnica je naglasila da su ove brojke dio šire problematike, a posebice viznog režima Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore te instrumentalizacije migrantskih kretanja od strane Srbije i Bosne i Hercegovine, koje države intenzivno provode politiku propuštanja migranata, odnosno ne štite svoju granicu. Ruski i turski državljani ulaze u te države kao turisti, nezakonito prelaze hrvatsku granicu i traže azil, a nastavno se upute u druge države članice EU-a. Udio ruskih i turskih državljana u nezakonitim migracijama u odnosu na 2022. godinu veći je za 533% odnosno radi se o brojci od 7.484 ruska državljana i 8.300 turskih državljana.

Neovisno o trenutnim brojkama, hrvatska policija je najefikasniji štit na vanjskoj granici EU-a, odnosno njezine aktivnosti su u ovim okolnostima spriječile značajnije povećanje nezakonitih prelazaka i Hrvatskoj nije potrebna pomoć operativnih djelatnika Frontexa. Republika Hrvatska je kroz odvraćanje, samo na graničnom području prema Unsko-sanskom kantonu tijekom ove godine onemogućila ulazak 71.724 nezakonita migranta.

Ako se uzme u obzir da je ove godine u Srbiju ušlo 83.694 migranta, u Bosnu i Hercegovinu 69.000 migranata, kao i da je Mađarska do 22. listopada 2023. imala preko 80.000 nezakonitih prelazaka granice neovisno o dvorednoj žici na granici, vidljivo je da hrvatska policija uspješno štiti svoju granicu. Isto je rezultat dobre obučenosti i adekvatne tehničke opremljenosti koja je omogućila da se sve osobe koje nezakonito prijeđu granicu evidentiraju i registriraju u nekoliko različitih informacijskih sustava (SIS, Eurodac i dr.). Republika Hrvatska je od lipnja 2017. godine kada je dobila pristup SIS-u, izvršila 2,5 milijardi provjera što ju svrstava na četvrto mjesto po broju provjera među svim državama članicama. 

Nastavno je naglasila da je zapadno-balkanska ruta jedna od najopterećenijih ruta te da je dobro da je Uredbom o Frontexu iz 2019. godine propisano da Frontex može pružati pomoć državama izvan EU-a, odnosno u ovom slučaju Bosni i Hercegovini i Srbiji, za što je potrebno potpisivanje statusnih sporazuma. Srbija još uvijek pregovara o potpisivanju statusnog sporazuma s Frontexom, dok Bosna i Hercegovina još uvijek nije ni imenovala pregovarača za takav sporazum što je rezultat unutarnjopolitičkih razloga, a izravno se odražava na zapadno-balkansku rutu. 

U odnosu na suradnju drugih država uz zapadno-balkansku rutu s Frontexom, državna tajnica je istaknula da Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija imaju dobru suradnju i sklopljene sporazume.

Zaključno je po tom pitanju istaknula da je sigurnost države pod kontrolom, kao i nezakonite migracija, pa nije potrebno upućivanje Frontexa koji ima 1000 operativnih djelatnika dok, s druge strane, Hrvatska ima 6.700 kvalitetno obučenih graničnih policajaca s najmodernijom tehničkom opremom kojima podršku pruža oko 2.000 interventnih policajaca.

U odnosu na kompenzacijske mjere koje su bile jedna od tema na sastanku ministara unutarnjih poslova Italije, Slovenije i Hrvatske u Trstu, razmotreni su koraci i potreba hitnog djelovanje u smislu zajedničke suradnje policija triju država. No, neovisno o budućoj suradnji između policija triju država, Hrvatska je primjenom tih mjera do sada uhitila 479 krijumčara, te provjerila 156.997 vozila i 251.430 osoba.

U odnosu na stanje sigurnosti, istaknula je da svi operativni podaci pokazuju da migranti čine zanemariv broj prekršaja protiv javnog reda i mira te je vidljivo da Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata, a poduzima sve potrebne radnje i aktivnosti u zaštiti vanjske granice.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je pozdravila predmetno Izvješće Vlade RH te istaknula da se slaže sa stajalištem koje je iznijela državna tajnica da nije narušeno stanje sigurnosti pojedinaca (jer ona ne može govoriti o stanju nacionalne sigurnosti), neovisno što mnogi pojedinci imaju subjektivni osjećaj ugroženosti, što smatra potpuno normalnim. 

Pučka pravobraniteljica je nastavno istaknula da ne zaprima pritužbe građana  vezano za migrantsku problematiku, ali ju brine širenje dezinformacija, što smatra iznimno opasnim jer može pojedince potaknuti na nezakonita postupanja. Osvrnula se i na politički govor koji je zaštićen slobodom izražavanja, ali i na potrebu da ostane u granicama, jer kada prijeđe u huškački govor onda to prerasta u govor mržnje. Isto postoji već duži niz godina u zapadnim demokracijama i posebno je pojačan prije izbora, a sada su se i političari u Hrvatskoj počeli tako ponašati. Čak i kada takav govor ne prijeđe granicu zakonitosti stvara atmosferu straha i zabrinutosti kod građana što nije dobro.

Zaključno je istaknula da je potrebno ovu zahtjevnu temu raspravljati objektivno te da svi podaci s kojima raspolažu nadležne institucije ne odgovaraju atmosferi koja se širi javnim govorom.

U raspravi je podržano predmetno Izvješće te istaknuto da je pozitivno što će se svi podaci koji se odnose na ovu temu razmotriti i na plenarnoj sjednici, a ne samo na sjednici matičnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Kako bi do toga došlo Odbor je mijenjao svoj zaključak i isti prilagodio svim sugestijama stručnih službi dok, s druge strane, oni koji su se navodno borili za takvu raspravu tijekom glasovanja su bili protiv. 

U raspravi je pozdravljeno i stajalište pučke pravobraniteljice da politički govor treba imati granice, a posebice da bi se rasprava trebala voditi na temelju podataka, a ne temeljem neistina.

Ukazano je da govor kada je huškački vrlo često proizlazi iz straha od nepoznatog i neznanja, ali može imati dalekosežne posljedice na društvo. Svaka država bi svoje resurse koji nisu beskonačni trebala usmjeriti prema pravim ugrozama. Ne bi trebalo lažnim tezama onemogućiti državna tijela da dobro obave svoj posao i da se fokusiraju na prave probleme.

Član Odbora se osvrnuo i na kontinuirane izjave pojedinih saborskih zastupnika desnog svjetonazora kojima se „glorificiraju mađarski uspjesi“ u zaštiti granice, te istaknuo da kolege iz Slovačke sve češće ukazuju na činjenicu da iznimno velik broj ilegalnih migranata u Slovačku dolazi iz Mađarske, iako je Mađarska na granici postavila dvorednu žičanu ogradu. Isto je pokazatelj da takav pristup zaštiti vanjske granice ne polučuje željeni uspjeh, a pojedini zastupnici koji to podržavaju nisu u stanju prepoznati negativnosti cijelog pristupa.

Nastavno je u raspravi istaknuto da je „usporedba“ hrvatske policije s tzv. „seoskim stražama“ sramotno jer potencira da 6.700 graničnih policajaca nije u stanju  obavljati svoje zadaće pa će te zadaće umjesto njih „uspješno“ obavljati tzv. „seoske straže“. S tim u vezi je istaknuto da se na području Splitsko-dalmatinske županije dešava svega 1% ilegalnih migracija te da je apsurdno spominjati „seoske straže“.

Član Odbora se osvrnuo na izlaganje pučke pravobraniteljice te istaknuo da nije prihvatljivo stajalište po kojem su svi oni koji se ne slažu sa stajalištem pučke pravobraniteljice nositelji govora mržnje, a posebice je naglasio da izmjena članka 8. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti iz 2015. godine, koja izmjena je u tom momentu bila smislena i odraz trenutne situacije odnosno rata u Siriji i izbjegličkog vala koji se tada kretao prema Europi, sada više nema svoje utemeljenje već je ključ „svega zla“ koje se dešava u Republici Hrvatskoj. 

Također je istaknuo da policija ne radi svoj posao valjano, odnosno da ne primjenjuje članak 326. Kaznenog zakona u cijelosti. Ukazao je da je osim uhićenja krijumčara ljudi potrebno uhititi i nezakonite migrante koje je taj krijumčar uveo na teritorij Hrvatske, a ne im omogućiti međunarodnu zaštitu i sva prava koja iz toga proizlaze. 

S obzirom da je član Odbora svoju raspravu usmjerio prema pučkoj pravobraniteljici, pučka pravobraniteljica je istaknula da ona nije na Odboru u svojstvu „braniteljice“ predmetnog Izvješća Vlade RH. Posebno je naglasila da je pučka pravobraniteljica po Ustavu RH opunomoćenica Hrvatskoga sabora i na sjednicama radnih tijela sudjeluje sukladno odredbi članka 17. stavka 2. Zakona o pučkom pravobranitelju koja propisuje da pučki pravobranitelj sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskoga sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskoga sabora kada su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga pučkog pravobranitelja. 

Nastavno je naglasila da je, vezano za zaštitu prava svih osoba na području Republike Hrvatske, prema dostupnim podacima vidljivo da nema nezakonitih ili nepravilnih postupanja policije, što ona pozdravlja. Zaključno je istaknula da nije prihvatljivo da zastupnik u Hrvatskome saboru poručuje pučkoj pravobraniteljici da je ona „vezala ruke policiji“ donošenjem određene zakonske odredbe, s obzirom na to da je Sabor zakonodavac i on donosi zakone, a ne pučka pravobraniteljica.

Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O STANJU ILEGALNIH MIGRACIJA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD ULASKA REPUBLIKE HRVATSKE U SCHENGENSKI PROSTOR.

Također, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“,  Odbor je donio sljedeći

ZAKLJUČAK

Na temelju članka 247. stavka 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora  predlaže se Hrvatskome saboru da donese odluku o provođenju objedinjene rasprave o Prijedlogu zaključka o obvezi Vlade Republike Hrvatske da podnese Hrvatskome saboru izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Republike Hrvatske za razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu donošenja ovog zaključka i  Izvješću o stanju ilegalnih migracija na području Republike Hrvatske za razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u schengenski prostor. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Na 62. sjednici Odbora razmotrena je točka dnevnog reda: “Donošenje zaključka vezano za točku dnevnog reda raspravljenu na 60. sjednici Odbora – Ilegalne migracije na području Republike Hrvatske".

Nakon rasprave Odbor je utvrdio sljedeći akt koji je upućen u proceduru Hrvatskoga sabora: Prijedlog zaključka o obvezi Vlade Republike Hrvatske da podnese Hrvatskome saboru izvješće o stanju ilegalnih migracija na području Republike Hrvatske za razdoblje od ulaska Republike Hrvatske u šengenski prostor do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu donošenja ovog zaključka

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 61. sjednici, održanoj 11. listopada 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P.Z. br. 559, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023.      
Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  
U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, naglasio da je potreba za međunarodnom razmjenom podataka, koji su prema nacionalnom zakonodavstvu klasificirani odnosno označeni jednim od stupnjeva tajnosti, načelno izraz s jedne strane bliskih vanjskopolitičkih odnosa između država, a s druge strane povećane potrebe za zajedničkim uzajamnim i usklađenim djelovanjem na rješavanju suvremenih, osobito sigurnosnih problema koji često nadilaze nacionalne okvire.

Slijedom navedenog, Republika Hrvatska i Savezna Republika Njemačka su 18. travnja 2023. u Zagrebu, potpisale Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, kojim se u odnosima Republike Hrvatske i Savezne Republike Njemačke stvara pravni okvir te uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka, koja će se odnositi na sve buduće ugovore o suradnji i klasificirane ugovore koje ugovorne stranke sklapaju, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatke.
Republika Hrvatska je do sada sklopila 17 takvih ugovora s drugim državama koji su usmjereni na uređenje područja razmjene i zaštite klasificiranih podataka.
Nadalje je istaknuo da se ugovorom uspostavlja pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju između ugovornih stranaka, određuju se nadležna tijela za provedbu Ugovora, utvrđuju se istoznačni stupnjevi tajnosti, postupanje s klasificiranim podacima, obveze u pogledu nacionalnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka, mehanizmi prijenosa klasificiranih podataka, sadržane su posebne odredbe o klasificiranim ugovorima, uređuje se način ostvarivanja posjeta i postupanje u slučaju povreda sigurnosti kao i pitanje troškova nastalih u provedbi Ugovora.

Samim Zakonom se potvrđuje Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.

Zaključno je predstavnik predlagatelja naglasio da za provedbu Zakona neće biti potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu, te da se sukladno članku 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora postupak donošenja ovog Zakona provodi u jednom čitanju i pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE O RAZMJENI I UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 61. sjednici, održanoj 11. listopada 2023., raspravljao je o Prijedlogu zakona o kibernetičkoj sigurnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 561, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. rujna 2023.      
Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, naglasio da će se donošenjem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti u nacionalno zakonodavstvo prenijeti Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS2), koja je stupila na snagu 16. siječnja 2023., te su sve države članice Europske unije obvezne preuzeti predmetnu Direktivu u svoje zakonodavstvo do 17. listopada 2024., odnosno u roku od 21 mjesec od njezina stupanja na snagu.

Preuzimanje Direktive NIS2 u Republici Hrvatskoj provodi se predloženim Zakonom i njegovim podzakonskim aktima koji će se donijeti u zadanom roku do 17. listopada 2024., što podrazumijeva i funkcionalnost svih nadležnih tijela koja se do tada trebaju uspostavili ili prilagoditi na nove nadležnosti.
Dalje je istaknuo da je zakonski prijedlog izradila međuresorna radna skupina Nacionalnog vijeća za kibernetičku sigurnost, a formalni predlagatelj Zakona je Ministarstvo hrvatskih branitelja s obzirom na to da je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved ujedno i član Vlade RH zadužen za nacionalnu sigurnost.
U razdoblju od 17. srpnja do 16. kolovoza 2023. provedena je javna rasprava na kojoj je zainteresirana javnost podnijela 119 komentara. Od tog broja je 111 općih komentara i 8 nadopuna teksta. Potpuno i djelomično je prihvaćeno 76 komentara odnosno oko 64%, dok 43 komentara odnosno 36% nije prihvaćeno.
Zakonski prijedlog regulira opsežnu materiju i sadrži 116 članaka i 4 priloga. Većinu odredbi Zakona potrebno je promatrati u međusobnom odnosu i imajući potpuni pregled cjelokupnog teksta Zakona te vodeći računa da se njime mora osigurati ispravan prijenos okvira kibernetičke sigurnosti koji su zadani Direktivom NIS2.
Cilj Direktive NIS2 je učinkovito upravljanje organizacijom i sigurnosnim procesima u kibernetičkom prostoru EU-a te nacionalnim kibernetičkim prostorima država članica.

Zakon predviđa određenu centralizaciju upravljanja kibernetičkom sigurnošću u Republici Hrvatskoj, odnosno transformaciju postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC). Predstavnik predlagatelja je posebno naglasio da niti  jedan nacionalni centar država članica EU-a i drugih država nije regulatorno tijelo, pa tako to neće biti niti Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost.
Zakon uvodi zajedničku visoku razinu mjera kibernetičke sigurnosti kakva je propisana za sve države članice EU-a. Mjere trebaju biti razmjerne stupnju izloženosti pojedinog subjekta rizicima, a dužni su ih provoditi sami subjekti obveznici i to sukladno vlastitoj procjeni rizika.
Kako bi se osigurala jednostavna i postupna poslovna tranzicija za subjekte  obveznike, Zakon osigurava kaskadnu provedbu relevantnih procesa i to na način da je za cjelokupnu provedbu, od implementacije mjera, provjera usklađenosti s propisanim okvirom te u konačnici provedbe stručnih nadzora, predviđeno ukupno trajanje između pet i sedam godina od stupanja na snagu Zakona što bi omogućilo da sustav u cijelosti zaživi. 

U raspravi je postavljeno pitanje zašto Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (UVNS) nije koordinirao transpoziciju Direktive NIS2, s obzirom na činjenicu da je koordinirao transpoziciju Direktive NIS1.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je transpozicija Direktive NIS2 nastavak dugotrajnog procesa koji je započeo transpozicijom Direktive NIS1  što je koordinirao UVNS koji i danas ima vodeću ulogu u Nacionalnom vijeću za kibernetičku sigurnost, ali nedostatne kapacitete za ovu zadaću. UVNS je tijelo strateške razine, a za oživotvorenje ovakvog projekta je potrebno stručno i organizacijski „šire“ tijelo, sa dostatnim tehničkim, stručnim i organizacijskim sposobnostima što trenutno SOA jest.

U raspravi je istaknuto da nema ujednačene prakse ni na razini država članica EU-a niti u drugim državama gdje će se pozicionirati nacionalni centar za kibernetičku sigurnost. Polovica država članica je takav nacionalni centar pozicionirala unutar svojih sigurnosno-obavještajnih sustava, dok je druga polovica takve centre pozicionirala kao agencije ili kao druga samostalnih tijela. S obzirom da je Hrvatska odlučila na temeljima Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e graditi Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost, istaknuto je da bi bilo dobro razmisliti o tome da se kroz nekih pet godina to tijelo izdvoji iz SOA-e i pozicionira kao samostalno tijelo, što su učinile npr. Italija i Njemačka, koje su svoje nacionalne centre pozicionirale unutar sigurnosno-obavještajnog sustava da bi ih kasnije izdvojili u zasebne agencije.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je točno da je preko 50% država članica EU-a pozicioniralo svoje nacionalne centre na način kako je to predstavljeno. Hrvatska je razmatrala iskustva drugih zemalja, ali i vlastite specifičnosti, potrebe i već razvijene kapacitete. Uzimajući u obzir da je Centar za kibernetičku sigurnost SOA-e trenutno najrazvijeniji i najkompleksniji nacionalni resurs kibernetičke sigurnosti u Republici Hrvatskoj odluka je pala na SOA-u.
Iznesena je i primjedba nomotehničke naravi vezano za odredbu članka 61. stavka 2. Zakona uz prijedlog da se u uvodnim člancima Zakona definira da je središnje tijelo za kibernetičku sigurnost Sigurnosno-obavještajna agencija.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da su, s obzirom na već prethodno iznesene primjedbe iste naravi, u članku 2. Zakona (pojmovniku) dodali točku 50. koja definira da je središnje tijelo za kibernetičku sigurnost Sigurnosno-obavještajna agencija.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru sljedeće zaključke:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o kibernetičkoj sigurnosti.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Na temelju članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora sazvana je 60. sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj je razmotrena točka dnevnog reda „Ilegalne migracije na području Republike Hrvatske“.

Ministarstvo unutarnjih poslova je, na traženje Odbora, za potrebu sjednice dostavilo radni materijal (izvješće) koji je obuhvatio sve relevantne podatke za točku dnevnog reda i koji je dostavljen je svim članovima i članicama Odbora.

Uvodno je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović istaknuo da je pitanje migracija jedno od glavnih tema globalne i europske politike. U 2022. godini, zbog različitih razloga, preko 100 milijuna ljudi kretalo se prema razvijenim zemljama u svijetu, pa tako i prema Europskoj uniji (EU).

Zadnjih nekoliko godina institucije barataju s podatkom da je oko 250 milijuna „potencijalnih  kandidata“ koji bi iz različitih razloga mogli napustili svoje mjesto življenja.  Među tim osobama je sve manje klasičnih izbjeglica iz dijelova svijeta gdje se vode oružani sukobi (u tom slučaju može se govoriti o brojci od 35 milijuna ljudi), a sve veći broj se kreće zbog klimatskih promjena, svekolike bijede, gladi, neimaštine, kršenje ljudskih prava i niza drugih teških situacija.

Već od 2015./2016. godine porastao je broj izbjeglica koji se kreću različitim migrantskim rutama na putu za EU-u. Republika Hrvatska se nalazi na zapadno-balkanskoj ruti koja je trenutno druga najopterećenija ruta za ulazak u EU-u. U prvih 8 mjeseci 2023. godine na središnjoj sredozemnoj ruti, najopterećenijoj ruti za ulazak u EU-u zabilježeno je 123.995 migranata, dok je 70.548 migranata u EU-u stiglo zapadno-balkanskom rutom. 

U prvih osam mjeseci 2023. godine hrvatska policija je evidentirala 45.887 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice u RH što predstavlja povećanje od 175% u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini. Najveći broj nezakonitih prelazaka granice čine državljani Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Bangladeša i Iraka, a njihovo povećano kretanje je rezultiralo i povećanim brojem izraženih namjera za odobrenje međunarodne zaštite, odnosno 43.378 osoba je izrazilo namjeru za dobivanje azila u RH. Od tog broja, svega 1289 osoba je zaista podnijelo zahtjev za azil. Najveći broj osoba koji je izrazio namjeru za dobivanje azila, ali i onih koji su podnijeli zahtjev, otišao je u druge države članice EU-a odnosno napustio RH i zlouporabio sustav azila.

Ministar je naglasio da države članice imaju različite metode za smanjenje migrantskog pritiska, no neke od tih metoda potiču migrante na dolazak, a ne djeluju odbijajuće (npr. omogućavanje ubrzanog stjecanja državljanstva države primateljice).

Tijekom 2023. godine provedeno je 696 vraćanja iz drugih država od 1500 izraženih zahtjeva u najavi. Najveći dio njih i po više puta napušta RH i prelazi na područje drugih država članica te i konačnici budu vraćeni.

Vezano za krijumčarske aktivnosti ministar je istaknuo da je u 2023. godini uhićeno preko 950 krijumčara ljudi što predstavlja povećanje u odnosu na 2022. godinu.

Na koncu uvodnog izlaganja ministar je istaknuo da je Hrvatska provodila politiku koja je zemlju kvalificirala za ulazak u Schengenski prostor u krajnje nepovoljnim okolnostima, osvrnuvši se na  Bugarsku i Rumunjsku koje u tome nisu uspjele, iako su u tom procesu 11 godina dulje od Hrvatske. Nerijetko su domaći i inozemni dionici tog procesa bili kritični prema navodnim kršenjima ljudskih prava, tzv. „pushback“ i odbijanje pristupa međunarodnoj zaštiti. Hrvatska je dokazala da je postupala u skladu s međunarodnim i europskim pravom, štiteći ujedno hrvatske nacionalne interese, iako je migrantskom pritisku izložena više od drugih država članica koje nisu na vanjskoj granici, a posebice uzimajući u obzir 1358 km vanjske granice. 

Hrvatska je svoje najbolje rezultate po svim linija rada ostvarila u 2023. godini, što ukazuje na požrtvovan i kvalitetan rad policijskih službenika. Po svim europskim statistikama Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja EU-a, turisti vjeruju Hrvatskoj i smatraju je sigurnom državom, što ona i je, a to je važan pokazatelj da se ide u dobrom smjeru.

Završno je naglasio da politika EU-a mora doživjeti promjene, posebice vezano za ilegalne migracije, te je potrebno naći rješenje kroz novi Pakt o migracijama i azilu koji je proistekao iz sedam godina iskustva, odnosno od početka migrantskog vala 2015./2016. godine. Hrvatska nikada neće biti „hot spot“ za migrante jer ima najaktivniju i najobučeniju  graničnu policiju od svih država članica EU-a. 

U raspravi je pozdravljen dolazak ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije sa suradnicima te izraženo mišljenje da bi na sljedeću sjednicu Odbora na kojoj bi se razmatrala ova tema trebalo pozvati predstavnike Sigurnosno-obavještajne agencije.

Postavljeno je pitanje zašto se ne primjenjuje pravni poredak RH na sve koji se nezakonito nađu na njezinom području odnosno zašto je suspendirana primjena odredbi Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona i Zakona o nadzoru državne granice. Nadalje je istaknuto da je broj uhićenih krijumčara bacanje prašine u oči, jer ta brojka nije bitna, s obzirom da ti ljudi prevedu 5-10 migranata, što je u konačnici beznačajna brojka. Kao zadnje pitanje zatraženo je pojašnjenje na koji način postupaju policijski službenici kada uoče 10-15 ilegalnih migranata kako se kreću područjem RH.

Glavni ravnatelj policije Nikola Milina je istaknuo da kretanje stope kriminaliteta zadnjih godina ukazuje da ukupna sigurnost građana ničime nije ugrožena. Nema povećanja broja kaznenih djela i prekršaja, a posebice nisu suspendirani zakoni RH. Policija je dužna raditi temeljem nacionalnog i europskog zakonodavstva te u slučajevima za koje postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela i prekršaja postupa i protiv tražitelja azila. 

Osvrnuo se i na doprinos RH u borbi protiv krijumčara ljudima te naglasio da RH na razni EU-a odnosno kroz suradnju putem Europola doprinosi s 30% informacija. Na Konvenciji europskih čelnika policija koji se održava svake godine i na kojem su ove godine sudjelovale 44 države, hrvatski model rada je ocijenjen kao najnapredniji u smislu kriminalističko-obavještajnog sustava i uspostavi međunarodnih operacija protiv krijumčara ljudima.

Vezano za pucnjavu na području susjedne Bosne i Hercegovine (BiH), glavni ravnatelj policije je istaknuo da je s tim događajem upoznata međunarodna zajednica te su hrvatski zaključi koji idu ka ojačavanju borbe protiv krijumčara ljudi i nezakonitih migracija našli svoje mjesto u zaključcima Konvencije europskih čelnika policija.

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno je istaknuo da zakonodavni okvir RH nije suspendiran, odnosno nije suspendirana primjena Kaznenog zakona i Zakona o prekršajima. Podsjetio je prisutne da u članku 8. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, stoji da ako osoba koja je nezakonito ušla u RH izrazi namjeru za dobivanje međunarodne zaštite neće biti kažnjena za nezakoniti ulazak. Iznio je i podatak da nije došlo do povećanja nezakonitih migracija od 700% u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini već, ako se gleda 9-mjesečno razdoblje, povećanje iznosi 136%, ali je sedam puta povećan broj tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je Hrvatska i pretpostavljala da će se desiti s obzirom na njezin ulazak u Schengen. Svim tražiteljima azila, 44.000 osoba, što je najveća brojka tražitelja azila unutar EU-a, uzeti su biometrijski podaci koji se nalaze u Eurodacu. Naglasio je i da je došlo do općeg trenda povećanog traženja azila s obzirom da krijumčari ljudima i migranti znaju za pravila povratka. 

Nadalje, istaknuo je da se ne slaže s izjavom člana Odbora da je nebitan broj uhićenih i procesuiranih krijumčara ljudi, odnosno da je to „bacanje prašine u oči“, s obzirom na doprinos Hrvatske koja sudjeluje s 30% općih informacija o krijumčarskim mrežama i modalitetima njihova rada na razini EU-a.

Po pitanju opće sigurnosti je naglasio da se čak niti na kritičnim područjima ne bilježi porast kaznenih djela i prekršaja, te su brojevi i dalje vrlo niski. Građani imaju svoju objektivnu percepciju sigurnosti i kada vide 10 ili više migranata koji se kreću u grupi imaju pravo smatrati da je stanje sigurnosti ugroženo.

Vezano za pitanje člana Odbora kako policija postupa kada se susretne s migrantima koji nezakonito prelaze granicu, načelnik Uprave za granicu je istaknuo da se sukladno članku 13. Zakonika o schengenskim granicama primjenjuju odvraćajuće mjere, ali ako osoba nezakonito prijeđe granicu ona se uhićuje. Ako ta osoba bez odgode izrazi namjeru za međunarodnom zaštitom dobiva potpuno drugačiji status koji proizlazi iz važećeg pravnog okvira. To je jedini prekršaj nakon kojeg se osoba koja ga je počinila nalazi u „benefitu“, odnosno donosi toj osobi korist, no policija je dužna primjenjivati zakone, policija ne piše zakone niti ih tumači, ona ih provodi onakve kakvi su doneseni i to je tako u uređenoj pravnoj državi.

I ministar unutarnjih poslova je naglasio da nitko nikakvim odlukama nije suspendirao pravni poredak RH i EU-a, ali je i naglasio da se migrantski fenomen koji je u tijeku događa na globalnoj razini i neće tako brzo završiti. Hrvatska policija je angažirana 24/7 na zaštiti sigurnosti hrvatskih građana, osiguran je visok stupanj sigurnosti neovisno o tome što je policija izložena neproporcionalnim pritiscima na vanjskoj granici.

U nastavku rasprave je istaknuto da nikada nije smjelo doći do toga da se hrvatska policija treba braniti zbog „pushbackova“ odnosno da treba postaviti pitanje tko financira udruge koje su blatile hrvatsku policiju kao i da ih treba sankcionirati. Izraženo je i stajalište da treba rasporediti vojsku na kritičnim točkama granice te odaslati snažne odvraćajuće poruke prema svim onima koji žele nezakonito prijeći granicu, a ne zagovarati mlitavu i klimavu politiku dirigiranu iz Bruxellesa. Hrvatska ne bi trebala dozvoliti stvaranje „no go“ zona kakve postoje u državama članicama EU-a u koje policija ne ulazi jer u njima vrijede neka druga pravila, a isto je rezultat politike otvorenih vrata i izdašnih socijalnih davanja.

Posebno je apostrofirano da nam treba Hrvatska s hrvatskom kulturom, jezikom i običajima, a vezano za regularne migracije naglašeno je da bi se trebalo okrenuti onima koji će se lakše integrirati u društvo, a posebice prema hrvatskom iseljeništvu. 

Predložen je zaključak da se izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o ilegalnim migracijama na području Republike Hrvatske koje je dostavljeno Odboru aktom od 2. listopada 2023. uputi u dnevni red plenarne sjednice, sukladno članku 44. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da je Hrvatska svojim političkim angažmanom uspjela u onome za što se želi reći da nije uspjela odnosno Hrvatska je postala članica Schengenskog područja. Hrvatska nije „hot spot“ niti će ikada biti, ona ne plaća cijenu nekih drugih politika, a pokazatelj za to je da se trenutno u prihvatnom centru nalazi samo 600 osoba.

Osvrnuo se i na slučaj koji je razmatran pred Europskim sudom za ljudska prava, iako se događaj zbog kojeg je postupak pokrenut desio na teritoriju susjedne države. Sud je zaključio da su hrvatski policajci i u takvoj situaciju trebali poduzeti sve da zaštite ranjivu skupinu u drugoj državi. S time u vezi ponovno je naglasio da  postoje pravila koja vrijede i zakoni koji obvezuju, ali i da bi novi Pakt o migracijama i azilu trebao olakšati postupanje na granici. Kada Hrvatska ne bi poštovala pravila za rješavanje zahtjeva za azil ne bi bila članica EU-a niti prihvaćena članica međunarodne zajednice. I druge države koje nisu članice EU-a u svojoj komunikaciji, kao i u realizaciji svojih politika ne idu na način da same sebe izopće iz međunarodne zajednice. Problem sigurno postoji, na rješavanju problema se radi, no nema jednostavnih rješenja niti se stvari mogu rješavati „preko koljena“.

U nastavku rasprave je konstatirano da pojedine političke stranke kontinuirano brane rad hrvatske policije te već 3-4 godine traže da vojska izađe na granicu po uzoru na Poljsku i Mađarsku, a ne treba zaboraviti niti Dansku i njezinu socijal-demokratsku vladu koja ima puno strože mjere od RH.

Ministar unutarnjih poslova je odgovorio da se kroz takav narativ cijela situacija pojednostavljuje te da se namjerno izvrću činjenicu i izriču konstatacije koje ne stoje. Vojska je zaista bila potpora u baltičkim zemljama, ali privremena logistička potpora, vojska nigdje u EU-u ne čuva vanjske granice niti je to njezina zadaća.

Dalje u raspravi je istaknuto da članstvo u EU-u obvezuje te da migracije postoje još od 1492. godine pa sve do danas kada su jače izražene. Postupanje treba biti humano jer veći dio ljudi bježi od rata, gladi, elementarnih nepogoda i neimaštine svakog oblika te nisu svi kriminalci.

Zatražen je odgovor vezano za readmisiju jer je iz izvješća vidljivo da se govori o brojci od 5000-6000 readmisija prema BiH i Srbiji te se postavlja pitanje što je s preostalih 33.000 migranata, te prijeti li Hrvatskoj zbog tih 33.000 „nestalih“ suspenzija Schengena, odnosno ponovno vraćanje unutarnjih kontrola na granici. 

Nadalje, zatraženo je i pojašnjenje odnosa Frontexa i susjedne BiH, s obzirom na to da BiH nije članica EU-a, a iznesena je i zamjerka na pomalo pasivan odgovor Hrvatske na vizni režim BiH i Srbije koji zbog svoje „fleksibilnosti“ omogućava „migrantski turizam“.

Ministar je u odgovoru istaknuo da migranti ne mogu „ispariti“, ali da nakon što izraze namjeru za međunarodnom zaštitom koriste sve legalne i nelegalne puteve za odlazak iz Hrvatske u druge države članice. Zahtjevi za readmisiju se prihvaćaju ako Hrvatska ima dovoljno dokaza da je migrant bio u BiH ili drugoj susjednoj državi te da je od tamo ušao u RH. Druga situacija je da nemate dovoljno dokaza kojim bi to poduprli ili, treća situacija, dok vi to rješavate sa susjednom državom ta osoba opet napusti Hrvatsku.

U odnosu na suradnju trećih država s Frontexom, ministar je istaknuo da Sjeverna Makedonija, iako nije država članica EU-a, ima statusni sporazum sa Frontexom što znači razmještaj djelatnika Frontexa na njezinom području. Slovenija postavlja određene kontrolne punktove na svom području u blizini granice, ali i Hrvatska to radi od ulaska u Schengen. Radi se o  kompenzacijskim mjerama te je na taj način spriječeno 23.000 pokušaja ulaska u Sloveniju. Vrlo često iste osobe pokušavaju prijeći granicu po nekoliko puta i u tome budu spriječene. Hrvatska i slovenska policija kontinuirano surađuju na dnevnoj bazi te su, između ostalog, održale sastanak s Europskom komisijom i izložile trend povećanja pritiska iz smjera BiH i svoje nezadovoljstvo time kako se BiH nosi s tim problemom. Naime, više od 90% osoba koje ilegalno ulaze u Hrvatsku dolaze iz BiH, te je  zajednički prijedlog bio da se čim prije sklopi sporazum o statusnom djelovanju Frontexa u BiH i rasporede njihove snage o čemu su predstavnici Frontexa i BiH već razgovarali u veljači ove godine. Istaknuto je i da to neće spriječiti ilegalne migracije, ali će ih bitno smanjiti.  

U odnosu na „fleksibilan“ vizni režim BiH i Srbije, ministar je naglasio da je Hrvatska uspjela postići to da su obje države ponovno morale uvesti vizni režim za neke države, npr. Burundija i Kuba, a koje su od istog bile izuzete. Konstatirao je da će trebati još dugo vremena da BiH uvede vizni režim za Tursku, čiji državljani su trenutno na drugom mjestu po broju nezakonitih prelazaka, ili da Srbija uvede vizni režim za Rusiju.

Na pitanje kakva je suradnje Hrvatske i Kosova, s obzirom da je prije 10-ak dana jedan državljanin Kosova vraćen zajedno s drugim migrantima u Srbiju te je tamo naknadno ubijen, načelnik Uprave za granicu je istaknuo da je točno da su prije par dana u nezakonitom prelasku zatečena dva kosovska migranta i oni su zaustavljeni u tome. Nisu izrazili namjeru traženja azila jer ih to sprječava u slobodnom kretanju i potrazi za poslom u drugim državama članicama EU-a. Oni su procesuirani i protjerani u Srbiju, a Srbija ih je prihvatila. Hrvatska ne zna što se dalje dešavalo u Srbiju, a njihovi mediji navode da su se sukobili s migrantima iz Afganistana i da je jedan od njih tada ubijen. 

Nastavno je naveo da je suradnja s Kosovom dobra, kao i razmjena podataka, a Europska komisija je donijela odluku o ukidanju viza za kosovske državljane koja bi trebala stupiti na snagu u narednom razdoblju.

Nastavno je u raspravi istaknuto i suprotno stajalište, odnosno stajalište da podatak o 5000 procesuiranih krijumčara ljudi i 1000 uhićenih tijekom ove godine nije „bacanje prašine u oči“, a posebice ne stoji teza da je svaki od njih prokrijumčario 5-10 migranata te da su u konačnici te brojke minorne. U raspravi je naglašeno da je i prethodnih godina od iste političke stranke objavljeno da će 10-ak milijuna migranata preplaviti Hrvatsku, iako je postojao podatak koliko je ljudi dobilo zaštićeni status u RH i da je takva situacija nemoguća. Isti „modus operandi“ ponavlja se i sada.  

Istaknuto je da je Hrvatska krajem 2022. godine mijenjala svoje zakonodavstvo s obzirom na ulazak u Schengenski prostor te je u tadašnjim raspravama korišten isti katastrofični narativ da će se time pogoršati položaj Hrvata u BiH pri prelasku granice i još više im se otežati život, da će Hrvatska postati jače izložena terorizmu te postati „hot spot“ i slično tome, a ništa se od toga u konačnici nije ostvarilo. Izražena je i stajalište da bi bilo dobro ne politizirati po pitanju nacionalne sigurnosti, što ne priječi daljnje „njegovanje“ razlika među strankama i političkim grupacijama. 

Posebno je apostrofirano da su se i lijeva i desna politička opcija natjecale u optuživanju Vlade RH i nadležnog ministarstva. Lijeva politička opcija optuživala je policiju za kršenje ljudskih prava, kao i za kršenje svih međunarodnih konvencija i europskog pravnog okvira, za poticanje na nasilje, batinanje, premlaćivanje, zlostavljanje, za proganjanje i zastrašivanje aktivista za ljudska prava, ali i ukazivala na licemjerje EU-a koja je Hrvatsku primila u svoje redove. S druge strane, desna politička opcija optuživala je Hrvatsku za preveliku posvećenost ljudskim pravima, nesposobnost policije u očuvanju granice i teritorija od nekontroliranog prolaska migranata, a unisono su tvrdili da Hrvatska ne ispunjava ni jedan kriterij za ulazak u Schengen.

Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da je to prigodničarsko političko nadmetanje. Europa možda nije najsigurniji kontinent na svijetu, ali je Hrvatska jedna od najsigurnijih članica EU-a, što nije rezultat hrvatskih istraživanja, već rezultat vođenja ozbiljne politike. Vlada RH je od prvih dana izložena neargumentiranim kritikama koje proizlaze iz nedostatka elementarnog znanja koji propisi su na snazi i što treba primjenjivati, a ne uvažavaju se ni podaci koji se pružaju. Svi u Ravnateljstvu policije su vrhunski profesionalci koji poštuju hrvatske i europske zakone i koji zbog nikoga neće kršiti zakon. Situaciju u Europi je ozbiljna, ali Hrvatske nije i neće biti „hot spot“, te neće doći u poziciju da netko dolazi izvana i bira koga hoće, a koga neće, pa taj koga neće ostaje u Hrvatskoj.

Dalje u raspravi je istaknuto da način i ton rasprave demantira oporbu da su o temi htjeli ozbiljno razgovarati. S obzirom na prisutnost medija stječe se dojam da su oporbeni zastupnici željeli temu koristiti za predstojeće izbore jer je neformalna kampanja već počela. Naglašeno je da o stvarnom stanju mogu govoriti hrvatski građani koji žive uz granicu, ali i policijski službenici koji su na početku migrantskog vala 2015. godine radili svoj posao profesionalno, a rade ga i sada. I tada je bilo promišljanja o vojsci na granici, ali je policija svoju zadaću odradila vrlo kvalitetno. Izraženo je i stajalište da s obzirom na osposobljenost i opremljenost hrvatske policije tek sada nije potrebna vojska na hrvatskoj granici, kao i da će političke stranke koje na takav način omalovažavaju hrvatsku policiju i njezin rad doživjeti kritiku od strane građana RH.

Nastavno je u raspravi izražena zahvala za sve ono što Hrvatska radi kako bi osigurala sigurnost vanjske granice, te je ponovno upućen apel da se ova tema ne koristi za dociranje, plašenje građana, a posebice ne za zazivanje s ciljem da vojska dođe na vanjsku granicu, iako je vojska spremna, kao što je spremna i hrvatska policija. 

U raspravi je izražena bojazan za sigurnost pograničnog područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji te istaknuto da policija sa svojim snagama uspijeva štititi granicu koliko može, a da bi vojska, temeljem zakona mogla pružati podršku na granici. Ukazano je na tiskovnu konferenciju načelnika općine Vojnić i strah koji osjećaju žitelji na tom području. Izneseno je stajalište da su policajci izmoreni, s obzirom na to da specijalne i interventne snage koje pružaju podršku graničnoj policiji sudjeluju i u nizu drugih zadaća, a između ostalog i na osiguravanju nogometnih utakmica nižeg ranga što je besmisleno.

Dalje je istaknuto da migranti dolaze naoružani te da su pucali na policijske službenike iz Sinja, a da taj događaj još uvijek nije razriješen. Nitko nije protiv humanog pristupa i pružanja zaštite ženama i djeci, ali su ključan problem skupine migranata i njihov nekontroliran prelazak državne granice te stavljanje problema „pod tapet“.

Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da se ništa ne stavlja „pod tapet“ jer se ta tema komunicira svakodnevno. Argumentirano se razgovara i pružaju činjenice koje ukazuju na to da je Hrvatska jedna od najsigurnijih država članica EU-a te da Hrvatska neće biti „hot spot“, iako to neki ne žele čuti. Aktualna hrvatska politika je dovela do toga da nema organiziranih migrantskih skupina s oružjem na hrvatskom području. Podsjetio je i na gradonačelnicu jedne općine koja je zamolila zastupnika jedne stranke da ne dolazi na područje njezine općine i da ne diže tenzije. Ukazao je na to i da su večer prije bili na terenu na pograničnom području kako bi razgovarali s građanima.

U odnosu na sudjelovanje vojske u nadzoru državne granice, ministar je istaknuo da vojska nije obučena za posao provođenja zakona. Njezina zadaća je braniti zemlju, a u ovom slučaju Hrvatska nije napadnuta i ne treba angažirati vojsku, koja brojčano ima manje pripadnika nego policija. Ona može pružati potporu, kao što je to činila i u Litvi i Sloveniji gdje je bila potpora u procesu postavljanja žičane ograde na granici. Istaknuo je i primjer Mađarske koja ima istu ovakvu retoriku i postavljenu žicu na granici, a neovisno o tome ušlo im je 120.000 migranata. Gardijske brigade su dužne uvježbavati se za svoje zadaće, i kad bi bilo potrebe njih bi se angažiralo, kao što ih se angažira u slučajevima elementarnih nepogoda, no migrantska kriza nije elementarna nepogoda niti će proći za naših života te nije moguće koristiti vojsku za te zadaće na tako dug period. Istaknuo je da je policija sa svojim predanim angažmanom uspjela ostvariti i ostvaruje dobre rezultate, a Vlada RH je za svoga mandata podigla plaće policijskih službenika za 70%.
Načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac je vezano za pucnjavu na sinjskom području istaknuo da su izvidi u tijeku te da ne može govoriti o detaljima tog slučaja, ali je napomenuo da Hrvatska ostvaruje intenzivnu policijsku suradnju s BiH policijom. Naglasio je da je do sada uhićeno 5000 - 6000 tisuća krijumčara ljudi koji su dio organiziranih krijumčarskih skupina, što smatra značajnom brojkom. 
Već više godina se radi na procjeni ugroženosti od teškog i organiziranog kriminaliteta, a fokus je na krijumčarenju ljudi. Ustrojena je posebna operativna skupina koja se bavi krijumčarenjem ljudi na teritoriju RH što je zajedno s  kompenzacijskim mjerama koje se primjenjuju dovelo do ovogodišnjeg uhićenja 950 krijumčara. Za usporedbu je istaknuo da je u istom razdoblju BiH uhitila 20 krijumčara ljudi, a Srbija 200. Rad hrvatske policije prepoznat je i od strane Europola, te je Hrvatska zamoljena da kao država vodi operativne aktivnosti na razini Europola uz sudjelovanje Njemačke i Slovenije, ali i trećih zemalja.

U daljnjoj raspravi je istaknuto da nije jednostavno riješiti ovaj problem, te su upućene sve pohvala policiji koja radi dobar posao od interesa za Republiku Hrvatsku. Naglašeno je da bi dugoročni angažman vojske bio za nju iscrpljujuć, jer je zadaća vojske obraniti državu od agresije i pružati pomoć pri velikim katastrofama i elementarnim nepogodama kraćeg trajanja.

S obzirom na to da se radi o problemu s kojim će se suočavati generacije koje dolaze, jer ljudi iz Afrike i Azije žele europski način života, dugoročni angažman vojske nije prihvatljiv. Potreban je pojačan angažman EU-a prema trećim državama kako bi se ublažio migrantski pritisak.

Nakon rasprave Odbor je većinom glasova, s 4 glasa „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“ donio sljedeći

ZAKLJUČAK:

1.    Izvješće o ilegalnim migracijama na području Republike Hrvatske koje je     Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo Odboru za unutarnju politiku i     nacionalnu sigurnost aktom od 2. listopada 2023. uputit će se u dnevni     red sjednice Sabora, sukladno članku 44. stavku 6. Poslovnika     Hrvatskoga sabora.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, donio sljedeće 
ZAKLJUČKE:

1.    Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora prihvaća izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o nezakonitim migracijama na području Republike Hrvatske, vanjskim granicama Europske unije i okruženju predstavljeno na sjednici 4. listopada 2023. godine; 

2.    Odbor podržava dosadašnje aktivnosti hrvatske policije u zaštiti vanjske granice, posebice imajući u vidu da je Republika Hrvatska država članica Europske unije s najduljom vanjskom kopnenom granicom te da je od 1. siječnja 2023. članica Schengenskog područja; 

3.    Uzimajući u obzir sve aktivnosti i napore koje hrvatska policija poduzima u jačanju sigurnosne komponente vanjske granice, Odbor pozdravlja nastavak ulaganja u njezino daljnje tehničko osnaživanje kao i nastavak provedbe integriranog upravljanja granicom i migracijama, a posebice kontinuiranu aktivnost hrvatske policije u suzbijanju krijumčarenja migranata;

4.    Odbor podržava aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova na zastupanju interesa Republike Hrvatske u pregovorima o novoj europskoj politici migracija i azila u skladu s načelima odgovornosti i solidarnosti kao  temelja novog Pakta o migracijama i azilu koji će doprinijeti uređenijim migracijama i sigurnosti Schengena;

5.    Zadužuje se Ministarstvo unutarnjih poslova da dva puta godišnje koncem lipnja i koncem prosinca izvijesti Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o migrantskim kretanjima odnosno broju nezakonitih prelazaka granice u šestomjesečnom razdoblju, broju osoba koje su zatražile međunarodnu zaštitu i broju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, broju osoba koje su nakon registracije napustile Hrvatsku te su kroz sekundarne migracije zatečene u drugim državama članicama EU-a, broju readmisija u Republiku Hrvatsku odnosno povrata osoba od strane drugih država članica te broju readmisija od strane Republike Hrvatske prema drugim državama članicama ili trećim zemljama.

PREDSJEDNIK ODBORA

  Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 59. sjednici, održanoj 19. rujna 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Mađarske o izmjenama i dopunama Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala, drugo čitanje, P.Z. br. 537, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. srpnja 2023.     
Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  
U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnji poslova, naglasio je da su Republika Hrvatska i Mađarska 3. listopada 2008. sklopile Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Mađarske o suradnji u borbi protiv prekograničnog kriminala. 
Dosadašnja suradnja Hrvatske i Mađarske bila je uspješna, a tijekom godina ukazala se potreba za proširivanjem i produbljivanjem područja policijske suradnje. 
Nadalje, Republika Hrvatska je u međuvremenu postala država članica Europske unije, te je odredbe važećih međunarodnih ugovora u području policijske suradnje potrebno uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije. Osim toga, odredbe trenutno važećeg Sporazuma iz 2008. godine potrebno je prilagoditi potrebama policijskih službenika obiju država u svakodnevnom obavljanju različitih modaliteta policijske suradnje.
Slijedom navedenog, Republika Hrvatska je početkom 2023. godine inicirala sklapanje sporazuma s ciljem jačanja međusobne suradnje. Sporazum su, 14. travnja 2023. u Zagrebu, potpisali, u ime Vlade RH potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, a u ime Vlade Mađarske ministar unutarnjih poslova Sándor Pintér.
Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Sporazumom mijenjaju i dopunjuju odredbe Sporazuma iz 2008. koje se odnose na provođenje prekogranične potjere, zajedničke granične ophodnje, zaštite osobnih podataka te odnos odredbi Sporazuma prema drugim međunarodnim obvezama.
Predstavnik predlagatelja se posebno osvrnuo na prekogranične potjere kao neophodan operativni instrument za suradnju tijela kaznenog progona kojim se sprječava da počinitelji kaznenih djela ulaskom na područje druge države i promjenom teritorijalne jurisdikcije te nepostojanja kontinuiranog djelovanja represivnog tijela izbjegnu započeto postupanje.
 

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE MAĐARSKE O IZMJENAMA I DOPUNAMA SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE MAĐARSKE O SURADNJI U BORBI PROTIV PREKOGRANIČNOG KRIMINALA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

  Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 57. sjednici, održanoj 11. srpnja 2023., raspravio je Izvješće o radu policije u 2022. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2022. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2022. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnica podnositelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, ne ulazeći u cjelokupan sadržaj Izvješća za 2022. godinu, osvrnula na pojedine segmente istog.

Slijedom toga podsjetila je prisutne da je Republika Hrvatska (RH) s 01. siječnja 2023. postala članica schengenskog prostora te istaknula da dobrobiti tog pristupanja već osjećamo. Tijekom 2022. godine došlo je do reorganizacije pojedinih ustrojstvenih jedinica, a utrošena su i određena financijska sredstva u cilju unaprjeđenja poslovnih procesa i poboljšanja organizacijske strukture za koje je analitikom utvrđeno da ih je potrebno poboljšati. RH je ušla i u Global Entry program sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) što je bitno jer ukazuje na dobru međusobnu suradnju, a omogućava državljanima RH lakši ulazak u SAD. 

Predstavnica podnositelja je ukazala i na pojačan rast nezakonitih migracija tijekom 2022. godine te na rekordan broj postupanja prema osobama koje su nezakonito prešle hrvatsku granicu, a koje povećanje postupanja, u odnosu na 2021. godinu iznosi 190,9%. Istaknula je više razloga za isto. Od povećanog pritiska na cijelu Zapadno-balkansku rutu (koja se nastavlja na Istočno-mediteranski pravac) tako da je tijekom 2022. g. evidentirano  oko 146.000 dolazaka migranata tom rutom što je 136% više nego prethodne godine. Podsjetila je i na instrumentalizaciju migranata od strane Republike Srbije i njihovo pojačano usmjeravanje prema Bosni i Hercegovini, što se posljedično odražava na RH odnosno policijske uprave koje su najizloženije - PU Ličko-senjska, PU Karlovačka, PU Sisačko-moslavačka, a od kolovoza 2022. godine i PU brodsko-posavska s obzirom na to da je došlo do pojačanog ulaska u RH preko rijeke Save. Kao još jedan bitan razlog, državna tajnica je naglasila da su Srbija i BiH svoje prihvatne centre stacionirale uz samu granicu s RH, a to potiče nezakonita kretanja i otežava rad hrvatskoj policiji na što RH ukazuje godinama. Na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH, hrvatska strana je ukazala na sve probleme i izazove koje donosi takva situacija i potrebu da se na političkoj razini pristupi rješavanju problema. Izraženo je mišljenje da bi se taj problem trebao riješiti tijekom 2023. godine.

Značajan problem predstavlja i bezvizni režim susjednih država, pa se tako RH susreće s nezakonitim prelaskom državne granice od strane državljana Kube, Burundija, Gvineje Bisau, Indije i dr., koji čine više od 25% ukupnog broja postupanja vezano za nezakonit prelazak državne granice.

U odnosu na sigurnost cestovnog prometa istaknula je da je povećanjem prometa nakon dvije pandemijske godine povećan i broj prometnih nesreća te lakše i teže ozlijeđenih osoba. S druge strane došlo je do pada broja smrtno stradalih u odnosu na 2021. godinu i razdoblje prije pandemije. Vlada je donijela novi Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030., u čije donošenje su bile uključene organizacije civilnog društva te znanstvena, stručna i akademska zajednica, uključujući Fakultet prometnih znanosti, što smatra ispravnim pristupom za sve pojavnosti u društvu koje treba unaprijediti. 

Vezano za kaznena djela ratnog zločina (počinjena u Domovinskom ratu), neovisno o proteku vremena, podnesen je veći broj prijava nego tijekom 2020. i 2021. godine – 112 prijava, odnosno dvostruko više nego prethodne dvije godine.

Po pitanju kriminaliteta djece i kaznenopravne zaštite, u svibnju ove godine, odmah nakon tragičnog događaja u Beogradu, MUP je održao međuresorni sastanak s predstavnicima Ministarstva zdravstva, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te je aktiviran međuresorni sporazum o suradnji vezano za prevenciju. Poduzeto je i niz drugih  aktivnosti  slijedom čega su sve škole donijele smjernice i upute za postupanje. U 2022. godini bilježi se pozitivan trend odnosno prijavljeno je i procesuirano 8,1% kaznenih djela više iz područja kaznenopravne zaštite djece i obitelji u odnosu na 2021. godinu , a isto je rezultat iznimne proaktivnosti nadležnih policijskih službenika i njihovog preventivnog djelovanje.

Broj prijavljenih koruptivnih kaznenih djela veći je za 30,1% u odnosu na 2021. godinu, a broj prijavljenih počinitelja veći je za 148,21% u odnosu na 2021. godinu. Svi promatrani pojavni oblici tih kaznenih djela, posebice vezani uz javnu nabavu, u jednakoj mjeri su prisutni u izvršnoj vlasti na nacionalnoj i lokalnoj razini, kao i u trgovačkim društvima. I dalje je potreban pojačan angažman policijskih službenika, a zahtjevi, neovisno dolaze li od odvjetništva ili Europskog javnog tužitelja izvršavaju se na zadovoljavajućoj razini.

Vezano za organizirani kriminal, predstavnica podnositelja  je istaknula kako je potrebno pohvaliti rad policijskih službenika jer je tijekom 2022. godine zabilježen veliki porast otkrivenosti kaznenog djela Zločinačko udruženje iz članka 328. Kaznenog zakona (KZ) za čak 80%, što je imalo za posljedicu smanjenje tzv. sekundarnog kriminaliteta nasilnog karaktera (paljevine, obračuni vatrenim oružjem i slično).

U odnosu na kibernetički kriminal, koji je u kontinuiranom porastu već niz godina ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi, državna tajnica je istaknula da se financijska „injekcija“ o kojoj je već govorila odnosila na ojačavanje ustrojstvene jedinice koja se time bavi, odnosno nabavom opreme i obrazovanjem, ali i zapošljavanja obrazovanih ljudi koji se mogu nositi s tim vidom kriminaliteta.

Po pitanju kriminaliteta droga istaknula je velik porast prijavljenih kaznenih djela koja su posljedično povezana sa zločinačkim udruženjem iz članka 328. i 329. KZ-a. Tijekom 2022. godine prijavljeno je 155 kaznenih djela iz članaka 328. i 329. u vezi s člancima 190. i 191. KZ-a dok ih je u 2021. godini prijavljeno 25. Znatan porast nije pratila i tolika zapljena kao prethodnih godina.

Opća stopa kriminaliteta za 2022. godinu iznosi 2045 kaznenih djela na 100 000 stanovnika (izračun koji polazi od zbroja kaznenih djela za koje je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, a koji služi kao baza za izračunavanje stope kriminalitet, kaznenih djela za koja se postupak nije pokrenuo zbog izostanka prijedloga i kaznenih djela za koje se postupak pokrenuo privatnom tužbom oštećenog) te, uzimajući u obzir podatke iz drugih europskih zemalja, vidljivo je da je RH iznimno sigurna zemlja odnosno da je opća stopa kriminaliteta u zemljama Zapadne Europe puno viša.

U odnosu na razriješenost kaznenih djela, predstavnica podnositelja je istaknula da je tijekom 2022. godine razriješeno 71,9% kaznenih djela, što je vrlo visok postotak razriješenosti, a posebno je naglasila da je smanjen broj ubojstava te da je u 2022. godini evidentirano 27 ubojstava. 

Na koncu uvodnog izlaganja, državna tajnica se posebno osvrnula na izobrazbu policijskih službenika te istaknula da je tijekom 2022. godine 540 polaznika završilo program srednjoškolskog obrazovanja za policijskog službenika, a cjeloživotno obrazovanje podignuto je na višu razinu kroz suradnju s akademskom zajednicom, uredima svih pravobraniteljica i civilnim društvom. 

Slijedom toga, tijekom 2022. godine proveden je 191 program iz domene cjeloživotnog obrazovanja.  Programi su uključivali teme koje su se „otvorile“ tijekom rada na terenu, a njihovom realizacijom se podigla razina osposobljenosti policijskih službenika. U programe je bilo uključeno 4696 polaznika. Programi unutar cjeloživotnog obrazovanja traju već više godina i pokazali su svoju svrhovitost, a  polučili su i pohvale različitih udruga koje su prepoznale profesionalan pristup bez predrasuda tijekom policijskih postupanja.  

Zaključno je istaknula da objektivni pokazatelji po svim linijama rada pokazuju da je rad policije na visokoj razini kao i da da su rezultati iz godine u godinu sve bolji, neovisno o izazovima koji se pojavljuju.

Zamjenik Pučkog pravobranitelja je u svome izlaganju istaknuo da je Izvješće za 2022. godinu kvalitetnije od onog za 2021. godinu no, istaknuo je i nekoliko primjedbi  koje su se odnosile na različite segmente Izvješća, a usmjerene su na ono što eventualno nedostaje ili može biti bolje.

Slijedom toga zatražio je pojašnjenje zašto se u Izvješću za 2022. godinu nalaze podaci za Prihvatni centar Ježevo, a nedostaju podaci za centre u Trilju i Tovarniku.

Nadalje, osvrnuo se na problem kod pokretanja disciplinskog postupka protiv policijskih službenika, odnosno na situacije u kojima zbog sporosti u postupanju vrlo često dolazi do zastare disciplinskog postupka. Osvrnuo se i na velik broj izrečenih blagih disciplinskih kazni, na što se posebno pritužuju oštećeni građani. Od 356 izrečenih kazni, 226 je novčanih kazni, a 79 su pismene opomene. Velik broj je nepotvrđenih pritužbi (30,5%) i neutemeljenih pritužbi (60%) iz čega se može zaključiti da je loše utvrđeno činjenično stanje. S obzirom na ovakve pokazatelje preporuka je da se službene prostorije policijskih postaja i policijskih uprava „pokriju“ video nadzorom, a da policijski službenici tijekom postupanja koriste kamere koje bi snimale njihovo postupanje. Istaknut je primjer slovenskih interventnih policajaca koji tijekom postupanja moraju obvezno nositi kamere kako bi se izbjegao spor je li službenik postupao zakonito.  

U odnosu na Nacionalni preventivni mehanizam za sprečavanje mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja zamjenika Pučkog pravobranitelja je zanimalo je li došlo do poboljšanja uvjeta u smještaju pritvorskih jedinica u policijskim postajama i policijskim upravama, a u odnosu na djelokrug poslova pritvorskog nadzornika podsjetio je na preporuku da pritvorski nadzornik obavlja samo poslove iz svog djelokruga, odnosno da ne obavlja ostale policijske poslove, uzimajući u obzir njihovu osjetljivost.

Zadnji komentar se odnosio na to da u Izvješću za 2022. godinu nedostaje podatak koliko je bilo osnovanih i zakonitih, a koliko neosnovanih uporaba sredstava prisile te da li je nakon utvrđenja neosnovanosti nešto i poduzeto.

Državna tajnica je vezano za prvi komentar istaknula da se ne navode svi podaci jer to nije moguće, a u odnosu na disciplinske i kaznene postupke protiv policijskih službenika naglasila je da je tijekom 2022. godine pokrenuto 536 disciplinskih postupaka te da je 101 policijski službenik udaljen iz službe. Prema načinu izvršenja teže povrede službene dužnosti najzastupljenije je djelo Nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada šteti ugledu policije i to je djelo bilo prisutno u 236 slučajeva odnosno 49,38%. Istaknula je da je za većinu policijskih službenika koji budu udaljeni iz službe profesionalni put završen, a mnogi od njih su zbog svoje mladosti i neiskustva napravili takvu pogrešku zbog koje su ostali bez posla.

Tijekom 2022. godine u Odjelu drugostupanjskog disciplinskog sudovanja otvorena su 164 predmeta zbog podnesenih 170 žalbi na prvostupanjska rješenja o odgovornosti (od strane policijskih službenika i/ili ovlaštenog podnositelja zahtjeva). Od tog broja 137 žalbi je odbijeno, u 21 slučaju su izmijenjena prvostupanjska rješenja, dok je u 20 slučajeva poništeno rješenje i predmet je vraćen na ponovni postupak nadležnom prvostupanjskom sudu. Zaključno je istaknula da je Ministarstvo vrlo strogo prema svojim službenicima, a da su izrečene kazne primjerene težini počinjenog disciplinskog djela.

U odnosu na uporabu kamera, predstavnica podnositelja je istaknula da su upoznati  sa situacijom u susjednim zemljama te da je ta tema bilo razmatrana na kolegijima, a vezano za stanje u pritvorskim jedinicama istaknuto je da su uvjeti smještaja poboljšani i da se nakon svakog uvida od strane tima Pučkog pravobranitelja i Nacionalnog preventivnog mehanizma koji daju preporuke radi na realizaciji preporuka. Slijedom toga radi se na financijskim projektima obnove zgrada, izgradnje stacionara za policijske službenike i poboljšanju uvjeta u pritvorskim jedinicama. U svim tim slučajevima nije moguće u kratkom roku ostvariti preporuku već je realizacija dulja.

Vezano za osnovanu i neosnovanu uporabu sredstava prisile predstavnica podnositelja je istaknula da nije sporno uz ukupan broj uporabe sredstava prisile koji je već sadržan u Izvješću za 2022. godinu, za sljedeću kalendarsku godinu u tabelarnom prikazu uz ukupan broj navesti i brojčane pokazatelje za osnovanu i neosnovanu uporabu sredstava prisile.

U raspravi su svi članovi Odbora podržali Izvješće za 2022. godinu te istaknuli povoljno stanje sigurnosti koje je bitno za život svih građana RH, ali i za uspješnu turističku sezonu. 

Izraženo je žaljenje što na sjednici nisu prisutni ministar unutarnjih poslova odnosno glavni ravnatelj policije koji neposredno upravlja radom Ravnateljstva policije.

U odnosu na liniju rada koja se bavi organiziranim kriminalom i korupcijom, izraženo je mišljenje, neovisno o dobrim rezultatima njihova rada, da bi bilo dobro povećati broj policijskih službenika s obzirom na težinu tih kaznenih djela i utjecaj koji imaju na društvo u cjelini. 

Predloženo je da policija snizi prag za postupanje kod imovinskih delikata male vrijednosti, uzimajući u obzir da je osobama slabijeg imovnog stanja svaka počinjena šteta velika te da država treba imati senzibiliteta. 

Od strane člana Odbora izraženo je i suprotno stajalište u odnosu na preporuku Pučkog pravobranitelja koja se odnosi na obvezu nošenja kamere pri postupanju jer bi isto bilo dodatni pokazatelj nepovjerenja u postupanje policijskih službenika i poruka da će se pratiti svaki njihov korak.

Po pitanju pohvala za objektivno i nepristrano postupanje policije upućenih od strane civilnih udruga s „lijevog“ spektra, član Odbora je istaknuo da se s time ne slaže odnosno da postoji diskriminacija i pristranost u postupanju policije. Kada dolazi do kršenja zakona od osoba s „lijevog“ spektra policija je puno fleksibilnija i dopušta ponašanje koje pojedincima s „desnog“ spektra ne bi bilo tolerirano, što smatra neprihvatljivim. 

Državna tajnica je pojasnila da su pohvale dolazile od strane nevladinih udruga s oba spektra, a odnosile su se na organizaciju određenih okupljanja i policijska postupanja koja su, po njihovim gledištima, bila optimalna, objektivna i zakonita.

Postavljeno je i pitanje kada će se pristupiti donošenju novog Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uzimajući u obzir „godište“ trenutnog Zakona i njegovu nesukladnost s aktualnim društvenim vrijednostima i standardima (između ostalog je spomenuta i odredba članka 12. predmetnog Zakona koja propisuje prekršajno kažnjavanju osoba koje su se odale prostituciji, bez propisanog kažnjavanja korisnika te „usluge“). Državna tajnica je istaknula da je Zakon iz 1977. godine, mijenjan je nekoliko puta, a zadnjim izmjenama kojima su povećane novčane kazne odredbe koje se tiču prostitucije nisu dirana. U tijeku je analiza, ali i odabir odnosno isticanje članova za radnu skupinu od strane svih pravnih fakulteta u zemlji jer je Zakon u cijelosti vrlo kompleksan i zadire u niz životnih situacija te je bitan i pogled akademske i stručne zajednica odnosno interdisciplinaran pristup. Vezano za zadnje izmjene važećeg Zakona koje su stupile na snagu u svibnju ove godine istaknuto je da su iste u svojoj kratkoj primjeni polučile rezultat i specijalne i generalne prevencije te je za najteže prekršaje, što je bila i intencija predlagatelja, uočen pad od 25-30%.    

U odnosu na porast maloljetničkog kriminaliteta tijekom 2022. godine od 13,7% u odnosu na 2021. godinu, predstavnica predlagatelja je naglasila da je porast vidljiv ako se promatra u odnosu na pandemijsku 2020. i 2021. godinu, ali kada se u obzir uzme petogodišnje (predpandemijsko) razdoblje vidljivo je da nema porasta. Policija je sve svoje snage usmjerila na prevenciju maloljetničke delikvencije i pojačanja kazneno-pravne zaštite, ali u tako kompleksnom pitanju potrebna je međuresorna suradnja jer rješenje tog problema nije samo u represiji i kaznenom prijavljivanju maloljetne osobe, već i u pomaganju maloljetniku kao i u ojačavanju roditeljskih kompetencija. Na razini jedinica lokalne samouprave organizirani su timovi te je poduzet čitav niz preventivnih mjera usmjerenih na smanjenje maloljetničkog kriminaliteta.

Zastupnica u Hrvatskome saboru koja je sudjelovala na sjednici Odbora istaknula je da je kod željezničke nesreće koja se dogodila kod Novske došlo do kršenja propisa te da nije uzet iskaz strojovođe s ciljem zaštite Prvog plinarskog društva čiji je on djelatnik. Za tu nesreću još uvijek nitko nije odgovarao, a smatra spornim da su nestala sredstva koja su bila potrebna za sanaciju pruge. Kao i u slučaju nestanka milijarde kuna iz INA-e i ovdje smatra policiju odgovornom za zataškavanje, odnosno za nezakonito postupanje.

Državna tajnica je istaknula da nije upoznata s postupanjem policije u navedenom slučaju, ali odgovorno tvrdi da sve osobe s kojima surađuje časno obavljaju sve svoje službene zadaće.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2022. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 56. sjednici održanoj 14. lipnja 2023., raspravio je Izvješće sustava vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2023. godini, koje je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) dostavila aktom od  2. svibnja 2023. i Izvješće sustava civilne zaštite u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2023. godini, s dopunom o poduzetim mjerama i aktivnostima s ciljem zaštite od požara u 2023. godini, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) dostavilo aktom od 25. svibnja 2023. 

Uvodno je državni tajnik Žarko Katić, kao predstavnik MUP-a, istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u veljači 2023. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2023. godini (dalje u tekstu: Program aktivnosti u 2023. godini) u kojem se nalazi niz mjera i aktivnosti od kojih je dio proveden prije turističke sezone, dok se dio provodi i provodit će se kontinuirano tijekom cijele protupožarne i turističke sezone. 

Nastavno je naveo da se tijekom turističke sezone u priobalnom području značajnije povećava broj stanovnika što vodi većem broju rizika. Istaknuo je povećan broj sudionika u prometu s većim brojem prometnih nesreća, veću pojavnost požara zbog moguće duljeg razdoblja suhog i vrućeg vremena, a moguće i bujične poplave kao rezultat meteoroloških uvjeta.

Isto zahtjeva više resursa, kako policije tako i vatrogasaca na tim područjima te poduzimanje niza aktivnosti radi sprječavanja rizičnih događaja (jači nadzor turističkih destinacija, hotela, kampova, odmorišta, evidentiranje osoba koje se nalaze u kritičnim zonama i sl.).

Vezano za protupožarnu sezonu, a sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite te mjerama utvrđenim Programom aktivnosti za 2023. godinu, predstavnik MUP-a se osvrnuo na preventivne mjere i aktivnosti područnih ureda civilne zaštite i lokalne zajednice, operativne aktivnosti sustava civilne zaštite i inspekcijski nadzor.

Istaknuo je da su predstavnici područnih ureda civilne zaštite sudjelovali na 53 sjednice županijskih stožera civilne zaštite na kojima su predstavili sve obveze koje  čekaju sudionike tijekom protupožarne sezone kao i da su jedinicama civilne zaštite dostavili upute vezano za pripremne aktivnosti, kako bi turistička sezona prošla što uspješnije. Te upute, osim mjera i aktivnosti, sadrže i ažurirane podatke o operativnim snagama sustava civilne zaštite i resursima na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Naglasio je da je potrebno kontinuirano održavati informativno-savjetodavne sastanke do najniže razine i provjeriti funkcionalnost svih objekata koji su planirani za prihvat evakuiranih osoba u slučaju teških nesreća i katastrofa.

Vezano za operativne aktivnosti Ravnateljstva civilne zaštite staknuo je da se tijekom trajanja protupožarne sezone provodi kontinuirana komunikacija između  Operativnog centra civilne zaštite (OCCZ), županijskih centara 112 (ŽC 112), Operativnog vatrogasnog zapovjedništva RH u Divuljama, Zapovjedno-operativnog središta Glavnog stožera OSRH te drugih tijela i službi u cilju razmjene informacija o dojavama o požarima na otvorenom prostoru i tijeku gašenja istih, a u OCCZ-u se kontinuirano odnosno svakodnevno zaprimaju i obrađuju informacije Državnog hidrometeorološkog zavoda o procjeni požarne opasnosti te dojave pilota zrakoplova o uočenim požarima.

Hrvatski centar za razminiranje je u Prijedlog plana protuminskog djelovanja za 2023. godinu uvrstio prioritetna područja za razminiranje u svrhu lakšeg pristupa, odnosno gašenja požara, usuglašeno s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom i minski zagađenim županijama.

U odnosu na inspekcijski nadzor, službe i odjeli inspekcijskih poslova u područnim uredima civilne zaštite provode nadzor jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano za donošenje i usklađivanje procjena ugroženosti od požara i planova zaštite od požara. U suradnji s inspekcijom Državnog inspektorata i inspekcijom zaštite okoliša (osobito za područje priobalja) provode se pojačani nadzori odlagališta otpada, a posebna pozornost je usmjerena na sanaciju nekontroliranih „divljih“ odlagališta, mjere čuvanja šuma i provođenje šumskog reda, provođenje inspekcijskog nadzora vezano za izgradnju i održavanje protupožarnih prosjeka, prometnica i šumskih cesta i drugo. Osobita pažnja usmjerena je na cestovne pravce koji prolaze poljoprivrednim površinama te na ceste koje su tijekom turističke sezone pojačano opterećene prometom.

Zaključno je naglasio da će se tijekom održavanja raznih manifestacija, posebna pozornost obratiti na korištenje zapaljivih i eksplozivnih tvari te na odobravanje mjesta i vremena izvođenja javnih vatrometa i sličnih aktivnosti.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, kao predstavnik HVZ-a, je u svome uvodnom izlaganju istaknuo da je Program aktivnosti za 2023. godinu donesen početkom veljače 2023. godine. U njemu su implementirani prijedlozi kratkoročnih mjera iz izvješća subjekata kao i rezultati provedene analize požarne sezone iz studenog 2022. godine. 

Uz već postojećih 55 subjekata, naglasio je da su uključeni novi subjekti, i to privatni prijevoznici u željezničkom prometu i privatni vlasnici vjetroelektrana koji podliježu inspekcijskom nadzoru.

Istaknuo je da se kontinuirano održavaju postojeće i grade nove dionice protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, a nastavljeno je s instaliranjem dodatnih kamera i unaprjeđenjem sustava veza u vatrogastvu. S tim u vezi ukazao je na aktivnost Vlade RH vezano za akcijski plan (koji je u pripremi) kako bi se u tri godine očistilo 602 km puteva.

Zanovljeni su i sporazumi o suradnji u provedbi promidžbeno-informativnih aktivnosti s Hrvatskim autocestama, Autocestom Zagreb-Macelj te s Bina-Istrom, a dogovorena je i promidžbena kampanja putem oglašavanja na plažnim mjestima i trajektima, kao i dijeljenje letaka strancima na naplatnim kućicama. S obzirom na nepostojanje graničnih prijelaza prema državama članicama EU bilo je potrebno te promidžbeno-informativne aktivnosti realizirati u suradnji s navedenim subjektima, dok će se letci i dalje dijeliti na graničnim prijelazima prema Bosni i Hercegovini i Srbiji.

Posebno je naglasio da je u suradnji s Hrvatskim šumama i vatrogasnom zajednicom Istarske županije, Ličko-senjske županije i Primorsko-goranske županije nastavljeno instaliranje dodatnih kamera, te će ovih dana biti pušteno u rad 16 novih kamera, a pristupit će se obnovi 10 kamera iz ugašenog programa „Holistic“ na području Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Vezano za opremanje, nabavu i spremnost, istaknuo je da se provodi nabava vatrogasne zaštitne opreme kroz niz različitih projekata obnove, projekata općekorisnih funkcija šuma odnosno projekata Hrvatske vatrogasne zajednice.

Nastavno je izvijestio prisutne da su provedena, ili su u tijeku, sva planirana osposobljavanja i uvježbavanja vatrogasaca, bilo samostalno ili u suradnji s MORH-om (prijevoz helikopterom, navođenje zrakoplova, NAMIRG TIM, simulator plamenih udara, spašavanje iz dubina i visina i dr.).

Vezano za planirana financijska sredstva za realizaciju Programa aktivnosti u 2023. godini upoznao je prisutne da HVZ raspolaže s 5.282.500,00 EUR, a MORH sa 16.669. 746,00 EUR te da je ukupni iznos sredstava 21.952.246,00 EUR.

U 2023. godini osigurano je 1.110.252,51 EUR više u odnosu na 2022. godinu (20.841.993,49 EUR), pretežno za korištenje i održavanje odašiljača i mreže cjelokupnog sustava veza u vatrogastvu.

Posebno je naglasio da su trenutno na raspolaganju četri air-tractora i četri canadaira, dok se peti canadair očekuje do polovice odnosno konca mjeseca.

Temeljem Programa aktivnosti u 2023. godini izvršeno je ili je u tijeku niz aktivnosti i mjera, a glavni vatrogasni zapovjednik je posebno istaknuo održane radne sastanke s predstavnicima MORH-a i OSRH, HEP-a, HOPS-a i DIRH-a, kao i više radnih sastanaka Vatrogasnog stožera HVZ-a sa svim subjektima.

S Hrvatskim šumama je dogovoreno, kao dodatna preventivna mjera, da se plakati s upozorenjima koji se inače postavljaju tijekom ljetne sezone postave tijekom proljeća, uzimajući u obzir velik broj proljetnih požara u zadnjih nekoliko godina u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U odnosu na potreban broj vatrogasaca, istaknuo je da se i u 2023. godini planira angažirati približno sličan broj vatrogasaca kao i tijekom 2022. godine te je  izrađeno odobrenja za sufinanciranje projekta dodatnog zapošljavanja sezonskih vatrogasaca kao i odgovarajuća uputa, a samo zapošljavanje je u tijeku.

U odnosu na lokacije dislokacija, glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da su neke lokacije dislokacija ugašene (otok Vis), dok su se otvorile neke nove (Biševo, Primošten, Tučepi), a kao specifičnost je istaknuo otvaranje nove lokacije dislokacije u Supetru na Braču, gdje će 4 vatrogaskinje biti pomoć domicilnim vatrogascima. Sveukupno će na otocima i priobalju biti 17 lokacija dislokacija, a sve dislokacije počinju s radom 29.06.2023.

Otvara se i nova državna intervencijska postrojba na području Zadra (Borik i  Zaton) koje će se međusobno „pokrivati“ u slučaju pojačanih potreba.

U odnosu na inspekcijske nadzore, od siječnja do ožujka 2023. godine, provedeno je ukupno 138 inspekcijskih nadzora vatrogasnog sustava, doneseno je 40 prvostupanjskih rješenja s 98 naloženih mjera te je podnesen jedan optužni prijedlog.

Iz statističkih pokazatelja vezano za požare u razdoblju od 01.01.2023. do 31.03.2023. godine, uzimajući u obzir isto razdoblje tijekom 2022. godine, a prema izvješću Državnog vatrogasnog operativnog centra 193 HVZ-a, vidljivo je da je bilo ukupno 3.750 požara, od čega 1.626 požara u/na objektu, 265 požara prometnog sredstva i 1.859 požara na otvorenom prostoru (od toga 1.171 požar raslinja), što zorno pokazuje da u svim kategorijama požara postoji značajno smanjenje u odnosu na promatrano razdoblje u 2022. godini. 

Broj požara na otvorenom prostoru manji je za 67,36%, čemu je posebno pridonijelo smanjenje broja požara raslinja (kojih je manje za 85,38%) uz smanjenje procijenjene opožarene površine za čak 96,39%. Smanjenje broja požara zabilježeno je i na požarima u/na objektima i to za 15,40%, dok je jedino broj zabilježenih požara prometnih sredstava povećan za 11,34%. Zračne snage su u promatranom razdoblju djelovale u pet navrata, dok su u 2022. godini intervenirale čak 25 puta.

Zaključno je naglasio da je početak glavnog napora protupožarne sezone 19. lipnja 2023. kao i početak rada Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama.

U raspravi su podržana oba izvješća kao i aktivnosti koje su MUP i HVZ poduzimali od okončanja protupožarne sezone u 2022. godini, kao i najavljene aktivnosti u narednim mjesecima.

Istaknuto je da je sustav iz godine u godinu sve bolji u infrastrukturnom i organizacijskom aspektu te u tom dijelu ide prema svom maksimumu, no isto tako je istaknuto da bi bilo potrebno ojačati preventivni aspekt kako bi se u što većoj mjeri spriječili požari i posljedice koje iz njih proizlaze.

Pozdravljen je i raniji početak priprema za protupožarnu sezonu, što već dulje vrijeme zagovara glavni vatrogasni zapovjednik, kao i međusobna suradnja svih službi i cijelog sustava.

Iskazan je i interes vezano za doprinos Vlade RH naporima navedenih tijela u pripremi protupožarne sezone odnosno postavljeno je pitanje je li Program aktivnosti u 2023. godini (koji je donijela Vlada RH u veljači 2023. godine) dobar i koliko aktivnosti i mjera se predviđa provoditi i nakon završetka ovogodišnje protupožarne sezone.

Predstavnik HVZ-a je naglasio da ne samo Vlada RH, već i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave daju svoj velik doprinos. Nekada su dobivali 30 planskih dokumenata, dok ih je ove godine do 31. ožujka stiglo 457, što ukazuje na probuđenu svijest o potrebi zaštite od požara.

Predviđa se proširenje novih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste (o čemu je već bilo govora), kao i nabava novih vozila (očekuje se isporuka 16 vozila) i opreme te dodatno otvaranje novih projekata za potpomognuta brdsko-planinska područja u iznosu od 62 milijuna EUR, od čega bi se 30% utrošilo na nabavu vatrogasnih vozila, 20% na nabavu nove opreme, a 50% na izgradnju. Sve te aktivnosti i ulaganja imat će pozitivan učinak na smanjenje opasnosti od požara.

U odnosu na financijska sredstva, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo  da je za 2024. godinu planirano 27 milijuna kuna (3.583515,83 EUR) više nego za 2023. godinu. Sredstva će se koristiti za sustav vatrogastva i vatrogasnu mrežu onih jedinica lokalne samouprave koje nemaju javne vatrogasne postrojbe, temeljem vatrogasnog plana. Kao dobar iskorak istaknuo je i da će od 01. srpnja ove godine 1% poreza na dohodak ići vatrogasnim društvima. Uzimajući u obzir sve navedeno   istaknuo je da je Vlada RH učinila sve kako bi ova protupožarna sezona bila što uspješnija.

Članovi Odbora su naglasili da obilne kiše, koliko god trenutno smanjuju opasnost od požara, pogoduju nekontroliranom rastu trave koja će se, kada dođu vrući i suhi dani, sasušiti i može vrlo brzo planuti. Nadzor nad takvim javnim površinama uz ceste je u ingerenciji inspektora za promet, dok su za površine u privatnom vlasništvu odgovorni njihovi vlasnici. Iskazano je zanimanje za moguće preventivno djelovanje i međusobnu suradnju tijela koja su dužna postupati prije no što dođe do požara.

Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je HVZ zadužen za koordinaciju svih tijela te se kontinuirano održavaju sastanci. Nadležna tijela koja postupaju sukladno Zakonu o zaštiti od požara ostvaruju kvalitetnu suradnju, koja je u vrućim i vjetrovitim danima na dnevnoj razini, a intenzivna suradnja s policijskim upravama i svakodnevna razmjena informacija dovodi do dnevnih ophodnji koje prate stanje na terenu.

Informirao je prisutne o sve većem broju zapuštenih prostora u priobalju, ali i da se zapuštene površine sve više pojavljuju i u kontinentalnom dijelu zemlje, posebice u Slavoniji, Baranji i području Karlovačke županije što pojačava indeks opasnosti od požara.

Naglasio je da je, s obzirom na višegodišnje stanje, prošle godine održano više sastanaka koji su bili usmjereni na pripremu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti od požara, upravo vezano za zemljišta u privatnom vlasništvu koja se ne održavaju i predstavljaju pojačan rizik za nastanak požara.

U odnosu na materijalna prava vatrogasaca, u raspravi je istaknuto da vatrogasce čekaju velike promjene koje bi za njih trebale biti povoljne što je i preduvjet za primjereno vrednovanje njihova rada. 

No, također je istaknuto da decentralizirana sredstva jedinica lokalne samouprave više nisu dostatna za sve što im je „dodijeljeno“, s obzirom da su gradovi i općine uz infrastrukturu i opremu preuzele na sebe i velik dio plaća vatrogasaca, te je prijeko potrebno podijeliti odgovornost sa središnjom državom.

Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da će za 2024. godinu biti dodijeljeno 27 milijuna kuna (3.583.515,83 EUR) dodatnih sredstava, dok je za decentralizirane funkcije vatrogastva predviđeno više od 300 milijuna kuna odnosno više od 40 milijuna eura. Iako HVZ nije nadležan za plaće, već jedinice lokalne samouprave, istaknuo je da je svima u interesu bolji status vatrogasaca, a vjeruje da će novi zakon o plaćama koji je u pripremi, kao i uredbe te prateći pravilnici dovesti do boljih materijalnih prava vatrogasaca.

Vezano za razlike između dobrovoljnih i profesionalnih vatrogasaca, u raspravi je istaknuto da jedinice lokalne samouprave koje imaju dobrovoljna vatrogasna društva moraju o njima skrbiti na jednak način kao i država za profesionalne vatrogasce i postrojbe. Brzina kojom izlaze na teren i motivacija za isto je nevjerojatna, pa se može postaviti pitanje profesionalizacije takvih dobrovoljnih vatrogasnih društava odnosno intencije da se od više dobrovoljnih vatrogasnih društava iz susjednih gradova i općina napravi jedna profesionalna vatrogasna postrojba. Kao primjer su navedene dobrovoljne vatrogasne postrojbe grada Otoka i općina Privlake i Nijemaca koje imaju želju oformiti profesionalnu vatrogasnu postrojbu.

Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je zakonska obveza širiti vatrogasnu mrežu, ali i podržati udruživanje općina, te da takvi primjeri udruživanja općina već postoje. No, naglasio je da u takvim odlukama treba biti izuzetno oprezan jer može doći do situacije da u takvoj profesionalnoj postrojbi zaposliš 5 ili 10 osoba, a izgubiš onih preostalih 20 ili 25 dobrovoljnih vatrogasaca. 

Posebno je naglasio kvalitetan rad s mladima i općenito tradiciju dobrovoljnih vatrogasnih društava u Republici Hrvatskoj.

U raspravi je podržano usustavljenje odnosno jasno propisivanje zaduženja svih involviranih tijela u standardnim operativnim postupcima kod prijevoza pacijenata helikopterom, odnosno precizno utvrđenje nadležnosti i zadaća.

U odnosu na spremnost zračnih snaga koje sudjeluju u gašenju požara, glavni vatrogasni zapovjednik je ponovio da su trenutno spremna četiri air tractora i četiri  canadaira, a do konca mjeseca bit će spreman još jedan canadair. S time situacija neće biti zaključena, jer će se tijekom srpnja floti priključiti još dva air tractora. 

Glavni vatrogasni zapovjednik je obavijestio prisutne da će se zbog  karakteristika air tractora i potrebe bržeg i uspješnijeg postupanja 20. lipnja ove godine isprobati novi sustav gašenja požara. Vježba će se održati u Prelogu (na lokaciji Oporovec u smjeru Jezera Hidroelektrane Dubrava)  na način da će air tractor na pistu ispustiti gel koji je potpuno ekološki prihvatljiv i sposoban usporiti vatru i omogućiti canadairu da pri svom preletu požarišta ima situaciju smanjene temperature i gorivosti. Po završetku vježbe izvršit će se njezina analiza i ocjenjivanje.

Vezano za međunarodnu suradnju glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je ove godine 20 vatrogasaca iz Baden-Württemberga bilo na obuci u Republici Hrvatskoj, svjesni da klimatske promjene dovode do povećanja indeksa opasnosti od požara i na područjima gdje to do sada nije bilo izraženo. Slijedom takvih promjena i povećanja opasnosti i Slovenija je kupila četiri air tractora kojima će upravljati španjolski piloti.

Zaključno je glavni vatrogasni zapovjednik obavijestio prisutne da je od 01. srpnja 2023. stacioniran u Operativnom vatrogasnom zapovjedništvu u Divuljama, te ne postoji prepreka da članovi Odbora dođu i upoznaju se s Nastavnim regionalnim središtem za osposobljavanje operativnih snaga sustava vatrogastva u Vučevici i zapovjedništvom u Divuljama te interventnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima s tog područja.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, prihvatio

IZVJEŠĆE SUSTAVA VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PRVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2023. GODINI (HVZ)

I

IZVJEŠĆE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE U REPUBLICI HRVATSKOJ O PROVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2023. GODINI, S DOPUNOM O PODUZETIM MJERAMA I AKTIVNOSTIMA S CILJEM ZAŠTITE OD POŽARA U 2023. GODINI (MUP).

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 55. sjednici, održanoj 31. svibnja 2023., razmotrio je Prijedlog zakona o osnivanju Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 501, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. svibnja 2023.    
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u lipnju 2022. godine donijela Odluku o pristupanju osnivanja Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (dalje u tekstu: Centar za OSINT). Tom odlukom je ovlaštena Sigurnosno-obavještajna agencija za  poduzimanje radnji koje prethode formalnom osnivanju Centra za OSINT. 
Nastavno je naglasio da je Centar za OSINT središnje mjesto znanja, stručnosti i iskustva u ovom području na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Njegova posebnost jest da centar izvrsnosti ovakvog tipa do sada nije formiran u međunarodnoj obavještajnoj zajednici. Činjenica da se Centar za OSINT osniva i da njime rukovodi Republika Hrvatska predstavlja snažan pokazatelj važnosti Republike Hrvatske i njezinog sigurnosno-obavještajnog sustava na međunarodnoj razini.
Po svom pravnom obliku Centar za OSINT je neprofitna ustanova koju osniva Republika Hrvatska, a osnivačka prava obavlja Sigurnosno-obavještajna agencija. Zakon predviđa ravnatelja, Upravni odbor i Tajništvo kao tijela Centra za OSINT te propisuje njihov djelokrug rada.
Vezano za potrebna financijska sredstva za provedbu Zakona, predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se djelovanje Centra za OSINT financirati, između ostalog, i članarinama, vlastitim prihodima, sredstvima iz EU fondova i na drugi način.
Iz državnog proračuna osiguravaju se plaće i druga materijalna prava ravnatelja i zamjenika ravnatelja, troškovi najma i održavanja prostora te režijski troškovi, a u prvoj godini rada i opremanje Centra za OSINT. Za primjenu predmetnog Zakona u 2023. godini potrebno je 331.807,00 eura. Od tog iznosa je već osigurano 66.361,00 euro (za zakup prostora i režije), dok je potrebno osigurati sredstva za plaće te za opremanje u iznosu od 265.446,00 eura. Za 2024. i 2025. godinu osigurana su sredstva za zakup prostora i režije, ali je potrebno osigurati sredstva za plaće u iznosu 119.451,00 euro godišnje.
Zaključno je naglasio da je predviđeno donošenje Zakona po hitnom postupku s obzirom na aktualno sigurnosno okruženje koje karakterizira niz prijetnji kao što su transnacionalni terorizam, hibridne prijetnje, širenje oružja za masovno uništenje, organizirani i gospodarski kriminal, migracije stanovništva i drugo.

Uvodno je predsjednik Odbora istaknuo da je Odbor na svojoj 53. (tematskoj) sjednici u iscrpnoj prezentaciji upoznat sa svim predloženim rješenjima koja se tiču osnivanja Centra za OSINT i izazovima koji predstoje u implementaciji Zakona. S tim u vezi, pozdravio je „otvorenost“ predlagatelja, odnosno naglasio da je predlagatelj uzeo u obzir sve primjedbe i prijedloge izražene tijekom i nakon tematske sjednice Odbora te iste ugradio u zakonski tekst.
U raspravi su članovi Odbora zatražili pojašnjenje vezano za trajanje mandata članovima Upravnog odbora, odnosno postavili su pitanje radi li se o mandatu „tijela“ koji traje četiri godine, neovisno kada su predstavnici pojedinih država članica postali članovi Upravnog odbora, ili predstavnici država članica u Upravnom odboru imaju „svoj“ samostalni mandat koji individualno traje četiri godine, a računa se od dana njihova imenovanja.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će svaka država članica biti predstavljena u Upravnom odboru s jednim predstavnikom, neovisno je li jedna ili više njenih agencija potpisalo Memorandum o suradnji, uzimajući u obzir da se Memorandum o suradnji potpisuje s agencijama, a ne s državama. Na državi članici je odluka hoće li svoga predstavnika u Upravnom odboru mijenjati svake godine ili svake dvije godine mandata, ili će primijeniti neku drugu varijantu, dok će mandat predsjednika Upravnog odbora biti četiri godine. Primarni pravni akt kojim će se ta pitanja podrobnije urediti je statut Centra za OSINT koji donosi Upravni odbor, a koji će omogućiti da države članice mogu te odnose urediti na način koji im je najprihvatljiviji.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na članak 8. stavak 7. zakonskog prijedloga koji utvrđuje da je ravnatelj ovlašten sklopiti pravni posao čija vrijednost ne prelazi iznos od 150.000,00 eura. Predstavnici predlagatelja su istaknuli da je isto utvrđeno sukladno odredbama Zakona o ustanovama, s obzirom da se Centar za OSINT ustrojava kao javna ustanova. Iako je intencija da se u ovaj Zakon ugrađuju odredbe koje se razlikuju od odredbi Zakona o ustanovama, a na institute koji nisu regulirani  Zakonom supsidijarno će se primjenjivati Zakon o ustanovama, prevladalo je stajalište da se ta odredba ugradi u Zakon kako ne bi bilo dvojbe o ovlaštenju ravnatelja.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O  OSNIVANJU CENTRA IZVRSNOSTI ZA PRIKUPLJANJE, 
OBRADU I ANALIZU PODATAKA IZ OTVORENIH IZVORA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA

     Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 54. sjednici, održanoj 11. svibnja 2023., objedinjeno je raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 448 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona) i Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2022. godinu, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktima od 4. svibnja 2023.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona i Izvješće za 2022. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
     
Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o protuminskom djelovanju (dalje u tekstu: Zakon) stupio na snagu u studenom 2015. godine. Tijekom primjene Zakona u praksi, dionici na poslovima razminiranja, pirotehnički nadzornici i pirotehničari kontrolori kvalitete, kao i ovlaštene pravne osobe te sindikati uočili su određene nedostatke u dijelu odredbi važećeg Zakona koje uzrokuju veći obujam administracije od potrebne, što utječe na neekonomičnost izvedbe radova i njihove povećane troškove.

Nastavno je naglasio da je na 15. sjednici održanoj 17. veljače 2023. Hrvatski sabor donio zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju i da se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upućuju predlagatelju radi pripreme Konačnog prijedloga zakona.
Slijedom toga, državni tajnik se osvrnuo na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona te istaknuo da su prihvaćene sve primjedbe nomotehničke naravi Odbora za zakonodavstvo, te su ispravljeni članci 33., 34. i 38. u skladu s uputom navedenog Odbora.
Nastavno se osvrnuo i na primjedbu Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost da se, uzimajući u obzir primjedbu iznesenu u javnoj raspravi, razmotri način propisivanja tehničkih karakteristika i razine medicinsko-tehničke opreme sanitetskih vozila u protuminskom djelovanju. Vlada RH je zaključila da se neće ići u  smanjenje razine potrebne medicinsko-tehničke opreme u sanitetskim vozilima u protuminskom djelovanju, tj. da se ostaje kod prijedloga da to i dalje bude, kao i do sada, u skladu s normom HRN EN 1789:2015 odnosno njezinim sljednicama, kojoj moraju udovoljavati sva vozila u zdravstvenim ustanovama koja obavljaju  djelatnost sanitetskog prijevoza, posebice kada je do kraja razminiranja preostalo manje od tri godine.
Zaključno je istaknuo da je cilj izmjena i dopuna Zakona primjena novih aktivnosti u načinu obavljanja poslova općeg i tehničkog izvida, razminiranja i kontrole kvalitete kojima će se osigurati učinkovitije, kvalitetnije i ekonomičnije uklanjanje opasnosti od mina, najkasnije do 1. ožujka 2026., bez nepotrebnih administrativnih barijera i neracionalnog trošenja proračunskih sredstava.

U raspravi su članovi Odbora suglasno podržali predložene izmjene i dopune Zakona, s obzirom da su iste usmjerene na kvalitetnije i efikasnije okončanje razminiranja u Republici Hrvatskoj te ojačanu kontrola kvalitete rada koju provode nadležne osobe Ministarstva unutarnjih poslova.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROTUMINSKOM DJELOVANJU.

 Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, donio sljedeći 

ZAKLJUČAK:

Predlaže se Hrvatskome saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 448 i Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 54. sjednici, održanoj 11. svibnja 2023., objedinjeno je raspravljao o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2022. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2022. godinu) i Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 448, koja je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktima od 4. svibnja 2023. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2022. godinu i Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno je predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da je na kraju 2022. godine površina minski sumnjivog područja (MSP) Republike Hrvatske iznosila 149,7 km2, prostirala se unutar 28 jedinica lokalne samouprave i u šest županija, a MSP je bio obilježen sa 6.255 oznaka minske opasnosti.
Kao rezultat izvršenih poslova razminiranja te općeg, dopunskog općeg i tehničkog izvida u 2022. godini iz MSP-a je isključeno 55,2 km2.
Za poslove protuminskog djelovanja u 2022. godini utrošeno je 51.129.502,32 eura, a nastavljen je uspješan trend u pogledu osiguranja sredstava za razminiranje iz fondova Europske unije, koja čine 30% ukupno utrošenih financijskih sredstava.
Financijska sredstva s pozicije naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), osigurana od strane Ministarstva poljoprivrede, realizirana su u cijelosti.
Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja je u 2022. godini izdana potvrda o isključenju razminiranog područja i/ili građevine iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 1.123 komada MES-a i 2.400 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS).
Osim poslova razminiranja, u 2022. godini provodile su se i sve ostale aktivnosti sustava protuminskog djelovanja: opći, dopunski opći i tehnički izvid u cilju smanjenja MSP-a te prikupljanja pokazatelja minske zagađenosti, aktivnosti obilježavanja, odnosno održavanja sustava obilježenosti MSP-a oznakama minske opasnosti, informiranje i edukacija stanovništva o opasnostima od eksplozivnih ostataka rata kroz 193 aktivnosti kojima su obuhvaćene 11.473 osobe na području pet županija te inspekcijski nadzor s ciljem osiguravanja sigurnog rada pirotehničara i postizanja kvalitete  poslova razminiranja
Nastavno je naglasio da Oružane snage Republike Hrvatske ne mogu isključivo vlastitim snagama razminirati MSP na vojnim lokacijama i/ili građevinama do 1. ožujka 2026. Slijedom toga, na temelju zahtjeva Ministarstva obrane Republike Hrvatske (MORH), MUP i MORH su pristupili zajedničkom rješavanju minske situacije za područje vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ Slunj, te je proveden zajednički opći izvid – analiza MSP-a, temeljem kojeg je početni MSP na području vojnog poligona smanjen za 9,2 km2.
Podsjetio je prisutne da se u 2022. godini dogodio jedan minski incident na području Ličko-senjske županije, u kojem je za vrijeme izvođenja radova razminiranja pomoćni djelatnik tvrtke za razminiranje zadobio lakše tjelesne ozljede.
Zaključno je istaknuo da su krajem 2022. godine završeni poslovi uklanjanja cjelokupnog MSP-a u Požeško-slavonskoj županiji te se Požeško-slavonska županija više ne nalazi na popisu minski zagađenih županija.

Predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu obrane, je nastavno istaknuo da je u 2022. godini  na vojnim lokacijama i/ili građevinama razminirano 488.200 m2. Realizacija u odnosu na planirano veća je za 85.700 m2, s obzirom na povoljne vremenske uvjete za provedbu radova razminiranja. Pri tome je pronađeno, uklonjeno i uništeno devet komada protupješačkih mina, jedna protuoklopna mina i 711 komada raznog NUS-a.  Ukupni trošak nastao provedbom razminiranja u 2022. g. za MORH je iznosio 4.966.507,90 kuna, a odnosio se na  trošak goriva, maziva, prehrane i naknade za rad na terenu.
Naglasio je da su radovi razminiranja vojnih lokacija i građevina provedeni na uspješan i učinkovit način bez izvanrednih događaja, što ponajprije upućuje na dobru obučenost i dosljednu primjenu propisanih procedura i standarda humanitarnog razminiranja.
Zaključno je naveo da je najvažnije pitanje rješenje MSP-a na području vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ u Slunju, što će se rješavati u suradnji s MUP-om, dok bi MSP na ostalim vojnim lokacijama i/ili građevinama razminirala inženjerijska postrojba OS RH.

U raspravi je podržano Izvješće za 2022. godinu i cilj da Republika Hrvatska u cijelosti bude razminira do 1. ožujka 2026., a s time u vezi i sve prilagodbe zakonskog okvira koje će tome pridonijeti.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2022. GODINU.

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, donio sljedeći 

ZAKLJUČAK:

Predlaže se Hrvatskome saboru da donese odluku o provedbi objedinjene rasprave o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, drugo čitanje, P.Z. br. 448 i Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2022. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                             Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 53. tematskoj (zatvorenoj) sjednici, održanoj 10. svibnja 2023., razmotrio je temu „Osnivanje međunarodnog Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (OSINT) i transpozicija EU NIS2 direktive u hrvatski pravni sustav“.

Uvodno je predsjednik Odbora Siniša Hajdaš Dončić istaknuo da je prije nekoliko dana zatvoren postupak javnog savjetovanja vezano za zakonski prijedlog kojim se predviđa osnivanje Centra izvrsnosti za prikupljanje, obradu i analizu podataka iz otvorenih izvora (OSINT) kao neprofitne i stručne pravne osobe od interesa za Republiku Hrvatsku i međunarodnu sigurnost, a sredinom ovog mjeseca očekuje se početak javnog savjetovanja o nacrtu prijedloga Zakona o kibernetičkoj sigurnosti  kojim se predviđa transpozicija EU NIS2 direktive.

Oba prijedloga odnose se na uvođenje novih funkcija, tijela i sposobnosti unutar sigurnosno-obavještajnog sustava RH. Njima se jača integracija Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA) unutar europskih sigurnosnih mehanizama, ali i zahtjeva od SOA-e veća otvorenost prema javnom i poslovnom sektoru što će tražiti dodatni angažman drugačije prirode nego što je bio do sada.

S obzirom na obuhvat ovih izmjena, Odbor je smatrao dobrim, prije no što prijedlozi zakona dođu u saborsku proceduru, razmotriti obje teme na svojoj tematskoj sjednici.

Ravnatelj Agencije Daniel Markić je istaknuo da se predlaže osnovati prvi centar izvrsnosti za Republiku Hrvatsku, ali i prvi centar izvrsnosti za OSINT za Europsku uniju i NATO. Republika Hrvatska već treću godinu za redom organizira veliku konferenciju o OSINT-u, na kojoj će ove godine sudjelovati 130 eksperata,  45 civilnih i 16 vojnih službi.

U odnosu na transpoziciju EU NIS2 direktive, ravnatelj Agencije je istaknuo da se radi o vrlo složenom i kompliciranom procesu za Republiku Hrvatsku i njezina tijela koji obuhvaća i privatni sektor. 

Glavni ravnatelj Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža je istaknuo da je Ministarstvo formalni nositelj  za obje teme, te istaknuo da je prijedlog zakona za OSINT prošao javnu raspravu, dok se za transpoziciju EU NIS2 direktive prikupljaju mišljenja te se sredinom odnosno koncem svibnja predviđa početak javne rasprave.

Predstavnici Sigurnosno-obavještajne agencije su kroz prezentaciju obje teme, istaknuli glavne značajke i predložena rješenja u oba zakona, izazove koji predstoje u njihovoj implementaciji te napore koji će biti potrebni za njihovu uspješnu primjenu.

Na temeljno pitanje što je to OSINT (Open source Intelligence) predstavnik Agencije je istaknuo da se radi o obavještajnoj disciplini koja na predefiniran način pristupa javno dostupnim informacijama, što uključuje i podatke, valorizira ih, utočnjava, skladišti, obrađuje (prevodi), analizira te u formi obavještajnog proizvoda dostavlja krajnjim korisnicima.

Naglasio je da ova disciplina postaje sve važnija u kontekstu aktualnog sigurnosnog okruženja kojeg karakteriziraju prijetnje kao što su transnacionalni terorizam, hibridne prijetnje, proliferacija oružja, organizirani i gospodarski kriminal, migracije stanovništva i drugo te činjenica da su tajni podaci teško dostupni korištenjem ljudskih izvora (HUMINT), a buduće namjere nositelja prijetnje često niti ne postoje kao formalizirani dokument i/ili podatak. Takvo stanje suočava moderne sigurnosno - obavještajne sustave s rastućom potrebom pribavljanja podataka i informacija iz otvorenih izvora potrebnih za analizu prijetnji, uočavanje trendova, obrazaca ponašanja i suprotstavljanje prijetnjama.

S tim u vezi ukazao je na pozadinu osnivanja međunarodnog Centra izvrsnosti za OSINT posebice u svjetlu različitih standarda i praksi, metodoloških okvira i definicija u različitim državama, a s time u vezi i nemogućnosti međusobne interoperabilnosti i zajedničkog rada u određenim područjima.  S druge strane, ukazao je i na velike baze podataka, umjetnu inteligenciju i strojno učenje, ekspanziju društvenih mreža, a s time povezano i netradicionalne sigurnosne prijetnje, što je sve zajedno dovelo do potrebe osnivanja ovakvog Centra.

U odnosu na prednosti osnivanja takvog Centra predstavnik Agencije je istaknuo da bi Centar bio prvo mjesto usmjereno na profesionalizaciju discipline, fokalno mjesto znanja i stručnosti koje okuplja eksperte iz međunarodne obavještajne zajednice, mjesto multilateralnog i multidisciplinarnog razvijanja prihvatljivih standarada i procedura, prostor kolektivnog unaprjeđenja OSINT sposobnosti i otpornosti na izazove iz prostora javno dostupnih informacija te mjesto ekonomičnijeg utroška financijskih sredstava i vremena. Posebno je naglasio da unutar 28 država NATO saveza i EU postoji 28 centara izvrsnosti koji se bave određenim prijetnjama, temama od interesa za nacionalnu i širu globalnu sigurnost, ali ni jedan se ne bavi otvorenim izvorima.

Vezano za osnivanje Centra, istaknuo je da bi se isti osnovao zakonom kao neprofitna i stručna ustanova od interesa za RH i međunarodnu sigurnost, a istim zakonom bi bila uređena njegova djelatnost, ustroj i financiranje.

Centar bi bio prva međunarodna institucija takvog tipa osnovana u Republici Hrvatskoj, a njegov međunarodni status proizlazio bi iz sklapanja memoranduma o razumijevanju sa sigurnosno-obavještajnim agencijama i drugim odgovarajućim tijelima drugih država i međunarodnim subjektima koji bi sudjelovali u njegovom radu.

Vezano za sredstva potrebna za rad Centra naglasio je da se ista osiguravaju iz državnog proračuna, članarina koje plaćaju države čije sigurnosno-obavještajne agencije i tijela sudjeluju u radu Centra (30.000 eura godišnje), vlastitih prihoda, sredstava iz fondova Europske unije, dobrovoljnih priloga te ostalih izvora. 

Osim zajedničkog rada sa sigurnosno-obavještajnim agencijama i drugim odgovarajućim tijelima drugih država i međunarodnim subjektima, Centar bi ostvario intenzivnu suradnju i s akademskom zajednicom.

U odnosu na ustrojstvo Centra istaknuo je da svaka država članica (potpisnica memoranduma) ima jednu osobu u upravnom odboru, dok ravnatelja Centra imenuje Vlada RH na prijedlog ravnatelja Agencije, i ta osoba mora biti hrvatski državljanin, dok zamjenik ravnatelja dolazi iz partnerske države članice. 

Zaključno je istaknuo da se proces razgovora s međunarodnim partnerima odvijao tijekom 2022. godine, osnivanje Centra zakonom te potpisivanje memoranduma o razumijevanju predviđa se tijekom 2023. godine, dolazak prvih stručnjaka u Zagreb tijekom 2023./2024. godine, a operativni početak rada Centra i prvi sastanak Upravnog odbora tijekom 2024. godine.

Vezano za transpoziciju EU NIS2 direktive predstavnik Agencije je istaknuo da je Europska Unija (EU) donijela novu NIS2 direktivu (Direktiva 2022/2555 ) s ciljem otklanjanja problema uočenih u višegodišnjoj primjeni NIS1 direktive (Direktiva 2016/1148) iz 2016. godine.

Cilj NIS2 direktive je uspostaviti visoke zajedničke mjere kibernetičke sigurnosti širom EU iz razloga visoke razine ovisnosti suvremenog društva o digitalnoj tehnologiji, kao i zbog nužnosti više razine spremnosti EU za krizna stanja s refleksijom na kibernetički prostor (primjer: pandemija bolesti COVID-19, ruska agresija na Ukrajinu), brzi razvoj tehnologije – umjetne inteligencije i kvantnih računala. 

EU je o ovome dugo razmišljao i ozbiljno planirao, a prvi paket akata kibernetičke sigurnosti je bio predstavljen tijekom 2020. godine. U tom paketu NIS2 direktiva je predstavljena kao središnji akt kibernetičke sigurnosti, a njezin cilj je pripremiti sve države članice na implementaciju svih ostalih akata iz paketa.

Transpoziciju NIS2 direktive provodi Nacionalno vijeće za kibernetičku sigurnost (NVKS) na isti način kao i transpoziciju NIS1 direktive tijekom 2018. godine. Prethodna procjena učinka provedena je u razdoblju od 24.03.2023. - 08.04.2023., dok se e-savjetovanje planira pokrenuto do kraja svibnja 2023. godine, s obzirom da je rok za transpoziciju NIS2 direktive 17. listopada 2024. NVKS je uspostavio međuresornu radnu skupinu za transpoziciju NIS2 direktive u koju su uključeni predstavnici 15 institucija, a njezinu transpoziciju koordinira Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA). 

Predstavnik Agencije se osvrnuo na NIS1 direktivu iz 2016.g. te naglasio da je ista transponirana u hrvatski pravni sustav 2018. godine putem Zakona o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga (NN 64/18), prateće Uredbe o mjerama kibernetičke sigurnosti (NN 68/18), kao i nizom smjernica. 

Evaluacijom NIS1 direktive utvrđeno je da je ista nedovoljna za razinu razvoja tehnologije u aktualnom desetljeću, kao i da se različito provela u državama članicama. Hrvatska je prepoznala „svoj“ problem u decentraliziranoj primjeni – teškom usklađivanju nadležnosti, nedostatku resursa u većini nadležnih tijela, slaboj primjeni sigurnosnih mjera i prijavi incidenata, a kao „zajednički“ problem svih država članica prepoznata je uska primjena na mali broj sektora i samo na ključne usluge u utvrđenim operatorima.

Kao primjer  je naveden Ransomware napad na INA grupu 2020. godine kojim je bio zahvaćen poslovni IT, a ne ključne usluge, a po važećem Zakonu INA taj napad uopće ne bi trebala prijaviti.

Istaknuo je da su kao glavni ciljevi NIS2 direktive prepoznati sigurnost kritičnih kibernetičkih elemenata EU i država članica odnosno njihovih društava u cjelini, uspostava učinkovitih instrumenata upravljanja organizacijom i svim sigurnosnim procesima koji leže iznad toga i suradnja svih nadležnih tijela i subjekata obveznika te uspostava reguliranog pristupa kibernetičkoj sigurnosti, što podrazumijeva korištenje istih alata i procedura. 

U razmatranju okvira NIS2 direktive predstavnik Agencije je naglasio da je NIS1 direktiva krenula od 8 sektora sa 7 podsektora, a NIS 2 direktiva je to proširila  na 18 sektora i puno više podsektora /vrsta subjekata, ukupno njih 36, koji predstavljaju   kritične kibernetičke elemente društva u cjelini. Od selektivnog pristupa NIS1 direktive i usko definiranih ključnih usluga prelazi se na sveobuhvatni pristup NIS2 direktive prema cjelokupnom kibernetičkom poslovanju subjekata obveznika.

Posebno je naglasio, uzimajući u obzir sve veće rizike po društva u cjelini, da se s ovim mjerama kasni, jer je u nekoliko godina potrebno uspostaviti stratešku, operativnu i tehničku razina suradnje unutar svake države, a onda i na razini EU i 27 država članica, što podrazumijeva nužnost centralizacije kibernetičke sigurnosti kako u državama članicama tako i na razini EU.

U odnosu na središnje tijelo kibernetičke sigurnosti, predstavnik Agencije je istaknuo da većina država članica ima središnja tijela s nacionalnim centrima kibernetičke sigurnosti, dok veće i gospodarski najrazvijenije EU države prelaze na ustrojavanje samostalnih agencija. Izbor središnjeg tijela posljedica je nacionalne tradicije razvoja kibernetičke sigurnosti i okrupnjavanja resursa oko najrazvijenijeg tijela (vrlo često su to sigurnosno-obavještajna tijela).

Predstavnik Agencije se osvrnuo i na NIS2 mjere, izvješćivanje o incidentima, reviziju i nadzor, te naglasio da je temelj svega proces upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima koji je obvezujući za sve subjekte NIS2 direktive.

U odnosu na planirani model upravljanja kibernetičkom sigurnošću u RH, predstavnik Agencije je naglasio da će se na temeljima postojećeg Centra za kibernetičku sigurnost SOA-e uspostaviti Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (National Cyber Security Centre – NCSC), kao centralizirano tijelo koje će objediniti skup nadležnosti iz svih razina upravljanja kibernetičkom sigurnošću – od tehničkih, preko operativnih, do strateških. Ured Vijeća za nacionalnu sigurnosti bi i dalje bio nadležan za državna tijela, Zavod za sigurnost informacijskih sustava bi se i dalje bavio evaluacijom i akreditacijom, a sva ostala tijela bi i dalje nastavila raditi zadaće kao do sada uz koordinaciju i pomoć NCSC-a.

Nastavno, predstavnik Agencije je upoznao prisutne sa sektorskim pristupom transpoziciji NIS2 direktive za autonomne sektore, polu-autonomne sektore i ostale sektore. Istaknuo je da je sektorskim propisima visoko regulirana kibernetička sigurnost autonomnih sektora (npr. bankarstvo, zračni promet i sl.) odnosno da je razina sektorskih zakona veća ili jednaka od zahtjeva NIS2 direktive. Regulirana je obaveza provedbe mjera i izvještavanja o kibernetičkim napadima te ocjene sukladnosti i nadzora, dok je potrebno provesti horizontalnu nacionalnu koordinaciju.

U polu-autonomnim sektorima sektorskim propisima je u određenoj mjeri regulirana kibernetičke sigurnost (državni sektor, telekomi i sl.), ali je razina sektorskih zakona manja od zahtjeva iz NIS2 direktive, što ukazuje da je potreban proces nacionalne regulativne potpore vezano za izvješćivanje o kibernetičkim napadima i ocjeni sukladnosti.

U ostalim NIS2 sektorima (28 sektora i podsektora/vrsta subjekata) sektorski propisi slabo reguliraju ili uopće ne reguliraju potrebnu razinu kibernetičke sigurnosti, odnosno razina sektorskih zakona znatno je manja od zahtjeva iz NIS2 direktive iz čega proizlazi da je potreban proces pune nacionalne regulacije kibernetičke sigurnosti vezano za sva četiri elementa (utvrđivanje popisa ključnih i važnih tijela po NIS2 direktivi, nadzor, izvješćivanje o kibernetičkim napadima i ocjena sukladnosti).

U odnosu na nadležna tijela (po sektorima) sukladno NIS2 direktivi, predstavnik Agencije je naglasio da su u autonomnom sektoru koji uključuje bankarstvo, infrastrukturu financijskog tržišta i zračni promet nadležna tijela za provedbu sektorske regulative HNB, HANFA i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo.

Nadležna tijela za provedbu NIS2 zahtjeva kibernetičke sigurnosti u polu-autonomnom sektoru, što podrazumijeva tri sektora (državni sektor, telekom sektor i sektor usluga povjerenja), su UVNS, HAKOM i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (SDURDD).

U ostalim NIS2 sektorima (28 sektora i podsektora) nadležna tijela su NCSC, CARNET/Nacionalni CERT.

CSIRT tijela za odgovor na kibernetičke incidente su NCSC i Nacionalni CERT (CARNET), a jedinstvena nacionalna kontaktna točka i središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost je NCSC.

Vezano za kriterije koji određuju ključne i važne subjekte, predstavnik Agencije je istaknuo da su isti definirani u NIS2 direktivi i usmjereni su na velike i srednje velike tvrtke. S obzirom da taj kriterij nije prikladan za Republiku Hrvatsku uveo se kriterij procjene rizika po pojedinačnim subjektima u regionalnom i lokalnom smislu (subjekt je jedini pružatelj usluge ili je ključan zbog svoje posebne važnosti za određeni sektor na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, ili pruža uslugu čiji prekid može znatno utjecati na javnu sigurnost, javnu zaštitu ili javno zdravlje i dr.).

Razlikovanje ključnih i važnih sektora po NIS2 direktivi vrši se u odnosu na subjekte na koje se mjere (revizija i nadzor) odnose stalno – ključni subjekti, a drugu kategoriju čine važni subjekti na koje se mjere odnose ex-post odnosno ti subjekti su dužni provoditi samoocjene i mjere, ali nadzor se provodi samo u slučaju neke havarije i velikog incidenta odnosno incidenta kojeg bi ti subjekti prouzročili drugim subjektima.

Zaključno je predstavnik Agencija ukazao i na poslovne prilike za gospodarstvo, posebice vezano za pravne osobe koje se nalaze u ulozi tijela za ocjenu NIS2 sukladnosti, pravne osobe u ulozi pružatelja upravljanih sigurnosnih usluga i pravnih osoba u ulozi ponuditelja NIS2 verificiranih usluga na širem EU tržištu.

U raspravi su podržana predložena rješenja za oba zakonska prijedloga, posebice osnivanje Centra izvrsnosti za OSINT koji bi imao međunarodni karakter i pridonio čvršćem pozicioniranju Agencije.

Članovi Odbora su prepoznali i istaknuli obuhvat i kompleksnost transpozicije NIS2 direktive te istaknuli da je pred državama članicama i EU proces koji će trajati više godine, a posebice će biti zahtjevan za one dijelove sustava (privatni sektor) koji do sada nisu previše ulagali u kibernetičku sigurnost, što će predstavljati izazov za sve sudionike tog procesa.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 52. sjednici, održanoj 19. travnja 2023., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 473, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. travnja 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da postoji potreba, nakon prošlogodišnje prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura i izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u tom smislu, trenutačnu visinu iznosa novčanih kazni povećati s obzirom na to da iste ne zadovoljavaju svrhu prekršajno-pravnih sankcija. Naglasila je da se predloženim izmjenama Zakona ne ulazi u sadržajne izmjene jer će se sadržajnim izmjenama, odnosno cjelovitim novim rješenjima baviti osnovana međuresorna radna skupina. U tom aspektu posebno je istaknula odluku Ustavnog suda iz 2019. godine i činjenicu da Zakon nije mijenjan 46 godina te više ne odgovara vremenu u kojem se primjenjuje.

U prilog tvrdnji o preniskim kaznama za najteže prekršaje istaknula je odredbe Prekršajnog zakona koje propisuju da se vrijeme provedeno u uhićenju i zadržavanju kao i svako oduzimanje slobode u vezi s prekršajem uračunava u novčanu kaznu. U tim slučajevima počinitelju se novčana kazna umanjuje za 39,82 eura po započetom danu zadržavanja te vrlo često počinitelji prekršaja, zbog iznimno niskih novčanih kazni, a nakon što im se dosudi novčana kazna na sudu nemaju ništa za platiti
Naglasila je da prekršaji iz predmetnog Zakona zauzimaju bitan udio u ukupnom broju kažnjivih djela. U 2022. godini počinjeno je 15.266 prekršaja protiv javnog reda i mira te 207 prekršaja protiv odluka jedinica lokalne samouprave. 

Predstavnica predlagatelja se osvrnula i na statistiku koju smatra poražavajućom jer se ne postiže specijalna i generalna prevencija odnosno nema odvraćajućeg efekta ni na pojedince ni na društvo u cjelini. Lošim smatra i porast broja maloljetnika koji su okrivljeni za počinjenje prekršaja protiv javnog reda i mira, kao i činjenicu da se u 49% slučajeva radi o recidivistima, odnosno osobama koje iz godine u godinu ponavljaju takve prekršaje. Najčešće  su počinjeni prekršaji iz članka 6., 13. i 17. Zakona.

Vezano za članke Zakona koji nisu predmet ovih izmjena, predstavnica predlagatelja je naglasila da je napravljena komparativna analiza, kao i analiza s drugim zakonima i zaključeno je da nije potrebno ići u povećanje novčanih kazni, s obzirom na to da se takva ponašanja sankcioniraju u drugim zakonima koji reguliraju sličan sadržaj, te je, uz Kazneni zakon, navela i Zakon o javnom okupljanju, Zakon o suzbijanju diskriminacije te Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima.

U raspravi su članovi Odbora iznosili različita stajališta o zakonskom prijedlogu. Dio zastupnika smatra spornim ići u ovakve izmjene, uzimajući u obzir da je Zakon star 46 godina, dolazi iz nekog drugog vremena i ne korelira s današnjim vrijednostima. Ukazano je i na odluku Ustavnog suda iz 2019. godine koja obvezuje Hrvatski sabor na donošenje novog Zakona. 
Zabrinjavajućim smatraju i enormno povećanje novčanih kazni za određene prekršaje (ne osporavajući da su trenutačne novčane kazne male) i poruku koja se time šalje građanima, s obzirom na to da nema nekog velikog povećanja broja prekršaja u odnosu na prethodne godine. Dana je i usporedba novčane kazne vezano za nasilje u obitelji koja iznosi 20 eura u odnosu na novčanu kaznu za svađu ili tučnjavu u javnosti koja, po ovom prijedlogu, može doseći i 4000 eura. Postavljeno je i pitanje vraća li se na mala vrata tzv. „verbalni delikt“ koji bi imao za cilj onemogućiti iznošenje negativnih stajališta u odnosu na Vladu RH i premijera, uzimajući u obzir visinu novčane kazne za prekršaj iz članka 16. Zakona (izmišljanje i širenje lažnih vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana) koja se predlaže u rasponu od 700 do 4000 eura.

Izneseno je i stajalište da se ovakvim zakonskim prijedlogom krši ustavno načelo zakonitosti, tj. određenosti zakonskog opisa prekršaja koje je temelj zakona, kako bi građani znali što je kažnjivo, a što nije. Kao primjer uzet je članak 5. stavak 1., Zakona te je postavljeno pitanje na koji način bi građani trebali znati koje su to pjesme, skladbe ili simboli kažnjivi ili će o tome odlučivati sama policija, a novčana kazna predviđena je do 4000 eura.
Veći dio članova Odbora je podržao donošenje Zakona te ukazivao da se predloženim izmjenama ne ulazi u sadržajni dio Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno meritum prekršaja, već se teži, na temelju komparativne analize pravnih sustava država članica EU vezano za pravna rješenja unutar iste materije, kao i usporedbom s drugim hrvatskim zakonima, anulirati postojeći nerazmjer u kažnjavanju, ali i neprihvatljiv recidivizam koji ukazuje da kazne koje su propisane ne djeluju odvraćajuće od činjenja prekršaja.

Predstavnica predlagatelja je istaknula da značajno raste broj prekršaja iz domene „govora mržnje“, kao i da povećanje novčane kazne za prekršaj iz članka 16. Zakona nema nikakav doticaj s tzv. „verbalnim deliktom“.

Složila se sa stajalištem vezano za zastarjelu terminologiju i neadekvatnost Zakona u svakom smislu, no naglasila je da je članak 5. potrebno revidirati. Osvrnula se na sadržaj odnosno meritum tog članka, kao i na navodnu neodređenost pravne norme, te istaknula da se taj sadržaj uređuje i u drugim zakonima te navela članak 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, članak 4. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (iznos novčane kazne kreće se u rasponu od 260 do 2000 eura), članak 18. Zakona o javnom okupljanju (iznos novčane kazne kreće se u rasponu od 130 do 390 eura) te članak 325. Kaznenog zakona (predviđena kazna zatvora do tri godine). Analizom navedenih zakona uočen je nerazmjer između novčanih kazni koje se propisuju u tim zakonima u odnosu na novčane kazne koje su propisane Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira za sadržajno ista ili slična kažnjiva ponašanja.

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 5 glasova „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 51. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 13. travnja 2023., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, drugo čitanje, P.Z.E. br. 423, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. travnja 2023. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da su, u odnosu na zakonski prijedlog koji je razmotren u prvom čitanju, u Konačni prijedlog zakona unesene izmjene koje su uglavnom nomotehničke prirode a iznesene su od strane Odbora za zakonodavstvo i Ministarstva pravosuđa i uprave.
Ukratko se osvrnula i na najvažnije izmjene i dopune Zakona koje se predlažu radi njegove jasnije primjene te ispunjenja obveza iz Direktive (EU) 2016/681 o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela.
Slijedom navedenog, naglasila je da se prikupljanje podataka odnosi isključivo na međunarodne letove, dok se isključuju letovi unutar Hrvatske kao i preleti zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor, podaci se prikupljaju i obrađuju ne samo na komercijalnim letovima već i na privatnim letovima, a isključuju se letovi državnih zrakoplova te onih koji se koriste za vojne, policijske, carinske i druge službene svrhe.
Propisuje se prikupljanje podataka i o članovima posade zrakoplova (trenutno se prikupljaju podaci samo o putnicima) i proširuje se svrhe korištenja podataka, uz već propisanu svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena, omogućuje se korištenja podataka i nakon završenog kaznenog postupka u odnosu na osobe kojima je izrečena kaznena sankcija za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela propisana ovim Zakonom.
Nadalje, osim zračnim prijevoznicima obveza dostave podataka o putnicima propisuje se i gospodarskim subjektima koji pružaju usluge povezane s putovanjima i rezervacijama letova, primjerice putničkim agencijama i organizatorima turističkih putovanja koji pružaju usluge povezane s putovanjima, uključujući rezervacije letova, ali, kako je naglasila predstavnica predlagatelja, pružatelje tih usluga se ne obvezuje na prikupljanje ili čuvanje dodatnih podataka o putnicima, niti se putnike obvezuje na davanje dodatnih podataka od onih koje već dostavljaju organizatorima putovanja.
Subjekti koji nemaju potrebnu tehničku infrastrukturu, npr. mali zračni prijevoznici koji ne lete prema točno određenom i javnom rasporedu, podatke prenose elektroničkim sredstvima koje odredi Jedinica za informacije o putnicima MUP-a, a koji jamče odgovarajuću razinu sigurnosti. 
Uvodi se i obveza prijevoznicima da izvijeste Jedinicu za informacije o putnicima MUP-a o svim promjenama mjesta odredišta leta, izvršenim prije ili tijekom putovanja, a koje mogu nastati uslijed izvanrednih događaja, npr. zatvaranja zračne luke, tehničkih kvarova ili drugih događaja zbog kojih je tijekom leta ili je neposredno prije polaska bilo nužno promijeniti planirano mjesto odredišta.

U raspravi su podržane predmetne izmjene i dopune Zakona, koje su usmjerene na postizanje veće sigurnosti zračnog prometa, a time i sigurnosti Republike Hrvatske i njezinih građana.
Zatraženo je pojašnjenje u odnosu na obvezu zračnog prijevoznika iz članka 6. Konačnog prijedloga zakona iz kojeg proizlazi da RH prikuplja PNR podatke sa svih komercijalnih i privatnih letova, neovisno da li se radi o letovima između EU i trećih zemalja odnosno o letovima unutar EU, a uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije u kojoj jasno stoji da nije moguće prikupljati podatke sa svih letova unutar EU već samo s onih za koje postoji osnovana sumnja da su sigurnosno rizični.
S time u vezi postavljeno je i pitanje što u članku 6. obuhvaća pojam „druge države“, s obzirom da se uobičajeno koriste pojmovi „države članice“ za države Europske unije, „države članice EGP-a“ (Norveška, Island Lihtenštajn) i Švicarska Konfederacija, a ostale su „treće zemlje“.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da je vezano za izričaj odnosno pojmove koji se koriste u pitanju problem koji se javlja kod prevođenja prijedloga akata s engleskog jezika  i prilagodbe izričaja na hrvatski jezik.
Vezano za pitanje zašto se iz dostave PNR podataka izostavljaju letovi koje obavljaju državni i drugi zrakoplovi koji se koriste u vojne, policijske, carinske ili druge službene svrhe predstavnica predlagatelja je istaknula da je isto uobičajeni protokol.

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIJENOSU I OBRADI PODATAKA O PUTNICIMA U ZRAČNOM PROMETU U SVRHU SPRJEČAVANJA,  OTKRIVANJA, ISTRAŽIVANJA I VOĐENJA KAZNENOG POSTUPKA ZA KAZNENA DJELA TERORIZMA I DRUGA TEŠKA KAZNENA DJELA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 51. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 13. travnja 2023., u objedinjenoj raspravi razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podaci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica, izmjeni Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2018/1726 te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/82/EZ, COM (2022) 729, D.E.U. br. 22/012 i Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela te o izmjeni Uredbe (EU) 2019/818, COM (2022) 731, D.E.U. br. 22/013, koja je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 14. ožujka 2023.    

Predmetna stajališta Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/22-07/68, URBROJ: 50301-21/06-23-3, na sjednici održanoj 21. veljače  2023.
Predmetne prijedloge uredbi je Europska komisija objavila 13. prosinca 2022., u sklopu inicijative „Obveze prijevoznika da unaprijed dostave informacije o putnicima“, iz Programa rada Europske komisije za 2022. godinu, te je u tijeku njihovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.
                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetna stajališta raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova, te istaknula da je Europska Komisija 13. prosinca 2022. objavila prijedloge obiju uredbi. Njihova svrha je olakšati kontrolu na vanjskim granicama i istrage za kaznena djela terorizma i teška kaznena djela.

Nastavno je naglasila da je trenutni API sustav uspostavljen 2004. godine donošenjem Direktive Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima. Protekom vremena i promjenom okolnosti utvrđeno je da ima prostora za poboljšanja, a posebice uzimajući u obzir razvoj tehnologija i promjene u zakonodavstvu u pogledu zaštite podataka.
U tom smislu, u odnosu na svaku osobu koja putuje zrakoplovom unutar Schengenskog prostora ili iz treće zemlje u države članice Schengenskog prostora i Irsku (državljani trećih zemalja, osobe bez državljanstva i građani EU), prethodno će se provjeriti API podaci (prije njihova dolaska) i tom prilikom države članice će primjenjivati jedinstvene kriterije u pogledu takvog prikupljanja i prijenosa. Time će se olakšati protok putnika u zračnim lukama i ubrzati granične provjere (za letove izvan Schengena), što će doprinijeti osiguravanju učinkovite provedbe sustavne provjere svakog putnika u zračnom prometu.
Obje uredbe su usko povezane s Direktivom (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (PNR Direktiva). Njima se stvaraju i zakonske pretpostavke za dostavu podataka koji se objedinjeno skupljaju na routeru, kojim upravlja eu-LISA, a koji se nastavno dostavljaju nacionalnim jedinicama za informacije o putnicima i nadležnim tijelima za zaštitu granica.

Uredbe nalažu pohranjivanje i zadržavanje podataka na središnjem routeru određeno vrijeme, što omogućuje nadležnim tijelima pristup i korištenje, a isto predstavlja velik iskorak u pogledu sigurnosti.
Predstavnica Vlade RH se osvrnula i na odluku Suda Europske unije koji je u pogledu prikupljanja podataka s letova unutar EU temeljem PNR Direktive ograničio njezin doseg, odnosno utvrdio da se podaci mogu prikupljati samo za letove unutar EU za koje postoji sigurnosni rizik, a ne za sve letove.

Nastavno je istaknula da će se usvajanjem ovih uredbi proširiti opseg prikupljenih podataka te će se kombinacijom PNR i API podataka uključiti primjerice i podaci o planu puta, plaćanju, kontaktima, a i posebnim zahtjevima putnika. Svi podaci su, kada se koriste zajedno, vrlo učinkoviti u identifikaciji visokorizičnih putnika i potvrđivanju obrazaca putovanja osumnjičenih pojedinaca što neke zemlje izvan EU već primjenjuju.
Zaključno je naglasila da Republika Hrvatska uz potpunosti podržava usvajanje predmetnih uredbi.

U raspravi su podržana oba stajališta Republike Hrvatske, kao i donošenje predloženih uredbi koje su usmjerene na povećanje sigurnosti u državama članicama EU. No, izražena je i zabrinutost migrantskim kretanjima i „agresivnim“ dolaskom migranata na hrvatske kopnene granice. Istaknuto je da u tim slučajevima Hrvatska nije u mogućnosti na ovako jasan način, kao u zračnom prometu, utvrđivati osobne podatke migranata, od kuda dolaze, gdje žele ići, koja im je agenda, već je prisiljena tim osobama pružati međunarodnu zaštitu, neovisno o njihovim namjerama.

Predstavnica Vlade RH je istaknula da razumije zabrinutost građana Republike Hrvatske, ali da policija primjenjuje sve sigurnosne i profesionalne protokole koji se tiču kontrole ulaza migranata odnosno nezakonitih ulazaka migranata.
Također, tijekom rasprave je istaknuta potreba donošenja kvalitetnog useljeničkog zakona kojim bi se utvrdile hrvatske potrebe, ali i profil osoba koji je  potreban i prihvatljiv. Naglašeno je i da nitko ne bježi od činjenica da RH treba velik broj radnika, ali jednako tako treba i kvalitetan useljenički zakon.
Predstavnica Vlade RH je istaknula da je ovo tema za razgovor te da uvijek postoji prostor za poboljšanje, no naglasila je da nema stihije na tržištu rada, s obzirom na to da tržište rada ima svoje zakonitosti koje su predvidive.  

U odnosu na pitanje koji podaci o putnicima se unaprijed prikupljaju i na koji način se prikupljaju, pružen je odgovor da se podaci šalju od strane zračnih prijevoznika, prikupljaju se na središnjem routeru kojim upravlja eu-LISA, a šalju se nadležnim tijelima država članica.

Prikupljaju se PNR podaci o putnicima u zračnom prometu (rezervacijski podaci), kao i API podaci, odnosno podaci koji su dostupni i prikupljaju se nakon što putnik obavi check-in, a to su, između ostaloga, ime i prezime putnika, datum rođenja, državljanstvo, broj putne isprave, naziv graničnog prijelaza na kojem će osoba ući u RH, oznaka leta, vrijeme polaska i dolaska leta i dr.
Zatraženo je pojašnjenje odnose li se odredbe iz Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podaci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica, izmjeni Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2018/1726 te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/82/EZ, COM (2022) 729, D.E.U. br. 22/012 na države članice koje su unutar Schengenskog prostora ili na sve države članice EU odnosno jesu li pojmovi „vanjske granice“ i „schengenske granice“ sinonimi. U obrazloženju pitanja istaknuto je da neke države članice graniče s jednom ili više trećih država, tj. njihove granice su vanjske granice EU, koje ujedno ne moraju biti i schengenske granice, ako te države nisu članice Schengenskog prostora, a stječe se dojam da tekst Prijedloga okvirnog stajališta RH nekonzistentno koristi pojmove „vanjske granice“ i  „schengenske granice“, što dovodi do nesigurnosti u tumačenju teksta.

Državna tajnica je naglasila da se jedan dio odredbi odnosi na države unutar Schengenskog prostora, a drugi dio se odnosi na sve države članice EU, što može stvoriti nedoumicu. 

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“,  donio je sljedeće

MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podaci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica, izmjeni Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2018/1726 te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/82/EZ, COM (2022) 729, D.E.U. br. 22/012.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 51. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 13. travnja 2023., u objedinjenoj raspravi razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela te o izmjeni Uredbe (EU) 2019/818, COM (2022) 731, D.E.U. br. 22/013 i Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podaci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica, izmjeni Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2018/1726 te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/82/EZ, COM (2022) 729, D.E.U. br. 22/012, koja je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 14. ožujka 2023.    
Predmetna stajališta Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/22-07/68, URBROJ: 50301-21/06-23-3, na sjednici održanoj 21. veljače  2023.
Predmetne prijedloge uredbi je Europska komisija objavila 13. prosinca 2022., u sklopu inicijative „Obveze prijevoznika da unaprijed dostave informacije o putnicima“, iz Programa rada Europske komisije za 2022. godinu, te je u tijeku njihovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.
                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetna stajališta raspravio kao matično radno tijelo.

Stajališta Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova, te istaknula da je Europska Komisija 13. prosinca 2022. objavila prijedloge obiju uredbi. Njihova svrha je olakšati kontrolu na vanjskim granicama i istrage za kaznena djela terorizma i teška kaznena djela.
Nastavno je naglasila da je trenutni API sustav uspostavljen 2004. godine donošenjem Direktive Vijeća 2004/82/EZ od 29. travnja 2004. o obvezi prijevoznika na dostavljanje podataka o putnicima. Protekom vremena i promjenom okolnosti utvrđeno je da ima prostora za poboljšanja, a posebice uzimajući u obzir razvoj tehnologija i promjene u zakonodavstvu u pogledu zaštite podataka.
U tom smislu, u odnosu na svaku osobu koja putuje zrakoplovom unutar Schengenskog prostora ili iz treće zemlje u države članice Schengenskog prostora i Irsku (državljani trećih zemalja, osobe bez državljanstva i građani EU), prethodno će se provjeriti API podaci (prije njihova dolaska) i tom prilikom države članice će primjenjivati jedinstvene kriterije u pogledu takvog prikupljanja i prijenosa. Time će se olakšati protok putnika u zračnim lukama i ubrzati granične provjere (za letove izvan Schengena), što će doprinijeti osiguravanju učinkovite provedbe sustavne provjere svakog putnika u zračnom prometu.
Obje uredbe su usko povezane s Direktivom (EU) 2016/681 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela (PNR Direktiva). Njima se stvaraju i zakonske pretpostavke za dostavu podataka koji se objedinjeno skupljaju na routeru, kojim upravlja eu-LISA, a koji se nastavno dostavljaju nacionalnim jedinicama za informacije o putnicima i nadležnim tijelima za zaštitu granica.

Uredbe nalažu pohranjivanje i zadržavanje podataka na središnjem routeru određeno vrijeme, što omogućuje nadležnim tijelima pristup i korištenje, a isto predstavlja velik iskorak u pogledu sigurnosti.
Predstavnica Vlade RH se osvrnula i na odluku Suda Europske unije koji je u pogledu prikupljanja podataka s letova unutar EU temeljem PNR Direktive ograničio njezin doseg, odnosno utvrdio da se podaci mogu prikupljati samo za letove unutar EU za koje postoji sigurnosni rizik, a ne za sve letove.

Nastavno je istaknula da će se usvajanjem ovih uredbi proširiti opseg prikupljenih podataka te će se kombinacijom PNR i API podataka uključiti primjerice i podaci o planu puta, plaćanju, kontaktima, a i posebnim zahtjevima putnika. Svi podaci su, kada se koriste zajedno, vrlo učinkoviti u identifikaciji visokorizičnih putnika i potvrđivanju obrazaca putovanja osumnjičenih pojedinaca što neke zemlje izvan EU već primjenjuju.
Zaključno je naglasila da Republika Hrvatska uz potpunosti podržava usvajanje predmetnih uredbi.

U raspravi su podržana oba stajališta Republike Hrvatske, kao i donošenje predloženih uredbi koje su usmjerene na povećanje sigurnosti u državama članicama EU. No, izražena je i zabrinutost migrantskim kretanjima i „agresivnim“ dolaskom migranata na hrvatske kopnene granice. Istaknuto je da u tim slučajevima Hrvatska nije u mogućnosti na ovako jasan način, kao u zračnom prometu, utvrđivati osobne podatke migranata, od kuda dolaze, gdje žele ići, koja im je agenda, već je prisiljena tim osobama pružati međunarodnu zaštitu, neovisno o njihovim namjerama.
Predstavnica Vlade RH je istaknula da razumije zabrinutost građana Republike Hrvatske, ali da policija primjenjuje sve sigurnosne i profesionalne protokole koji se tiču kontrole ulaza migranata odnosno nezakonitih ulazaka migranata.
Također, tijekom rasprave je istaknuta potreba donošenja kvalitetnog useljeničkog zakona kojim bi se utvrdile hrvatske potrebe, ali i profil osoba koji je  potreban i prihvatljiv. Naglašeno je i da nitko ne bježi od činjenica da RH treba velik broj radnika, ali jednako tako treba i kvalitetan useljenički zakon.
Predstavnica Vlade RH je istaknula da je ovo tema za razgovor te da uvijek postoji prostor za poboljšanje, no naglasila je da nema stihije na tržištu rada, s obzirom na to da tržište rada ima svoje zakonitosti koje su predvidive.  
U odnosu na pitanje koji podaci o putnicima se unaprijed prikupljaju i na koji način se prikupljaju, pružen je odgovor da se podaci šalju od strane zračnih prijevoznika, prikupljaju se na središnjem routeru kojim upravlja eu-LISA, a šalju se nadležnim tijelima država članica.

Prikupljaju se PNR podaci o putnicima u zračnom prometu (rezervacijski podaci), kao i API podaci, odnosno podaci koji su dostupni i prikupljaju se nakon što putnik obavi check-in, a to su, između ostaloga, ime i prezime putnika, datum rođenja, državljanstvo, broj putne isprave, naziv graničnog prijelaza na kojem će osoba ući u RH, oznaka leta, vrijeme polaska i dolaska leta i dr.
Zatraženo je pojašnjenje odnose li se odredbe iz Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima (API podaci) radi poboljšanja i olakšavanja nadzora vanjskih granica, izmjeni Uredbe (EU) 2019/817 i Uredbe (EU) 2018/1726 te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2004/82/EZ, COM (2022) 729, D.E.U. br. 22/012 na države članice koje su unutar Schengenskog prostora ili na sve države članice EU odnosno jesu li pojmovi „vanjske granice“ i „schengenske granice“ sinonimi. U obrazloženju pitanja istaknuto je da neke države članice graniče s jednom ili više trećih država, tj. njihove granice su vanjske granice EU, koje ujedno ne moraju biti i schengenske granice, ako te države nisu članice Schengenskog prostora, a stječe se dojam da tekst Prijedloga okvirnog stajališta RH nekonzistentno koristi pojmove „vanjske granice“ i  „schengenske granice“, što dovodi do nesigurnosti u tumačenju teksta.
Državna tajnica je naglasila da se jedan dio odredbi odnosi na države unutar Schengenskog prostora, a drugi dio se odnosi na sve države članice EU, što može stvoriti nedoumicu. 

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“,  donio je sljedeće

MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o prikupljanju i prijenosu unaprijed dostavljenih informacija o putnicima u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela te o izmjeni Uredbe (EU) 2019/818, COM (2022) 731, D.E.U. br. 22/013.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 50. sjednici, održanoj 23. ožujka 2023., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti, drugo čitanje, P. Z. br. 464, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. ožujka 2023.    

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnji poslova, naglasio da Republika Hrvatska i Država Izrael već imaju važeći međusobni bilateralni akt koji uređuje ovo područje, zaključen dana 16. rujna 2009. - Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Države Izraela o suradnji u borbi protiv kriminala (objavljen u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, br. 1/10).

Naglasio je da je suradnja Hrvatske i Izraela u borbi protiv kriminala, sukladno odredbama navedenog Ugovora, vrlo uspješna. Tijekom godina se ukazala potreba za proširivanjem područja suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti imajući u vidu pojavu novih vrsta kaznenih djela, ali i porastu broja i kompleksnosti postojećih. Unaprjeđenje i produbljivanje međusobne suradnje na svim područjima u interesu je obiju država.
Slijedom toga, Izrael je tijekom 2019. inicirao sklapanje Sporazuma između Vlade RH i Vlade Države Izraela o suradnji u području javne sigurnosti. Sporazum su 10. rujna 2019. potpisali u ime Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović, a u ime Vlade Države Izraela ministar javne sigurnosti g. Gilad Erdan.

Sporazumom se uređuju pitanja nadležnih tijela, dodatnih područja i oblika suradnje u borbi protiv kriminala i osiguranju javne sigurnosti, kibernetičkog kriminala, zaštite svjedoka, razmjene informacija i osobnih podataka, postupanja po zahtjevu, uspostavljanja zajedničke radne skupine, troškova, jezika u postupku te odnosa prema nacionalnom pravu i međunarodnim obvezama.
U svrhu sprječavanja kolizije jednako važećih pravni normi Ugovora i Sporazuma, a koje uređuju ista ili slična područja suradnje, istodobno će se s postupkom potvrđivanja ovog Sporazuma pokrenuti i postupak otkazivanja dosadašnjeg Ugovora sukladno njegovim odredbama.

Nadalje, sukladno članku 19. stavku 1. Sporazuma, Sporazum stupa na snagu tridesetog dana od datuma primitka druge diplomatske note kojom se stranke međusobno obavještavaju da su zadovoljeni njihovi unutarnji pravni uvjeti za stupanje na snagu Sporazuma.

Sukladno članku 207.a Poslovnika Sabora postupak se provodi u jednom čitanju i pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora. Donošenje ovoga Zakona pretpostavka je za ispunjenje formalno-pravnih uvjeta kako bi Sporazum za Republiku Hrvatsku stupio na snagu, a
njegove odredbe, u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske. 

Predstavnik predlagatelja je zaključno naglasio da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

U raspravi je podržano donošenje ovog Zakona, a posebice intenziviranje međusobne suradnje u području borbe protiv kibernetičkog kriminala.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE DRŽAVE IZRAELA O SURADNJI U PODRUČJU JAVNE SIGURNOSTI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 48. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 7. ožujka 2023., raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 313 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. veljače 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predlagatelj je u Konačnom prijedlogu zakona iscrpno obrazložio razloge zbog kojih se pristupilo izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti te koja pitanja se time rješavaju (potpuno usklađenje s pravnom stečevinom Europske unije u području međunarodne i privremene zaštite sukladno analizi i preporukama Europske komije, veća preciznost odredbi te ujednačeno tumačenje odredbi važećeg Zakona, otklanjanje kolizije s odredbama drugih zakona, osobito s odredbama Zakona o strancima, usklađivanje odredbi koje se odnose na područje privremene zaštite s nedavnim izmjenama i dopunama drugih zakona koji uređuju ostvarivanje pojedinih prava koja proizlaze iz statusa privremene zaštite, osobito Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj te Zakona o izmjenama i dopunama Zakonom o socijalnoj skrbi čime se postiže horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, učinkovito, kvalitetno i brže provođenje postupka međunarodne zaštite omogućavanjem korištenja odgovarajućih tehnoloških rješenja i digitalizacije procesa koji će pružiti podršku utvrđivanja identiteta i države podrijetla, sveobuhvatno i transparentno uređenje pitanja smještaja osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom, propisivanje pravne osnove za rješavanje stambenog pitanja nakon isteka roka prava na smještaj azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom, s naglaskom na važnost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u tom procesu kao i mogućnost privremenog korištenja stambenih jedinica u državnom vlasništvu, u iznimnim slučajevima na preporuku i uz suglasnost nadležnih tijela, omogućavanje sustavne revizije odobrenih međunarodnih zaštita redovnim praćenjem situacije u državi podrijetla te utvrđivanjem nastupanja izmijenjenih ili novih činjenica i okolnosti koji mogu biti od utjecaja na provođenje postupka poništenja i ukidanja odobrenih statusa azila i supsidijarne zaštite sukladno odredbama Zakona, pravnoj stečevini EU te međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava i dr.).

Nadalje, predlagatelj je taksativno naveo razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosnu na rješenja iz prvog čitanja i razloge  zbog kojih su razlike nastale te prijedloge, primjedbe i mišljenja dana na Prijedlog zakona koje predlagatelj nije prihvatio kao i razloge neprihvaćanja.

Zaključno, predlagatelj je naveo da za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Bez rasprave, većinom glasova, s 10  glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEĐUNARODNOJ I PRIVREMENOJ ZAŠTITI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 47. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. veljače 2023., raspravio je Prijedlog programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2023. godinu (dalje u tekstu: Prijedlog programa rada za 2023. godinu), koji je na nadležno donošenje, aktom od 22. veljače 2023., podnijelo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. 
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2023. godinu na mrežnim straniciam Hrvatskoga sabora u dijelu koji se odnosi na Vijeće.

Nakon rasprave, na kojoj je podržan Prijedlog programa rada za 2023. godinu, Odbor je jednoglasno, s 10 glasova «ZA», donio

PROGRAM RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2023. GODINU. 

Također, jednoglasno, s 10 glasova «ZA», Odbor je dao suglasnost za

OBJAVU PROGRAMA RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2023. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: Odbor) na 47. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. veljače 2023., razmotrio je Izvješće o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2022. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2022. godinu) i Sažetak izvješća o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2022. godinu (dalje u tekstu: Sažetak izvješća za 2022. godinu).

Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija (dalje u tekstu: Vijeće) je Izvješće za 2022. godinu, sukladno članka 110. stavak 5., a u svezi s člankom 113. stavak 4. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/06, 105/06 - ispravak), podnijelo predsjedniku Hrvatskoga sabora i Odboru aktom od 25. siječnja 2023.

Izvješće za 2022. godinu kao i Sažetak izvješća za 2022. godinu Odbor je razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela u kontekstu nadzora nad zakonitošću rada Vijeća.
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Sažetka izvješća za 2022. godinu na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora kao i zahtjev Vijeća za medijsko istupanje predsjednice Vijeća.

Uvodno je predsjednica Vijeća iznijela statističke pokazatelje koji se odnose na rad Vijeća u 2022. godini te ukratko istaknula da su u izvještajnoj godini u radu imali ukupno dvanaest (12) zahtjeva, od toga je sedam (7) zahtjev zaprimljeno u mandatu IV. saziva (do 13. srpnja 2022.), a pet (5) zahtjeva je zaprimljeno u mandatu V. saziva Vijeća.  Tijekom 2022. godine Vijeće je dovršilo postupanje po devet (9) zahtjeva, dok su tri (3) zahtjeva ostala nedovršena, te su aktivnosti Vijeća povodom istih nastavljene i u 2023. godini.

Tijekom 2022. godine Vijeće je provelo neposredan nadzor nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija povodom pet (5) zahtjeva. U četiri (4) predmeta nadzor je proveden nad radom SOA-e, dok je u jednom (1) predmetu nadzor proveden nad VSOA-om.

Zaključno je istaknula da Vijeće u izvještajnom razdoblju nije utvrdilo nezakonitosti ili nepravilnosti u radu sigurnosno-obavještajnih agencija niti su ostvarene okolnosti predviđene člankom 9. Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće za 2022. godinu te su pozdravili provođenje svih aktivnosti u izvještajnoj godini, dok  u odnosu na Sažetak izvješća za 2022. godinu nisu izražene primjedbe.

Tijekom rasprave je iskazan interes za više medijski eksponiranih slučajeva u kojima se ukazuje na moguće počinjenje različitih kaznenih djela od strane pojedinaca koji su bili povezani sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom te je izraženo mišljenje da bi Vijeće trebalo postupati po tim objavama. Predsjednica Vijeća je istaknula da Vijeće ne postupa temeljem medijskih objava, a s obzirom da je djelokrug Vijeća striktno propisan zakonom, postupa po zahtjevima građana, državnih tijela i pravnih osoba u nadzoru primjene mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode.

Vezano za medijsku vidljivost Vijeća, predsjednica Vijeća je istaknula da je potrebno poraditi na tome, te da građani u cjelini nisu upoznati s njihovim radom.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio sljedeći zaključak:

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2022. GODINU.

2. DAJE SE SUGLASNOST ZA OBJAVU SAŽETKA IZVJEŠĆA O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2022. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA 

3. DAJE SE SUGLASNOST ZA OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI O SADRŽAJU SAŽETKA MEDIJSKIM ISTUPANJEM PREDSJEDNICE VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 47. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. veljače 2023., raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2021. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2021. godinu), koje je Povjerenstva za rad po pritužbama (dalje u tekstu: Povjerenstvo) aktom od 28. rujna 2022. dostavilo predsjedniku Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 4. studenoga 2022., KLASA:022-03/22-12/88, URBROJ:0301-21/32-22-6.
Sukladno nadležnosti iz članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je  Izvješće za 2021. godinu razmotrio kao matično radno tijelo. 

Uvodno je predsjednik Povjerenstva izv. prof. dr. sc. Teo Giljević upoznao članove Odbora s brojčanim pokazateljima za izvještajnu godinu. Naglasio je da je Povjerenstvo tijekom 2021. godine riješilo 222 predmeta, a većina istih je iz godina tijekom kojih Povjerenstvo nije funkcioniralo. Samo 25 predmeta, koji su riješeni, zaprimljeno je tijekom 2021. godine.
Povjerenstvo je utvrdilo da su u 23 predmeta (10,4%) navodi podnositelja pritužbe utemeljeni, u 26 predmeta (11,7%) su navodi podnositelja djelomično utemeljeni, u 9 predmeta (4,05%) navodi su nepotvrđeni dok su u 143 predmeta (64,4%) navodi podnositelja pritužbe neutemeljeni.
U 9 predmeta Povjerenstvo je utvrdilo da se ne radi o pritužbama već o upravnom postupku koji podnositelj vodi s Ministarstvom unutarnjih poslova, za što Povjerenstvo nije nadležno, dok je u 12 predmeta Povjerenstvo obustavilo postupak zbog smrti podnositelja pritužbe.
Kod utemeljenih pritužbi Povjerenstvo je utvrdilo propuste u svezi s kriminalističkim istraživanjem koji se u pretežitom odnose na utvrđivanje činjenica provedenom ili neprovedenom dokaznom radnjom očevida  i neutvrđivanjem činjenica obavljanjem razgovora s neposrednim svjedocima očevicima. Kod djelomično utemeljenih pritužbi Povjerenstvo je utvrdilo propuste u kriminalističkom istraživanju, ali i u sprječavanju kriminaliteta i pružanju intervencije.
Predsjednik Povjerenstva je nastavno istaknuo da je i dalje manji broj predmeta za koje je nadležno Povjerenstvo, uzimajući u obzir 2014. godinu (u 2014. godini Povjerenstvo je zaprimilo 262 pritužbe) te je potrebno nastaviti informiranje građana o postojanju neovisnog tijela izvan sustava MUP-a koje razmatra predmete podnositelja pritužbe i obavlja građanski nadzor nad radom policije.
Predsjednik Povjerenstva se u svome zaključnom dijelu izlaganja osvrnuo na točku 3. Izvješća za 2021. godinu odnosno na ocjenu stanja i prijedloge za unaprjeđenje rada Povjerenstva.
Istaknuo je da je potrebno omogućiti Povjerenstvu povratnu informaciju o tome što je MUP učinio u predmetima u kojima je Povjerenstvo donijelo odluku da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena, te naveo da je takvo rješenje predviđeno člankom 157. stavkom 3. Zakona o socijalnoj skrbi što predstavlja kvalitetno rješenje. Na taj način bi Povjerenstvo imalo informaciju o tome što je MUP nastavno učinio u predmetima u kojima je donesena odluka da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena.
Nadalje, Povjerenstvo predlaže da se revidira postupanje MUP-a po nepotpunim pritužbama, jer od 2 000 pritužbi koliko ih godišnje dođe u MUP, nešto malo više od 1% završi na Povjerenstvu. Vezano za isto predsjednik Povjerenstva se pozvao i na presudu Upravnog suda u Zagrebu kojom je naloženo MUP-u da predmet dostavi na rješavanje Povjerenstvu.
Povjerenstvo predlaže, kao nužno, da se nastavi promoviranje rada Povjerenstva kao građanskog nadzora nad radom policije, kako od strane Povjerenstva tako i od samih tijela javne vlasti, odnosno MUP-a i Hrvatskoga sabora.

Nastavno je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao predstavnica Vlade Republike Hrvatske, istaknula da se u kontinuiranom dijalogu sagledavaju  mogućnosti kako unaprijediti rad Povjerenstva i rad sustava MUP-a.
Slijedom toga tijekom veljače 2021. godine održan je konstruktivan sastanak predstavnika MUP-a i Povjerenstva na kojem je Povjerenstvu prezentirana mogućnost objave podataka o njihovom radu s ciljem da se javnosti približi njihov rad na način koji bi građanima omogućio upoznavanje s nadležnostima i ovlastima. Povjerenstvo je isto prihvatilo i najavilo kako će Ministarstvu dostaviti sadržaj za objavu na mrežnim stranicama, što je Povjerenstvo propustilo spomenuti u svome izvješću.
Vezano za primjedbu Povjerenstva da bi bilo potrebno osigurati proračunska sredstva za njihov rad, predstavnica Vlade RH je istaknula da su proračunska sredstva bila osigurana u iznosu od milijun kuna za 2021. godinu, a za naknade članovima Povjerenstva utrošeno je 960.466,00 kn. Isti iznos je bio osiguran i u 2022. godini te u  projekcijama za razdoblje od 2023. do 2025. godine i tu ne postoji nikakav problem.
U pogledu jačanja administrativnih i tehničkih kapaciteta, državna tajnica je istaknula da je radna prostorija koja je dodijeljena Povjerenstvu (bez vremenskog ograničenja) jednake veličine kao i ostale radne prostorije u objektu Ministarstva, a konferencijska dvorana za održavanje sjednica i dalje je na raspolaganju, kao i osoba koja je dodijeljena Povjerenstvu za obavljanje administrativnih poslova.
Vezano za preporuku koja ide u smjeru da je potrebno omogućiti povratnu informaciju Povjerenstvu o tome što je MUP učinio u predmetima u kojima je Povjerenstvo donijelo odluku da je pritužba utemeljena ili djelomično utemeljena državna tajnica je istaknula da će se iskazana preporuka uzeti u obzir prilikom sljedećih izmjena i dopuna Zakona o policiji.
Po pitanju nužnosti kontinuiranog osposobljavanja i usavršavanja policijskih službenika u primjeni policijskih ovlasti kao i onih koji sudjeluju u postupku provjere i odgovora na pritužbe istaknuto je da se provodi kontinuirana edukacija vezano za odgovore građana, na temelju primjera dobre i loše prakse. Edukaciju provodi Policijska akademija, kao i policijski službenici za zakonitost postupanja iz regionalnih Odjela za unutarnju kontrolu i nadzor. Odgovori koji nisu činjenično potkrijepljeni su iznimka i ne predstavljaju dobru praksu, a kontinuirano se radi na podizanju kvalitete odgovora.
Vezano za navod da odgovori MUP-a ne sadrže uputu o pravnom lijeku, državna tajnica je istaknula da postupak provjere pritužbe nije upravni postupak u kojem se donose akti propisanog sadržaja, ali neovisno o tome, ako je sadržaj manjkav, podnositelja se traži da dopuni sadržaj, neovisno je li pritužba upućena poštom ili elektroničkim putem.
Vezano za izraženi prijedlog Povjerenstva da im se omogući rad na daljinu po novim predstavkama na način da im se omogući pristup informacijskom sustavu MUP-a, državna tajnica je istaknula da evidencija pritužbi koja se vodi u tom sustavu sadrži samo osnovne podatke o podnositelju, policijskom službeniku na kojeg se pritužba odnosi, kratki sadržaj pritužbe te poduzete radnje u postupku. Na temelju tih podataka, a bez uvida u spis predmeta, provjeru nije moguće obaviti pa ostaje nejasno kako bi se takvim uvidom olakšao rad Povjerenstva na predmetima. Nadalje, državna tajnica je istaknula i Smjernice Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost za postupanje s neklasificiranim podacima u kojima se navodi da se neklasificirani podaci odnosno službeni podaci ne ostavljaju bez nadzora već se pohranjuju u prostorima u kojima se na odgovarajući način kontrolira pristup osoba, a u ovom slučaju, kada bi se podaci  prenosili na privatno računalo člana Povjerenstva, nema garancije da ne bi bili dostupni neovlaštenim osobama.

U raspravi je podržan rad Povjerenstva odnosno broj riješenih predstavki tijekom izvještajne godine, no i ove je godine, kao i prethodne, iskazano  nezadovoljstvo formom i sadržajem izvješća, odnosno istaknuto je da takvo izvješće nije primjereno za podnošenje Hrvatskome saboru. 
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na sadržajni dio izražen u tabelarnim prikazima te istaknuli da sadržaj nije konzistentan odnosno dosljedan te sadrži pogreške, a za cjelokupno Izvješće za 2021. godinu se navodi da je manjkavo u bitnome, a bezrazložno ponavljajuće u pojedinim aspektima.
Istaknuta je i vidljivost parcijalnog citiranja i primjera za koje Povjerenstvo smatra da mu ide u korist, a izostavlja se ono što ruši već unaprijed postavljenu tezu.
Dana je preporuka da se Povjerenstvo upozna s izvješćem pučke pravobraniteljice te da prenese dobre prakse u buduća izvješća Povjerenstva.

Tijekom rasprave je konstatirano da samo mali broj predstavki završi u radu Povjerenstva odnosno da vrlo mali postotak građana zna za njegovo postojanje, te je postavljeno pitanje što se može učiniti da bi se isto unaprijedilo, uzimajući u obzir važnost Povjerenstva.
Predsjednik Povjerenstva je istaknuo da isto predstavlja problem i da građani ne znaju da se mogu žaliti na sustav izvan MUP-a. Slijedom toga u narednim danima održat će se zajednička konferencija s Odborom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina radi upoznavanja šire javnosti s radom Povjerenstva.
Potpredsjednik Povjerenstva Marijan Šuperina je istaknuo da svega 1% od zaprimljenih predstavki u MUP-u (tijekom 2021. g. MUP je zaprimio 1919 predstavki) završi u radu Povjerenstva s obzirom da MUP velik broj predstavki odbija iz razloga nepotpunosti što smatra vrlo nejasnim razlogom za koji Povjerenstvo smatra da predstavlja problem. Smatra da je MUP svaku predstavku dužan razmotriti sukladnu Zakonu o općem upravnom postupku i Zakonu o policiji te mijenjati postojeću praksu koja se tiče odbijanja predstavki zbog nepotpunosti i ugraditi u odgovor podnositelju predstavke uputu o pravnom lijeku.

U raspravi je izraženo i nezadovoljstvo datumom dostavljanja Izvješća za 2021. godinu u Hrvatski sabor (28. rujna 2022.), uzimajući u obzir da Odbor razmatra niz godišnjih izvješća o radu državnih tijela, kao i građanskog tijela za nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, a njihova izvješća Hrvatski sabor dobiva najkasnije u prva tri mjeseca tekuće godine za prethodnu godinu. Raspravljati početkom 2023. godine o izvješću za 2021. godinu ne čini se prihvatljivom praksom.
Predsjednik Povjerenstva se složio s iznesenim i isto obrazložio rješavanjem velikog broja zaostalih predmeta s čime su se primarno bavili.

Nadalje, po pitanju sadržaja Izvješća za 2021. godinu upozoreno je da se kontinuirano spominju podaci za 2022. godinu, i to jednom podaci do 14. srpnja 2022., drugi put do 30. srpnja 2022., a radi se o izvješću i podacima za 2021. godinu. Sugerirano je da se izvješće za sljedeću godinu brojčanim pokazateljima prilagodi godini za koju se podnosi kako se ne bi stvarala dodatna zbrka.
Predsjednik je naglasio da su ti podaci stavljeni u Izvješće za 2021. godinu iz razloga što prođe određeno vrijeme do podnošenja godišnjeg izvješća, te navođenjem takvih podataka građani dobivaju izvjesnost u postupanje, odnosno sigurnost da će se i njihov predmet riješiti. Napomenuo je da su do sada riješeni zaostaci iz 2013. godine, a ostalo je još nešto malo manje od 200 predmeta iz 2014. i 2015. godine. Paralelno sa zaostacima rješavaju se i novi predmeti. 
Naglasio je da im građani često pišu i žale se na dugačko vrijeme koje je proteklo od podnošenja do rješavanja, a to u određenim slučajevima bude i 10 godina. Dok se ne riješe svi zaostaci građani bi trebali imati informaciju o tome što radi Povjerenstvo. 

Vezano za sastanak održan u veljači 2021. godine izražen je interes za realizaciju dogovorenog, odnosno je li Povjerenstvo dostavilo MUP-u sadržaj za koji smatra da treba biti objavljen na mrežnim stranicama MUP-a i je li MUP isto i objavio na svojim stranicama, jer iz Izvješća za 2021. godinu isto nije jasno.
Predsjednik Povjerenstva je istaknuo da je sve dostavljeno MUP-u i MUP je transparentno objavio na svojim mrežnim stranicama na koji način se građani mogu pritužiti na rad policije. Iz objavljenih podataka je potpuno razvidno da Povjerenstvo postupa u trećem stupnju, nakon postupanja nadležne policijske uprave, a nastavno i Službe za unutarnju kontrolu u Kabinetu ministra. U slučajevima kada se građani jave izravno Povjerenstvo, Povjerenstvo ih upućuje MUP-u na nadležno postupanje.

Vezano za uvodni dio iz Izvješća o radu Povjerenstva za 2021. godinu, gdje se navodi da postoji Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika Ministarstva unutarnjih poslova u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite te da se ovlasti i djelovanje Nezavisnog mehanizma preklapaju u postupanju po pritužbama na nezakonito postupanje policijskih službenika prema neregularnim migrantima i tražiteljima međunarodne zaštite“ s ovlastima Povjerenstva, postavljeno je pitanje u koliko je slučajeva Povjerenstvo postupalo po pritužbama migranata. Predsjednik Povjerenstva je istaknuo da nije bilo postupanja po pritužbama migranata.
 
Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da primi na znanje

IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2021. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 46. sjednici, održanoj 9. veljače 2023., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 448 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
     
Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je Republika Hrvatska preuzela obvezu da do 1. ožujka 2026. razminira cjelokupno područje Republike Hrvatske, što vjeruje da će i ispuniti.
Slijedom toga u proceduri se nalazi Prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine i ovaj Prijedlog zakona, kao dva najvažnija akta koja imaju za cilj cijeli proces razminiranja što više pojednostaviti, učiniti kvalitetnijim i bržim, bez nepotrebnih barijera i neracionalnog trošenja financijskih sredstava.
Nastavno je istaknuo da je trenutno u Republici Hrvatskoj oko 148 km2 minski sumnjivog područja (MSP), za koje se pretpostavlja da je zagađeno s 12.700 mina. Najveći dio MSP-a, oko 98%, su šume i šumsko zemljište, kao i krševito tlo, koje je dosta neprohodno, a postoje kategorije osoba  kao što su lovci, izletnici, planinari i gljivari, koji bi rado „koristili“ ta područja. Do sada je bilo ukupno 607 žrtava, od tog broja 207 je smrtno stradalih (više od 60% su pirotehničari).
U odnosu na novelu Zakona, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su izmjene i dopune zahvatile one pravne institute koji mogu utjecati na proces razminiranja kako bi ga učinili efikasnijim i kvalitetnijim, te se slijedom toga pristupilo izmjenama pojmovnika s ciljem preciznog uređenja bitnih pojmova, ukinut je dopunski opći izvid jer je procijenjeno da je nepotreban i neracionalan s obzirom da se aktivnosti koje sadržava preklapaju s tehničkim izvidom koji daje isti rezultat, utvrđen je rok za prijavu prioritetnog razminiranja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave jer do sada nije postojao rok pa su županije svoje prioritete prijavljivale prekasno, propisana je osnovna tehnička dokumentacija koja se treba voditi prilikom obavljanja poslova razminiranja kako bi se mogla provjeriti kvaliteta obavljenih poslova,  odgovarajuće je definiran opći izvid – analiza MSP-a time što je omogućeno da ga mogu obavljati i osposobljeni službenici Ministarstva koji nemaju iskaznicu protuminskog djelovanja za pirotehničara, s obzirom da se isti obavlja izvan MSP-a.
Nadalje, istaknuo je i da obavljanje tehničkog izvida u cjelini nije bilo zadovoljavajuće definirano te ne odgovara stvarnim potrebama i ne omogućava u potpunosti Ministarstvu kvalitetno ulaženje u MSP i isključivanje područja iz MSP-a ili izradu idejnih planova razminiranja te je slijedom toga tehnički izvid uređen na način da se preciznije i točnije može potvrditi postojanje minsko-eksplozivnih zapreka, točan raspored i pravac protezanja, vrste minsko-eksplozivnih zapreka, vrsta i broj mina i drugo.
Kako kod poslova razminiranja nije definirano do koje dubine su ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici dužni postići potpunu očišćenost, Prijedlog zakona uređuje i to pitanje te se prilikom obavljanja poslova razminiranja točno zna do koje dubine se razminira, a  što bi se trebalo navesti u svakom idejnom planu.
Preciznije je definirano tko obavlja uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NES) na radilištima razminiranja, a tko na radilištima tehničkog izvida te propisani način kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja i završne kontrole kvalitete nakon obavljenih poslova razminiranja.
Predviđeno je da oznake minske opasnosti postavljaju, uklanjaju i kontroliraju ne samo pirotehničari Ministarstva već i drugi službenici Ministarstva koji su za to osposobljeni, jer se aktivnost postavljanja, uklanjanja i kontrole obilježenosti obavlja izvan MSP-a.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona, jer su usmjerene na kvalitetnije i efikasnije  okončanje razminiranja u Republici Hrvatskoj.
Vezano za iznimna financijska sredstva koja su do sada utrošena (oko milijardu eura), i kao i na velik broj građana stradalih od mina, predloženo je da se intenziviraju razgovori sa suprotnom stranom iz rata kako bi se kroz predaju planove i zapisnike o miniranju ubrzao proces razminiranja, postigla veća sigurnost za građane i cijeli proces financijski jednostavnije realizirao. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da su do sada zaista utrošena enormna sredstva za razminiranje u iznosu kako je navedeno, kao i da se planovi i zapisnici potražuju kontinuirano, no da se do njih teško dolazi.
U odnosu na zadnje smrtno stradavanje koje se desilo na Dinari kod mjesta Hrvace početkom 2023. godine, predstavnik predlagatelja je naglasio da je MSP kvalitetno označeno s više od 6.200 tabli koje ukazuju da se radi o minskoj opasnosti, a na užem području Dinare gdje je došlo do smrtnog stradavanja nalazi se 37 tabli. Naglasio je da se predviđa do konca 2024. godine razminirati područje Karlovačke županije i područje Splitsko-dalmatinske županije (na čijem jugoistočnom dijelu se nalazi područje na Dinari gdje je došlo do smrtnog stradavanja), dok bi se ove godine u cijelosti razminirala Šibensko-kninska županija i Osječko-baranjska županija.
U odnosu na označavanje minske opasnosti ukazano je i na činjenicu da dio tabli „nestaje“ u vrlo kratkom roku nakon postavljanja, iako je isto podložno novčanom kažnjavanju.
Vezano za članak 21. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 53. stavak 3. Zakona u odnosu na normu HRN EN 1789:2015 ili njezinu sljednicu koja se tiče tehničkih karakteristika i medicinsko-tehničke opreme vozila za sanitetski prijevoz,  predloženo je da se procijeni svrsishodnost odredbe i uzme u obzir primjedba iznesena u javnog raspravi.

Nakon rasprave, većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 45. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E br. 424, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da postoji potreba, zbog pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru i pune primjene schengenske pravne stečevine, izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o nadzoru državne granice.
Slijedom navedenog, posebna pozornost je usmjerena na odredbe o graničnoj kontroli koje se prilagođavaju činjenici da su pristupanjem Republike Hrvatske Schengenskom prostoru vanjske granice Republike Hrvatske postale i vanjske granice Europske unije.

Nadalje, istaknuo je da će se Zakonom osigurati provedba Zakonika o schengenskim granicama, Uredbe o europskoj graničnoj i obalnoj straži i Uredbe o utvrđivanju pravila o pograničnom prometu na vanjskim kopnenim granicama država članica kako bi se propisalo da se te odredbe odnose na vanjsku, a ne na državnu granicu općenito. Dosadašnja državna granica s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom postaje vanjska granica EU. 
Propisuju se i poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija, tzv. kompenzacijske mjere, s obzirom da kopnene granice prema Mađarskoj i Sloveniji te morska granica prema Italiji postaju unutarnje granice.

Propisuje se i nadležnost Vlade RH za donošenje odluke o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama na prijedlog ministra unutarnjih poslova, te koji uvjeti se za to moraju ispuniti. Ujedno, propisuje se i obveza obavješćivanja svih država članica EU, Europska komisija, Europskog parlament i Vijeće te javnosti.

Zakon se dopunjava i odredbama da nositelji diplomatskih i službenih putovnica izdanih od strane država članica, koji putuju u okviru obnašanja svojih dužnosti, mogu na graničnom prijelazu ostvarivati prednost pred drugim putnicima, kao i da, kada se radi o sigurnosnim razlozima ili zbog ekonomičnosti obavljanja granične kontrole, odnosno zbog organizacijskih razloga, pravo prednosti pred drugim putnicima mogu ostvarivati i druge osobe, a navedeno se odnosi i na pripadnike službi spašavanja, policije, vatrogasnih postrojbi, sigurnosnih službi i druge.

Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Zakon usklađuje i sa Zakonom o potvrđivanju Konvencije kojom se mijenja Konvencija o identifikacijskim ispravama pomoraca iz 1958. i 1965. godine na način da se dopušta ulazak na područje RH pomorcu koji je nositelj valjane identifikacijske isprave pomoraca.
Radi usklađivanja s pravnom stečevinom EU dodaju se odredbe koje propisuju obavljanje granične kontrole brodica i jahti koje služe za sport i razonodu, a koje dolaze iz trećih zemalja na način da su u obvezi najkraćim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi granični prijelaz.
Zakon se mijenja i radi uređenja odredbi vezano za učinkovit nadzor gospodarskog pojasa koji vrše brodovi obalne straže i ribarske inspekcije RH i to na način da se ukida obveza obavljanja granične kontrole, ako se ti javni brodovi ne vraćaju u luku u roku od 36 sati.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se preciznije propisuje i da se granična kontrola može obavljati na cjelokupnom području graničnog prijelaza.

U raspravi je pozdravljen ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor i donošenje predloženog Zakona. Istaknuto je da je ulaskom u Schengenski prostor ostvaren još jedan nacionalno važan cilj na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.
Pojedini članovi Odbora su se tijekom rasprave osvrnuli na neriješene granične sporove koje Republika Hrvatska ima sa Srbijom, Slovenijom i Crnom Gorom te izrazili zabrinutost duljinom trajanja tih graničnih sporova kao i mogućim prejudiciranjem njihova rješenja. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se radi na rješavanju tih graničnih sporova, postupak definiranja granične crte se nastavlja, te se ulaskom u Schengen ne prejudicira rješavanje ni jednog graničnog spora, kako spora koji postoji sa Slovenijom, kao državom članicom EU, tako ni sporova sa ostalim navedenim državama.

Po pitanju povjerenja/nepovjerenja od strane država članica Schengenskog prostora prema državama Jugoistočne Europe, predstavnik predlagatelja se složio sa stajalištem da sigurnosne ugroze mogu doći i iz država Zapadne Europe, kao što mogu doći i iz zemalja s jugoistoka Europe te stoga svaka država članica ima pravo na provođenje kompenzacijskih mjera kako bi se dodatno zaštitila, kao i pravo na privremeno ponovno uvođenje nadzora državne granice na unutarnjim granicama. Slijedom toga, Ministarstvo unutarnjih poslova od 01. siječnja 2023. ide u izmjenu ustrojstva granične policije, te će 487 graničnih policajaca provoditi zadaće iz tzv. kompenzacijskih mjera na području prema Sloveniji i Mađarskoj. To će biti policijska kontrola sa sigurnosnog aspekta. Nastavit će se instaliranje dodatnih kamera na svim prometnicama gdje je to moguće kako bi se uočila vozila koja se nalaze u potražnoj bazi te će se i na taj način ojačati nadzorni aspekt.

Po pitanju velikog broja ilegalnih migranata koji su tijekom 2022. godine nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku te stigli u velikom broju i do Austrije, što je izazvalo veliko negodovanje austrijske strane, predstavnik predlagatelja je istaknuo da hrvatska granična policija uspješno štiti vanjsku granicu, iako je njezina zadaća iznimno zahtjevna uzimajući u obzir duljinu granice i reljefne elemente. 
Naglasio je da je Republika Hrvatska dužna primjenjivati sve propise koji uređuju zaštitu granice, ali i sve propise koji uređuju međunarodnu zaštitu te to svakodnevno i čini. Vlada RH je svjesna da tražitelji međunarodne zaštite u najvećem broju (više od 90% tražitelja) zlorabe taj institut, te čim se registriraju u RH u vrlo kratkom roku, dan-dva, napuštaju Hrvatsku i odlaze prema državama Zapadne Europe. Tijekom 2022. godine, oko 12.000 migranata je zatražilo međunarodnu zaštitu, a 36.000 ih je nezakonito ušlo u Hrvatsku. S obzirom da RH registrira i uzima otiske prstiju tražitelja međunarodne zaštite, ako oni napuste RH i budu uhićeni u nekoj drugoj državi članici, bit će vraćeni u RH sukladno tzv. Dublinskoj uredbi.

Predstavnik predlagatelja je izrazio žaljenje što paket „azilnih“ zakona koje je prije tri godine predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen još nije usvojen, jer bi tzv. Uredba o screeningu bila dobra za Hrvatsku, s obzirom da predviđa centre uz granicu gdje bi se vršila neka vrsta prve trijaže, odnosno u ubrzanom postupku bi se razdvajali oni kojima zaštita treba i oni koje to pravo ne mogu ostvariti
Posebno je naglasio da Republika Hrvatska nastavlja provoditi nadzor granice sa 6.500 graničnih policajaca te će u narednim godinama, isključivo za nadzor vanjske granice, povući sredstva iz fondova EU u iznosu od 154 milijuna eura. Iznio je podataka da je trenutno aktivno 28 stacionarnih sustava (kamere, radari i stacionarne kamere) i 25 mobilnih sustava, a taj segment će se nastaviti kontinuirano jačati i u narednim godinama.

Vezano za pitanje vodi li MUP statistiku kaznenih djela koje su počinili migranti, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su tražitelji međunarodne zaštite vrlo rijetko prijavljeni kao počinitelji težih kaznenih djela. Ima jedan primjer teškog kaznenog djela (ubojstvo) koje je počinila osoba koja je imala stalni boravak u RH i par slučajeva gdje su osobe koje su već ostvarile međunarodnu zaštitu u RH počinile pojedina kaznena djela kako bi i drugim osobama omogućile ostvarenje istog statusa.

U raspravi je istaknuta zahtjevnost u obavljanju poslova granične policije te postavljeno pitanje hoće li granični policajci imati veće plaće u odnosu na druge policijske službenike, te kako je njihovo „statusno“ pitanje riješeno u drugim državama članicama. S obzirom na zahtjevnost posla koji obavljaju izraženo je mišljenje da bi trebali biti bolje plaćeni.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da svaka država članica EU ima svoj vlastiti ustroj, te su u 99% država snage koje obavljaju poslove zaštite granice dio policijskog sustava i plaće su im iste kao i drugim policijskim službenicima. 

Zaključno je u raspravi predstavnik predlagatelja istaknuo da je, neovisno o svim dobrim i lošim stranama koje nosi ulazak u Schengenski prostor, procjena Vlade RH  da ulazak u Schengenski prostor donosi Hrvatskoj više dobrobiti nego negativnosti te da je ulaskom ostvaren strateški cilj koji je zadan ulaskom u EU.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 45. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 425, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022.  

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da postoji potreba, zbog pristupanja Republike Hrvatske Schengenskom prostoru i pune primjene schengenske pravne stečevine, izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona o strancima.
Slijedom navedenog, naglasio je da je potrebno osigurati provedbu Uredbe (EU) 2018/1240 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. rujna 2018. o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) i izmjeni uredaba (EU) br. 1077/2011, (EU) 515/2014, (EU) 2016/399, (EU) 2016/1624 i (EU) 2017/2226 (SL L 236/1, 19. 9. 2018.), Uredbe (EU) 2017/2226 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2017. o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011) te Provedbena Odluka Komisije (EU) 2022/102 od 25. siječnja 2022. o utvrđivanju obrazaca za odbijanje, poništenje ili ukidanje odobrenja putovanja (SL L 17/59, 26. 1. 2022.).
Nastavno je istaknuo da je predloženim odredbama Ministarstvo vanjskih i europskih poslova utvrđeno kao nadležno tijelo za obavješćivanje Europske komisije i agencija Europske unije o obvezama koje proizlaze iz Uredbe EU 2018/1240, Uredbe EU 2017/2225 i Uredbe EU 2017/2226, kao i Europske komisije o obvezama koje proizlaze iz Zakonika o vizama. 
Nadalje, naglasio je da se brišu pojedine odredbe iz Zakona o  strancima, s obzirom da se nalaze i u Zakoniku o vizama te su slijedom toga izravno primjenjive nakon pristupanja RH Schengenskom prostoru. Vezano za izdavanje viza, iznio je podatak da je 2021. godini zatraženo 56.712 viza, a suglasnost MUP-a tražena je u 22.932 slučaja. Do konca studenoga 2022. godine zatraženo je izdavanje 53.141 vize, a suglasnost MUP-a zatražena je u 43.270 slučajeva. Uzimajući u obzir iznesene brojke istaknuo je da je gotovo udvostručeno traženje suglasnosti MUP-a samo u jednoj godini. Suglasnost MUP-a traži se za osobe iz država koje predstavljaju veći sigurnosni rizik. Iako postoje dvije razine traženja, obvezna i fakultativna (po procjeni konzularnog službenika), povećanje je vidljivo i u fakultativnoj varijanti.
Zaključno, istaknuo je da se mijenja niz članaka kako bi se ostvarila prilagodba odnosno jasno utvrdilo da se pojedine odredbe sada odnose na „vanjsku“ granicu EU, a ne na „državnu“ granicu, propisuje se prikupljanje i pohranjivanje biometrijskih podataka te utvrđuje obveza prijevoznicima da putem sustava ETIAS provjeravaju imaju li državljani trećih zemalja valjano odobrenje putovanja, ako se takvo odobrenje traži.

U raspravi je pozdravljen ulazak Republike Hrvatske u Schengenski prostor i podržano je donošenje predloženog Zakona. Istaknuto je da je ulaskom u Schengenski prostor ostvaren još jedan nacionalno važan cilj na dobrobit svih građana Republike Hrvatske.
Iako su svi članovi Odbora podržali ulazak u Schenegenski prostor i s time povezanu zakonodavnu prilagodbu, u raspravi je istaknuto da Republika Hrvatska nema cjeloviti imigracijski pravni okvir, a da se broj useljenika u našu zemlju povećava enormnom brzinom, te da je potrebno taj proces institucionalno i zakonodavno kvalitetno popratiti i usmjeravati. Potrebno je znati iz kojeg „bazena“ dolaze useljenici odnosno jesmo li svoj interes dobro usmjerili.
Naglašeno je da je demografsko pitanje i useljenička politika pitanje nacionalne sigurnosti, jer pojedina predviđanja demografa idu toliko daleko da predviđaju da će 2040. godine u Republici Hrvatskoj biti 40% stranaca, a Hrvatska je premala zemlja da bi, kao pojedine velike svjetske „imigrantske“ države, mogla uspješno „apsorbirati“ tako velik broj ljudi.
Predstavnik predlagatelj je istaknuo da Republika Hrvatska provjerava strance koji su zainteresirani za dolazak u Republiku Hrvatsku, ne samo u slučaju kada traže izdavanje vize, već i u svim slučajevima izdavanja radnih dozvola. Referent u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje svoj interes usmjerava više prema poslodavcu kako bi utvrdio da li on poštuje sve što je Zakonom propisano (ima li podmirene obveze po osnovi javnih davanja, isplaćuje li redovno plaću za zaposlenog stranca, je li pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja i sl.), a interes MUP-a i Sigurnosno-obavještajne agencije usmjeren je prema strancima u aspektu moguće ugroze Hrvatske odnosno sa sigurnosnog aspekta. Iznio je podatak da je do studenoga 2022. godine Republika Hrvatska izdala 115.343 radne dozvole, što predstavlja ogromno povećanje u odnosu na 2018. godinu i pokazatelj je velike potrebe za radnom snagom.
Nastavno je istaknuo da će Vlada RH na jednoj od svojih sljedećih sjednica donijeti odluku o osnivanju radne skupine za izradu migracijske politike, te da bi ciljana skupina bili hrvatski iseljenici.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 45. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, prvo čitanje, P.Z.E. br. 423, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. studenoga 2022.  
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, iznio najznačajnije izmjene i dopune koje se predlažu, uzimajući u obzir četverogodišnju primjenu i tijekom tog vremena uočene nedostatke.
Slijedom toga, naglasio je da su dopunjene odredbe koje određuju svrhu korištenja prikupljenih podataka na način da se ti podaci mogu koristiti i za izvršavanje kaznenopravnih sankcija, npr. korištenje prikupljenih podataka o osobi koja je pobjegla s izdržavanja kazne zatvora. Isto je proporcionalno izvornoj svrsi korištenja tih podataka.
Nadalje, precizira se i odredba članka 6. Zakona na način da se propisuje da se Zakon odnosno prikupljanje podataka primjenjuje na sve međunarodne letove te da se iz primjene Zakona isključuje domaći zračni promet i preleti zrakoplova kroz hrvatski zračni prostor, odnosno letovi kojima Republika Hrvatska nije niti polazište niti odredište. 
Proširuje se i krug zračnih prijevoznika na koje se primjenjuje obveza prenošenja podataka o putnicima u zračnom prometu, tako da se ti podaci prikupljaju i obrađuju ne samo na komercijalnim letovima već i na privatnim letovima jer je primijećeno da i na tim letovima postoje ozbiljni rizici za javnu sigurnost te zaštitu života i sigurnosti osoba koji proizlaze iz kaznenih djela terorizma i drugih teških kaznenih djela. S druge strane, izrijekom su isključene određene kategorije letova, poput letova koje obavljaju državni zrakoplovi i drugi zrakoplovi koji se koriste u vojne, policijske ili carinske svrhe ili slične aktivnosti.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se pristupilo dopuni Zakona vezano za odredbe koje određuju njegov sadržaj, te da će se prikupljati podaci i za članove posade zrakoplova, jer je na međunarodnoj razini utvrđeno da je korištenje podataka o posadi zrakoplova učinkovit alat u suzbijanju prijetnji povezanih s kaznenim djelima terorizma i drugim teškim kaznenim djelima. Brojni su primjeri gdje su članovi posade iskorištavali svoj status za pripremu i počinjenje teških kaznenih djela, posebice stoga jer im njihov status omogućuje pristup prostorima i zonama u zračnim lukama kojima putnici nemaju pravo pristupa uslijed čega predstavljaju i veći sigurnosni rizik. 
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se pristupilo dopuni Zakona odredbama koje se odnose na male zračne prijevoznike koji ne prometuju prema točno određenom i javnom rasporedu i koji također moraju podatke o putnicima i članovima posade dostavljati elektroničkim sredstvima koje odredi jedinica za informacije o putnicima, a koja jamče odgovarajuću razinu sigurnosti podataka.

U raspravi su podržane predmetne izmjene i dopune Zakona, koje su usmjerene na postizanje veće sigurnosti zračnog prometa. Postavljeno je i pitanje vezano za propisanu dostavu podataka koje prikupljaju i obrađuju gospodarski subjekti odnosno pružatelji usluga rezervacija usluga prijevoza putnika. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da su ti gospodarski subjekti tijekom postupka organizacije putovanja prikupljali podatke, ali iste nisu u cijelosti unosili u rezervacijski sustav zračnog prijevoznika (većinom su izostavljali kontaktne podatke kao što su telefonski brojevi i adrese elektroničke pošte te podatke o putnoj ispravi). Uobičajeno su dostavljali samo ime i prezime putnika te radi li se o djetetu, odnosno maloljetnoj osobi ili odrasloj osobi. S novim zakonskim rješenjem ti gospodarski subjekti bit će u obvezi dostavljati potpune i točne podatke, odnosno sve podatke koje su oni prikupili tijekom obavljanja svojih usluga. Isto ne obvezuje gospodarske subjekte na prikupljanje dodatnih podataka, povrh onih koje već prikupljaju, niti putnike na davanje dodatnih podataka. Takva mogućnost predviđena je u Direktivi (EU) 2016/681, ali je ostavljeno na izbor svakoj državi članici hoće li to propisati ili ne.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja,  otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela  terorizma i druga teška kaznena djela.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 45. sjednici, održanoj 8. prosinca 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske o suradnji u slučaju katastrofa, drugo čitanje, P. Z. br. 427, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. prosinca 2022.    
Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnji poslova, naglasio da je suradnja s državama u okruženju važna za prevenciju i zaštitu od katastrofa. Slijedom toga Republika Hrvatska nastoji ostvariti bilateralnu suradnju sa svim državama u okruženju. 
Nastavno je naglasio da su Republika Hrvatska i Republika Bugarska već surađivale u raznim inicijativama i organizacijama, kroz NATO i EU, sudjelujući na vježbama, sastancima i seminarima.
Bugarska je već tijekom 2002. godine sudjelovala u vježbi „Kroćenje zmaja – Dalmacija 2002.“ u NATO formatu, s timovima za spašavanje na vodi i timovima za traganje i spašavanje. Na podlozi ranijih pregovora, 2019. godine je pokrenuto usuglašavanje za sklapanje bilateralnog sporazuma. Predmetni Sporazum između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Bugarske potpisan je u Sofiji 9. svibnja 2022. godine. 
Predstavnik predlagatelja je zaključno podsjetio prisutne da je nakon potresa u Petrinji Bugarska, pod pokroviteljstvom gradonačelnika Sofije, poslala donaciju te da je uplatila donaciju u iznosu od 100.000 eura koja je korištena za obnovu zgrade  Gornjogradske gimnazije u Zagrebu i zgrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Višekratno su, obje države, međusobno pružale pomoć tijekom različitih katastrofa.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE BUGARSKE O SURADNJI U SLUČAJU KATASTROFA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 44. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 22. studenoga 2022. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.  
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2023. godinu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P. Z. br. 413.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija iznio osnovne značajke Prijedloga državnog proračuna RH za 2023. godinu te istaknuo da se u 2023. godini planiraju ukupni prihodi od 24.859.272.737 eura, dok bi rashodi iznosili 26.666.161.824 eura. Predviđa se rast BDP-a od 0,7% u 2023. g., uzimajući u obzir najznačajnije trgovinske partnere RH (Italija, Njemačka, Austrija) te povezani pad izvora roba i usluga od 0,2%. Predviđeni rast od 0,7% temelji se isključivo na osobnoj potrošnji (rast od 0,4%) i državnoj potrošnji (rast od 2,1%).
Deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 planira se u 2023. godini u iznosu od 2,3% BDP-a u temeljem realnih negativnih ekonomskih rizika u nastupajućoj godini.
Nastavno je naglasio da se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 70,2% BDP-a u 2022. godini odnosno 67,9% BDP-a u 2023. godini. 
Takav trend će se nastaviti i u idućim godinama te će udio javnog duga u BDP-u u 2024. godini dosegnuti razinu od 65,5% BDP-a, a u 2025. godini dosegnuti razinu od 63,5% BDP-a čime će dinamika prilagodbe javnog duga nadmašiti onu zahtijevanu odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Posebno se osvrnuo na inflacijska kretanja tijekom 2022. godine, te naglasio da se u 2023. godini očekuje smirivanje inflacijskih kretanja odnosno očekuje se inflacija koja će se kretati oko 5,7% na godišnjoj razini.

Vezano za ukupne planirane prihode za 2023. godinu u iznosu od 24.859.272.737 eura, predstavnik predlagatelja je istaknuo da bi realizacija tih prihoda značila rast od 9 posto u odnosu na ovogodišnji plan. Posebno značajnim je istaknuo rast prihoda od poreza, te istaknuo da bi porezni prihodi trebali iznositi 13,3 milijarde eura (od toga 9,11 milijardi od PDV-a) što bi bio rast od 4,8 posto. Očekuje se daljnji rast i u 2024. na 14 milijardi eura, a u 2025. na 14,7 milijardi eura.
U odnosu na povećanje rashoda proračuna u 2023. godini za 2,1 milijardu eura, predstavnik predlagatelja je naglasio da se na taj način odražava politika Vlade RH koja je usmjerena na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, kao i solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. Osim toga, proračun odražava i nastavak reforme obrazovanja i zdravstva te obnovu od potresa, nastavak provedbe demografskih mjera kao i jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti te zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva.

Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za Ministarstvo u 2023. godini  planirana u ukupnom iznosu od 1.051.600.154 eura i to s Izvora 11 (proračun) 827.140.740 eura, s Izvora 12 (sufinanciranja) 31.137.000 eura te ostali izvori (sredstva EU, vlastita sredstva, pomoći i dr.) 193.322.414 eura.
Povećanje sredstava u 2023. godini u odnosu na ukupan proračun za 2022. godinu iznosi 143.211.556 eura. 
S Izvora 11 (proračun) planirano je povećanje u iznosu od 64.940.696 eura. Najvećim dijelom ta sredstva će se utrošiti na rashode za zaposlene u iznosu od 58.904.509 eura (zbog povećanja osnovice i prava po Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike), povećanje na projektu K 260056 Izgradnja, kupnja i održavanje zgrada u iznosu od 7.828.954 eura zbog potrebe sufinanciranja projekata koji se financiraju iz NPOO-a (za razliku u cijenama), te zbog uključivanja dobiti Agencije za komercijalnu djelatnost u proračunska sredstva (prethodnih godina su ta sredstva bila u ostalim izvorima).
Od 2023. godine u proračun je uključena i nova aktivnost A 879027 Hrvatski crveni križ u iznosu od 796.400 eura čime se dodatno želi ojačati sastavnica civilne zaštite.
S Izvora 12 (sufinanciranja) planirano je znatno povećanje od 17.114.002 eura te je potrebno nastaviti koristiti nove fondove koji proizlaze iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., kao i Fond za unutarnju sigurnost – za granicu (BMVI). Najvećim dijelom će se ta sredstva koristiti za razminiranje i za ojačavanje zaštite granice.
Ostali izvori podupiru povećanje u iznosu od 61.156.858 eura. Ta sredstva su predviđena za razminiranje i zaštitu granice, Fond solidarnosti i nacionalni program oporavka.
U odnosu na strukturu proračuna za 2023. godinu, predstavnica MUP-a je istaknula da se najveći dio proračuna Ministarstva odnosi na rashode za zaposlene, i to u iznosu od 624.601.640 eura, odnosno 59,40% plana. Taj strukturni dio se u odnosu na ukupan proračun zadnjih godina vidno smanjuje što je iznimno pozitivno.
Za materijalne rashode, financijske i ostale rashode predviđeno je 290.391.742 eura, odnosno 27,61% plana, a za kapitalne rashode 136.606.772 eura, odnosno 12,99% plana.

Nastavno je naglasila da se velik broj kapitalnih projekata financira iz EU sredstava uz sufinanciranje iz državnog proračuna.
Slijedom toga, iz višegodišnjeg financijskog okvira, kroz Program konkurentnost i kohezija 2021.-2027., financira se razminiranje u iznosu od 22.564.000 eura (od čega 61,8%, odnosno 14.879.000 eura iz EU sredstava, dok dio sufinanciranja iznosi 38,2% odnosno 7.685.000 eura).
Za uspostavu schengenske granice predviđen je BMVI projekt K 863024 Fond za integrirano upravljanje granicama – instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike 2021.-2027., u iznosu od 23.281.000 eura (od čega 18.171.000 eura iz EU sredstava te 5.110.000 eura kroz sufinanciranje) koji pokrivaju granicu, migracije i dr. Taj projekt tek kreće i tu će znatna sredstva biti osigurana do 2027. godine.
Za civilnu zaštitu postoje programi operativnosti i konkurentnosti, te se u 2023. godini osigurava isporuka opreme i uređaja, između ostalog i dva višenamjenska helikoptera koji će se koristiti u području civilne zaštite. Za smještaj istih će se iz proračuna financirati nabava mobilnih hangara.
Također, u okviru EU sredstava ostvaraju se novi projekti za civilnu zaštitu, od kojih su značajniji DECON - sustav za daljinsko upravljanje za kbrn dekontaminaciju (vrijednost 3.857.000 eura) i TRUST – logističko distributivno središte za operativno djelovanje (vrijednost 9.990.000 eura) usmjereno na izgradnju skladišta u Jastrebarskom, kao i za nabavu opreme za civilnu zaštitu u značajnim količinama.
Kao najveće projekte i investicije u 2023. g. predstavnica Ministarstva je istaknula razminiranje u iznosu od 51,8 milijuna eura, opremanje schengenske granice u iznosu od 23,3 milijuna eura, isporuku dva plovila dužine 24 i više metara za potrebe sudjelovanja u akcijama FRONTEX-a i zaštitu vanjske granice, rekonstrukciju i popravke zgrada oštećenih u potresu, financiranje energetske obnove za 6 policijskih postaja, projektiranje zgrade Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Novalja i završetak Policijske postaje Imotski.

Predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) je uvodno istaknuo da se razdjel 039 Hrvatska vatrogasna zajednica sastoji od dvije glave, i to glava 03905 Hrvatska vatrogasna zajednica, kao središnji državni ured nadležan za vatrogastvo, i glava 039010 Državna vatrogasna škola, javna ustanova za potrebe obrazovanja u sustavu vatrogastva.  
Ukupan plan rashoda na razdjelu 039 Hrvatska vatrogasna zajednica ukupno iznosi 52.119.364 eura, što predstavlja povećanje od gotovo 3 milijuna eura (23 milijuna  kuna), odnosno 6,3% u odnosu na početni plan za tekuću 2022. godinu. Povećanje je najvećim dijelom rezultat povećanja cijene energenata i rasta inflacije te troškova plaća.
Isto je rezultiralo i povećanim nužnim izdvajanjima za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u iznosu od 2 milijuna eura, od čega nešto više od milijun eura se odnosi na korištenje i održavanje odašiljača i mreže za cjelokupni sustav veza u vatrogastvu, a ostatak na nužne veće nabavke vatrogasne opreme, povećanje troškova smještaja i prehrane dislociranih vatrogasaca.

Plan Hrvatske vatrogasne zajednice, središnjeg državnog ureda, za 2023. godinu ukupno iznosi 50.716.149 eura, od čega se 49.511.049 eura odnosi na prihode iz državnog proračuna. Najznačajniji su rashodi za plaće u iznosu od 4 milijuna eura (za oko 140 službenika), materijalni rashodi u iznosu od milijun eura (režijski troškovi i tekuće održavanje), rashodi za provedbu aktivnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara u ukupnom iznosu od 107.000 eura (Međunarodna suradnja – CTIF i FEU, državno natjecanje vatrogasne mladeži), te pomoći izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva u iznosu od  38,5 milijuna eura.
Predstavnik HVZ-a se posebno osvrnuo na rashode za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH za 2023. godinu, koji su planirani u ukupnom iznosu od 5,3 milijuna eura (povećanje od 59%), od čega su 2,7 milijuna eura predviđena za plaće 1000 sezonskih vatrogasaca u razdoblju od 01. lipnja do 30. rujna te refundaciju troškova dislokacije kontinentalnih vatrogasaca u priobalje, kao i popravke oštećenih vozila i opreme. Milijun eura predviđeno je za korištenje i održavanje odašiljača i mreže cjelokupnog sustava veza u vatrogastvu, 720.000 eura predviđeno je za nabavku vatrogasne odjeće i obuće za pripadnike IVP iz sastava JVP i HVZ (kombinezoni za šumske požare, čizme za šumske požare, kacige za opće namjene, radio uređaji, pumpe itd.), 255.000 eura za prehranu i smještaj zaposlenih i dislociranih vatrogasca te 133.000 eura za nabavu četiri  vatrogasne prikolice za gašenje požara otvorenog prostora – IVP.
U odnosu na Državnu vatrogasnu školu, predstavnik HVZ-a je istaknuo da je Škola proračunski korisnik u nadležnosti Hrvatske vatrogasne zajednice, a sredstva za njeno financiranje osiguravaju se u državnom proračunu, te putem školarina, donacija, vlastitih i drugih prihoda. Škola je započela s radom tijekom 2022. godine, a  mogućnost obrazovanja vatrogasci imaju u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Za 2023. godinu ukupni plan rashoda iznosi 1.403.215 eura od čega se oko milijun eura odnosi na sredstva državnog proračuna (održavanje „hladnog pogona“ – plaće, režijski troškovi). 
Zaključno je naglasio da su u projekcijama za 2024. i 2025. godinu predviđena približno ista sredstva kao i za 2023. godinu.

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2023. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2024. i 2025. godinu te najznačajnija ulaganja i projekte u proračunskoj godini.

U raspravi su članovi Odbora poduprli Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. godinu, te naglasili da je uravnotežen i realan, posebice uzimajući u obzir trenutnu nestabilnu političku situaciju u svijetu.
Postavljeno je pitanje postoji li edukacija „pričuvnog sastava“ civilne zaštite na što je predstavnica MUP-a istaknula da postoji, te da su na aktivnosti A 879008 između ostalog, predviđena sredstva za intelektualne usluge u iznosu od 191.000 eura. Sredstva će biti isplaćena predavačima koji će na Policijskoj akademiji provoditi detaljniju obuku zainteresiranih polaznika. Naglasila je i da se za sljedeću školsku godinu priprema studijski program za civilnu zaštitu koji će služiti za edukaciju budućih rukovoditelja u području civilne zaštite.
Vezano za Hrvatski crveni križ (HCK), predstavnica MUP-a je naglasila da će MUP prvi put kroz aktivnost A 879027 na razdjelu MUP-a sufinancirati dio poslova HCK-a, s obzirom na njihovu ulogu u sustavu civilne zaštite, ali i zbog gubitka određenih sredstava koja je HCK imao do sada.
Odbor je razmotrio i pitanje nedostatnih sredstava vezano za sanaciju opasnih mjesta na županijskim i državnim cestama, kao i imovinsko-pravni problem zbog kojeg je zaustavljeno preseljenje interventne policije koja je smještena u Zlataru u sjedište Policijske uprave krapinsko-zagorske odnosno u Zlatar.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na eventualno povećanje plaća sezonskih  vatrogasaca u priobalje tijekom turističke i protupožarne sezone u 2023. godini. Predstavnik HVZ-a je istaknuo da je do povećanja došlo u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu (s 3.500,00 kn na 4.000,00 kn), ali da se za ovu godinu pitanje povećanja plaće sezonskih vatrogasaca ne razmatra.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor je predložio Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
                   

                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                               Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 44. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 22. studenoga 2022. raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 413 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022.

Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
 Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P. Z. br. 413 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija uvodno je istaknuo da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi zakon o izvršavanju državnog proračuna. Nastavno je iznio najznačajnije odrednice Konačnog prijedloga zakona te istaknuo da se Zakonom o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu uređuje izvršavanje Državnog proračuna RH za 2023. godinu, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade, i predsjednika Vlade, Ministarstva financija i ministra financija u izvršavanju proračuna za pojedinu proračunsku godinu, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Nastavno je istaknuo da su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 15.000.000 eura te da predsjednik Vlade može raspolagati navedenim sredstvima do iznosa od 67.000 eura. Zaduživanje na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala propisano je do iznosa od 5.512.853.598 eura, a ukupna visina zaduženja iznosi 399.915.971 eura. U odnosu na poticajne mjere u gospodarstvu, za temeljni kapital, udio u kreditima i jamstveni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak osigurava se 11.281.438 eura.   

Zaključno je istaknuo da predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona, te istaknuli da je konzistentan te podržava makroekonomsku politiku i financijske mogućnosti Državnog proračuna RH za 2023. godinu.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

   Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 43. sjednici, održanoj 26. listopada 2022., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana,  drugo čitanje, P. Z. br. 290, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predlagatelj je uvodno istaknuo razloge zbog kojih se pristupilo izmjenama i dopuni predmetnog Zakona.
U odnosu na razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, predstavnik predlagatelja je istaknuo da Konačni prijedlog zakona sadrži nove odredbe kojima se u člancima 52., 53., 54. i 55. Zakona iznosi novčanih kazni za prekršaje izraženi u kunama, zamjenjuju iznosima izraženim u eurima. 

U raspravi su podržane predložene izmjene i dopuna Zakona, no članovi Odbora su ukazali na potrebu da se postupak podnošenja zahtjeva za putne isprave, ali i druge dokumente olakša, kao i podizanje gotovih isprava, s obzirom da u pojedinim policijskim upravama građani doslovce uzimaju dan godišnjeg odmora kako bi ishodili odnosno preuzeli pojedinu  ispravu.
Predstavnik predlagatelja se složio da u pojedinim policijskim upravama  postoji veliki pritisak na ustrojstvene jedinice koje obavljaju upravne poslove te da Ministarstvo poduzima korake kako bi se isto kroz zapošljavanje novih djelatnika i tehničku prilagodbu poboljšalo. Naglasio je više različitih faktora koji na to utječu, a posebno se osvrnuo na činjenicu da postoji veliki interes za hrvatske dokumente, posebice od strane osoba s prostora bivše Jugoslavije, te se kroz „kompleksnost“ postupka ishođenja sprječavaju moguće zlouporabe.
Nastavno je istaknuo da se, iako je u Republici Hrvatskoj sve manje stanovnika, ne smanjuju proporcionalno i poslovni procesi, jer se u kratkom roku višestruko povećao broj zahtjeva za ishođenje drugih isprava (boravišne dozvole za strane državljane).

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O PUTNIM ISPRAVAMA HRVATSKIH DRŽAVLJANA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 43. sjednici, održanoj 26. listopada 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državnim maticama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 402, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. listopada 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja osvrnuo na predložene izmjene te istaknuo da se u saborskoj proceduri nalazi Konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju. S obzirom na to bilo je potrebno pristupiti i izmjenama relevantnih odredbi Zakona o državnim maticama, uzimajući u obzir da je jedan od obveznih podataka koji se upisuje u državne matice i matični broj građana. Odredbama važećeg Zakona o državnim maticama propisano je da se u maticu rođenih matični broj građana upisuje kao naknadni upis, a u maticu vjenčanih i maticu umrlih kao temeljni podatak. Predloženim izmjenama će se pravni okvir prilagoditi i propisati novi set osobnih podataka koji se upisuju u državne matice.
Nadalje, u članku 32. Zakona o državnim maticama propisani su i uvjeti za obavljanje poslova matičara. Ove poslove kao i druge upravne poslove osobnih stanja građana obavlja službenik koji ima odgovarajući stupanj stručne spreme i odgovarajuće usmjerenje te položen stručni ispit za obavljanje tih poslova. 
Prijelaznom odredbom članka 54. stavka 4. Zakona o državnim maticama iz 1993. godine propisano je da su državni službenici iz članka 32. ovoga Zakona bez odgovarajućeg stručnog ispita obvezni položiti posebni dio stručnog ispita na kojem se utvrđuje osposobljenost za obavljanje poslova matičara, odnosno upravnih poslova osobnih stanja građana u roku od godinu dana od početka primjene ovoga Zakona. S obzirom da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima iz 2019. godine ukinut posebni dio državnog stručnog ispita te da 1. studenoga 2022. treba stupiti na snagu Pravilnik o polaganju državnog ispita  potrebno je odgovarajuće prilagoditi odredbe kojima se propisuju uvjeti za obavljanje poslova matičara.

U raspravi je pozdravljena navedena prilagodba pravnog sustava te je postavljeno pitanje tko snosi troškove odnosno sufinancira osposobljavanja matičara koje će se odvijati na Državnoj školi za javnu u pravu.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je edukacija besplatna, provodi se na različite načine, pa i online, a matični uredi koji upućuju matičare na edukaciju eventualno snose putne troškove.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNIM MATICAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 43. sjednici, održanoj 26. listopada 2022., razmotrio je Konačni prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, drugo čitanje, P. Z. br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. listopada 2022.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, ukratko, istaknuo razloge zbog kojih se pristupilo donošenju ovog zakona te naglasio da je u odnosu na prvo čitanje došlo do jedne izmjene koja se odnosi na vakacijski rok, odnosno na dan stupanja na snagu zakona. U konačnom prijedlogu zakona vakacijski rok je produljen i zakon bi trebao stupiti na snagu 01. siječnja 2023., a ne kako je bilo predviđeno u prvom čitanju osmi dan od dana objave u „Narodnim novinama“.

Bez rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA  O MATIČNOM BROJU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 42. sjednici, održanoj 12. listopada 2022., raspravio je Prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine (dalje u tekstu: Prijedlog nacionalnog programa), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog nacionalnog programa razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
     
Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je Republika Hrvatska preuzela obvezu da do 1. ožujka 2026. razminira cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Slijedom toga Prijedlog nacionalnog programa sadrži sljedeće ciljeve: u potpunosti, najkasnije do 1. ožujka 2026. godine ukloniti minsku opasnost s područja RH, održavati i unaprjeđivati obilježenost cjelokupnog minski sumnjivog područja (MSP) oznakama koje ukazuju na minsku opasnost, informirati i provoditi programe edukacije cjelokupnog stanovništva koje živi i/ili radi u okruženju MSP-a ili gravitira istom o opasnostima od minskih eksplozivnih sredstava (MES), neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS) i njihovih dijelova, nastaviti s pružanjem skrbi i rehabilitacije, uključujući psiho-socijalnu rehabilitaciju i ekonomsku reintegraciju svim osobama stradalim od mina i eksplozivnih ostataka rata (EOR), poticati izvoz hrvatskih vještina, znanja, iskustva i opreme koja se koristi u protuminskom djelovanju. 

Nastavno je istaknula da se tijekom 2022. godine planira „očistiti“ područje Požeško-slavonske županije, u 2023. godini područje Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije, u 2024. godini područje Karlovačke i Splitsko-dalmatinske županije te u 2025. godini područje Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije.

U raspravi je pozdravljeno donošenje nacionalnog programa i rok za okončanje procesa razminiranja.

S obzirom na kapacitete za razminiranje i tehnički izvid (bez kapaciteta MORH-a) koji mogu smanjiti MSP na godišnjoj razini od 45,9 km2, postavljeno je pitanje hoće li ostatak MSP-a biti isključen putem provođenja općeg izvida ili na neki drugi način. Naime, MSP je 01.01.2022. godine iznosio 233,9 km2, i tempom od 45,9 km2  ciljevi ne bi bili izvršeni do krajnjeg roka.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da je cilj s postojećim kapacitetima ovlaštenih pravnih osoba za razminiranje (koji bi se u tom broju zadržali do 2026. godine) izvršiti sve zadaće. Trenutno se MSP kroz rad ovlaštenih pravnih osoba smanjuje za 42-46 km2 godišnje. Plan je imati takvu realizaciju i u budućim godinama te uz opći i tehnički izvid djelatnika MUP-a isključiti iz MSP-a još do 10 km2 godišnje. 
U 2022. godini planira se MSP „spustiti“ na 150 km2 te bi slijedom toga u 2023., 2024. i 2025. godini ostalo isključiti iz MSP-a po 50 km2 godišnje.
Vezano za navedenu cijenu razminiranja po metru kvadratnom koja ne prati inflacijska kretanja, istaknuto je da u vrijeme pripreme Prijedloga nacionalnog programa nije bilo ovakvih inflacijskih kretanja, i ovakvog političkog i gospodarskog momenta te je cijena bila realna. Praksa je već pokazala rast cijena od cca 10% te će slijedom toga doći i do izmjene u državnom proračunu za tu stavku kako bi se osigurala dostatna sredstva.

Nakon rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru da donese

NACIONALNI PROGRAM PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 42. sjednici, održanoj 12. listopada 2022., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 313 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2022.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
     
Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), istaknula da je MUP pristupio usklađenju odredbi Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s odredbama Direktive 2013/33/EU o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i Direktive 2013/32/EU o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Također, u okviru preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije, potrebno je izmjenama Zakona osigurati provedbu Uredbe (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010, te je u zakonskom prijedlogu MUP određen kao tijelo za neposrednu suradnju i razmjenu informacija o provođenju direktiva i uredbi vezano za međunarodnu zaštitu.

Predstavnica predlagatelja se osvrnula na pojedine institute koji će ovim izmjenama i dopunama biti uređeni te naglasila da će se preciznije definirati poslovi policijskih službenika za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite prilikom izražavanja namjere za međunarodnom zaštitom, omogućit će se policijskim službenicima da pretraže podnositelja zahtjeva i predmete koje ima kod sebe kako bi se utvrdio njegov identitet, ako isto nije bilo moguće utvrditi na drugačiji način, uz pisanu suglasnost podnositelja zahtjeva i poštivanje ljudskog dostojanstva i zaštitu osobnih podataka podnositelja, a pretragu može vršiti samo osoba istog spola.
Nadalje, vezano za zaštitu djeteta bez pratnje, poseban skrbnik djeteta bez pratnje poduzet će, što je prije moguće, sve potrebne radnje za pronalaženje i spajanje djeteta s obitelji, uz suradnju sa svim relevantnim institucijama koje u tome mogu pomoći, kao i osigurati pristup rekreacijskim aktivnostima primjereno dobi djeteta.

Sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku, a ako je tražitelj međunarodne zaštite nepismen, obavijesti će se prevesti uz pomoć prevoditelja.
Skraćuje se rok za zapošljavanje sa devet na šest mjeseci, a uvodi se obveza za prijavu i odjavu prebivališta azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u skladu s odredbama kojima se regulira prijava boravka i prebivališta za hrvatske državljane. Ukida se odredba o prestanku prava na boravak azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom ako isele iz RH ili neprekidno borave izvan RH dulje od šest mjeseci.
Osvrnula se na porast broja tražitelja međunarodne zaštite, odnosno da je u zadnje tri godine porast namjere za međunarodnom zaštitom narastao preko 300%, dok je u isto vrijeme ograničenje slobode kretanja za tražitelje bilo manja od 1% što govori da nema govora o represivnom pristupu i ograničenju slobode kretanja.
Ukazala je i na zlouporabu instituta međunarodne zaštite od strane tražitelja, koji nakon što izraze namjeru za međunarodnom zaštitom i uđu u postupak, prođu tranzitno kroz RH i odu u drugu državu članicu te je bilo prijeko potrebno pristupiti izmjenama Zakona i u tom segmentu.

U raspravi su pozdravljene predložene izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.

Po pitanju kretanja migranata po RH, odnosno na koji način se kontrolira ulazak i izlazak iz RH, predstavnici predlagatelja su istaknuli da primarno treba napraviti distinkciju između legalnih tražitelja međunarodne zaštite i ilegalnih migranata.

Ulazak odnosno prelazak državne granice, kao i izlazak iz RH za tražitelje međunarodne zaštite se evidentira u svakom pojedinačnom slučaju. U odnosu na ilegalne migrante i njihov boravak u RH, a uzimajući u obzir da prođe i više dana dok se ne osigura njihov odlazak iz RH, dešavaju se situacije većeg broja migranata koji prebivaju po gradskim trgovima i parkovima, što kod određenog broja ljudi stvara strah i nesigurnost. Održavanje stanja reda i nadzora nad tim osobama je u nadležnosti policijske uprave na čijem području se te osobe nalaze.
Vezano za mogućnost nastave na hrvatskom jeziku, odnosno navodnu diskriminaciju tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na osobe kojima je odobrena privremena zaštite (državljani Ukrajine), predstavnica predlagatelja je istaknula da nema nikakve diskriminacije, već se radi o postojanju odnosno nepostojanju interesa za učenje odnosno nastavu na hrvatskom jeziku. 
Ukrajinski državljani su iskazali puno veći interes za učenje hrvatskoga jezika, te su otvorene dvije mogućnost pohađanja nastave. Prva je mogućnost pohađati nastavu na hrvatskom jeziku on line iz Ukrajine, a druga mogućnost je upisati dijete u školu gdje će ono pohađati nastavu na hrvatskom jeziku u Hrvatskoj. Trenutno se u RH nalazi oko 18.500 ukrajinskih državljana, koji su raspoređeni po svim županijama, a oko 2.000 djece pohađa nastavu u RH. Predstavnica predlagatelja je kao problem istaknula situaciju kada roditelj ili skrbnik upiše dijete u školu, a ono u jednom momentu prestane pohađati nastavu iz razloga što je roditelj s djetetom napustio RH i otišao u neku drugu državu, a isto nije nigdje prijavio odnosno nije odjavio dijete iz škole. S obzirom na takve situaciju s resornim ministarstvom se pokušava riješiti taj problem jer se djeca vode kao upisana u školu, a ne pohađaju nastavu.
  

Nakon rasprave, jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se  predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 42. sjednici, održanoj 12. listopada 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM (2022) 209, D.E.U. br. 21/053, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 21. rujna 2022.   

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa:022-03/22-07/313, Urbroj: 50301-21/06-22-3, na sjednici održanoj 6. rujna  2022.
Predmetni prijedlog uredbe je Europska komisija objavila 11. svibnja 2022., u sklopu inicijative „Zakonodavstvo za učinkovitu borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na Internetu“, iz Programa rada Europske komisije za 2021. godinu, te je u tijeku njegovo donošenje u Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.
                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova, te istaknula da Republika Hrvatska nema primjedbe na sadržaj predmetnog Prijedloga odnosno isti u cijelosti podržava. Nastavno je istaknula da se očekuje i donošenje nove Europske strategije za boji internet za djecu. Cilj strategije je poboljšati digitalne usluge primjerene dobi djece te učiniti napore da svako dijete bude zaštićeno, osnaženo i poštovano na internetu. Predmetnim aktom predviđa se osnovati nezavisni Europski centar za sprječavanje i suzbijanje seksualnog iskorištavanja djece koji bi surađivao s Europolom i državama članicama. Isti je zamišljen kao rasadnik stručnosti, koji bi imao zadaću sakupljati sve informacije, iste analizirati i prepoznavati pogrešna izvješća te sprječavati njihovu dostavu nadležnim tijelima u svakoj državi članici.
Republika Hrvatska je pri izradi stajališta zatražila mišljenje nadležnih tijela (Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva) i održala sastanke kako bi se identificirao smjer za unaprjeđenje cijele problematike.

U raspravi je podržano Stajalište Republike Hrvatske i postavljeno pitanje koja institucija će preuzeti ulogu nacionalnog koordinativnog tijela. Predstavnica Vlade RH je istaknula da još nije zauzet konačni stav te da se, između ostaloga, razmatra mogućnost da to bude Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) ili Agencija za elektroničke medije. U pojedinim državama članicama osnovano je neovisno tijelo koje je preuzelo tu zadaću, no stajalište Vlade RH je da bi bilo kvalitetnije rješenje tu zadaću dati nekom postojećem tijelu, a treba uzeti u obzir i financijski aspekt osnivanja novog tijela.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“,  donio je sljedeće:

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM (2022) 209, D.E.U. br. 21/053.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 41. sjednici, održanoj 30. rujna 2022., raspravio je Izvješće o radu policije u 2021. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2021. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2021.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2021. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno se predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnuo na policijski ustroj Ravnateljstva policije te naglasio da je policija organizacijski ustrojena u tri hijerarhijske razine; Ravnateljstvo policije, 20 policijskih uprava na razini županija te 178 policijskih postaja na lokalnoj razini, koje izvršavaju različite zadaće. Nastavno se osvrnuo i na strukturu Izvješća za 2021. godinu, kao i na zadaće koje sve tri hijerarhijske razine obavljaju u svome djelokrugu.

Ne ulazeći u cjelokupan sadržaj Izvješća za 2021. godinu, predstavnik predlagatelja se osvrnuo na pojedine segmente, te istaknuo značajno smanjenje nezakonitih prelazaka državne granice u odnosu na 2020. godinu (smanjenje za 40%) i manji broj osoba koje su na taj način pokušale prijeći granicu. 
Također je istaknuo donošenje 6. Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021. - 2030. godine, te naveo da su tijekom 2021. godine 292 osobe smrtno stradalo u prometu. S obzirom na navedeni broj smrtno stradalih  osoba 2021. godina postala je druga godina s najmanje poginulih u prometu.
Posebno se osvrnuo na porast razrješenja kaznenih djela od 73,1% te trend pada ubojstava kao najtežih kaznenih djela, odnosno 6 ubojstava manje nego 2020. godine. Sva počinjena ubojstva su i razriješena, što je pokazatelj kvalitetnog rada policije. 

Unatoč objektivnim teškoćama, u što primarno ulazi protek godina od završetka Domovinskog rata, dovršena su kriminalistička istraživanja za 100 kaznenih djela ratnog zločina.
Prijavljeno je 69,5% više kaznenih djela koruptivnog karaktera i 46,1% počinitelja u odnosu na 2020. godinu te 11,6% kaznenih djela vezano za suzbijanje organiziranog kriminaliteta.
U odnosu na kriminalitet droga, predstavnik predlagatelja je naglasio je da je smanjen broj kaznenih djela iz te domene za 11,8%, ali je znatno povećana zapljena različitih droge. Tijekom 2021. godine zaplijenjeno je 745,5 kg kokaina, 1190 kg kanabisa i 256 kg heroina, uz veću količinu različitih kemijskih supstanci.

Kroz različite oblike obrazovanja odraslih obrazovano je 1500 policijskih službenika, a ponovno je uspostavljeno dvogodišnje obrazovanje (3. i 4. razred srednje policijske škole) za policijske službenike.
Nastavno je naglasio da Republika Hrvatska daje velik doprinos u međunarodnoj suradnji te je tijekom 2021. godine bila na šestom mjestu između država članica po korištenju Schengenskog informacijskog sustava (SIS), a Europska komisija i Vijeće su tijekom 2021. godine utvrdili da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za pristup Schengenskom prostoru. Posebno je istaknuo da je Hrvatska  ispunila uvjete i za izuzeće od viznog režima za ulazak u Sjedinjene Američke Države, što je rezultat ne samo kvalitetnog rada Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) već cjelokupne Vlade Republike Hrvatske.
U procesu suzbijanja nezakonitih migracija, predstavnik predlagatelja je naglasio da Hrvatska aktivno sudjeluje u čuvanju i nadzoru vanjske granice Europske unije (EU) i schengenskog prostora, pa je tijekom 2021. godine sudjelovala u zajedničkim operacijama u Albaniji, Helenskoj Republici, Bugarskog, Rumunjskoj, Srbiji te provodila bilateralnu suradnju s Republikom Sjevernom Makedonijom. 
Tijekom 2021. godine zaprimljene su 1784 pritužbe, podneska i anonimnih podnesaka kojima se ukazuje na propuste ili nezakonitosti u radu policijskih službenika, a što je za 273 ili 17,07 % više nego 2020. godine. 
Riješeno je 1633 ili 91,54% pritužbi/podnesaka, od čega je 51 ili 3,12% utemeljenih, 143 ili 8,76% djelomično utemeljenih, 446 ili 27,31% nepotvrđenih i 993 ili 60,81 % neutemeljenih, a 151 je još u postupku provjera.
Pokrenuto je i 558 disciplinskih postupaka, što je za 50 ili 9,84 % više nego prethodne godine kada ih je bilo pokrenuto 508. Zbog počinjenja teže povrede službene dužnosti pokrenuto je 512, a zbog lakše povrede službene dužnosti 117 disciplinskim postupaka.

U odnosu na kriminalistička istraživanja nad zaposlenicima MUP-a, predstavnik predlagatelja je naglasio da su u 2021. godini provedena 83 kriminalistička istraživanja koja su rezultirala podnošenjem 83 kaznene prijave i to za 458 kaznenih djela koja su počinila 82 policijska službenika i 2 državna službenika. Najviše su zastupljena kaznena djela krivotvorenje službene ili poslovne isprave (107), prijevara (105), nedozvoljena trgovina (63), krivotvorenje isprava (61), te zlouporaba položaja i ovlasti (26).

U 2021. godini evidentirano je 77 napada na policijske službenike, što je za 7,2 % manje u odnosu na 2020. godinu kad su bila 83 napada. U tim slučajevima napadnuto je 105 policijskih službenika, od toga 5,7 % policijskih službenica. U napadima je sudjelovalo 87 osobe od kojih je bilo 5 žena (5,7 %). U tim napadima 51 policijski službenik je lakše ozlijeđen, a jedan teže, dok je u napadima na policijske službenike 18 građana zadobilo lakše ozlijede.
U petogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2021. godine, razvidan je blagi porast broja evidentiranih uporaba sredstava prisile. Tijekom 2021. godine evidentirano je 4.260 uporaba sredstava prisile, što je za 242 ili 6,0 % uporaba više u odnosu na 2020. godinu.

U raspravi je pozdravljeno i podržano Izvješće za 2021. godinu, posebice uspješan rad na razrješenju svih ubojstava koja su se dogodila u izvještajnoj godini. 

Članovi Odbora su se osvrnuli na koruptivna kaznena djela koja su, po stajalištu većine prisutnih, “rak rana“ hrvatskoga društva. S time u svezi je istaknuto da korupcija nije novi „izum“, već da je kvalitetnije postupanja policije smanjilo višegodišnju tamnu brojku tog kriminaliteta te je isti postao još vidljiviji. Pozdravljeno je proaktivno i uspješno postupanje policije u iskorjenjivanju te društvene anomalije. 
Pozdravljeno je i pojačano postupanje policije vezano za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, iako je dio počinitelja (koji su u to doba bili starije životne dobi) već umro ili se iselio iz Hrvatske, te slijedom toga nisu dostupni hrvatskom pravosuđu. Pojačanim angažmanom je uspješno završeno više kriminalističkih istraživanja i prikupljeno dovoljno činjeničnog supstrata potrebnog za podnošenje odgovarajućih kaznenih prijava. 
Izražena je i sugestija da se policija treba koncentrirati na teža kaznena djela, posebice ona koja se tiču zlouporabe droga (pohvaljene su velike zapljene droge tijekom 2021. godine). Podržani su  i pomaci u postupanju policije, odnosno pomicanje fokusa policije s represivnog na preventivno djelovanje.
Pohvaljeno je i proaktivno postupanje policije vezano za sigurnost prometa na cestama, odnosno velik iskorak koji je učinjen na bolje, posebice uzimajući u obzir brojke od prije 10 godina. Naglašeno je i da sve aktivnosti treba nastaviti i ojačati kako bi došlo do daljnjeg smanjenja broja saobraćajnih nesreća, posebice onih s najtežim posljedicama, odnosno smrtnim stradavanjem.
Izraženo je i stajalište da još uvijek nije učinjeno sve što je potrebno kako bi se podigao standard policijskih službenika, kako u vidu opremljenosti, tako i vezano za njihova materijalna prava, a isto je preduvjet za uspješno obavljanje zadaća i dostojanstven život policijskih službenika.

Predstavnik predlagatelja se u svome osvrtu složio da su koruptivna kaznena djela izrazito negativna za društvo te da su, osim policije i drugih tijela represivnog karaktera koja su primarno pozvana boriti se protiv toga, svi pozvani uključiti se u taj proces i mijenjati „klimu društva“. 
Vezano za izneseno stajalište po pitanju materijalnih prava policijskih službenika, predstavnik predlagatelja je potvrdio da su plaće policijskih službenika male, posebice onih koji se ustrojstveno nalaze na najnižim pozicijama, i da se čini sve što je moguće kako bi se poboljšao njihov materijalni status, dok je iznimno puno napravljeno u poboljšanju kvalitete opreme policijskih službenika. 

Članovi Odbora su se osvrnuli i na postojanje nasilja na nacionalnoj osnovi, te istaknuli da ono postoji i razvija se, posebice u sredinama gdje je kroz zakonodavni okvir došlo do razdvajanja djece po nacionalnoj osnovi u sustavu obrazovanja te je izražena sugestija da se isto treba mijenjati.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je upoznat s time da hrvatski navijači bivaju izloženi uvredama u svojoj zemlji te da je s obzirom na intenzitet kažnjivog ponašanja isto moguće okvalificirati kao kazneno djelo ili kao prekršaj. U 2021. godini počinjeno je 101 kazneno djelo motivirano mržnjom, što predstavlja porast od 16%   u odnosu na 2020. godinu. 

Vezano za postojanje ekstremističkih ili terorističkih skupina, predstavnik predlagatelja je naglasio da su u 2021. godini počinjena 33 kaznena djela različitog karaktera, što je manje za 45% nego 2020. godine.  No, naglasio je da jedno takvo kazneno djelo može izazvati više straha i nesigurnosti u javnosti nego više različitih blažih kaznenih djela. Policija stoga polaže iznimno veliku pozornost na sprječavanju takvog kažnjivog ponašanja. Takva kaznena djela se planiraju dugo i ona uglavnom ne dolaze na mah. Bitno je naglasiti da je Hrvatska sigurna zemlja, te da ju takvom doživljavaju i strani državljani koji se u Hrvatskoj osjećaju sigurno.
Ujedno, naglašeno je da navedena 33 kaznena djela nisu sva vezana za terorizam već se radi o cijelom dijapazonu različitih kaznenih djela. Tijekom 2021. godine prvi put je prijavljeno i procesuirano kazneno djelo javnog poticanja na terorizam iz članka 99. Kaznenog zakona, dok su ostala kaznena djela različiti oblici prijetnje vezano uz zločin iz mržnje.
S time u svezi članovi Odbora su se osvrnuli i na, po mišljenju mnogih, neadekvatnu zaštitu prostora na Trgu svetog Marka te ponovno istaknuli da postoje i bolja rješenja od postojeće ograde kako bi se zaštitile institucije koje se nalaze u okruženju Markova trga.

Po pitanju huliganstva u sportu, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je pojačana suradnja sa savezima, sportskim klubovima i udrugama kako bi se spriječili nemili incidenti, a posebice incidenti onakvog intenziteta kakav je bio incident na autocesti A1 kod odmorišta Desinec. Posebno je apostrofirano da taj problem ne može biti samo u domeni MUP-a odnosno njegovo sprječavanje i iskorjenjivanje kreće već od odgojnih i obrazovnih institucija u najranijoj životnoj dobi djece. Naglašeno je i da je sklopljen protokol s Hrvatskim nogometnim savezom kojim se nastoji usmjeriti klubove da više rade s navijačima, posebice s predstavnicima navijačkih skupina. Za utakmice visokog rizika uspostavljena je viša razina organizacije i koordinacije kako bi se izbjegle nemile scene i moguća stradavanja.
 
Članovi Odbora su se osvrnuli i na pitanje nezakonitih migracija, a s time u svezi postavljeno je i pitanje duljeg „prebivanja“ velike skupine migranata na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, te istaknuli da isto nije prihvatljivo i da nešto treba učiniti po tom pitanju jer  građani osjećaju strah i nelagodu.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da to nije „lijepa slika“, ali da se to viđa i u drugim europskim gradovima. Radi se o migrantima koji u određenom roku trebaju napustiti Republiku Hrvatsku jer im je u postupku izdan nalog za napuštanje zemlje no, s obzirom na činjenicu da nalog nije momentalan, niti ga je jednostavno izvršiti u kratkom roku, došlo je do ove nemile situacije. U 2021. godini bilo je 1409 udaljenja, a kroz readmisijske ugovore s različitim zemljama udaljeno je 489 migranata. Posebice je napomenuo da je u 2021. godini bilo 40% manje postupanje prema migrantima u odnosu na prethodnu godinu.  
S time u svezi u raspravi je istaknuto i da je u 2021. godini vidljiv porast kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudima, te je postavljeno pitanje u kojem smjeru će se razvijati taj vid kriminala u narednim godinama odnosno nakon ulaska Hrvatske u Schengen.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će dio policijskih službenika nakon ulaska u Schengen uputiti na vanjsku granicu EU, koja će ujedno biti i Schengenska granica. Puno sredstava je uloženo na tehnički dio zaštite granice (termovizijske kamere, dronovi, itd.) kao i na opremanje granične policije no, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciji, ne očekuje se značajnije smirivanje i smanjenje nezakonitih migracija i s njima povezanih kaznenih djela.

Postavljeno je i pitanje, u kontekstu ubojstva koje je tijekom ovogodišnje turističke sezone počinjeno na plaži Zrče, na otoku Pagu, kako je moguće da svaki „ozbiljniji“ pripadnik podzemlja iz susjednih država ima i hrvatsku putovnicu, o čemu izvještavaju mediji.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da ne zna jesu li sudionici, odnosno  žrtva i počinitelj imali hrvatske putovnice. Moguće je da su im roditelji imali hrvatsko državljanstvo pa se time stvorila pretpostavka i stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom. Općenito, naglasio je, teško je utvrditi kod pripadnika hrvatskoga naroda u susjednim državama jesu li iskazivali pripadnost hrvatskome narodu i nacionalni identitet ili ne, odnosno jesu li u tome bili ometani. U svakom slučaju, u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva oni prolaze sve provjere u Hrvatskoj i traži se ispunjavanje svih zakonom propisanih uvjeta. Može se postaviti pitanje je li dobro ići „preširoko“ u priznavanju prava na hrvatsko državljanstvo, no to je pitanje za stručne krugove i ozbiljne rasprave. Hrvatski zakon koji uređuje pitanje državljanstva je vrlo sličan europskim zakonima, na uobičajeni način uređuje stjecanje hrvatskog državljanstva kao što to uređuju i zakoni drugih europskih država, eventualno se može reći da je nešto benevolentniji prema iseljenicima i pripadnicima hrvatskog naroda u inozemstvu.
U raspravi je postavljeno i pitanje mogućeg „probijanja mjera“ vezano za kriminalističko istraživanje pronevjere u INA-i, s obzirom da je,  navodno, u vrijeme privođenja osumnjičenika tadašnji direktor Gyorgy Patko „ekspresno“ smijenjen od strane uprave INA-e te je napustio Hrvatsku. Predstavnici predlagatelja su istaknuli da je kriminalističko istraživanje u tijeku te da su, sukladno odredbama članka 206.f Zakona o kaznenom postupku, izvidi tajni te se o njima ne može govoriti.

Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2021. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 334, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 335, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA. 

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o javnom okupljanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 336, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o javnom okupljanju sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU. 

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o protuminskom djelovanju, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 337, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o protuminskom djelovanju sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROTUMINSKOM DJELOVANJU. 

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 338, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o prijenosu i obradi podataka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.
Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O PRIJENOSU I OBRADI PODATAKA O PUTNICIMA U ZRAČNOM PROMETU U SVRHU SPRJEČAVANJA, OTKRIVANJA, ISTRAŽIVANJA I VOĐENJA KAZNENOG POSTUPKA ZA KAZNENA DJELA TERORIZMA I DRUGA TEŠKA KAZNENA DJELA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prebivalištu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 339, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o prebivalištu sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREBIVALIŠTU.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
    
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o osobnoj iskaznici, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 340, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o osobnoj iskaznici sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 341, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NABAVI I POSJEDOVANJU ORUŽJA GRAĐANA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o strancima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 342, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.  
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o strancima sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima. Osim u prekršajnim odredbama i u pojedinim drugim odredbama važećeg Zakona propisani su novčani iznosi u kunama, koje je, isto tako potrebno zamijeniti iznosima izraženim u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O STRANCIMA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Izvješće Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o izmjenama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 343

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 343, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.   
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVLJANIMA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKOG GOSPODARSKOG PROSTORA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 344, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.    
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o sustavu civilne zaštite sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni zakona o kritičnim infrastrukturama, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 345, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.     
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o kritičnim infrastrukturama sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O KRITIČNIM INFRASTRUKTURAMA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 346, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O EKSPLOZIVNIM TVARIMA TE PROIZVODNJI I PROMETU ORUŽJA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 347, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAPALJIVIM TEKUĆINAMA I PLINOVIMA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatnoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 348, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o privatnoj zaštiti sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRIVATNOJ ZAŠTITI.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o privatnim detektivima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 349, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o privatnim detektivima sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PRIVATNIM DETEKTIVIMA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 350, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o zaštiti novčarskih institucija sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgovornosti za nuklearnu štetu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 351, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOVORNOSTI ZA NUKLEARNU ŠTETU.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013., s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 352, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  

Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013. sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2019/1148 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 20. LIPNJA 2019. O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE I UPORABI PREKURSORA EKSPLOZIVA TE IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 1907/2006 I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) BR. 98/2013.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Izvješće Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 353

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 353, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.  
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.
Važeći Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u njemačkim markama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u ovom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u njemačkim markama na način da budu izraženi u eurima.
 
Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PREKRŠAJIMA PROTIV JAVNOG REDA I MIRA.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 354, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.      

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.   
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.

Važeći Zakon o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RADIOLOŠKOJ I NUKLEARNOJ SIGURNOSTI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti od požara, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 355, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.       

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.   
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.

Važeći Zakon o zaštiti od požara sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 356, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.       

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.   
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.

Važeći Zakon o nadzoru državne granice sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O NADZORU DRŽAVNE GRANICE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 40. sjednici, održanoj 15. rujna 2022., u objedinjenoj raspravi (od P.Z. br. 334. do P.Z. br. 357.) razmotrio je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o vatrogastvu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 357, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. kolovoza 2022.       

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.   
 
Uvodno se predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, ukratko osvrnuo na akte koji uređuju proces uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, te slijedom toga i na niz aktivnosti koje je potrebno provesti radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva tom procesu, a koje traže izmjenu niza zakona i podzakonskih propisa koji sadržavaju odredbe povezane s kunom.

Važeći Zakon o vatrogastvu sadrži prekršajne odredbe kojima je propisano sankcioniranje pravnih i fizičkih osoba za ponašanja suprotna njegovim odredbama. Kao prekršajne sankcije propisane su novčane kazne čiji je iznos izražen u kunama. U procesu prilagodbe pravnog okvira Republike Hrvatske uvođenju eura kao službene valute potrebno je u tom Zakonu zamijeniti iznose novčanih kazni koji su izraženi u kunama na način da budu izraženi u eurima.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O VATROGASTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 39. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 5. srpnja 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 297, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Predlagatelj je u zakonskom prijedlogu dao opširan osvrt na razloge donošenja Uredbe (EU) 2021/784 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o borbi protiv širenja terorističkog sadržaja na internetu. 
Uredbe (EU) 2021/784 izravno se primjenjuje od 7. lipnja 2022. u svim državama članicama Europske unije, pa tako i u Republici Hrvatskoj, te je analizom odnosa odredbi Uredbe (EU) 2021/784 i važećeg nacionalnog zakonodavstva uočena potreba da se pojedina pitanja koja proizlaze iz njezine primjene precizno reguliraju nacionalnim provedbenim propisima.
Slijedom toga za potrebe Uredbe (EU) 2021/784 države članice bi trebale imenovati nadležna tijela (to nužno ne podrazumijeva osnivanje novih tijela) kojima će se povjeriti obavljanje zadaća predviđenih u Uredbi 2021/784.
Predlagatelj je obavljanje zadaća koje proizlaze iz predmetne Uredbe povjerio različitim tijelima, te je slijedom toga Ministarstvo unutarnjih poslova postalo nadležno tijelo za izdavanje naloga za uklanjanje na temelju članka 3. Uredbe (EU) 2021/784 i za provjeru prekograničnih naloga za uklanjanje na temelju članka 4. Uredbe (EU) 2021/784. 
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti postala je nadležno tijelo za donošenje odluke o izloženosti terorističkom sadržaju pružatelja usluga smještaja na poslužitelju i tijelo za nadzor provedbe posebnih mjera na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2021/784). Općinski građanski sud u Zagrebu je postao stvarno i mjesno nadležno tijelo za izricanje sankcija propisanih Zakonom.
Definirana su i tijela za praćenje provedbe Uredbe (EU) 2021/784, kao i pravni lijekovi koji su na raspolaganju pružatelju usluge smještaja na poslužitelju vezano za odluke i naloge nadležnih tijela temeljem članka 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/784 kao i prekršajne odredbe.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2021/784 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 29. TRAVNJA 2021. O BORBI PROTIV ŠIRENJA TERORISTIČKOG SADRŽAJA NA INTERNETU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 39. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 5. srpnja 2022., razmotrio je Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, prvo čitanje, P. Z. br. 290, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predlagatelj je u zakonskom prijedlogu iscrpno obrazložio zbog čega se pristupilo izmjeni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana u dijelu koji se odnosi na postupak izdavanja putnih isprava djetetu čiji roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb. 
Predloženim izmjenama, a sukladno odredbama članka 99. Obiteljskog zakona, omogućava se da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu svojeg djeteta, što do sada nije bilo moguće, osim u izuzetnim situacijama i uz ispunjavanje određenih pretpostavki.
Nadalje, u zakonski prijedlog je unesena odredba da dijete do navršenih 12 godina ne mora biti nazočno prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave, kao i odredba da osoba koja je navršila 16 godina života i kojoj je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka te je sklopila brak, zahtjev za izdavanje putne isprave podnosi osobno.
Propisano je i postupanje u slučajevima ako zahtjev za izdavanje putne isprave za dijete podnese roditelj koji je na temelju sudske odluke lišen roditeljske skrbi ili mu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ili je lišen poslovne sposobnost u dijelu koji se odnosi na ishođenje putne isprave, kao i postupanje ako se naknadno utvrdi da je roditelj, uz sva prethodno navedena „ograničenja“, ipak uspio ishoditi putnu ispravu djeteta.

Bez rasprave, većinom glasova, s 10 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi na plenarnoj sjednici upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Na temelju članka 202. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija podnosi sljedeći 

AMANDMAN

na točku III. Prijedloga odluke

Točka III. mijenja se i glasi:
“Ova Odluka objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 14. srpnja 2022.“

Obrazloženje: 
Mandat trenutnog saziva Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija traje do 13. srpnja 2022. Kako će se glasovanje o Prijedlogu odluke održati 1. srpnja 2022., potrebno je odrediti stupanje na snagu Odluke prvog sljedećeg dana od isteka trenutnog mandata Vijeća, a ne na dan donošenja Odluke, kako je prvotno predloženo.

Slijedom navedenog, Odbor je na 38. (elektroničkoj sjednici), održanoj 30. lipnja 2022., jednoglasno, s 11 glasova «ZA», utvrdio predmetni amandman kojim se 14. srpnja 2022. određuje kao dan dan stupanja na snagu Odluke.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

    PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                   Siniša Hajdaš Dončić 
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 37. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 8. lipnja 2022., razmotrio je Prijedlogu zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, prvo čitanje, P. Z. br. 285, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2022.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja ukratko istaknula razloge zbog kojih se pristupilo predlaganju ovog zakonskog prijedloga.

Bez rasprave, jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi na plenarnoj sjednici upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 36. sjednici održanoj 2. lipnja 2022., objedinjeno je raspravio Izvješće sustava vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2022. godini, koje je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) dostavila aktom od  5. svibnja 2022. i Izvješće sustava civilne zaštite i vatrogastva u Republici Hrvatskoj o provedenim pripremama za protupožarnu i turističku sezonu u 2022. godini, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) dostavilo aktom od 25. travnja 2022. 

Uvodno je državni tajnik Žarko Katić (MUP), kao predstavnik podnositelja Izvješća, istaknuo da je i ove godine Vlada Republike Hrvatske već u siječnju 2022. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2022. godini (dalje u tekstu: Program aktivnosti u 2022.) u kojem se nalazi niz mjera i aktivnosti od kojih je dio proveden prije turističke sezone, dok se dio provodi kontinuirano, s obzirom da je kvalitetna protupožarna zaštita i uspješno provedena turistička sezona bitna za gospodarstvo Republike Hrvatske.
Nastavno je naveo da se tijekom turističke sezone u priobalnom području  značajnije povećava broj stanovnika, što vodi nizu većih rizika, te istaknuo pojačan promet i gužve na cestama, veću pojavnost požara i lokacija koje su ugrožene te bujične poplave kao rezultat meteoroloških uvjeta.
Isto zahtjeva više resursa, kako policije tako i vatrogasaca na tim područjima te poduzimanje niza aktivnosti radi sprječavanja rizičnih događaja (jači nadzor turističkih destinacija, hotela, kampova, odmorišta, evidentiranje osoba koje se nalaze u kritičnim zonama i sl.).
I tijekom turističke sezone u 2022. godini provodi se projekt „Sigurna turistička destinacija“ u suradnji s 23 strane policijske organizacije iz 19 zemalja, a postoji mogućnost da bi po prvi put sudjelovali i predstavnici Sjedinjenih Američkih Država.
Ravnateljstvo policije je u suradnji s policijskim upravama izradilo sigurnosnu procjenu o potrebnim materijalnim sredstvima i broju ljudi koji su potrebni za ispomoć u priobalnim županijama. 
Vezano za protupožarnu sezonu, a sukladno Zakonu o sustavu civilne zaštite te mjerama utvrđenim Programom aktivnosti za 2022., predstavnik MUP-a se osvrnuo na preventivne mjere i aktivnosti Područnih ureda civilne zaštite i lokalne zajednice, operativne aktivnosti sustava civilne zaštite i inspekcijski nadzor.
Posebno se osvrnuo na inspekcijski nadzor koji provode područni uredi civilne zaštite i to: provođenje nadzora jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave vezano za donošenje i usklađivanje Procjena ugroženosti od požara i planova zaštite od požara, pojačani nadzor odlagališta otpada (posebna pozornost usmjerena na sanaciju nekontroliranih „divljih“ odlagališta) u suradnji s inspekcijom Državnog inspektorata  odnosno inspekcijom zaštite okoliša, mjere čuvanja šuma, provođenje šumskog reda te zabrane loženja otvorene vatre i paljenja drvenog ugljena za šume i šumsko zemljište i šumoposjednike, provođenje inspekcijskog nadzora vezano za izgradnju i održavanje protupožarnih prosjeka, prometnica i šumskih cesta, crpilišta, hidranata, mjesta motriteljskodojavnih postaja i sl.
Osobita pažnja usmjerena je na cestovne pravce koji prolaze poljoprivrednim površinama te na ceste koje su tijekom turističke sezone pojačano opterećene prometom, elektroenergetske građevine i nadtrase nadzemnih vodova, posebice na priobalnom i otočnom području.
Tijekom održavanja raznih manifestacija, posebna pozornost će se obratiti na korištenje zapaljivih i eksplozivnih tvari, a prilikom izdavanja odobrenja za prijevoz eksplozivnih tvari, pravac kretanja se usmjerava (kad god je to moguće) izvan turističkih mjesta te se pojačava inspekcijski nadzor pri prijevozu i korištenju eksplozivnih tvari. Pojačana pozornost će se usmjeriti na odobravanje mjesta i vremena izvođenja javnih vatrometa i dr.

U raspravi su članovi Odbora pozdravili i podržali Izvješće MUP-a. U odnosu na inspekcijski nadzor nad većim turističkim subjektima predstavnik podnositelja je naglasio da postoji određeni manjak inspektora u pojedinim područnim uredima civilne zaštite, kao i da se u isto vrijeme provode nadzori većih infrastrukturnih objekata (kampova, odlagališta otpada i sl.), ali da investitori većih turističkih objekata (hotela i hotelskih naselja) surađuju. Vrlo često se radi o lokacijama iz kojih je evakuacija jako teška jer se nalaze na određenim strminama i sl., pa se posebno pazi na fizičke izlaze, vatrogasne prilaze i sl. Iako postoje određene teškoće, takvim subjektima se daje poseban prioritet prilikom tehničkih pregleda i nadzora.
Vezano za suradnju s lučkim kapetanijama, posebice uzimajući u obzir velik broj iznajmljivača jet-skijeva i turističkih ruta brodom na dnevnoj bazi, predstavnik podnositelja je istaknuo da postoji redovita međuresorna suradnja s lučkim kapetanijama. Tijekom ljeta, iako to može izgledati kaotično, suradnja je dobra, što ne znači da nisu svjesni problema koji postoje i koje pokušavaju riješiti.
Po pitanju možebitnih posebnih sredstava u proračunu za pripremu protupožarne i turističke sezone, predstavnik podnositelja je naglasio da se predviđena sredstva dijele među svim dionicima protupožarne zaštite, a Programom aktivnosti za 2022. su osigurana dodatna sredstva. Iznio je i primjer iz jedne priobalne županije vezano za trošak hrvatskih i stranih policijskih službenika koji je zamjetan, ali i doprinos turističkih kuća koje daju određene pogodnosti jer su svjesni dodane vrijednosti koju daje prisutnost policijskih službenika koji dolaze iz zemalja čiji državljani su u najvećem broju njihovi gosti. 

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je u svome uvodnom izlaganju istaknuo da je HVZ nositelj provođenja Programa aktivnosti u 2022., koordinacije i izvješćivanja o izvršenim zadaćama. 
Naveo je da je u Program aktivnosti za 2022. ugrađeno iskustvo iz 2021. godine, te da u njemu sudjeluje ukupno 55 subjekata. Već postojećim subjektima dodana je i Koordinacija za sustav Domovinske sigurnosti, novi privatni prijevoznici u  željeznici, privatni vlasnici vjetroelektrana, te svi oni podliježu inspekcijskom nadzoru. Za provođenje informativno-promidžbenih aktivnosti potrebno je dodati i Hrvatske ceste i Hrvatske auto ceste te ostale privatne koncesionare autocesta. U odnosu na ostalu promidžbenu aktivnost istaknuo je da se svim turistima na graničnim prijelazima dijele letci i promotivni materijali koji ukazuje na opasnost od požara, jumbo plakati se nalaze na 155 mjesta, snimljen je film o hrvatskim vatrogascima, te se i na druge načine medijski prezentira protupožarna zaštita, vatrogastvo i njihov rad.
Nastavno je istaknuo da je tijekom 2020. godine izgrađeno 46,2 km novih protupožarnih putova, a u 2021. godini 92 km, što predstavlja udvostručenje u odnosu na prethodnu godinu. Posebno je naglasio da je potrebno kontinuirano čistiti te putove uz nastavak probijanja novih putova.  
Trenutno je aktivno 96 „uvezanih“ kamera, no i dalje treba nastaviti s njihovim instaliranjem i uvezivanjem na području 4 priobalne županije i Istre, kao i aktiviranjem kamera iz drugog programa koji je ugašen.
U odnosu na proračunska sredstva, istaknuo je da je za provedbu Programa aktivnosti za 2022. na poziciji HVZ-a predviđeno 25 milijuna kuna, a na poziciji MUP-a nešto više od 103 milijuna kuna.
Predstavnik HVZ-a se osvrnuo na određene sastanke i aktivnosti u cilju pripreme kvalitetne i proaktivne protupožarne sezone (izrađen je standardni operativni postupak za najavu i provedbu letačkih operacija zrakoplova koji sudjeluju u gašenju požara na otvorenom prostoru, po prvi put je izrađen standardni operativni postupak za potrebe gašenja na moru, objedinjen je  plan čišćenja s HEP-om, Elektroprivredom i Hrvatskim šumama,  sačinjen plan razminiranja u suradnji s MUP-om, provedene visinske provjere u Osijeku, Zagrebu i Splitu i dr.).
Predstavnik podnositelja se osvrnuo i na provedenu obuku za gašenje šumskih požara i gašenje požara helikopterom za 19 vatrogasaca iz pokrajine Baden-Württemberg te istaknuo mogućnost da se u Divuljama, a kasnije u Vučevici, stvori baza za obuku vatrogasaca. 
Osvrnuo se i na odobravanje dodatnog zapošljavanja sezonskih vatrogasaca u priobalnim županijama, ali i na zapošljavanje pet vatrogasaca u Virovitičko-podravskoj županiji koji bi pokrili područje Pitomače i Orahovice tijekom ljeta i žetvenih aktivnosti, kao i na pojačane aktivnosti koje će se provoditi sedam dana prije i sedam dana nakon „Oluje“.
 U odnosu na zračne snage, istaknuo je da su tri kanadera spremna, četvrti kanader će biti spreman do 1. srpnja, a peti kanader se očekuje oko 15. srpnja 2022. U pripremi je i jedan transportni helikopter, koji je već bio dosta aktivan tijekom proljetnog razdoblja.
Zaključno se osvrnuo na iznimno sušno razdoblje u proljetnom dijelu godine, te isušenost biljaka i pokrova koje je dovelo do 65,55% više požara raslinja na otvorenom prostoru, te je opožareno 139,31% veće područje. Istaknuo je da svi pokazatelji ukazuju na klimatske promjene koje će dovesti do toplijeg vremena s manje oborina, a većim opasnostima od požara.

U raspravi je pozdravljeno Izvješće HVZ-a, kao i sve aktivnosti i mjere koje su poduzete za pripremu protupožarne i turističke sezone u 2022. godini.
Na pitanje o uporabi pametnih kamera i naprednijih tehnoloških rješenja u prevenciji požara, predstavnik HVZ-a je istaknuo da se koriste najsuvremenijim sustavom kamera te da je trenutno „umreženo“ 96 kamera, a ponovno će se aktivirati i „umrežiti“ i kamere iz ugašenog projekta „Holistic“ koje su pokrivale područje Splitsko-dalmatinske županije, Dubrovačko-neretvanske županije, Šibensko-kninske županije i Zadarske županije, u suradnji s Hrvatskim šumama i Odašiljačima i vezama. U razdoblju od 15. srpnja do 20. kolovoza 2022. dolazi do podizanja bespilotnih letjelica kojima se prate mrtvi kutovi i dijelovi područja koje kamere ne mogu obuhvatiti. Podsjetio je prisutne da su instalirane i kamere u kanadere koje snimaju sve poduzete radnje i stanje na požarištu nad kojim se kreće kanader, te omogućava u realnom vremenu izravnu sliku s požarišta. Kao novinu je istaknuo tri nove radarske postaje koje sada pokrivaju cijelu RH, te se jasnije mogu pratiti oblaci, ali i struje niskih vjetrova koje su njima iznimno bitne na požarištu, zbog promjene smjera vjetrova. 
U odnosu na sugestiju da se u području informativno-promidžbenog dijela „modernizira“ komunikacija s mlađom populacijom koja se više koristi pametnim telefonima, predstavnik HVZ-a je istaknuo da osim korištenja, letaka, jumbo plakata, televizijskih reklama i dr., svoju promidžbu vrše i putem portala, web stranice,  facebooka i drugih sredstava komuniciranja.
U odnosu na suradnju s Hrvatskim šumama odnosno probijanja novih protupožarnih prosjeka istaknuo je da je zadnje dvije  do tri godine suradnja sve bolja i bolja, što se vidi i po kilometrima novih probijenih prosjeka, ali da svi moraju biti svjesni da ih nije dovoljno samo probiti, već ih je potrebno i održavati, jer se u kratkom roku ti prosjeci mogu ponovno „zatvoriti“ ako se ne održavaju.
Vezano za isplatu naknade odnosno plaće sezonskim vatrogascima, istaknuo je da 4.000,00 kuna daje država dok 4.000,00 kuna sufinanciraju jedinice lokalne samouprave, te je isto fiksni iznos davanja. 
Po pitanju realizacije vatrogasne mreže, predstavnik podnositelja je istaknuo da treba biti što prije donesena jer je to zakonska obveza. Mreža bi se financirala iz decentraliziranih sredstava koja se, na žalost, nisu mijenjala zadnje tri godine uz djelomično financiranje i od strane jedinica lokalne samouprave.
U odnosu na nedostatak vatrogasaca na području Dubrovačko-neretvanske županije glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da sezonsko zapošljavanje vatrogasaca započinje 1. lipnja 2022. te da su svjesni manjka ljudi koji bi radili te poslove i samo sezonski. S obzirom na to, ići će se i u preraspodjelu dodatnih snaga iz unutrašnjosti.
u raspravi je istaknuto da pojedine jedinice lokalne samouprave daju i više od 5% sredstava za financiranje svoje vatrogasne postrojbe, jer su svjesni da bi iznos od 5% bio nedostatan za sve zadaće koje su u njihovoj nadležnosti. Sve zadaće tako obavljaju kroz dobrovoljna vatrogasna društva, iako su po obujmu zadaća „zreli“ za profesionalnu postrojbu, što se ne uspijeva  realizirati.
Nastavno je postavljeno pitanje zašto je predviđeno za Virovitičko-podravsku županiju zapošljavanje pet dodatnih vatrogasaca, odnosno koji su kriteriji izdvojili tu županiju od ostalih „slavonskih“ županija.
Predstavnik HVZ-a je istaknuo da je za Virovitičko-podravsku županiju donesena takva odluka temeljem zahtjeva i procjene glavnog vatrogasnog zapovjednika. Ako bi Vukovarsko-srijemska županija smatrala da je potrebno dodatno zapošljavanje vatrogasaca i za njezino područje treba podnijeti zahtjev kako bi se mogla donijeti takva odluka.

        
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 1 glas SUZRŽAN“ prihvatio 

IZVJEŠĆE SUSTAVA VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PRVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2022. GODINI (HVZ)

I

IZVJEŠĆE SUSTAVA CIVILNE ZAŠTITE I VATROGASTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ O PROVEDENIM PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU I TURISTIČKU SEZONU U 2022. GODINI (MUP).

PREDSJEDNIK ODBORA
    
                                                                             Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 35. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 12. svibnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, drugo čitanje, P. Z. E. br. 214 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknuo da je osnovni cilj Konačnog prijedloga zakona smanjiti broj prometnih nesreća i ljudskih stradavanja. Naveo je kako dio predloženih promjena slijedi tehnički i tehnološki razvoj, pa se tako uvodi nova kategorija vozila „osobna prijevozna sredstva“. Izjednačuju se vozači koji posjeduju vozačke dozvole izdane u RH s vozačima koji posjeduju inozemne vozačke dozvole, kako bi se postigla jednakost u primjeni pravnih posljedica prekršaja prema obje kategorije vozača, budući da je RH tranzitna i turistička zemlja. Navedeno se posebice odnosi na dodjelu negativnih prekršajnih bodova stranim vozačima, a na temelju kojih bi oni izgubili pravo upravljanja vozilom na području RH.
 Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se Konačnim prijedlogom zakona predvidjeti sankcioniranje nesavjesnih vozača koji koriste trenutnu pravnu prazninu te kao parkirna mjesta koriste mjesta predviđena za punjenje električnih vozila, iako ne koriste uslugu punjenja. Nadalje, predlaže se ukidanje zastarjelih crvenih i zelenih registarskih pločica sa slovnim oznakama, budući da se svi podaci o vozilu i korisniku nalaze u prometnim ispravama. Revidirana je kategorija jahača u Zakonu, a uvodi se i novi pojam potpuno automatiziranih vozila kako bi se ona razlikovala od vozila koja imaju ugrađen sustav za pomoć vozaču (potpuno ili djelomično automatizirana vozila).   
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je najviše pozornosti u javnosti izazvalo uvođenje mogućnosti da liječnici izdaju potvrde o privremenoj nesposobnosti za vožnju, zbog trenutnog zdravstvenog stanja vozača koje prema procijeni liječnika ne uzrokuje trajni gubitak sposobnosti za vožnju, a sve kako bi se izbjegli troškovi koji nastaju upućivanjem pacijenta na izvanredni zdravstveni pregled. Naime, prema važećim odredbama zakona, vozač se upućuje na izvanredni nadzorni zdravstveni pregled kada postoji opravdana sumnja da zbog zdravstvenih razloga nije sposoban sigurno upravljati vozilom. Troškove izvanrednog pregleda kada se utvrdi da vozač nije sposoban ili je njegova sposobnost vožnje ograničena snose sami vozači, a kada se pregledom utvrdi da je vozač sposoban za vožnju, troškove pregleda snosi policijska uprava koja ga je uputila na pregled.
Intencija uvođenja mjere privremene nesposobnosti za vožnju je izbjegavanje nepotrebnog upućivanja vozača na izvanredni zdravstveni pregled u slučaju trenutnih zdravstvenih stanja koja mogu trajati najdulje 6 (šest) mjeseci i očigledno trajno ne utječu na vozačku sposobnost. Liječnik specijalist ili liječnik obiteljske medicine će imati mogućnost, uz upozorenje vozaču koje se unosi u njegovu medicinsku dokumentaciju, o privremenoj nesposobnosti osobe za vožnju obavijestiti policijsku upravu prema mjestu prebivališta ili boravišta vozača. Liječnik će upozorenje vozaču i obavijest policijskoj upravi ili postaji evidentirati u medicinskoj dokumentaciji, a MUP-u se dostavlja putem Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH). U odnosu na primjedbe liječnika o povećanju opsega njihovih administrativnih poslova, predstavnik predlagatelja je naveo da su liječnici obiteljske medicine i do sada imali obvezu dostavljanja obavijesti o promjeni zdravstvenog stanja MUP-u putem CEZIH-a, pa im se ne uvodi nikakva nova obveza ili administriranje, a predviđena prekršajna kazna za liječnike uvedena je isključivo kako bi se izbjeglo neprijavljivanje privremenih nesposobnosti, što bi se u konačnici negativno reflektiralo na sigurnost u prometu. 
U odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako je prihvaćen prijedlog, koji je između ostalog istaknut u raspravi na 25. sjednici Odbora održanoj 1. prosinca 2021., da se obveza nošenja zaštitne kacige uvede za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava, iako je u prvom čitanju bila predložena isključivo za vozače osobnih prijevoznih sredstava mlađe od 16 godina. Također, prihvaćen je prijedlog iz prvog čitanja koji se odnosi na obvezu posjedovanja kutije prve pomoći prilikom sudjelovanja u prometu, stoga je izmijenjen članak 236. važećeg Zakona kojem je dodan novi stavak 9. kojim se uvodi novčana kazna u iznosu od 300 kuna za počinjeni prekršaj neposjedovanja valjane i ispravne kutije prve pomoći. 
Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako se u članku 196. Zakona dopunjuje stavak 4. te uvodi zabrana korištenja slušalica na oba uha vozaču bicikla i osobnog prijevoznog sredstva prilikom upravljanja vozilom, no za razliku od prvog čitanja u kojem je kazna za nošenje slušalica bila jednaka kazni za uporabu mobitela (1.000 kn), ona se umanjuje na iznos od 300 kn budući da se radi o nižem stupnju ugrožavanja sigurnosti prometa. Također, prihvaćen je prijedlog da se interventna vozila Hrvatskog crvenog križa uvrste u kategoriju vozila s pravom prednosti prolaska (članak 151. Zakona). 
Zaključno je predstavnik predlagatelja, u odnosu na razlike između prvog i drugog čitanja, istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona predviđa obveza Ministarstvu zdravstva da u roku od 12 mjeseci izmijeni i dopuni Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače (dalje u tekstu: Pravilnik) kojim će se propisati privremena stanja te uporaba lijekova koji izravno utječu na sposobnost sigurnog upravljanja vozilom, iako je Prijedlogom zakona u prvom čitanju bio propisan rok od 6 (šest) mjeseci za donošenje Pravilnika. Naime, Pravilnik će biti predmet e-savjetovanja, stoga predlagatelj smatra da će za sveobuhvatno rješenje koje bi uključilo relevantne stručnjake i javnost biti potrebno više vremena. Naglasio je da se odredbe o privremenoj nesposobnosti za vožnju neće primjenjivati do stupanja na snagu ovog Pravilnika.

U raspravi je pozdravljen preventivni aspekt Konačnog prijedloga zakona, a posebice uvođenje obveze posjedovanja kutije prve pomoći prilikom sudjelovanja u prometu te obveze nošenja kacige za sve vozače osobnih prijevoznih sredstava.
Dio članova Odbora ukazao je da za osiguravanje brzih reakcija hitnih službi nije dovoljno omogućiti prednost prolaska vozilima tih službi, već im je potrebno osigurati posebne prometne trake odnosno koridore za kretanje te odgovarajuće tehničke uvjete na cestama. Primjerice, istaknuto je da se uspornici ne bi trebali postavljati na cestama koje vode prema bolnicama, budući da značajno usporavaju brzinu kretanja vozila hitne pomoći te time dodatno izlažu riziku život i zdravlje pacijenata.
Nadalje, dio članova se osvrnuo na nezadovoljstvo Hrvatske liječničke komore koja smatra da MUP neopravdano prenosi dio odgovornosti za koje se predviđa prekršajno kažnjavanje s policije na liječnike, a ujedno ih se prilikom davanja upozorenja izlaže neposrednim reakcijama nezadovoljnih pacijenata. 
Članovi Odbora su također ukazali na praksu drugih EU zemlja koje potiču prometovanje električnim romobilima tj. osobnim prijevoznim sredstvima na način da se vozačima primjerice ukida obveza plaćanja cestarine ili omogućava besplatno parkiranje, čime se postiže znatno veći udio ovih vozila s 0% emisije ugljika u prometu.
Nadalje, članovi Odbora ukazali su na potrebu unošenja vozila Hrvatske gorske službe spašavanja u kategoriju vozila s prednošću prolaska iz članka 151. Zakona, budući da je žurnost intervencija HGSS-a izrazito važna pri zahtjevnim akcijama spašavanja ljudskih života.
Budući da je člankom 215. stavkom 2. Zakona predviđeno da djeca od 9 do 14 godina za samostalno upravljanje biciklom moraju proći osposobljavanje u školama, o čemu im se izdaje potvrda, dio članova je ukazao da je potrebno uvesti školama obvezu osiguravanja ovog programa, jer se osposobljavanje djece u praksi trenutno ne provodi.  
  Nadalje, u odnosu na definiranje kategorije osobnih prijevoznih sredstava, dio članova je istaknuo da se performanse električnih romobila, segway-a i drugih električnih prijevoznih sredstava kontinuirano razvijaju, a Prijedlog zakona koji je nastao još 2020. godine nepotrebno ograničava trajnu snagu elektromotora ovih prijevoznih sredstava na 0,6 kW, iako je dostatno ograničavanje tih vozila prema najvećoj brzini koju mogu razviti  na ravnoj cesti (25 km/h).
U zaključnom dijelu rasprave upozoreno je da kvalitetne prometne analize u kojima se mapiraju tzv. crne točke na cestama značajno doprinose sigurnosti prometa. U tom kontekstu, ukazano je da su prometne studije koje donose predstavnička tijela jedinica lokalnih samouprava, uz suglasnost nadležnih policijskih postaja, podložne raznim interesima i utjecajima, pa često sadrže različite anomalije, stoga bi MUP trebao provoditi procjene ispravnosti i potpunosti takvih prometnih studija te ih po potrebi staviti izvan snage te naložiti lokalnoj samoupravi donošenje novih studija koje odgovaraju stvarnom stanju u prometu.
 
Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

  PREDSJEDNIK ODBORA

    Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 34. sjednici, održanoj 27. travnja 2022., raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2021. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. travnja 2022. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2021. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo da je „minski problem“ svima poznat te da je plan razminirati cjelokupno područje Republike Hrvatske do ožujka 2026. godine, sukladno preuzetim obvezama.
Na koncu 2021. godine minski sumnjivo područje (MSP) se prostiralo na 204,4 km2 i obuhvaćalo je područje sedam županija i 37 jedinica lokalne samouprave, a bilo je obilježeno s 8.022 oznake minske opasnosti.
Najviše MSP-a nalazi se na području Ličko-senjske županije te Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, dok je u preostale četiri županije manje MSP-a.
Tijekom 2021. godine u cijelosti je od mina „očišćena“ Zadarska županija. MSP se prostiralo na području tri grada (Benkovac, Obrovac, Zadar) i tri općine (Pakoštane, Polača, Stankovci) i obuhvaćalo je područje od 9 km2.
U 2021. godini iz MSP-a je isključeno 45,8 km2, i to kroz razminiranje 34,1 km2, a provođenjem tehničkog, dopunskog općeg i općeg izvida dodatnih 11,7 km2. Provođenjem općeg izvida je u MSP uključeno 0,8 km2 tako da je MSP-e u konačnici smanjeno za 45 km2.
Nastavno je predstavnik podnositelja istaknuo da je na razdjelu Ministarstva unutarnjih poslova, za aktivnost Protuminsko djelovanje u 2021. godini bilo planirano utrošiti 384.932.646,85 kuna, a utrošeno je 360.038.850,24 kune, što predstavlja realizaciju od 94%.
Od ukupno utrošenih financijskih sredstava 35% predstavljaju sredstva EU, i u 2021. godini nisu utrošena u cijelosti  (s izvora Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.) jer zbog vremenskih uvjeta nije završeno razminiranje na projektu Karlovac Karst (nije bilo moguće izvršiti geodetsku izmjeru i izdati potvrdu o isključenju).

Financijska sredstva s pozicije naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ), osigurana od strane Ministarstva poljoprivrede, realizirana su u cijelosti.

Slijedom toga, u odnosu na planiranu, površina isključena iz MSP-a u 2021. godini manja je za 8,4 km2 (plan za 2021. godinu je bio 54,2 km2), a kao razlog tome, predstavnik podnositelja je naveo prethodno spomenute nepovoljne vremenske uvjete koji su onemogućili izdavanje potvrde za isključenje na projektu Karlovac Karst. 

Na područjima za koja je u 2021. godini izdana potvrda o isključenju razminiranog područja i/ili građevine iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 1.262 komada minsko-eksplozivnih sredstava (MES) i 810 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava (NUS).
Predstavnik podnositelja je istaknuo da su se u 2021. godini desila dva minska incidenta. Prvi se desio u općini Saborsko, Karlovačka županija, gdje je grupa od 18 migranata, državljana Pakistana, koja je ilegalno ušla u Republiku Hrvatsku prolazila kroz MSP i u minskom incidentu je stradalo sedam osoba, od čega jedna smrtno, dok su dvije zadobile teške, a četiri lakše tjelesne ozljede. 
Kod drugog minskog incidenta koji se dogodio u općini Vojnić, Karlovačka županija, nije bilo minskih žrtava, a incident se desio na površini koja nije u MSP-u, aktiviranjem nepoznatog eksplozivnog sredstva prilikom malčiranja površine. 
Zaključno je naveo da su područni uredi civilne zaštite održali ukupno 89 edukacija o minskoj opasnosti kojima je ukupno obuhvaćeno 4.165 osoba raznih dobnih skupina, na području pet županija.

Predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane RH je istaknuo da postrojbe Oružanih snaga RH nisu u mogućnosti samostalno razminirati područja vojnih lokacija i/ili građevina do ožujka 2026. godine te su u tijeku razgovori s MUP-om koji su usmjereni na ubrzanje procesa. Za jedan veći dio površine potrebno je napraviti izvide da bi se utvrdile konačne površine za koje se smatra da su zagađene MES-om i NUS-om, kako bi se slijedom toga za 2023. i 2024. godinu sačinila financijska konstrukcija i angažirali potrebni ljudski resursi u cilju završetka razminiranja do zadanog roka.
Nastavno je iznio podatke vezano za razminiranje vojnih lokacija i/ili građevina te istaknuo da je, u odnosu na 2020. godinu, razminirano 100.000 m2  više, kao i da nije bilo izvanrednih događaja tijekom razminiranja, a ukupno je utrošeno 3.884.670,38 kuna.

U raspravi je podržano Izvješće za 2021. godinu i cilj da Republika Hrvatska u cijelosti bude razminira do ožujka 2026. godine.
Članovi Odbora su istaknuli da RH godišnje utroši oko 400 milijuna kuna za razminiranje, što za sljedeće tri godine, ne uzimajući u obzir 2022. godinu, pretpostavlja trošak od 1,2 milijardu kuna te je predloženo da nadležna tijela RH stupe u kontakt s institucijama u Republici Srbiji te da se pokuša doći do planova miniranih područja kako bi se cijeli proces razminiranja ubrzao i smanjili njegovi troškovi. Predstavnik predlagatelja iz MUP-a je istaknuo da su i na nacionalnoj i na lokalnim razinama pozivali sve koji imaju saznanja o miniranim područjima da se jave i pridonesu cijelom procesu. Također, stupili su u kontakt s institucijama u Republici Srbiji, no dobili su jako malo traženih podataka, osim za područje Baranje, gdje je suradnja bila solidna.

Za razminiranje je ostao brdoviti i planinski kraj, a minski zapisnici koje je dala protivna strana, kao i podaci s kojima je raspolagala RH, pokazuju realnu sliku da će u budućim godinama biti potrebno osigurati oko 400 milijuna kuna godišnje za razminiranje. U operativnom razdoblju je osigurano 110 milijuna eura nepovratnih sredstava. Uz državni proračun koji to prati s 40% sredstava, 60% sredstava su sredstva EU. Predviđena sredstva će biti utrošena za ono što je 100% sigurno da je MSP, odnosno poznata minska polja.
Vezano za minske incidente u Saborskom i Vojniću, predstavnik podnositelja je istaknuo da je MSP-e na području općine Saborsko bilo potpuno obilježeno te da se isto provjerava svake godine, a migranti koji su ilegalno ušli u RH kretali su se kako su znali, uglavnom izvan cestovnih pravaca, i putem stradali. U Vojniću se incident desio izvan MSP-a, i to područje nikada nije bilo označeno kao područje zagađeno minama, gdje je došlo do aktiviranja nepoznatog eksplozivnog sredstva prilikom malčiranja površine. Nastavno su pronađene mine i odbačena sredstva jer je na tom području tijekom Domovinskog rata bilo srpsko skladište oružja te je isto u fazi rješavanja od strane djelatnika Hrvatskog centra za razminiranje i djelatnika protueksplozijske zaštite MUP-a.

Vezano za razminiranje cjelokupnog područja Zadarske županije u 2021. godini, a uspoređujući podatke iz Izvješća za 2021. godinu koji su dijelom nejasni, predstavnik podnositelja je na postavljena pitanja odgovorio da su ovlaštene pravne osobe sve svoje aktivnosti u cijelosti izvršile kroz proces razminiranja, dok je MUP u cijelosti izvršio svoje obveze kroz opći i tehnički izvid. Za izvršene aktivnosti su izdane potvrde o razminiranju i plan za tu Županiju je izvršen u potpunosti. 

Postavljena su i pitanja u odnosu na izjave predstavnika podnositelja tijekom rasprave o prethodnom godišnjem izvješću da će do konca 2022. godine biti razminirane Splitsko-dalmatinska i Požeško-slavonska županija, a do konca 2023. godine Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija, uzimajući u obzir da su pomaci u smanjenju MSP-a u tim županijama vrlo mali što dovodi u pitanje i preuzetu obvezu da RH bude razminirana u cijelosti do ožujka 2026. godine. Predstavnik podnositelja istaknuo da će do konca 2022. godine u cijelosti razminirati Požeško-slavonsku županiju, dok će Šibensko-kninsku i Osječko-baranjsku županiju razminirati do konca 2023. godine, i da će s tempom od oko 55 km2 razminirane površine u svakoj izvještajnoj godini uspjeti razminirati područje RH do ožujka 2026. godine.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2021. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 34. sjednici, održanoj 27. travnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije), P. Z. E. br. 236 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja 2022.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Konačni prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva ukazao da su izmjene u odnosu na prvo čitanje, a koje su ugrađene u Konačni prijedlog zakona, samo nomotehničke naravi. Osvrnuo  se i na dodatno usklađenje prekršajnih odredbi s obzirom na potrebu da novčane kazne budu izražene i u eurima radi očekivanog uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske, te slijedom toga i na izmjene koju su izvršene u prijelaznim i završnim odredbama Konačnog prijedloga zakona. 

Bez rasprave, jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2019/881 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 17. TRAVNJA 2019. (ZAKON O PROVEDBI KIBERNETIČKE SIGURNOSNE CERTIFIKACIJE).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (dalje u tekstu: Odbor) na 33. (zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. ožujka 2022., razmotrio je Izvješće o radu  Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2021. godinu) i Sažetak izvješća o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu (dalje u tekstu: Sažetak izvješća za 2021. godinu).
Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija (dalje u tekstu: Vijeće) je Izvješće za 2021. godinu, sukladno članka 110. stavak 5., a u svezi s člankom 113. stavak 4. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/06, 105/06 - ispravak), podnijelo predsjedniku Hrvatskoga sabora i Odboru aktom od 18. siječnja 2022. 
Izvješće za 2021. godinu kao i Sažetak izvješća za 2021. godinu Odbor je razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela u kontekstu nadzora nad zakonitošću rada Vijeća.
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Sažetka izvješća za 2021. godinu na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora kao i zahtjev Vijeća za medijsko istupanje predsjednice Vijeća.

Uvodno je predsjednica Vijeća iznijela statističke pokazatelje koji se odnose na rad Vijeća u 2021. godini te ukratko istaknula da su u izvještajnoj godini u radu imali ukupno 22 zahtjeva od kojih niti jedan nije ostao nerazmotren. Tijekom 2021. godine Vijeće je dovršilo postupanje po 19 zahtjeva, dok su tri zahtjeva ostala nedovršena, te su aktivnosti Vijeća povodom istih nastavljene i u 2022. godini. 
Povodom 12 zahtjeva Vijeće je provelo neposredan nadzor nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija, od čega je u sedam predmeta nadzor proveden samo nad radom Sigurnosno-obavještajne agencije, u četiri predmeta nadzor je proveden samo nad radom Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, dok je u jednom predmetu nadzor proveden nad postupanjem obiju agencija.
Zaključno je istaknula da Vijeće u izvještajnom razdoblju nije utvrdilo nezakonitosti ili nepravilnosti u radu sigurnosno-obavještajnih agencija niti su ostvarene okolnosti predviđene člankom 9. Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće za 2021. godinu te su pozdravili provođenje svih aktivnosti u izvještajnoj godini, dok  u odnosu na Sažetak izvješća za 2021. godinu nisu izražene primjedbe.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“,  donio sljedeći zaključak:

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2021. GODINU.

2.    DAJE SE SUGLASNOST ZA OBJAVU SAŽETKA IZVJEŠĆA O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2021. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA 

3.    DAJE SE SUGLASNOST ZA OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI O SADRŽAJU SAŽETKA MEDIJSKIM ISTUPANJEM PREDSJEDNICE VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA.

                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                        Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 33. (zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. ožujka 2022., raspravio je Prijedlog programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2022. godinu (dalje u tekstu: Prijedlog programa rada za 2022. godinu), koji je na nadležno donošenje, aktom od 16. prosinca 2021., podnijelo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. 
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2022. godinu na mrežnim straniciam Hrvatskoga sabora u dijelu koji se odnosi na Vijeće.

Nakon rasprave, na kojoj je podržan predmetni Prijedlog programa rada za 2022. godinu, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova «ZA», donio

PROGRAM RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2022. GODINU U TEKSTU KAKO JE PREDLOŽEN.

Također, jednoglasno, s 9 glasova «ZA», Odbor je dao suglasnost za

 OBJAVU PROGRAMA RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2022. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE.

                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                       Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 33. (zatvorenoj) sjednici, održanoj 23. ožujka 2022., raspravio je Prijedlog za raspisivanje javnog poziva za podnošenje prijedloga za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Uvodno je predsjednik Odbora istaknuo da u srpnju 2022. godine istječe četverogodišnji mandat članovima Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, te da je potrebno pristupiti raspisivanju javnog poziva što je Odlukom o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija stavljeno u nadležnost odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost.
Odbor provodi sve radnje (raspisuje javni poziv, prikuplja kandidature, utvrđuje udovoljavaju li prijedlozi uvjetima iz Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH i Odluci o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija) te utvrđuje i podnosi Hrvatskome saboru prijedlog za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Nadalje, s obzirom na veći broj kandidatura koji se pretpostavlja, predsjednik Odbora je predložio da se, po uzoru na prethodne javne pozive, a sukladno odredbi članka 53. Poslovnika Hrvatskoga sabora, osnuje Pododbor za razmatranje kandidatura za predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koji bi se sastojao od tri člana Odbora. Nastavno je i ukratko iznio što bi bila njegova zadaća.

Bez rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor je donio sljedeći zaključak:

1. Raspisuje se Javni poziv za podnošenje prijedloga za imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija u tekstu kako je predloženo.

2. Javni poziv će se objaviti u „Narodnim novinama“, Službenom listu Republike Hrvatske i mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora.

3.  Osniva se Pododbor za razmatranje kandidatura za predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija u sastavu:
-    Josip Šarić
-    Maja Grba Bujević
-    Mišel Jakšić

4. Nakon razmatranja svih dostavljenih kandidatura Pododbor će o utvrđenome izvijestiti Odbor.

                                      PREDSJEDNIK ODBORA

                                        Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 31. sjednici, održanoj 2. ožujka 2022., raspravljao je o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o sustavu  civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 238, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio zastupnik u Hrvatskome saboru Marijan Pavliček, aktom od 2. prosinca 2022.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 5. siječnja 2022., KLASA:022-03/21-12/101, URBROJ:50301-29/09-22-5.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predlagatelj Marijan Pavliček istaknuo da je Zakon o sustavu civilne zaštite dobio na važnosti tijekom epidemije bolesti COVID-19, kao i tijekom elementarnih nepogoda kojima je Republika Hrvatska bila izložena.
Nastavno je naglasio da je Stožer civilne zaštite RH političko tijelo koje rješenjem imenuje Vlada Republike Hrvatske. Osvrnuo se na prvo imenovanje od 20. veljače 2020., kada je imenovano 27 članova Stožera. Na čelu Stožera je potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova, dok je njegov zamjenik ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova. Ostali članovi, 25 osoba, su pojedinci koji dolaze iz različitih ministarstava i drugih središnjih tijela državne i javne uprave, te su nepoznati javnosti. 
Ne dovodeći u pitanje njihovu stručnost u poslu koji obavljaju, predlagatelj je istaknuo da se radi o političkom tijelu koje nema izborni legitimitet, a donijelo je u ove dvije godine oko 400 odluka koje su bile više političke nego epidemiološke naravi, kojima se zadiralo u temeljna ljudska prava i slobode, a nad kojima Hrvatski sabor, kao predstavničko tijelo građana, nije vršilo nadzor niti ih je naknadno potvrđivalo.
Postavlja se i pitanje demokratskih standarda i procedura prilikom donošenja tih odluka, odnosno jesu li u odlučivanju sudjelovali svi članovi Stožera ili je samo dio njih sudjelovao u donošenju istih odnosno jesu li one bile više političke ili epidemiološke naravi.
Zaključno je istaknuo da odluke Stožera civilne zaštite RH treba potvrđivati Hrvatski sabor, jer to više nisu odluke hitne naravi koje se mijenjaju i donose iz dana u dan, kako se mijenja situacija na terenu, te bi slijedom toga bilo prijeko potrebno jednom tjedno, ili jednom u dva tjedna, iste razmotriti na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora odnosno odlučivati o njima, kako je i predloženo u dopuni članka 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite.

Predstavnik Vlade RH državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova je istaknuo da Vlada RH u svome Mišljenju od 5. siječnja 2022. predlaže da se ne prihvati ovaj zakonski prijedlog.
Nastavno je naveo da je Hrvatski sabor 18. ožujka 2020. dopunio Zakon o sustavu civilne zaštite člankom 22.a kojim je u stavku 1. utvrđeno da u slučaju nastupa posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu, Stožer civilne zaštite RH donosi odluke i upute koje provode stožeri civilne zaštite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Time je trebalo omogućiti Stožeru da u vremenu proglašene globalne pandemije i nacionalne epidemije donosi mjere protuepidemijskog karaktera s ciljem zaštite života i zdravlja građana  te radi ujednačenog postupanja pravnih i fizičkih osoba.
Zaključno je istaknuo da odredba članka 22.a ispunjava svoju svrhu te je omogućila donošenje odluka i uputa u skladu s aktualnom epidemiološkom situacijom. Osvrnuo se i na odluku Ustavnog suda RH od 14. rujna 2020. u kojoj je Ustavni sud, između ostalog, odlučivao i o članku 22.a Zakona o sustavu civilne zaštite, pri čemu Ustavni sud nije doveo u pitanje ovlast Stožera za donošenje odluka te je ustvrdio da Stožer pripada u krug tijela izvršne vlasti jer to nesporno proizlazi iz odredbi Zakona o sustavu civilne zaštite kojima je, između ostalog, reguliran položaj, sastav i ovlasti Stožera te nadzor nad njegovim radom. Isto tako, Ustavni sud je naveo da je  Stožer stručno, operativno i koordinativno tijelo za provođenje mjera uz neposredan nadzor Vlade RH na temelju postojećih epidemioloških mjera.

U  raspravi je dio članova Odbora izrazio žaljenje što Vlada RH nije prepoznala konstruktivnost ovog zakonskog prijedloga i dobrobiti koje iz njega proizlaze.

Nakon rasprave, Odbor nije donio zaključak kojim se predlaže Hrvatskome saboru donošenje Zakona o    dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite (1 glas „ZA“, 7 glasova „PROTIV“,  1 glas „SUZDRŽAN“), s obzirom da prijedlog nije dobio potrebnu većinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                              Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 24. veljače 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu preporuke Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji COM (2021) 780, D.E.U. br. 21/022, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 10. veljače 2022.    
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom, KLASA:022-03/22-07/14, URBROJ: 50301-21/06-22-2, na sjednici održanoj 18. siječnja 2022.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Prije rasprave o točkama dnevnog reda, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o aktima pod brojem D.E.U br. 21/022, D.E.U br. 21/023 i D.E.U br. 21/024 koji zajedno čine Zakonik o policijskoj suradnji.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova.
U svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je 8. prosinca 2021. Europska komisija u sklopu inicijative „Strategija za budućnost Schengena“ objavila sva tri predložena akta koji čine Zakonik o policijskoj suradnji, a cilj Prijedloga preporuke je  stvaranje zajedničkih standarda koji će omogućiti policijskim službenicima djelovanje u drugim državama članicama odnosno ostvarenje učinkovite suradnje s kolegama u drugim državama članicama. 
Prema procjeni Europske komisije trenutno je na snazi oko 60 bilateralnih ili multilateralnih sporazuma među državama članicama koji nisu standardizirani odnosno postoji neujednačena praksa te je namjera omogućiti jedinstveni standard i skratiti međusobna usuglašavanja koja traju predugo.
S obzirom da Preporuka nije pravno obvezujuća, države članice bi trebale provesti mjere u skladu s primjenjivim aktima prava Unije, posebno onima koji imaju obvezujuću snaga iz Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma.
Preporuka potiče korištenje ciljanih zajedničkih ophodnji i drugih prekograničnih operacija koje se temelje na prethodnoj analizi u suzbijanju nezakonitih migracija, prekograničnog kriminaliteta i trgovine ljudima te se predviđa stvaranje zajedničke platforme u suradnji s Europolom koji će koordinirati prekogranične operacije na ciljanim mjestima ili u ciljanom vremenu (turistička sezona, žarišne točke, velika okupljanja, ozbiljne nesreće i dr.).
Preporuka u svome aneksu sadržava jedinstvenu listu kaznenih djela (32 kaznena djela) za koja je moguće provoditi prekogranične potjere i nadzor na teritoriju druge države članice. 
Vezano za centre za policijsko-carinsku suradnju (PCC centri), predstavnik Vlade RH je istaknuo da su nadležni PCC centri za Hrvatsku Dolga Vas u Sloveniji i Mohač u Mađarskoj te tek predstoji njihovo pretvaranje u Zajedničke policijsko-carinske postaje sa Slovenijom i Mađarskom.
U odnosu na obveze koje predstoje državama članicama, istaknuo je rok od šest mjeseci od usvajanje Preporuke za pokretanje procesa promjene nacionalnih pravila te sklopljenih bilateralnih i multilateralnih sporazuma, a godinu dana od donošenja Preporuke Europska komisija bi trebala objaviti izvješće o procjeni provedbe, s ciljem odlučivanja jesu li u ovom području potrebni obvezujući akti prava Unije.
Zaključno je istaknuo da Republika Hrvatska podržava objavu ovog Prijedloga preporuke te predložene specifične oblike operativne prekogranične suradnje, a u odnosu na otvorena pitanja je istaknuo da će biti potrebno pristupiti izmjenama hrvatskih bilateralnih ugovora o policijskoj suradnji u smjeru definiranja specifičnih oblika suradnje - prekogranični nadzor, prekogranična potjera i drugo.
u odnosu na države članice s kojima Hrvatska graniči, u Sporazumu o policijskoj suradnji s Mađarskom sadržane su takve odredbe, s odgodom primjene do ulaska RH u Schengen, a u odnosu na novi nacrt Sporazuma o policijskoj suradnji s Republikom Slovenijom, koji sadrži takve odgovarajuće odredbe i usuglašen je na stručnoj razini tijekom 2020. godine, došlo je na političkoj razini do njegovog odbijanja kao neprihvatljivog, jer je slovenska strana povezala to pitanje s pitanjem arbitraže između Hrvatske i Slovenije o razgraničenju na moru. 

U raspravi je podržano predmetno Stajalište Republike Hrvatske kao i inicijativa Europske komisije koja ide u smjeru stvaranja zajedničkih standarda što će omogućiti kvalitetniji operativni rad policijskih službenika država članica. Postavljeno je pitanje hoće li donošenje ove Preporuke stvoriti obvezu izmjene hrvatskog zakonodavstva, na što je predstavnik Vlade RH istaknuo da za to neće biti potrebe, te da će biti potrebno prilagoditi već potpisane sporazume. 

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU PREPORUKE VIJEĆA O OPERATIVNOJ POLICIJSKOJ SURADNJI COM (2021) 780, D.E.U. br. 21/022.

                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                           Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 24. veljače 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva država članica i o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2006/960/PUP COM (2021) 782, D.E.U., br. 21/023, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 10. veljače 2022.    
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA:022-03/22-07/14, URBROJ: 50301-21/06-22-2, na sjednici održanoj 18. siječnja 2022.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Prije rasprave o točkama dnevnog reda, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o aktima pod brojem D.E.U br. 21/022, D.E.U br. 21/023 i D.E.U br. 21/024 koji zajedno čine Zakonik o policijskoj suradnji. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova.
U svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je 8. prosinca 2021. Europska komisija u sklopu inicijative „Strategija za budućnost Schengena“ objavila sva tri predložena akta koji čine Zakonik o policijskoj suradnji. Ciljevi ovog Prijedloga direktive o razmjeni informacija između tijela za izvršavanje zakonodavstva su sljedeći: prema preciznim, dosljednim i zajedničkim pravilima omogućiti pristup tijelima za izvršavanje zakonodavstva bilo koje države članice informacijama koje se nalaze u drugim državama članicama, približavanje zajedničkih minimalnih standarda 
kako bi se osiguralo kvalitetno funkcioniranje Jedinstvenih kontaktnih točaka, te ojačavanje uloge Europola kao informacijskog središta EU za suzbijanje kaznenih djela iz njegova mandata i uporaba Europolovog SIENA kanala kao primarnog kanala za razmjenu svih informacija.
Nastavno je istaknuo obvezu svake države članice u osiguravanju jedinstvene kontaktne točke (SPOC) koja je u funkciji 24/7 i koja ima pristup svim relevantnim bazama podataka, kao i da ta organizacijska jedinica ima predstavnike iz nacionalne jedinice Europola, SIRENE Ureda, nacionalne Jedinice za razmjenu informacija o putnicima u zračnom prometu (PIU jedinica) i nacionalne Jedinice Interpola, čime bi se osigurala dostupnost svih relevantnih podataka na jednom mjestu.
Nadalje, naglasio je obvezu implementacije ove Direktive u roku od dvije godine od stupanja na snagu iste, kao i obvezu implementacije članka 13. (obvezna uporaba SIENA kanala) četiri godine od dana stupanja na snagu predmetne Direktive.
Zaključno je istaknuo da Republika Hrvatska podržava objavu ovog Prijedloga direktive i svih predloženih rješenja u cilju uređenje jedinstvenih pravila za razmjenu podataka između država članica. 

U raspravi je podržano predmetno Stajalište Republike Hrvatske kao i zajednička suradnja između tijela za izvršavanje zakonodavstva te standardizacija procesa, jer isto pridonosi kvalitetnijem i operativnijem radu. Izraženo je i mišljenje da je bitno i prijeko potrebno da se razmjenjuju podaci između tijela za izvršavanje zakonodavstva te da Republika Hrvatska treba biti aktivan sudionik u tom procesu.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio je sljedeće
 

MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O RAZMJENI INFORMACIJA IZMEĐU TIJELA ZA IZVRŠAVANJE ZAKONODAVSTVA DRŽAVA ČLANICA I O STAVLJANJU IZVAN SNAGE OKVIRNE ODLUKE VIJEĆA 2006/960/PUP COM (2021) 782, D.E.U. br. 21/023.

                                PREDSJEDNIK ODBORA
  
                                                             Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 24. veljače 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o automatskoj razmjeni podataka za policijsku suradnju ("PRÜM II"), izmjeni Odluka Vijeća 2008/615/PUP i 2008/616/PUP te uredaba (EU) 2018/1726, 2019/817 i 2019/818 Europskog parlamenta i Vijeća COM (2021) 784, D.E.U. br. 21/024, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 10. veljače 2022.    
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA:022-03/22-07/14, Urbroj: 50301-21/06-22-2, na sjednici održanoj 18. siječnja 2022.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Prije rasprave o točkama dnevnog reda, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o aktima pod brojem D.E.U br. 21/022, D.E.U br. 21/023 i D.E.U br. 21/024 koji zajedno čine Zakonik o policijskoj suradnji.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova.
U svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je 8. prosinca 2021. Europska komisija u sklopu inicijative „Strategija za budućnost Schengena“ objavila sva tri predložena akta koji čine Zakonik o policijskoj suradnji. 
Cilj Prijedloga uredbe o razmjeni podataka za policijsku suradnju („PRÜM II“) je nastavak i unaprjeđenje dobre prakse u razmjeni podataka za policijsku suradnju uspostavljene postojećim Prümskim okvirom iz 2005. godine kojim je predviđena  automatizirana razmjena posebnih podataka (DNA profili, otisci prstiju (DKT) i podaci iz registra vozila).
Kako je takva suradnja i razmjena podataka uspješno doprinijela borbi protiv kriminaliteta i terorizma u Europskoj uniji, pristupilo se uspostavi centraliziranog tehničkog rješenja za automatiziranu provjeru DNA i DKT podataka i podataka o vozilima  u nacionalnim sustavima država članica, ali se uvode i nove kategorije podataka za razmjenu (podaci iz policijskih evidencija i fotografije lica osoba).
Predstavnik Vlade RH je istaknuo da Republika Hrvatska podržava objavu ovog Prijedloga uredbe i predložena rješenja, ali je i naglasio da će ta rješenja imati utjecaj na hrvatsko zakonodavstvo. Slijedom toga Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo pravosuđa i uprave vrše procjenu u kojoj mjeri će biti taj utjecaj na hrvatsko zakonodavstvo odnosno razmatraju moguće izmjene u hrvatskom zakonodavstvu koje bi se primarno odnosile na Zakon o kaznenom postupku i Kazneni zakon.

U raspravi je podržano predmetno Stajalište Republike Hrvatske kao i zajednička suradnja između tijela za izvršavanje zakonodavstva te standardizacija procesa, jer isto pridonosi kvalitetnijem i operativnijem radu. Izraženo je i mišljenje da je bitno i prijeko potrebno da se razmjenjuju podaci između tijela za izvršavanje zakonodavstva te da Republika Hrvatska treba biti aktivan sudionik u tom procesu.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O AUTOMATSKOJ RAZMJENI PODATAKA ZA POLICIJSKU SURADNJU ("PRÜM II"), IZMJENI ODLUKA VIJEĆA 2008/615/PUP I 2008/616/PUP TE UREDABA (EU) 2018/1726, 2019/817 I 2019/818 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA COM (2021) 784, D.E.U. br. 21/024. 

PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                                             Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 24. veljače 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica  COM (2021) 891, D.E.U. br. 21/025, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 10. veljače 2022.    
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA:022-03/22-07/14, URBROJ: 50301-21/06-22-2, na sjednici održanoj 18. siječnja 2022.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Prije rasprave o točkama dnevnog reda, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o aktima pod brojem D.E.U br. 21/025 i D.E.U br. 21/026.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova. 
U svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je Schengenski prostor jedno od najvažnijih postignuća europskih integracija te da to mišljenje politike dijele i građani Europske unije. Europska komisija je naglasila da su temelji Schengena dio DNA Europske unije i bitan element područja slobode, sigurnosti i pravde te ključni element za funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Zadnjih nekoliko godina došlo je do problema u funkcioniranju Schengena odnosno do ograničavanja slobode kretanja na unutarnjim granicama između država članica (migrantska kriza koja je 2015./2016. godine ušla u svoj vrhunac i pandemija bolesti COVID 19). Uzimajući u obzir sve te elemente Europska komisija je predložila izmjene Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica koje se mogu podijeliti na tri područja. Ta područja se odnose na mjere temeljem lekcija naučenih  iz pandemije bolesti COVID-a 19 (za situacije u kojima je prisutna prijetnja javnom zdravlju), instrumentalizacija migranata (definira se pojam instrumentalizacije i mogućnosti zaštite granice u tim situacijama, a poučeni iskustvom Bjelorusije) te mjere na unutarnjim granicama (alternativne mjere prije ponovnog uvođenja nadzora na unutarnjim granicama, nove obveze za države članice kod uvođenja nadzora na unutarnjim granicama i redefiniranje postupka uvođenja nadzora na unutarnjim granicama).
Zaključno je predstavnik Vlade RH istaknuo da Republika Hrvatska podržava objavu ovog Prijedloga uredbe te smatra kako će to pridonijeti vraćanju normalnog funkcioniranje Schengenskog prostora. Posebno podržava one mjere koje su usmjerene na vraćanje migranata i obnovu povjerenja između država članica kroz precizno definiranje mjera za ponovno uvođenje nadzora na unutarnjim granicama. 
Istaknuo je da je Republika Hrvatska mišljenja da je potrebno doraditi članak 5. Prijedloga uredbe, jer ograničavanje broja graničnih prijelaza prema trećoj zemlji koja instrumentalizira migrante (stavak 4.) nije mjera koja bi mogla odvratiti dotičnu treću zemlju od daljnje instrumentalizacije.

U raspravi su podržana oba stajališta Republike Hrvatske, te podržane sve aktivnosti koje ide u smjeru ojačavanja vanjske granice Europske unije, istovremeno ukazujući na komentare  Mađarske i Poljske iz kojih proizlazi da u Prijedlogu uredbe o izmjene Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica uopće nema mjera koje su usmjerene na jačanje vanjske granice EU. 
Razmotrena je i primjedba Republike Hrvatske iz Prijedloga uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila,  iz koje proizlazi da se njome ne rješava pitanje sekundarnih migracija, što je već dulje vrijeme jedno od aktualnijih izazova na razini EU.
Predstavnik Vlade RH je istaknuo da na razini EU zaista nema dovoljno praktičnih rješenja za sekundarne migracije, iako se pokušalo ograničiti „beskrajno“ podnošenje zahtjeva za azil do kojih dolazi zbog toga što migranti nakon što im zahtjevi za azil budu pravomoćno odbijeni u nekoj od država članica, prelaze u drugu državu članicu, pa u treću, te u svakoj od njih podnose zahtjeve za međunarodnu zaštitu. 
Nadalje, podržan je i prijedlog RH vezan za članak 5. Prijedloga uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila koji se odnosi na pružanje podrške državi članici suočenoj s instrumentalizacijom odnosno prijedlog da se dio teksta iz članka 5. stavka 3. „as soon as possible“ zamijeni riječju „immediately“, jer je pružanje brze podrške u takvoj situaciji jedino primjereno.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Hrvatska svoja iskustva s trećim zemljama iz okruženja pretočila u svoje Stajalište te da je u slučajevima instrumentalizacije prijeko potrebna brza reakcija Europske komisije.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI UREDBE (EU) 2016/399 O ZAKONIKU UNIJE O PRAVILIMA KOJIMA SE UREĐUJE KRETANJE OSOBA PREKO GRANICA  COM (2021) 891, D.E.U. br. 21/025.

                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                           Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 24. veljače 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o  rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila  COM (2021) 890, D.E.U. br. 21/026, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 10. veljače 2022.     
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA:022-03/22-07/14, URBROJ: 50301-21/06-22-2, na sjednici održanoj 18. siječnja 2022.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Prije rasprave o točkama dnevnog reda, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o aktima pod brojem D.E.U br. 21/025 i D.E.U br. 21/026. 

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova. 
U svom uvodnom izlaganju je istaknuo da je Prijedlog uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila  objavljen 14. prosinca 2021. te da on predstavlja mjere podrške Litvi, Latviji i Poljskoj, s ciljem da se državama članicama osiguraju pravni alati za buduće takve situacije instrumentalizacije migranata u skladu s temeljnim vrijednostima Unije te bez kršenja načela non-refoulement.
Prijedlogom se utvrđuje izvanredni postupak upravljanja migracijama i azilom na vanjskim granicama u slučajevima instrumentalizacije te se državama članicama pruža mogućnost da registriraju zahtjev za azil i omogući podnošenje zahtjeva jedino na određenim točkama za registraciju koje su smještene u blizini granice i na graničnim prijelazima koji su u tu svrhu određeni. Nadalje, između ostalog, državama članica se daje mogućnost produljenja roka za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu do četiri tjedna, kao i mogućnost da primjenjuju granične postupke za azil za sve zahtjeve i mogućnost da produži njihovo trajanje.
Moguće mjere podrške i solidarnosti mogu uključivati mjere za povećavanje kapaciteta u svrhu odgovora na posljedice instrumentalizacije migranata, potpore operacijama vraćanja ili pomoć u pristupanju trećim zemljama iz kojih potječu instrumentalizirane osobe.
Zaključno je istaknuo da Republika Hrvatska pozdravlja donošenje ove Uredbe u svrhu odgovora na instrumentalizaciju u području migracija i azila, no kako je, s obzirom da je pojava instrumentalizacije uglavnom iznenadna i nepredvidiva po svojoj prirodi, potrebno pravodobno uspostaviti infrastrukturu koja može odgovoriti potrebama učinkovitog graničnog postupka. 
Osvrnuo se i na šesnaestotjedni rok za ispitivanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i ustvrdio da je to nužna mjera, ali taj rok dodatno usložnjava koncept pravne fikcije „non-entry“ oko kojeg još uvijek ne postoji kompromis u kontekstu Uredbe o azilnom postupku te može dovesti do stvaranja hot-spotova na vanjskim granicama EU.

U objedinjenoj raspravi su podržana oba stajališta Republike Hrvatske, te podržane sve aktivnosti koje ide u smjeru ojačavanja vanjske granice Europske unije, istovremeno ukazujući na komentare  Mađarske i Poljske iz kojih proizlazi da u Prijedlogu uredbe o izmjene Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica uopće nema mjera koje su usmjerene na jačanje vanjske granice EU. 
Razmotrena je i primjedba Republike Hrvatske iz Prijedloga uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila,  iz koje proizlazi da se njome ne rješava pitanje sekundarnih migracija, što je već dulje vrijeme jedno od aktualnijih izazova na razini EU.
Predstavnik Vlade RH je istaknuo da na razini EU zaista nema dovoljno praktičnih rješenja za sekundarne migracije, iako se pokušalo ograničiti „beskrajno“ podnošenje zahtjeva za azil do kojih dolazi zbog toga što migranti nakon što im zahtjevi za azil budu pravomoćno odbijeni u nekoj od država članica, prelaze u drugu državu članicu, pa u treću, te u svakoj od njih podnose zahtjeve za međunarodnu zaštitu. 
Nadalje, podržan je i prijedlog RH vezan za članak 5. Prijedloga uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila koji se odnosi na pružanje podrške državi članici suočenoj s instrumentalizacijom odnosno prijedlog da se dio teksta iz članka 5. stavka 3. „as soon as possible“ zamijeni riječju „immediately“, jer je pružanje brze podrške u takvoj situaciji jedino primjereno.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Hrvatska svoja iskustva s trećim zemljama iz okruženja pretočila u svoje Stajalište te da je u slučajevima instrumentalizacije prijeko potrebna brza reakcija Europske komisije.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O RJEŠAVANJU SITUACIJA INSTRUMENTALIZACIJE U PODRUČJU MIGRACIJA I AZILA  
COM (2021) 890, D.E.U. br. 21/026

                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                             Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 29. sjednici, održanoj 16. veljače 2022., raspravio je Izvješće o radu policije u 2020. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2020. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. lipnja 2021.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2020. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno je predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, naglasio je da je policija organizacijski ustrojena u tri hijerarhijske razine; na nacionalnoj razini - Ravnateljstvo policije, 20 policijskih uprava na razini županija te 178 policijskih postaja na lokalnoj razini, koje izvršavaju različite zadaće. Nastavno se osvrnuo i na strukturu Izvješća za 2020. godinu, kao i na zadaće koje sve tri hijerarhijske razine obavljaju u svome djelokrugu.

Istaknuo je da se tijekom 2020. godine nastavio pojačani pritisak nezakonitih migracija na državnu granicu odnosno vanjsku granicu Europske unije. Ministarstvo je uz primjenu suvremenih tehničkih sredstava uspješno štitila granicu Republike Hrvatske, te to čini i danas.
Posebne aktivnosti poduzete su u području suzbijanja kaznenih djela koja su počinjena u sastavu zločinačke organizacije, a koja se posebice odnose na krijumčarenje ljudi, kriminalitet droga i gospodarska (koruptivna) kaznena djela.
U 2020. godini je završio peti Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama, te je u 2021. godini, u šestom ciklusu, usvojen Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. Za poboljšanje sigurnosti cestovnog prometa učinjena su znatna ulaganja, provedeno je puno preventivnih kampanja, što je dovelo do toga da je u 2020. godini najmanje osoba poginulo u prometu od kada se prikupljaju statički podaci za Republiku Hrvatsku, sa značajnim padom broja teško ozlijeđenih. 
Nastavljeno je provođenje projekta „Sigurna turistička sezona“ s partnerima iz 20-ak europskih zemalja i zemalja izvan EU u cilju podizanja sigurnosti turističke sezone.

U odnosu na najteža kaznena djela, državni tajnik je istaknuo da ona najviše utječu na percepciju sigurnosti nekog društva, te ako se ne otkriju stvaraju nemir i nesigurnost i društvo u cjelini trpi. Građani otkrivanje najtežih kaznenih djela smatraju naznačajnijom policijskom zadaćom. 
Tijekom 2020. godine počinjeno je 36 ubojstava (porast od šest ubojstava u odnosu na 2019. godinu, odnosno 20%). Sva ubojstva su razriješena, kao i tri ubojstva iz prethodnih godina pa je koeficijent razriješenosti bio veći od broja tih kaznenih djela u 2020. godini.  Posebno je napomenuo da su ta kaznena djela u konstantnom padu već desetljećima. 
Počinjeno je 168 kaznenih djela silovanja, što je porast od 30,7% u odnosu na 2019. godinu, a njihova razriješenost je 98,8%. Jedan od razloga povećanja broja tih kaznenih djela proizlazi iz izmjene Kaznenog zakona odnosno brisanja članka 152. Kaznenog zakona tj. kaznenog djela spolnog odnošaja bez pristanka, kada je biće tog kaznenog djela ugrađeno u  kazneno djelo silovanja.
U odnosu na kazneno djelo razbojništva, predstavnik podnositelja je istaknuo da isto zauzima značajnu ulogu, ali i da je znatno povećano njegovo otkrivanje tj. 19,4% više nego u 2019. godini.

Vezano za nesretne slučajeve koji nisu prouzročeni kažnjivim ponašanjem neke osobe naglasio je da je počinjeno 566 samoubojstava (isto kao u 2019. godini), uz 762 neuspjela pokušaja (više nego u 2019. godini kada ih je bilo 690.), dok i dalje veći broj osoba stradava kroz druge oblike nesretnih okolnosti kao što su nesreće na radu, samoranjavanja, padovi, utapanja i sl.
U odnosu na primjenu policijskih ovlasti, od kojih neke ozbiljno zadiru u temeljne slobode i prava građana, predstavnik podnositelja je istaknuo da je od 2016. do 2020. broj uporabe sredstava prisile ujednačen te se kreće između 3.5000-4.000 slučajeva ( u 2020. godini 4.018 slučajeva). Najčešće su korištena radi sprječavanja bijega i svladavanja otpora (gotovo u 100% slučajeva).
Tijekom 2020. godine bilo je 83 napada na policijske službenike, što je manje za 7 napada u odnosu na 2019. godinu kada je bilo 90 napada.

U raspravi je pozdravljeno i podržano Izvješće za 2020. godinu kao i svi napori koje policijski službenici poduzimaju za sprječavanje svih kažnjivih ponašanja, uzimajući u obzir da se svega 10-15% proračunskih sredstava troši na aktivan rad, a ostale proračunske stavke su unaprijed zadane, no izražena je i kritika zbog kašnjenja Izvješća o radu za 2020. godinu, odnosno o provođenju rasprave o istome tek početkom 2022. godine.
Pozdravljeni su i rezultati u otkrivanju svih kaznenih djela ubojstava iz 2020. godine, ali i iz prethodnih godina, kao i dublje zadiranje u kaznena djela odnosno kriminalitet droga. Također, pozdravljena je i kvalitetna suradnja s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske, kao i podatak da se više od 80% kaznenih prijava ne odbacuje što pokazuje da su kvalitetno provedena kriminalistička istraživanja i prikupljeni valjani i dostatni dokazi.
Iskazano je i stajalište da je po svim pokazateljima Hvatska sigurna zemlja te da, neovisno o tome, uvijek ima prostora za napredak i poboljšanje, što je vidljivo iz godine u godinu.
Izražena je i želja da se policija maksimalno angažira na istraživanju kaznenih djela ratnog zločina, te je spomenuto da je nedavno Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo kaznenu prijavu protiv sedam počinitelja koju je podnijela udruga branitelja za teško ubojstvo počinjeno tijekom 1992. godine nad četverogodišnjom djevojčicom i njezinom bakom na području Borova sela.
Zamjenik glavnog ravnatelja policije je potvrdio dobru suradnju između MUP-a i DORH-a, kao i potpisivanje novog protokola o suradnji  te se osvrnuo na spomenuto istraživanje ratnih zločina i istaknuo da se policija time intenzivno i kontinuirano bavi. Naglasio je da se „stara“ ubojstva ne zaboravljaju, jer danas uz pomoć suvremenih metoda i iskustva najboljih ljudi koji tada nisu bili implementirani u njihova istraživanja rješavaju i ubojstva prethodnih godina. Napomenuo je da je takvim pristupom tijekom 2020. godine rasvijetljeno i ubojstvo iz 1999. godine. 

U odnosu na stanje policijske opreme, odnosno opremanje policijskih službenika, zamjenik glavnog ravnatelja policije je istaknuo da ove godine istječe dvogodišnji sporazum, te će se ići na potpisivanje petogodišnjeg sporazuma kako bi u kontinuitetu svaka linija rada dobivala svu potrebnu opremu. Slijedom toga prilagođena je i uredba koja uređuje to pitanje. Oprema za policijske službenike za svaku liniju rada većinom se nabavlja iz sredstava državnog proračuna, a za potrebe granične policije povlače se sredstva iz europskih fondova. Sredstva europskih fondova koriste se i za neke projekte kriminalističke poliicje, a oko milijun eura povučeno je zadnjih godina i za obuku, opremanje te edukaciju službenika za kibernetički kriminal koji je u porastu.

Pojedini zastupnici su se osvrnuli i na način osiguranja Banskih dvora i ulazak na Trg Sv. Marka nakon napada iz listopada 2020. Istaknuli su da trenutno rješenje nije kvalitetno i dugoročno rješenje, te da je struka u više navrata predlagala dugoročna i bolja rješenja. Predstavnik podnositelja je istaknuo da su već nakon prvog incidenta (kada se osoba dovezla vozilom ispred ulaza u Banske dvore i tamo istresla lubenice) pristupilo izradi novog načina zaštite Banskih dvora, a nakon napada u listopadu 2020. pristupilo se privremeno ovom načinu zaštite koji je trebao biti kratkotrajan, odnosno trebalo je naknadno kreirati trajno rješenje. Naglasio je i da zaštitu ne čini samo ograda već i živi ljudi, odnosno policijski službenici kojih je više i raspoređeni su na drugačiji način.

Vezano za stanje sigurnosti cestovnog prometa, članovi Odbora su pozdravili  rezultate koji kontinuirano pokazuju tendenciju smanjenja broja smrtno stradalih, ali i teško ozlijeđenih osoba, te donošenje šestog Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa RH za razdoblje od 2021. do 2030. tijekom kojeg razdoblja bi se u kontinuitetu trebalo nastaviti sa stalnim i proaktivnim promotivnim i preventivnim aktivnostima u cilju smanjenja broja saobraćajnih nesreća, a slijedom toga i broja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih osoba, posebice uzimajući u obzir četiri glavna krivca za prometne nesreće, a to su: prekoračenje brzine, vožnja u alkoholiziranom stanje, uporaba mobitela u vožnji i nekorištenje sigurnosnog pojasa.
No, članovi Odbora su iznijeli i kritike na račun zadnjih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama u segmentu rigidnog kažnjavanja zbog prekoračenja brzine onih osoba koje nisu recidivisti odnosno osoba koje vrlo rijetko čine prekršaje, bez korištenja od strane policijskih službenika pisanog ili usmenog upozorenja, dok s druge strane smatraju da nije dovoljno učinjeno u odnosu na recidiviste. Posebno je naglašeno da je potrebno djelovati preventivno, a tek onda pristupiti kažnjavanju.
Predstavnik podnositelja se složio s time da je razmjernost između djela i kazne ključno kod svih kažnjivih djela, pa tako i kod cestovnih prekršaja, ali i istaknuo da možda u javnosti nije poznato u kojoj mjeri se kažnjavaju recidivisti koji su najčešći počinitelji prometnih prekršaja. Istaknuo je i da bi bilo dobro naći model gdje se za blaži prekršaj daje pisano ili usmeno upozorenje onim počiniteljima koji rijetko čine prekršaje, a isto proširiti na 2 ili 3 prekršaja godišnje, a tek onda pristupiti novčanom kažnjavanju odnosno naći model kažnjavanja za vozače koji počine blaži prekršaj i koji prekršaje čine rijetko.

Pohvaljeno je i vraćanje u sustav policijske naobrazbe odnosno zanimanja policajac/policajka koji je od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja prihvaćen u najkraćem roku, a koji obuhvaća treći i četvrti razred srednjoškolskog obrazovanja koji se odvija na Policijskoj akademiji, kao i niz edukacijskih tečajeva koji služe cjeloživotnom obrazovanju policijskih službenika.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da je u školskog godini 2019./2020. kroz postojeći program prekvalifikacije za zanimanje policajac/policajka isti uspješno završilo 748 osoba, te naglasio da od tog broja žene čine oko 30% što je bolje nego prije, dok je u nastavnu godinu 2020./2021. u program prekvalifikacije ušlo 746 polaznika. Posebno se osvrnuo na činjenicu da od prijavljenih kandidata 45% nije zadovoljilo na jednom ili više elemenata testa koji se sastoji od testa motoričkih sposobnosti te više psiholoških testova (četiri testa + test osobnosti).
U dodatnom osvrtu na testiranje, koje je strogo i zahtjevno jer je cilj dobiti najbolje kandidate za to zanimanje, predstavnik podnositelja je ponovio da je kod testiranja kandidata za upis sve manji broj uspješnih prolazaka, no isto nije obeshrabrilo MUP ili dovelo do snižavanja kriterija, već je MUP 2021. osuvremenio svoj test motoričkih sposobnosti odnosno isti je postrožen. MUP želi najbolje polaznike koji će kvalitetno obavljati svoj poziv nakon završetka školovanja, te još uvijek postoji dovoljan broj zainteresiranih da se iz tog broja izluče najkvalitetniji.
Nastavno je naglasio da su prošle godine upisali dva razreda u treći razred srednje škole za zanimanje policajac/policajka, te da će ove godine ići na 100 polaznika odnosno četiri razreda. Istaknuo je i interes Ministarstva pravosuđa, Uprave za zatvorski sustav, da se u sljedećoj školskoj godini na Policijskoj akademiji obrazuje jedan razred pravosudnih policajaca (25 polaznika) za njihove potrebe, po kurikulumu koji se koristi za zanimanje policajca, uz mogućnost prilagodbe kurikuluma za njihove potrebe.
Zaključno je istaknuto da je dvogodišnje školovanje dovoljno da bi policija dobila kvalitetne policijske službenike, te da je to puno bolja opcija od prekvalifikacije. 

Članovi Odbora su postavili i pitanje je li Hrvatska zaista spremna ući u Schengenski prostor, na što su predstavnici podnositelja istaknuli da je Hrvatska apsolutno spremna i dostatno opremljena za ulazak u Schengen, no nakon prolaska svih evaluacija ostalo je pričekati samo političku odluku na koju oni ne mogu utjecati.

Članovi Odbora su se osvrnuli i na odnos policijskih službenika prema migrantima, odnosno na istrage zbog korištenja pretjerane sile. Predstavnik podnositelja je istaknuo da se policijski službenici trude postupati razmjerno u svakom pojedinom slučaju, dok se sredstva prisile koriste samo u krajnjoj nuždi.  Naglašeno je i da se u iznimno velikom broju slučajeva radi kojih se napada policija nema nikakvih dokaza, osobe se ne nalaze u Hrvatskoj, ne znaju gdje se što dogodilo i sl. Svaki slučaj su ispitali, te tamo gdje su utvrdili prekoračenje ovlasti pokrenut je stegovni postupak, kao i u medijski popraćenom slučaju kada je publicirana snimka gdje policijski službenik udara migrante velikom policijskom palicom radi čega  su policijski službenici stegovno kažnjeni s uvjetnim prestankom radnog odnosa. 

Postavljeno je i pitanje razloženosti smanjenja broja policijskih postaja npr. u Istri i Hrvatskom Zagorju prije ulaska u Schengen, uzimaju u obzir da će i nakon ulaska biti potrebno prilagoditi novom sustavu i ponovno ići u novi presutroj odnosno sistematizaciju.
Predstavnik predlagatelja je potvrdio da će se ustroj mijenjati i ulaskom u Schengen, ako će biti potrebno, i da to nije sporno. U spomenutim slučajevima išlo se na spajanje prometne i temeljne policije u četiri postaje koje djeluju u istom području i nalaze se u istom objektu, odnosno u Krapinsko-zagorskoj županiji su pripojili ispostave. Isto ni na koji način neće utjecati na kvalitetu obavljanja upravnih poslova za građane, jer će se svi upravni poslovi i dalje odvijati na istim mjestima kao i do sada i neće biti negativnog utjecaja na ostvarivanje statusnih prava građana. Bilo je potrebno ići na „okrupnjavanje“ pojedinih ustrojstvenih jedinica kako bi se kvalitetnije mogle obavljati povjerene zadaće, te je na „terenu“ dobiven veći broj policajaca koji će sada pokrivati cjelokupno područje. I u samom Ravnateljstvu policije išlo se na smanjivanje te je ukinuto 20 odjela, na razini svih policijskih uprava oko 90, čime je ukupno smanjen broj rukovoditelja za više od 110, a povećao se broj izvršitelja na terenu.U policijskim postajama svih kategorija smanjen je broj policijskih radnih mjesta koja se uz sav uloženi trud nisu uspjela popuniti u zadnjih pet godina, dok su se u svim policijskim postajama ustrojili, kao neki „bypass“ između najnižih rukovoditelja i izvršitelja, s jedne strane i načelnika policijske postaje, s druge strane, određeni broj izvršitelja visoke i više stručne spreme koji će raditi po određenim segmentima, što je dosad imala samo kriminalistička policija, a od sada bi tako radile i granična i temeljna policija.
Zaključno je istaknuo da jednim segmentom nije previše zadovoljan, a to su plaće policijskih službenika koje će se morati povećati. Isto je teško postići samim podizanjem koeficijenta, jer je najviši koeficijent za srednju stručnu spremu strogo određen, i nije moguće kroz njegovo povećanje za policijske službenike srednje stručne spreme dobiti koeficijent koji imaju policijski službenici visoke ili više stručne spreme, te će biti potrebno isto postići kroz policijske dodatke.

U raspravi je postavljeno pitanje umirovljenja načelnika Policijske akademije Dubravka Novaka tijekom 2020. godine, neposredno nakon uhićenja Josipe Rimac, te možebitnu korelaciju između toga.
Predstavnik podnositelja je istaknuo da je 2020. godine Dubravko Novak navršio 65 godina života, te je slobodno disponirao svojim umirovljenjem odnosno nije umirovljen po odredbama članka 6. posebnog propisa kojima bi to umirovljenje bilo u diskrecijskoj nadležnost ministra, već je odluku donio nakon ostvarenja prava na starosnu mirovinu ispunjavanjem uvjeta sukladno članku 4. istog propisa. 

Vezano za cyber kriminal odnosno različitu metodologiju praćenja istog, a s time povezano i jačanje dječjeg buylinga, predstavnik podnositelja je istaknuo da  MUP, DORH i sudovi imaju svoje različite metodologije praćenja tih kaznenih djela. MUP prati broj tih kaznenih djela po svojim kaznenim prijavama ili prekršajnim prijavama i optužnim prijedlozima, od početka odnosno podnošenja istih do okončanja postupka.
Vezano za dječji buyling predstavnik podnositelja je naglasio da postoji porast kaznenih djela počinjenih putem društvenih mreža u pandemijskoj godini, te istaknuo  kazneno djelo iskorištavnja djece za pornografije, ali postoji i porast svih pokazatelja za koje se želi da porastu. Naime, naglasio je da se tu toliko ne radi o stvarnom porastu tih kaznenih djela u odnosu na prethodna razdoblja, već o senzibilizaciji društva i većem broju prijavljivanja u odnosu na prijašnje godine, ne samo od strane policije već i od  strane samih oštećenika, rodbine, susjeda, prijatelja, škole i drugih.
Zaključno je naglasio da se silno radi na preventivnim programima, te da su u isto uključili i nevladine udruge, zdravstvene djelatnike te druga državna tijela, kako bi već od vrtičke dobi počeli prevenirati takva ponašanja i djelovati edukativno.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2020. GODINI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

ODBOR ZA EUROPSKE POSLOVE

gospodin Domagoj Hajduković, predsjednik

u skladu sa člankom 152. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a vezano za Vaš poziv za dostavom obavijesti Klasa: 021-10/22-11/01, Urbroj: 6521-31-22-01 od 26. siječnja 2022., dostavljamo Vam obavijest o prioritetnim prijedlozima zakonodavnih akata i inicijativama Europske komisije iz djelokruga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a radi uvrštavanja istih u Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2022. godinu, kako slijedi:

I.    Popis prioritetnih prijedloga zakonodavnih akata Europske unije za donošenje u 2022. godini

Promicanje europskog načina života

•    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/816 o uspostavi centraliziranog sustava za utvrđivanje država članica koje imaju podatke o osuđujućim presudama protiv državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva (sustav ECRIS-TCN) za dopunu Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije i Uredbe (EU) 2019/818 o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a u području policijske i pravosudne suradnje, azila i migracija i izmjeni uredaba (EU) 2018/1726, (EU) 2018/1862 i (EU) 2019/816 za potrebe uvođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama; COM (2021) 96

•    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/794 u pogledu suradnje Europola s privatnim stranama, obrade osobnih podataka koju provodi Europol radi potpore kaznenim istragama i uloge Europola u području istraživanja i inovacija; COM (2020) 796

•    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 o uspostavi, radu i upotrebi Schengenskog informacijskog sustava (SIS) u području policijske suradnje i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u pogledu Europolova unosa upozorenja; COM (2020) 791

•    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (preinaka) COM (2018) 634

II.    Prilog I. – Nove inicijative
Programu rada Europske komisije za 2022. godinu
Zajedno do snažnije Europe
    
Europa spremna za digitalno doba

•    Kiberotpornost

- Europski akt o kiberotpornosti (zakonodavna inicijativa, uključuje procjenu učinka, treće tromjesečje 2022.)

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 27. sjednici, održanoj 19. siječnja 2022., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Cipra o razmjeni i uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P. Z. br. 240, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. prosinca 2021. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva pravosuđa i uprave istaknuo  da je ustavna osnova za donošenje predmetnog Zakona sadržana u odredbi članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, kako bi odredbe predmetnog Ugovora nakon potvrđivanja u Hrvatskome saboru, sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske, postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske s pravnom snagom iznad zakona.

Predmetnim Ugovorom se stvara pravni okvir i uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka koji se razmjenjuju između potpisnica ugovora, koja će se odnositi na sve buduće klasificirane ugovore koje  bi sklapale ugovorne stranke, a koji sadrže i uključuju klasificirane podatke.

S obzirom na prirodu postupka potvrđivanja međunarodnih ugovora, kojim država i formalno izražava spremnost biti vezana već sklopljenim međunarodnim ugovorom, kao i na činjenicu da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne može mijenjati ili dopunjavati tekst međunarodnog ugovora, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je predloženo ovaj zakonski prijedlog raspraviti i prihvatiti u jednom čitanju.

Završeno je istaknuo da za provedbu ovog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Predstavnik predlagatelj iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost je naglasio da je inicijativa za sklapanje predmetnog Ugovora potekla od Republike Cipar, te se radi o 24 ugovoru po redu koji je sklopljen od strane Republike Hrvatske s drugim državama članicama EU ili trećim državama. Pregovori s drugom ugovornom stranom su započeli tijekom 2018. godine, a potpisivanje ugovora je provedeno u lipnju 2021. godine.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 8 glasova „ZA“,  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE REPUBLIKE CIPRA O RAZMJENI I UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
 

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 27. sjednici, održanoj 19. siječnja 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet COM (2021) 281, D.E.U. br. 21/015, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 7. prosinca 2021.    

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa:022-03/21-07/445, Urbroj: 50301-21/22-21-3, na sjednici održanoj 30. studenoga 2021.                     

Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložila je predstavnica Vlade Republike Hrvatske iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva te istaknula da je trenutno važeća Uredba (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostavljanja europskog okvira za digitalni identitet (dalje u tekstu: Uredba eIDAS) bila donesena s ciljem osiguranja sigurne i neometane elektroničke interakcije između građana, poduzeća i javne vlasti, odnosno stvaranje europskog unutarnjeg tržišta povjerenja. Sama primjena Uredbe eIDAS nije zadovoljilo sva očekivanja jer se, s jedne strane,  tehnološka rješenja razvijaju brže od prilagodbe propisa, a s druge strane, svaka država članica ima svoje sustave usluga, procese identifikacija sa specifičnim nacionalnim izvedbama koja su priječila jedinstvenu primjenu. 

Nastavno je iznijela razloge odnosno ciljeve koji se žele postići predloženom izmjenom odnosno razloge zbog kojih je Europska komisija pristupila procesu izmjena.

Predstavnica predlagatelja je zaključno istaknula da Hrvatska u svome Stajalištu podržava predmetni Prijedlog uredbe jer je svjesna njegove važnosti za jedinstveno digitalno tržište i općenito prekograničnu suradnju. Predloženo rješenje pokazuje da se radi o značajnom napretku i podizanju kvalitete života svih građana EU, dok troškovi implementacije predmetne Uredbe ovise o postignutom dogovoru u tehničkom dijalogu i zadovoljenju svih ciljeva unutar tog procesa. Uredba ne propisuju tehnička rješenja, one se trenutno dogovaraju na razini tehničkih radnih skupina, te se isto rješava sukcesivno kako dolaze na red. Republici Hrvatskoj je to važno, jer je jedna od predvodnica unutar država članica EU vezano za elektronički identitet, između ostalog i zahvaljujući elektroničkoj osobnoj iskaznici koja je u funkciji od ljeta 2021. godine.

U raspravi je pozdravljeno predmetno Stajalište Republike Hrvatske te su postavljena pitanja vezano za implementaciju predviđenih tehničkih rješenja na portal e-građani i financijske obveze koje će proisteći za Republiku Hrvatsku.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da je naš NIAS sustav koji podržava portal e-građani usklađen s Uredbom eIDAS, tako da nova rješenja ne bi trebala predstavljati problem, odnosno bit će potrebno „osvježiti“ sustav uz mogućnost korištenja i prethodnih tehničkih rješenja. U odnosu na financijske obveze istaknuto je da se „nepoznati troškovi“ velikim dijelom odnose na „digitalnu lisnicu“. S obzirom da se još uvijek ne zna kako će u konačnici izgledati tehničko rješenje „digitalne lisnice“, ne mogu se ni precizno predvidjeti troškovi njezine implementacije i kako će se to odraziti na internu prilagodbu sustava.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 8 glasova „ZA“,  donio je sljedeće

MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

O PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI UREDBE (EU) BR. 910/2014 U POGLEDU USPOSTAVLJANJA EUROPSKOG OKVIRA ZA DIGITALNI IDENTITET COM (2021) 281.

PREDSJEDNIK ODBORA

Siniša Hajdaš Dončić
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 26. sjednici, održanoj 14. prosinca 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije), P. Z. E. br. 236 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, zamjenica državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, istaknula da se Prijedlogom zakona osigurava provedba Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti), koja se u svim državama članicama EU primjenjuje od 28. lipnja 2021.

Naglasila je da je Europska unija svjesna novih tehnologija, te želi ojačati kibernetičku otpornost, digitalno tržište i poslovne osobe iz EU, kao i svoju digitalnu suverenost.

Cilj je postići da svi proizvodi, usluge i procesi informacijsko komunikacijske tehnologije budu sigurni za korisnike i da se jamči određeni stupanj otpornosti na ugroze.

Zavod za sigurnost informacijskih sustava određuje se kao nacionalno tijelo za kibernetičku sigurnosnu certifikaciju, koje postupa sukladno EU kibernetičkim- sigurnosnim shemama ili će moći raditi vlastite kibernetičko-sigurnosne sheme, a  Hrvatska akreditacijska agencije se utvrđuje kao Nacionalno akreditacijsko tijelo u Republici Hrvatskoj.

U odnosu na potrebna financijska sredstva za nove zadaće, predstavnica predlagatelja je istaknula da je u Državnom proračunu za 2022. godinu, na poziciji Zavoda za sigurnost informacijskih sustava, u sklopu redovnih aktivnost predviđen iznos od 1.580.000,00 kuna, a u 2023. godini iznos od 2.740.000,00 kuna.

Bez rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. (Zakon o provedbi kibernetičke sigurnosne certifikacije)
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša  Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 26. sjednici, održanoj 14. prosinca 2021., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 COM (2021) 278, D.E.U. 21/006, koju je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 5. studenoga 2021.   

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/21-07/397, URBROJ: 50301-21/22-21-2, na sjednici održanoj 12. listopada 2021.                     

Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište razmotrio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, koja je istaknula da se radi o prijedlogu uredbe o mehanizmu schengenske evaluacije koja je od strane Europske komisije objavljena 2. lipnja 2021. zajedno s novom Strategijom prema potpuno funkcionalnom i otpornom Schengenskom području, a kojoj je cilj unaprijediti način  na koji će se provjeravati puna primjena schengenske pravne stečevine u svim državama članicama tog prostora zato što je uslijed imigracijske krize i niza terorističkih napada na području EU utvrđeno postojanje velikih neravnoteža i razlika u načinu primjene schengenske pravne stečevine između država članica. 

Naglasila je da je Republika Hrvatska jedina država članica koja je prošla evaluaciju temeljem Uredbe (EU) br. 1053/2013, za koju je istaknula da je bila najopsežnija evaluacija, a na temelju tih iskustva išlo se na stvaranje prijedloga nove uredbe jer je utvrđeno da čak i države koje se pripremaju za članstvo u schengenskom prostoru mogu tu stečevinu primjenjivati puno učinkovitije od država koje su članice schengenskog prostora, a koje su mu pristupile puno ranije.

Nastavno je istaknula najvažnije izmjene u odnosu na važeću Uredbu (EU) br. 1053/2013, te navela da se evaluacijsko razdoblje u kojem se unaprijed utvrđuje koje države i u kojim područjima će biti evaluirane produžuje s pet na sedam godina, stvara se obveza državama članicama da se kvalificiraju s odgovarajućim stručnjacima za pojedina evaluacijska područja koja moraju staviti na raspolaganje Europskoj komisije, kao i da se uvode ad hoc posjeti državama schengenskog prostora, ako Komisija zaprimi prijavu protiv pojedine države ili ako se kroz redovita izvješća utvrdi da pojedine države ne provode schengensku pravnu stečevinu kako treba. 

Posebno je naglasila novinu da će se o provedbi preporuke koja se daje državi članici na znanje moći raspravljati i na političkoj razini,  i to s više aspekata, ne samo o stanju schengenskog prostora već i o eventualnim kontrolama koje države provode na unutarnjim granicama schengenskog prostora, ali i vezano za moguće zaostatke u odnosu na obveze koje proizlaze iz pravne stečevine, što Europska komisija već provodi u drugim područjima.
Osvrnula se i na odnos Europske komisije i Vijeća, te naglasila da je Komisija do sada imala vodeću ulogu u procesima evaluacije, te da Vijeće traži da se o preporukama i načinu njihova ispunjenja vodi rasprava na nadležnim radnim skupinama. 

Nadalje, državna tajnica je istaknula i primjedbe koje je Republika Hrvatska iznijela u svome Stajalištu. Naglasila je da je bitno paziti koliki se dodatni nadzor uvodi, jer novi Pakt o azilu i migracijama paralelno traži uspostavu nezavisnog mehanizma nadzora policije, što bi moglo dovesti do preklapanja ovlasti koje ima Europska komisija kroz ad hoc posjete i ovlasti nacionalnih nadzornih tijela kroz nezavisni mehanizam nadzora. 

Zaključno je istaknula da je o prijedlogu nove uredbe postignuta visoka suglasnost u Vijeću, te se očekuje za vrijeme francuskog predsjedanja od strane francuskog predsjedništva potvrda da je postignut dogovor o općem pristupu i da nacrt nove uredbe ide u Europski parlament, što je bitno s obzirom na to da je ona dio novog schengenskog paketa.

Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio je sljedeće:

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 COM (2021) 278, D.E.U. 21/006.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 25. sjednici, održanoj 1. prosinca 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu, s Konačnim prijedlogom zakona, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 216, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. studenoga 2021.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, (Narodne novine, br. 102/19) stupio na snagu 1. siječnja 2020., neposredno pred pandemiju bolesti COVID-19. 

Zbog proglašene pandemije bolesti COVID 19 i epidemioloških mjera u državama primateljicama diplomatske misije i konzularni uredi Republike Hrvatske su otežano zaprimali zahtjeve za stjecanje i utvrđivanje hrvatskog državljanstva (na podnošenje zahtjeva čeka se i do šest mjeseci), te je znatan broj osoba na koje se odnose zakonske odredbe iz predmetnog Zakona bio onemogućen u podnošenju zahtjeva za stjecanje ili utvrđivanje hrvatskog državljanstva u propisanom zakonskom roku.

Slijedom toga, Konačnim prijedlogom zakona se predlaže da zahtjev mogu podnijeti i one osobe koje su se već obratile nadležnim  diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u namjeri podnošenja zahtjeva, a nisu uspjele dogovoriti termin u ovoj godini.

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas SUZDRŽAN“  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O  IZMJENAMA ZAKONA O HRVATSKOM DRŽAVLJANSTVU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 25. sjednici, održanoj 1. prosinca 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 214, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 11. studenoga 2021.

Odbor je raspolagao i podneskom Grupacije proizvođača medicinskih proizvoda Hrvatske gospodarske komore od 25. studenoga 2021. kojem je priloženo Mišljenje Ministarstva zdravstva od 17. ožujka 2021.

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 214 i Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. br. 163 provela se objedinjena rasprava.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predložene zakonske prijedloge razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je iz analize dostupnih podatke utvrđena potreba  da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Slijedom toga, definirane su nove kategorije vozila koje do sada nisu bile prepoznate u zakonodavnom okviru te je stoga uveden pojam osobnog prijevoznog sredstva i pomoćnog pješačkog sredstva.

Vezano za osobna prijevozno sredstvo, koje do sada nisu bila razvrstana ni u jednu kategoriju  vozila sukladno posebnim propisima, utvrđuje se da su to vozila čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h, npr. monocikl s motornim ili električnim pogonom, segway  te romobili s motornim ili električnim pogonom i dr.

Tijekom vožnje ta vozila dužna su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a iznimno  se mogu kretati i na dionicama županijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta na kojima je dopuštena brzina kretanja do 50 km/h i manja, što bliže desnom rubu kolnika, ako je isto dopušteno prometnim znakom, uz prethodno dopuštenje Ministarstva unutarnjih poslova.

Državna tajnica je istaknula da je dobna granica za upravljanje osobnim prijevoznim sredstvima od 14 godina na više, te da je predviđeno noću uvijek, a i danju u slučaju smanjene vidljivosti obvezno nošenje reflektirajućeg prsluka ili reflektirajuće odjeće ili druge reflektirajuće oznake. 

Nadalje, od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću), ali i danju u slučaju smanjene vidljivosti na cesti, na osobnom prijevoznom sredstvu mora biti upaljeno jedno bijelo svijetlo na prednjoj strani, a na stražnjoj strani crveno svjetlo. 

Mlađi od 16 godina tijekom vožnje moraju nositi zaštitnu kacigu, a na osobnom prijevoznom sredstvu može se voziti samo osoba koja njime upravlja. Osobno prijevozno sredstvo ne može se koristiti na auto cesti, brzoj cesti  i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila. 

Nadalje, na molbu grada Dubrovnika uveden je pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni“ koja predstavlja kulturno-povijesnu cjelinu te područje koje okružuje kulturno dobro, a koje kulturno dobro je upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine i za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra prema posebnom propisu koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, te u kojoj se skupno ograničava ulaz u zonu te uređuju načini i uvjeti ulaza, prometovanja i izlaza vozila.

Člankom 37. Prijedloga zakona, novim stavkom 4. se propisuje obveza liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača ili izabranom liječniku, ako je na zdravstvenom pregledu ili tijekom liječenja utvrdio zdravstveno stanje radi kojeg vozač nije više sposoban upravljati vozilom, privremeno, a najduže na šest mjeseci, da uz upozorenje vozaču, dano upozorenje unese u medicinsku dokumentaciju i o tome obavijesti policijsku upravu ili postaju prema mjestu prebivališta, boravišta, uobičajenog prebivališta, školovanja, odnosno privremenog ili stalnog boravka vozača.

S obzirom na stvaranje nove obveze, pojavljuje se i potreba da ministar nadležan za zdravstvo uskladi Pravilnik o zdravstvenim pregledima za vozača i kandidata za vozača.

Člankom 38. stavkom 4. Prijedloga zakona, a uzimajući u obzir novi stavak 4. članka 37. Prijedloga zakona, propisuje se da se zdravstvenu sposobnost vozača koji nije zadovoljan utvrđenim zdravstvenim stanjem od strane liječnika koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranog liječnika radi kojeg privremeno nije sposoban sigurno upravljati vozilom, utvrđuju redovnim nadzornim zdravstvenim pregledom zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju djelatnost medicine rada kao i specijalisti medicine rada u privatnoj praksi.

U slučajevima kada je zdravstveno stanje vozača teže narušeno, isti će i nadalje biti upućivani na obavljanje izvanrednih nadzornih zdravstvenih pregleda.

Nastavno je državna tajnica istaknula da se ukidaju registarske pločice s crvenim brojevima i slovima te zelenim brojevima i slovima kojima se označavaju teretna vozila i vozila stranaca, kao i privremeno registrirana vozila, budući s aspekta sigurnosti prometa na cestama za to ne postoji potreba, kao i da se pristupa kažnjavanje vozača koji koriste trenutnu pravnu prazninu te na mjestima predviđenim samo za punjenje električnih vozila parkiraju vozila koja ne koriste uslugu punjenja.

Iako je u Zakonu definiran način prolaza prioritetnih vozila na prometnicama s dvije prometne trake (tzv. koridor za prolazak vozila hitnih službi) prilikom nastanka incidentne situacije, kako bi se ubrzao proces pomoći stradalim sudionicima u prometu, trenutno ne postoji odredba u Zakonu koja definira način prolaza na prometnicama s više od dvije prometne trake za isti smjer kretanja.

Ovakve odredbe postoje u propisima dijela država članica Europske unije, a recentna istraživanja ukazuju da koridor za prolazak vozila hitnih službi može ubrzati dolazak hitnih službi na mjesto događaja za četiri minute te povećati šanse za preživljavanje stradalih osoba za 40%. Slijedom toga pristupilo se propisivanju odredbi koje definiraju način prolaza vozila hitnih službi na prometnicama s više od dvije prometne trake.

Nadalje, definiran je pojam autonomnog vozila odnosno vozila koje se može kretati na cesti bez prisutnosti vozača (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), ali i sankcije za vozače djelomično automatiziranih  vozila koji za vrijeme vožnje ne sjede na mjestu za vozača te u slučaju potrebe nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Zakonskim prijedlogom se omogućuje vozačima B kategorije upravljanje motornim triciklima. Ovo pravo je iskoristila većina država članica EU, a budući da je Republika Hrvatska prije svega turistički orijentirana zemlja potrebno je pratiti pozitivne pravne trendove u korist vozača.

Zaključno se državna tajnica u uvodnom obrazloženju Prijedloga zakona osvrnula i na povećanje novčane kazne s 500,00 na 1.000,00 kuna u slučajevima neprilagođene brzine kretanja, koja je i nadalje jedan od najčešćih uzročnika prometnih nesreća, s obzirom da dosadašnji iznos kazne nije odvraćao od daljnjeg činjenja prekršaja. U 2020. godini je zbog navedenog prekršaja smrtno stradalo najviše osoba  – 35,4% (84 osobe) što predstavlja više od trećine svih smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, posebno onih odredbi koji smanjuju ugrozu u prometu u bilo kojem aspektu, a s ciljem smanjenja smrtno stradalih i teško ozlijeđenih sudionika u prometu.

Izraženo je i mišljenje da se već dulje vrijeme na hrvatskim prometnicama pojavljuju vozila koja nisu pravno normirana, te da kaskamo u pravnom uređenju uporabe tih vozila, što nije dobro, kao i da je zabrinjavajuće što korisnici tih vozila ne prolaze nikakvu obuku, a kao sudionici u prometu izloženi su svim opasnostima i mogu izazvati prometne nezgode sa svim posljedicama koje iz tih nezgoda mogu proisteći.

Postavljeno je i pitanje zbog čega samo vozači osobnih prijevoznih sredstava do šesnaest godine imaju obvezu nošenja kacige, jer i osobe malo starije od šesnaest godina kao vozači osobnih prijevoznih sredstava mogu biti jednako neoprezne u vožnji i teško stradati, ali i svi ostali takvi vozači neovisno o svojim godinama života, te je od dijela članova Odbora izraženo stajalište da se uvede obveza nošenja kacige za sve.

Nadalje, članovi Odbora su se osvrnuli i na inicijativu koja nije prihvaćena od strane predlagatelja, a koja ide u smjeru da svako vozilo obvezno mora imati standardiziranu kutiju prve pomoći, kao i da se sadržaj iste treba obnoviti svakih pet godina, s obzirom da uporaba nesterilnih kompresa i zavoja, kao i drugih sredstava iz kutije prve pomoći može kod unesrećenih osoba dovesti do ozbiljnih infekcija, a nedostatak iste onemogućiti pružanje prve pomoći u jednom dijelu. 

Predstavnici predlagatelja su istaknuli da cilj zakonskih izmjena nije prenormiranje i kažnjavanje, već je cilj uvijek edukacija i primjenjivost zakona, kao i osobna odgovornost vozača.

U odnosu na kutiju prve pomoći, rečeno je da nedostatak kutije prve pomoći ili dijela njenog sadržaja, kao i protek roka od pet godina od proizvodnje više nije razlog da vozilo ne zadovolji na tehničkom pregledu, jer se isto smatra manjim nedostatkom koji ne utječe na sigurnost vozila u prometu i takvo vozilo „prolazi“ na tehničkom  pregledu. Bilo bi neprihvatljivo da, nakon što je vozilo „prošlo“ na tehničkom pregledu, sukladno Pravilniku o tehničkim pregledima vozila, policijski službenici na cesti prekršajno kažnjavaju vozače zbog tog nedostatka.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 25. sjednici, održanoj 1. prosinca 2021., je raspravljao o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. br. 163, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela zastupnica Anka Mrak-Taritaš, aktom od 13. srpnja 2021.

Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 2. rujna 2021. 

Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Prijedlogu zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. br. 163 i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, prvo čitanje, P. Z. E. br. 214 provela se objedinjena rasprava.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predložene zakonske prijedloge razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predlagateljica Zakona, zastupnica Anka Mrak -Taritaš, istaknula da  je 13. prosinca 2019., tijekom devetog saziva Hrvatskoga sabora, prvi put podnijela zakonski prijedlog s ciljem uređenja statusa i uporabe električnih romobila. Tada su se intenzivno počeli koristiti električni romobili čiji status nije bio pravno riješen, a bilo je jasno da će njihovim korištenjem stradavati i vozači i pješaci. Zakonski prijedlog do okončanja tog mandata nije raspravljen. 

Iste godine se pojavio i problem u gradovima uz more, koji su električne romobile počeli koristiti u turističke svrhe, no kada su pravila za korištenje tih vozila pokušali unijeti u lokalne akte naišli su na problem jer isto nije bilo regulirano temeljnim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, te nije postojalo pravno utemeljenje.

I Vlada Republike Hrvatske je iznijela stav da tu problematiku treba pravno regulirati, te da će se tome pristupiti tijekom 2021. godine.

Nastavno je predlagateljica istaknula da je, s obzirom na činjenicu da u prvoj polovici 2021. godine Vlada RH nije uputila u proceduru zakonski prijedlog koji bi uredio spornu problematiku, podnijela zakonski prijedlog koji se bavi uređenjem statusa i uporabe električnih romobila.

Predstavnica Vlade RH, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova, je istaknula da se zakonski prijedlog zastupnice Anke Mrak-Taritaš i prijedlog Vlade RH jednim dijelom podudaraju, no prijedlog Vlade RH je obuhvatniji. Slaže se s predlagateljicom Zakona da je to pitanje možda trebalo i ranije regulirati.

Zaključno je naglasila da Vlada RH ne prihvaća prijedlog zastupnice Anke Mrak-Taritaš iz razloga jer je ta problematika riješena zakonskim prijedlogom koji je u proceduru uputila Vlada RH.

Nakon provedene rasprave, prilikom glasovanja o prijedlogu zaključka da se Hrvatskome saboru predloži prihvaćanje Prijedloga zakona o izmjeni i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, s 2 glasa „ZA“, 1 glas „SUZDRŽAN“ i 6 glasova „PROTIV“ zaključak nije donesen s obzirom da nije dobio potrebnu većinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 24. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. studenoga 2021. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava, dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna RH za 2022. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.
           Odbor je Prijedlog državnog proračuna RH za 2022. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela. 
O Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2022. godinu i o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P. Z. br. 203 provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija iznio osnovne značajke Prijedloga državnog proračuna RH za 2022. godinu te istaknuo da je u 2021. godini ostvaren rast BDP-a od 9%, dok se u 2022. godini predviđa rast BDP-a od 4,4%, u 2023. godini 3,7% te u 2024. godini 3,1%. Najveći doprinos rastu proizlazi od izvoza roba i usluga koji će u 2022. godini rasti 10,7% te bruto investicija u fiksni kapital od 12,1%. Indeks potrošačkih cijena iznosit će 2,6%, a stopa nezaposlenosti past će na 6,8%, dok će broj zaposlenih rasti za 1,7%.
Porez na dodanu vrijednost iznosit će 60,8 mlrd kuna s rastom od 8,5% na godišnjoj razini. Doprinosi za mirovinsko osiguranje iznosit će 26 mlrd kuna i ostvariti rast od 5%, a najizraženiji rast će se zabilježiti s pozicije pomoći i iznosit će 32,4 mlrd kuna odnosno rast od 34%, što su u najvećoj mjeri prihodi različitih EU fondova.
Ukupni rashodi financirani iz izvora koji utječu na rezultat proračuna iznose 127 mlrd kuna.
Osigurana su dodatna sredstva za sanaciju šteta od potresa u odnosu na rebalansirani plan za 2021. godinu i taj  rast iznosi 1 mlrd kuna.
Predviđena su dodatna sredstva za sustav socijalne skrbi u iznosu od 836 milijuna kuna. Mirovine i mirovinski sustav bilježe rast veći od 700 milijuna kuna, a sufinanciranje EU projekata bilježi rast u iznosu od 235 milijuna kuna.
Ukupni rashodi financirani iz svih izvora iznose 173,8 mlrd kuna što je više od novog plana za 2021. g. za pola mlrd kuna.
Zaključno je istaknuto da se očekuje smanjenje manjka državnog proračuna na razinu od 9,3 mlrd kuna odnosno 2,1% BDP-a. Kada se manjku pridoda rezultat izvanproračunskih korisnika i lokalne države te pravnih osoba koje ulaze u obuhvat opće države dolazi se do manjka od 12 mlrd kuna odnosno 2,6% BDP-a u 2022. godini. Time se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na razinu od 87,5% BDP-a.

Predstavnik Ministarstva unutarnjih poslova je istaknuo da su proračunska sredstva za 2022. godinu u odnosu na Ministarstvo predviđena u iznosu od 5.128.363.000,00 kn kuna s Izvora 11 Opći prihodi i primici te taj iznos predstavlja 121 milijun kuna manje od planiranog, a rezultat je usklađenja s Ministarstvom financija.
Nastavno je naglasio da će MUP u 2022. godini biti najveći korisnik pojedinih EU fondova koji bitno doprinose, osim očuvanja državne granice, pojačanom kvalitetom u opremanju policije svom potrebnom opremom. Na kontu izvornog financiranja za 2022. godinu to će iznositi preko 700 milijuna kuna.
Na izvornom proračunu za 2022. godinu najveći dio troškova odnosi se na aktivnost Administracija i upravljanje i predviđa se iznos od 4,5 mlrd kuna koji će se utrošiti na plaće zaposlenika, redovito poslovanje, režijske troškove, uredski materijal i slično.
Bitna stavka troškova u iznosu od 160 milijuna kuna odnosi se na razminiranje, odnosno 45% ukupnih investicija ulaže se u razminiranje. Predstavnik Ministarstva se posebno osvrnuo na to da je preko EU fondova za 2022. godinu osigurano više od 200 milijuna kuna za tu namjenu.
Za nabavku policijske oprema predviđeno je 140.460.000,00 kn, od toga 80-85.000.000,00 kn za službene i radne odore, zaštitnu odjeću i obuću, te 33.000.000,00 kn za nabavu prijevoznih sredstava, streljiva i ostalih potrošnih sredstava.
Nastavno je naglasio da je veća stavka u proračunu i informatizacija koja obuhvaća  ne samo intenzivno ulaganje u stacionarne i termovizijske kamere te sve ostale vidove zaštite granica, što povećava i potrebu za održavanjem tog sustava, već i zanavljanje računalne opreme, povećanje interneta za lokalne mreže i još cijeli niz aktivnosti te je za 2022. godinu predviđen iznos od 117 milijuna kuna.
Nastavno je istaknuo da je Ministarstvo u zadnjih godinu dana kroz redovito servisiranje, opremanje i nadogradnju doveo u zdravo stanje kompletnu zrakoplovnu flotu, a kroz program „Konkurentnost i kohezija“ u tijeku je nabava 3 višenamjenska helikoptera za potrebe hitne pomoći, zaštite i spašavanja te vatrogasne zajednice.
U odnosu na konto ilegalnih migracija, istaknuo je da se najveći dio sredstava troši na plaćanje prekovremenog rada, prehrane i smještaja policijskih službenika te na održavanja vozila, no do sada je 90% sredstava bilo osigurano iz hitne pomoći Europske komisije. 
Zaključno se osvrnuo i na sredstva za izravnanje proračuna, odnosno zajamčenu dobit AKD-a, rutne naknade, sredstva nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa, te istaknuo da smatra kako će MUP s predviđenim sredstvima izvršiti sve zadaće.

Glavni vatrogasni zapovjednik je, kao predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ), uvodno istaknuo da se na razdjelu 039 nalaze dvije institucije, odnosno na razdjelu 03905 Hrvatska vatrogasna zajednica, a na razdjelu 03910 Državna vatrogasna škola. Za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu predviđena su proračunska sredstva u iznosu od 360.929.993,00 kn, od čega je za plaće predviđen iznos od 23 milijuna kuna, dok je za materijalne troškove kojima se pokrivaju režijski troškovi i održavanje na svim lokacijama koje koristi HVZ predviđen iznos od 6 milijuna kuna. 
Za provedbu aktivnosti Nacionalnog odbora za preventivu, zaštitu i gašenje požara predviđen je iznos od 1,1 milijun kuna, a s konta općekorisnih funkcija šuma i premija osiguranja od požara iznos od 14,5 milijuna kuna koji će se utrošiti za nabavu vatrogasne tehnike i opreme za vatrogasne organizacije te osposobljavanje vatrogasaca.
Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije vatrogastva iznose 238,5 milijuna kuna (isti iznos kao i u 2020. i 2021. godini), dok se kroz provedbu EU projekata predviđa iznos od 4,9 milijuna kuna.
Iznos od 25 milijuna kuna predviđen je za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH, od čega se predviđa iznos od 17,5 milijuna kuna utrošiti na plaće za 1000 sezonskih vatrogasaca koji se angažiraju u razdoblju od 01.06. do 30.09. svake godine, te za refundaciju troškova dislokacije i popravak oštećenih vozila i opreme. Nadalje, 1.750.000,00 kn predviđeno je za nabavu vatrogasne odjeće i obuće za pripadnike IVP-a, DVD-a i JVP-a, a isti iznos predviđen je i za hranu i smještaj vatrogasaca na dislociranim lokacijama. Iznos od 650.000,00 kn predviđen je za nabavu potrošnog materijala i vatrogasnih tlačnih cijevi, a iznos od 620.000,00 kn za nabavu kompresora za punjenje boca za izolacione aparate i za agregate za struju.
U odnosu na Državnu vatrogasnu školu predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice je istaknuo da se sredstva za financiranje djelatnosti osiguravaju u državnom proračunu, putem školarina i donacija, te vlastitih i drugih prihoda.
Nastavno je istaknuo da su za početak rada škole ispunjeni svi preduvjeti te će ovih dana biti i upisi i očekuje se početak rada negdje do konca studenoga 2021. godine. Uz dosadašnju mogućnost obrazovanja u Zagrebu, Splitu i Rijeci omogućit će se i obrazovanje u Osijeku.
Proračunska sredstva za 2022. godinu iznose 8.219.000,00 kn, od čega se na sredstva državnog proračuna odnosi iznos od 5,6 milijuna kuna. 

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija  i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2022. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2023. i 2024. godinu, te najznačajnija ulaganja u proračunskoj godini. 
    
Članovi Odbora su tijekom rasprave, usprkos teškoj situaciji nastaloj zbog pandemije bolesti COVID-19, a koja se apsolutno odrazila na proračunske stavke, podržali proračun i pozdravili sva buduća ulaganja unutar MUP-a i Hrvatske vatrogasne zajednice, kao i unutar sastavnica sigurnosno-obavještajnog sustava RH.
Tijekom rasprave su u više navrata otvarali pitanje materijalnog statusa policijskih službenika te suglasno izražavali mišljenje da je isti prijeko potrebno poboljšati, posebice kroz povećanje plaća, ali i kroz sufinanciranje stambenog zbrinjavanja, te time privući mlade ljude za ovaj posao.
    Iznesena je primjedba koja se odnosile na potrebu bolje kontrole rashodovne strana proračuna, kao i bojazan održivosti ovakvog financiranja s obzirom na iznos pomoći EU u proračunu RH u iznosu od 32 milijarde kuna, kao i loših makroekonomskih izračuna, a uzimajući u obzir projekciju proračuna za 2022. godinu tijekom donošenja proračuna za 2020. godinu.
    Predstavnik predlagatelj je istaknuo da koncem 2019. godine, kada se predstavljao Plan za 2020. godinu i projekcija za 2021. i 2022. godinu, nisu bila predviđena dva katastrofalna potresa i pandemija bolesti COVID-19, kao što nisu mogli biti uključeni prihodi koji se odnose na saniranje posljedica potresa i obnovu.
    Rejting agencije, Europska komisija i međunarodne institucije svojim priopćenjima poručuju da je vođenje financija bilo adekvatno i pravovremeno i da je koštalo 40 mlrd kuna. Do 2021. godine RH je imala tri suficita i prvi put planirani suficit četvrtu godinu za redom, što pokazuje kvalitetno i odgovorno vođenje javnih financija, no izvanredni događaji su to poremetili.
Europska komisija je objavila projekcije koje su na tragu hrvatskih predviđanja, iz kojih proizlazi da će RH biti među prve tri države EU po rastu, a u odnosu na oporavak gospodarstva u prvih 6 država EU.
Nastavno su se pojedini članovi Odbora osvrnuli na problem odlaska vatrogasaca u mirovinu odnosno zajamčene otpremnine u visokom iznosu koje su potaknule velik broj iskusnih vatrogasaca na odlazak, što predstavlja iznimno opterećenje za proračune jedinica lokalne samouprave, ali predstavlja i problem u odnosu na  spremnost jer vatrogasne postrojbe ostaju bez najiskusnijih kadrova. 
Nadalje, postavilo se pitanje ostvarivanja materijalnih prava vatrogasaca, jer još uvijek nije jasno i decidirano utvrđeno jesu li oni državni ili lokalni službenici, a isto utječe na trošenje proračunskih sredstava gradova i općina.
Predstavnik HVZ-a je istaknuo da je svjestan takvog financijskog pritiska na jedinice lokalne samouprave, kao i na mogućnost da postrojbe ostanu bez znatnog dijela iskusnih vatrogasaca, no da su vatrogasci koji odlaze narušenog zdravlja i u godinama kada više ne mogu podnositi fizička i psihička opterećenja koja dolaze s tim pozivom, te je potrebno isto prepustiti mlađim vatrogascima.
U odnosu na pitanje postoji li strategija razvoja policije, predstavnik Ministarstva je istaknuo da je u 2017. godini, odmah na početku mandata, bilo štrajkova i nemira zbog loših radnih uvjeta kao i zbog loše opremljenosti policijskih službenika kojima su nedostajale zimske jakne, ciple i ostala oprema. Slijedom toga, za opremanje hrvatskih policajaca Ministarstvo je angažiralo svu tekstilnu i obućarsku industriju s kojom raspolaže hrvatsko gospodarstvo, te je trenutno hrvatski policajac od kape do cipela opremljen artiklima hrvatske proizvodnje.
Osvrnuo se i na stvaranje tehničkih preduvjeta za ulazak u schenegenski prostor, te istaknuo da je sve učinjeno uz izuzetan napor i nevjerojatan angažman policijskih službenika, a kao izazov ostaje podići plaće policijskih službenika koje nisu atraktivne i ne privlače dovoljan broj mladih ljudi koji bi željeli obavljati policijski posao. 
Na pitanje je li zaživjela Državna vatrogasna škola i hoće li proračunska sredstva za 2022. godinu biti dostatna za ispunjenje svih zadaća, a s obzirom da su u 2021. godini predviđena proračunska sredstva „uzeta“ rebalansom, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da su sve pretpostavke za rad škole ispunjene te je raspisan natječaj za upis nove generacije polaznika i uskoro će Državna vatrogasna škola počet s radom kao javna ustanova.
Vezano za pitanje opremanja policijskih službenika i policijskih postaja, odnosno kako iznaći sredstva za investiranje, a uzimajući u obzir da su predviđena proračunska sredstva cca 550 milijuna kuna manja nego u 2021. godini, predstavnik Ministarstva je istaknuo da je sve što predstavlja potencijalno smanjenje kompenzirano s pozicije izvanproračunskih fondova, te je naveo 70 milijuna kuna s pozicije nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama, zajedničke dobiti AKD-a u iznosu od 50 milijuna kuna, te sredstava rutnih naknada.
Iz fondova EU za MUP kontinuirano se ulaže između 700 milijuna do milijarde kuna, te je trenutno potpisan ugovor za izgradnju dva 25-metarska broda i nabavu 70 novih quadova za potrebe granične policije.
Zaključno je istaknuto da je i MUP dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPPO), unutar kojeg se ističe projekt obnove prostora PN USKOK-a u sva četiri regionalna centra što uključuje i edukaciju svih zaposlenika. Posebno je naglašeno da nije predviđeno investirati u ovakve projekte, no da je isto rezultat pojačanog angažmana i intenzivnih pregovora s Europskom komisijom.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor je predložio Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2023. I 2024. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
                   

                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

 Nikša Vukas
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 24. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 11. studenoga 2021. raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 203 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. listopada 2021.
Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
O Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu, P. Z. br. 203 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu provedena je objedinjena rasprava.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija iznio najznačajnije odrednice Konačnog prijedloga zakona te istaknuo da je osigurano 2 mlrd kuna za sredstva fiskalnog izravnanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i da je propisano da će se jedinicama lokalne samouprave isplaćivati pomoć na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje u početnom iznosu od 100 milijuna kuna za 2022. godinu. Uz to je zakonskim prijedlogom propisano kako će Vlada RH donijeti odluku o kriterijima za dodjelu navedenih pomoći na prijedlog Ministarstva financija, uz suradnju s Ministarstvom pravosuđa i uprave.
I za 2022. godinu se, s obzirom na iskustva iz 2020. i 2021. godine, ostavlja mogućnost da se odlukom Vlade RH sredstva preraspodijele bez ograničenja u slučaju potrebe da se osiguraju sredstva za saniranje posljedica pandemije bolesti COVID-19.
Također, Konačnim prijedlogom zakona se propisuje i gornja granica ukupnog zaduženja, a ona iznosi 40,2 mlrd kuna. Tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 31,5 mlrd kuna, a zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,8 mlrd kuna, dok njihove tekuće otplate iznose 2,6 mlrd kuna. Nova jamstvena zaliha iznosi 5,2 mlrd kuna, a sredstva proračunske zalihe 300 milijuna kuna

    
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“, 3 glasa „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2022. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša Vukas
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 23. sjednici, održanoj 27. listopada 2021., raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2020. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2020. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 7. listopada 2021. 

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2020. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) istaknuo da je „minski problem“ svima vrlo dobro poznat te da je plan razminirati cjelokupno područje Republike Hrvatske do ožujka 2026. godine.

Iako je 2020. godina bila „bremenita“ minski sumnjivo područje (MSP) je smanjeno za 60,6 km2, što je najveće područje ikad do sada razminirano u jednoj godini, a posebice uzimajući u obzir da je zbog pandemije bolesti COVID-19 rad bio obustavljen u razdoblju od 20. ožujka do 11. svibnja 2020. godine, što je inače najpropulzivnije razdoblje za razminiranje.

Na dan 1. siječnja 2020. godine MSP u Republici Hrvatskoj se prostirao na 309,7 km2, te je obuhvaćao područje 8 županija i 53 jedinice lokalne samouprave (gradova i općina).To područje bilo je označeno s 11.540 oznaka kojima se ukazuje da je područje zagađeno minsko-eksplozivnim sredstvima (MES) i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (NUS).

Kroz postupak razminiranja MSP je smanjen za 49,2 km2, a provođenjem općeg izvida te tehničkog izvida i dopunskog općeg izvida za 11,4 km2, što ukupno iznosi 60,6 km2.

Do kolovoza 2020. godine potpuno je uklonjeno kazetno streljivo (kroz uništenje postojećih zaliha kazetnog streljiva i kroz obvezu čišćenja područja zagađenih kazetnim streljivom) te je ispunjena obveza iz članka 4. Konvencije o kazetnom streljivu.

Predstavnik podnositelja je naglasio da je od 1996. godine do sada ukupno stradalo 606 osoba, od čega su 203 osobe smrtno stradale. Zadnje smrtno stradavanje civilne osobe dogodilo se u veljači 2014. godine, a zadnje stradavanje djece 2004. godine, dok je zadnje smrtno stradavanje pirotehničara zabilježeno u listopadu 2016. godine na području Brodsko-posavske županije. 

Tijekom 2020. godine dogodio se jedan minski incident u Karlovačkoj županiji, općina Josipdol, kada je od protupješačke mine ozlijeđena civilna osoba prilikom siječe šume unutar obilježenog MSP-a.

U odnosu na utrošena financijska sredstva, predstavnik podnositelja je naveo da je tekući financijski plan za poslove protuminskog djelovanja za 2020. godinu iznosio 421.127.291 kuna, te je realiziran u iznosu 417.682.723 kuna, odnosno gotovo u cijelosti.

Kroz operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ u 2020. godini realizirana su sredstva u iznosu od 43,04% ukupno utrošenih financijskih sredstava za razminiranje iz EU sredstava.

U cijelosti su realizirana sredstva iz korištenja općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) u iznosu od 50 milijuna kuna te je isto pokazatelj uspješne međusektorske suradnje s Ministarstvom poljoprivrede u razminiranju gospodarskih šuma.

Posebno je naglasio da je Republika Hrvatska do sada povukla 177 milijuna eura iz EU fondova što je pokazatelj spremnosti Europske unije u pružanju aktivnog doprinosa u razminiranju. 

U odnosu na pronađene eksplozivne ostatke rata u 2020. godini, za područja za koja je MUP izdao potvrde o isključenju razminiranog područja i/ili građevine iz MSP-a, predstavnik podnositelja je naglasio da je pronađeno i uništeno 5.376 komada MES-a i 4.047 komada NUS-a, što već drugu godinu za redom predstavlja višestruko povećanje pronalazaka u usporedbi s dosadašnjim godinama. Predstavnik predlagatelja je ovakvo višestruko povećanje u odnosu na prethodne godine argumentirao ciljanim razminiranjem onih područja za koje se zna da su minirana odnosno gdje postoje zapisnici o tome.

U odnosu na provedenu edukaciju, predstavnik podnositelja je istaknuo da je zbog pandemije bolesti COVID-19, 47 edukacija provedeno on line u 6 županija i 22 grada/općine, te je njome obuhvaćeno 4.600 osoba predškolske i školske dobi i ciljane skupine građana (lovci, šumari, poljoprivrednici), koji imaju veću mogućnost ugroze kroz obavljanje svojih poslova i aktivnosti.

Zaključno je naglasio da je Plan protuminskog djelovanja za 2020. godinu realiziran u potpunosti prema svim zadanim ciljevima.

Predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane RH (MORH) je u svome uvodnom izlaganju istaknuo da je razminiranje vojnih lokacija i/ili građevina u 2020. godini  provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske u skladu sa Zakonom o protuminskom djelovanju.

U 2020. godini bilo je planirano razminirati površinu od 248.563 m2 MSP-a na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju i površinu od 353.580 m2 MSP-a u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem.

Razminiranje je započelo u siječnju 2020. godine, no zbog pandemije bolesti COVID-19 zadaće su usporene te je nastavno došlo i do revidiranja planova.

Slijedom toga u 2020. godini provedene su četiri zadaće razminiranja i tri zadaće obilježavanja MSP-a te zanavljanje oštećenih oznaka i traka na području jedne vojarne, dva vojna poligona te jedne vojne lokacije. Kroz te zadaće tretirano je 415.756 m2, a razminirano je 280.040 m2, te je obilježeno 11.000 dužnih metara MSP-a pri čemu je pronađeno, uklonjeno i uništeno 70 komada MES-a (protupješačkih mina) i 184 komada NUS-a, dok protuoklopne mine nisu pronađene.

U provedbi navedenog razminiranja utrošeno je 175 radnih dana, 36.264 sati rada, 326 sati rada inženjerijskih strojeva, a s vozilima je prijeđeno 9.099 km.

U provedbi zadaća razminiranja u 2020. godini, razminirana je površina od 190.927 m2 u vojarni „Pukovnik Mirko Vukušić“ u Zemuniku Donjem te površina od  89.113 m2  vojnog poligona „Eugen Kvaternik“ u Slunju što je predstavljalo prioritet.

U odnosu na provedbu zadaće obilježavanja MSP-a, predstavnik podnositelja je istaknuo da je obilježeno 7.700 m na vojnom poligonu „Eugen Kvaternik“ u Slunju, 3.000 m na vojnom poligonu „33. inženjerijske brigade Hrvatske vojske“ Karlovac te 300 m na vojnoj lokaciji – bivša radarska postaja „Panos“ na Velebitu.

Zaključno je istaknuo da je za poslove razminiranja utrošeno 1,3 milijuna kuna te da je postupanje postrojbe bilo učinkovito i bez izvanrednih događaja, što ukazuje na obučenost i primjenu propisanih procedura i standarda humanitarnog razminiranja.

Članovi Odbora su unisono podržali Izvješće za 2020. godinu te istaknuli važnost razminiranja cjelokupnog područje Republike Hrvatske do 2026. godine.

Iznesena je primjedba vezano za donošenje plana protuminskog djelovanja, odnosno ukazano je na potrebu poštivanja odredbi Zakona o protuminskom djelovanju koje propisuju da se plan protuminskog djelovanja donosi za jednogodišnje razdoblje  i to najkasnije do kraja veljače tekuće godine za koju se plan donosi.

Tijekom rasprave je istaknuto da je u pojedinim županijama razminiranje završeno prije više godina, no da se još uvijek na otvorenim površinama pronalazi  MES i NUS. Ukazano je na incident koji se dogodio na području Vukovarsko-srijemske županije 25. listopada 2021. kada su na jednom gradilištu radnici pronašli tri raketna bacača i tri zolje koje je netko najvjerojatnije odbacio. O tome su obaviještena nadležna tijela, te nije došlo do neželjenih posljedica.

Slijedom toga ukazano je na kampanju „Manje oružja, manje tragedija“ koja se kontinuirano odvija već dugi niz godina, a koja je posredno povezana s temom razminiranja, ali je izravno povezana s navedenim događajem, kao i s nizom drugih događaja koji se dešavaju u različitim dijelovima zemlje, a ukazuju na to da još uvijek građani neovlašteno posjeduju velike količine oruža i minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih od Domovinskog rata, te je izraženo stajalište da je potrebna jača sinergija i kontrola nadležnih tijela po ovom pitanju te da će vjerojatno biti potrebno prestati upozoravati građane, a početi sankcionirati neovlašteno držanje.

Predstavnik podnositelja iz MUP-a je naglasio da se navedenu kampanju može povezati s ovom temom, te je naglasio da je Vukovarsko-srijemska županija razminirana još 2014. godine, uz kvalitetnu suradnju s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Istaknuo je da se svaki dan negdje održava kampanja „Manje oružja, manje tragedija“, no što god država poduzimala, neodgovorni pojedinci ne predaju oružje i zanemaruju opasnost koja od njega dolazi. Drži da je najvažnije vraćanje oružja, a ne sankcioniranje.

Predstavnik podnositelja iz MORH-a je istaknuo da bi bilo dobro i dalje motivirati građane da predaju oružje jer MES protekom vremena postaje sve opasniji te može doći do samoaktiviranja i tragedija kojih građani nisu svjesni.

U odnosu na kontrolu kvalitete tijekom razminiranja i završnu kontrolu kvalitete, postavljeno je pitanje je li uobičajeno da se pravne osobe koje razminiraju pojedina područja „vraćaju“ na ponavljanje radova ili je to karakteristično za ovo izvještajno razdoblje.  

Predstavnik podnositelja iz MUP-a je naglasio da je ponavljanje razminiranja uobičajeno u situaciji kada onaj koji razminira nije kvalitetno obavio svoju zadaću. Tijekom 2020. godine naloženo je ponavljanje radova na ukupnoj površini od 32.440 m2, a izdano je i 11 rješenja o ponavljanju poslova razminiranja (kada se tijekom radova utvrde nepravilnosti) na ukupnoj površini od 8.938 m2. Ukupno je tijekom 2020. godine bilo 11 takvih slučajeva, dok je za 2021. godinu do sada evidentirano 5-6 slučajeva.

Tijekom godina razminiranja nebrojeno puta su naišli na odbačeni MES i NUS, te slijedom takvih pronalazaka ide kriminalistička obrada kako bi se utvrdilo radi li se o odbačenim eksplozivnim ostacima rata ili je u pitanju propust u razminiranju.

U odnosu na „prioritete u razminiranju“ članovi Odbora su se posebno osvrnuli na područje Karlovačke županije te naglasili da ta županija ima velik MSP (na dan 1. siječnja 2020. 44,3 km2), te da je u 2020. godini isključeno iz MSP-a svega 2,1 km2, sukladno planiranom. Postotak je iznimno mali i u planovima i u realizaciji te je postavljeno pitanje hoće li se isto uravnotežiti u sljedećim godinama i hoće li se osim razminiranja krških i šumskih područja kroz projekt „Karlovac Karst“ pristupiti i razminiranju poljoprivrednog zemljišta. Slijedom toga istaknuto je područje općine Rakovica gdje se u MSP-u nalazi oko 5% poljoprivrednog zemljišta, a to područje se vrlo brzo turistički razvija i „naslanja“ se na prostor Nacionalnog parka Plitvička jezera. 

Predstavnik podnositelja je istaknuo da se zadnjih tjedana razminirava samo na području Karlovačke županije kroz projekt „Karlovac Karst“, te se u 2021. godini predviđa smanjenje MSP-a za 41%.

Naglasio je da postoje određeni planovi u razminiranju te tendencija da se pojedine županije s manjim postotkom MSP-a prve razminiraju te je slijedom toga ove godine do kraja razminirana Zadarska županija, razminiranje Splitsko-dalmatinske županije je pri kraju kao i razminiranje Požeško-slavonske županije, dok se Osječko-baranjska županija i Šibensko-kninska županija predviđaju razminirati do konca 2023. godine.

Do krajnjeg roka u 2026. godini predviđa se razminirati zadnje tri županije, a to su Ličko-senjska županija, Karlovačka županija te Sisačko-moslavačka županija.

Nakon provedene rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2020. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (na svojoj 22. sjednici) i Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina  (na svojoj 11. sjednici) održali su 14. srpnja 2021. zajedničku sjednicu na kojoj je razmotrena točka dnevnog reda "Republike Hrvatske i međunarodnih migracija – stanje ljudskih prava i nacionalne sigurnosti".

Uvodno je predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prof. dr. sc. Milorad Pupovac istaknuo važnost migracija i migrantskog pitanja, posebice s navedena dva aspekta – zaštita nacionalne sigurnosti s jedne strane te zaštita ljudskih prava i vladavine prava općenito s druge strane, uz obvezu poštivanja svih domaćih i stranih pozitivnih propisa u odnosu na osobe koje migriraju i koje su se našle u toj iznimno teškoj situaciji.  
Naglasio je da je riječ o kompleksnoj i ozbiljnoj temi ne samo za Republiku Hrvatsku (RH), već i za Europsku uniju (EU) i cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i da je to tema za oba odbora jer je potrebno uspostaviti balans između dva navedena cilja, tj. balans između zaštite nacionalne sigurnosti i zaštite ljudskih prava.

U svom uvodnom izlaganju je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović pohvalio inicijativu za provođenje rasprave o predmetnoj temi s barem dva aspekta (zaštita ljudskih prava i zaštita nacionalne sigurnosti), uzimajući u obzir složenost pitanja migracija.

Naglasio je da su migracije, uz COVID 19, nezaobilazna pitanja unutar EU, ali i u svijetu, s obzirom na to da se stotine milijuna ljudi nalaze u pokretu, od čega izbjeglice predstavljaju više od 70 milijuna ljudi.  

Istaknuo je da se ovoj migrantskoj krizi ne vidi kraj te je potrebno osvijestiti činjenicu da će se međunarodna zajednica morati nositi s tim pitanjem  i u narednim godinama, uzimajući u obzir da uzroci migracija nisu ništa manjeg intenziteta (sukobi, ratovi, klimatske promjene i s time povezano siromaštvo i sl.). Svi će se morati prilagođavati nastaloj situaciji, ali i evoluirati svoja stajališta o rješavanju tog kompleksnog pitanja. Tijekom 2015. i 2016. godine pokazalo se koliko jedna bliska kriza može biti izazovna i „protresti“ EU.

U odnosu na RH, istaknuo je složenu situaciju s obzirom na činjenicu da RH ima najdulju vanjsku kopnenu granicu od svih država članica EU  te potrebu nastavka financiranja njezine „zaštite“ sredstvima EU. Osvrnuo se i na činjenicu da je od  početka migrantske krize, koja je započela koncem 2015. godine, RH uspjela ispuniti sve tehničke preduvjete za pristupanje schenegenskom prostoru jer je vodila i vodi čvrstu i održivu politiku, uz poštivanje temeljnih ljudskih prava, te je ojačala zaštitu zelene granice i nema propuštanja migranata.

Naglasio je da su hrvatski interesi i interesi EU komplementarni, što je vidljivo iz rasprava koje se vode u formatu ministara unutarnjih poslova, a posebice u  prihvaćanju hrvatskih stajališta i tumačenja. EU je također stavila zaštitu vanjskih granica kao prioritet EU, u sklopu čega treba dogovoriti održiv način njezina provođenja te onima koji su ugroženi pružiti zaštitu i odvojiti ih od ekonomskih migranata.

U odnosu na opremanje granične policije, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova je naglasio da je investirano više od 200 milijuna eura te da se na tome neće stati. U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO 2021. - 2027.) očekuje se povlačenje i više sredstava i to ne samo za opremanje policijskih službenika, već i za nastavak tehničkog opremanja granice. Trenutno RH raspolaže s 28 stacionarno-radarskih sustava te više mobilnih sustava za nadzor državne granice.

Zaključno je naglasio da je trenutno migrantski pritisak na hrvatske granice smanjen, te da su se migranti fokusirali na prelazak granice u Rumunjskoj i Mađarskoj, te je slijedom toga pojačan pritisak na granice tih država članica EU.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter je u svome uvodnom izlaganju pozdravila zajedničku sjednicu ovih odbora te istaknula da je pitanje migracija jedna od najvažnijih i najkompleksnijih tema današnjice, ali i budućnosti, koja u sebi obuhvaća međunarodne, pravne i političke aspekte te potrebu zaštite državne granice svake države s jedne strane, a s druge strane potrebu zaštitu ljudskih prava i vladavine prava.

Institucija pučkog pravobranitelja pristupa predmetnoj tematici s četiri aspekta, i to u odnosu na možebitna zakonita odnosno nezakonita postupanja državnih tijela, temeljem nacionalnog preventivnog mehanizma za sprječavanje mučenja i drugih okrutnih i neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja, s aspekta zaštite ljudskih prava, kao i s pozicije središnjeg tijela za suzbijanje diskriminacije, a sukladno međunarodnim konvencijama i zakonima RH.

Osvrnula se na potrebu raspodjele odgovornosti između država članica EU te pravednog prihvata migranata. Slijedom toga je istaknula potrebu donošenja Pakta o migracijama i azilu kojim bi države članice EU utvrdile svoje postupanje uz poštivanje temeljnih ljudskih prava, te podsjetila na trenutnu situaciju u Afganistanu i Libanonu.

Naglasila je da se u izvješćima pučkog pravobranitelja za 2018., 2019. i 2020. godinu koji su razmotreni na sjednicama nadležnih odbora, kao i na plenarnoj sjednici Hrvatskoga sabora, nalaze podaci koji se odnose i na ovu tematiku.

U odnosu na 2021. godinu pučka pravobraniteljica je navela da je temeljem pojedinačnih pritužbi i temeljem samostalnog postupanja Ureda pokrenuto 65 ispitnih postupaka koji se odnose na pristup međunarodnoj zaštiti, pravima tijekom postupka i nakon ostvarivanja međunarodne zaštite, postupaka vezano za mjere osiguranja povratka i postupanja temeljem Zakona o strancima koji se odnose na djelokrug policije.

Naglasila je da je od njezinog imenovanja Ured pučkog pravobranitelja održao više sastanaka s Ministarstvom unutarnjih poslova (MUP) vezano za ostvarivanje azila i postupanja granične policije temeljem iregularnih migracija te istaknula važnost ispitivanja svih navoda o nasilnom postupanju granične policije i onemogućavanja ostvarivanja međunarodne zaštite. 

Ured pučkog pravobranitelja prati medije i izvješća stranih nevladinih udruga, a kao pozitivno je istaknula da zadnjih par mjeseci Ured nije zaprimio pritužbe na postupanje policijskih službenika. Pozitivnim smatra i podatke MUP-a koji se odnose na povrede i propuste policijskih službenika, a koji su sankcionirani i smatra da bi takve podatke bilo dobro javno objaviti kako bi se javnost s njima upoznala.  Zaključno je istaknula da smatra potrebnim raditi na boljoj razmjeni informacija i suradnji između MUP-a, DORH-a i pučkog pravobranitelja vezano za predmetna nezakonita postupanja policijskih službenika.

U odnosu na zanemarivanje namjere za međunarodnom zaštitom, osvrnula se na slučaj iranske obitelji koja se trenutno nalazi u prihvatilištu u Zagrebu, od koje je prikupila podatke vezano za postupanje policijskih službenika, te istaknula da će zatražiti podatke i od MUP-a.

Nastavno je pučka pravobraniteljica istaknula da je 9. srpnja 2021. obišla jednu policijsku postaju kako bi u praksi utvrdili koje ovlasti pučkog pravobranitelja se mogu realizirati. Ustvrdila je da ima pozitivnih pomaka, no da još uvijek ima otvorenih pitanja vezano za pristup podacima.

U odnosu na neovisni mehanizam nadzora izrazila je nadu u njegov neovisan i zakoniti rad.

Zaključno je istaknula potrebu edukacije policijskih službenika kako bi se prevenirale povrede propisa, te je slijedom toga pozdravila korisnu inicijativu Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava koji je objavio publikaciju o zaštiti migranata i izbjeglica prema praksi Europskog suda za ljudska prava.

Nakon uvodnih izlaganja potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova te pučke pravobraniteljice, u raspravi je više članova odbora istaknulo da MUP obavlja težak i zahtjevan posao te da je potrebno odati priznanje svim rodovima policije koji štite hrvatsku granicu, a time i vanjsku granicu EU, kao i da je najvažnija zadaća svake države zaštiti svoju zemlju i građane, i u svakom trenutku znati tko ulazi i tko se nalazi u zemlji. 

U raspravi je ukazano i na činjenicu da još uvijek jako velik broj migranata svakodnevno uspije nezakonito prijeći hrvatsku granicu i ući u druge države članice EU. Pokazatelj te propusnosti je podatak da je tijekom 2020. godine u RH vraćeno 18.000 migranata od strane Slovenije i Italije što je pokazatelj da prodori ilegalnih migranata nisu zaustavljeni te da su dobro organizirani. S time u vezi postavljeno je i pitanje zašto Hrvatske ne pošalje svoje oružane snage na granicu kao ispomoć graničnoj policiji, te time onemogući takve ulaske u većoj mjeri. 

Istaknuto je i da je EU pohvalila postavljanje fizičkih prepreka prema Turskoj od strane Grčke, čime je ojačana zaštita granice i smanjen migrantski pritiska na tu članicu EU, ali i na druge članice koje se nalaze na toj ruti.

Ukazano je i na demografsko propadanje Hrvatske te kronični nedostatak kvalitetnih zakonskih rješenja koja bi omogućavala rješavanje tog problema, a što je obveza svake vlasti prema svojim građanima. 

Slijedom toga, izraženo je i stajalište da se kroz Zakon o strancima rješava trenutni problem nedostatka radne snage u RH, što nije cjelovito rješenje jer su Hrvatskoj potrebna zakonska rješenja koja će omogućiti da se, po uzoru na druge svjetske države, u roku od 20 godina migranti kvalitetno integriraju u hrvatsko društvo te je postavljeno pitanje ima li Vlada RH namjeru pripremiti cjeloviti imigracijski zakon kojim bi se regulirao proces koji je neminovan za RH, ali na način da se zadrži naš identitet, a pomogne tim ljudima.

Nadalje, iskazano je razumijevanje za probleme migranata i izbjeglica, no ukazano je da primarno treba pružiti pomoć izbjeglicama, a migrantima koji nisu životno ugroženi i migriraju u potrazi su za „boljim životom“ Hrvatska nije u mogućnosti pomoći, jer taj globalni fenomen trebaju rješavati Ujedinjeni narodi i ostale međunarodne institucije. Ukazano je i na rezultate anketa iz kojih je vidljivo da više od 90% migranata želi nastaviti svoj put u neku od zapadnih država članica EU i ne želi ostati u Hrvatskoj, što je na neki način, a s obzirom na njihov broj, za Hrvatsku sretna okolnost.

Posebno je naglašeno da se RH nalazi u području gdje se mogu pojaviti deseci milijuna izbjeglica, te je postavljeno pitanje je li Hrvatska spremna na tako nešto.

Nastavno je u raspravi izneseno i oprečno mišljenje, odnosno da građane RH ne treba plašiti fantomskim brojkama o milijunima izbjeglica koji će doći na hrvatske granice jer tih naznaka nema. No izraženo je stajalište da treba ukazati na činjenicu da, osim što dolazi značajan broj migranata, na granicu pristižu i izbjeglice iz Libije i Sirije, odnosno zemalja koje već godinama trpe zastrašujuća ratna razaranja i uništenja, kao i iz Afganistana koji se nalazi u višedesetljetnom ratu. Hrvatska kao članica EU mora preuzeti dio svoje odgovornosti jer pripada uređenom međunarodnopravnom poretku. Slijedom toga potrebno je pronaći balans između zaštite državne granice i zaštite ljudskih prava, a ponekad namjerno ili nenamjerno taj balans biva narušen.

Prisutni su se osvrnuli i na izvješće pravobraniteljice za djecu, u kojem stoji da RH nedostaje kapaciteta za pružanje kvalitetne skrbi djeci koja migriraju zajedno s roditeljima ili su bez roditeljske pratnje. 

U odnosu na tzv. „pushback“ rečeno je da se radi o problemu o kojem se razmjeno često govori, te isti nije samo hrvatski problem, ali je potrebno  utvrditi na koji način hrvatska policija nadzire i štiti hrvatsku granicu te kako provodi načine zaštite koji su joj na raspolaganju, posebice uzimajući u obzir da se Hrvatska nalazi na nekoliko migrantskih ruta (istočnomediteranska i zapadnobalkanske ruta) te joj je uloga nezahvalna. S jedne strane RH želi biti članica schengenske zone, što podrazumijeva kvalitetan nadzor državne granice, a s druge strane je potreban human pristup migrantima.

Izraženo je i stajalište da se RH ne može zatvoriti i ne primati nikoga (čak ni potrebnu radnu snagu), jer bi takva politiko dovela do unutarnjeg umiranja hrvatskog društva koje je rezultat najrazličitijih miješanja tijekom pomjeranja stanovništva u prethodnim razdobljima.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova je zahvalio svima koji su dali podršku radu policije, jer policijski službenici koji u potpuno nenaseljenim područjima rade 24 sata dnevno, puno puta bez dovoljno tehničkih pomagala u  zadaći zaštite države granice u skladu s pozitivnim nacionalnim i međunarodnim propisima, zaslužuju te pohvale.

Osvrnuo se i na činjenicu da tradicija imigracije u RH iz udaljenih dijelova svijeta nije usporediva s nekim drugim državama, posebice državama „stare“ Europe, koje su, iako imaju višestoljetnu tradicije, tijekom migrantske krize 2015./2016.  godine ostale zatečene.

Naglasio je i da pravni okvir na globalnoj razini koji je uređivao postupanje prema izbjeglicama u okolnostima nakon drugog svjetskog rata nije primjenjiv na to što se danas dešava u svijetu, te postoji potreba za uređenjem današnjih migracija o čemu govori Globalni kompakt o migracijama.

U pogledu eventualnog kršenja ljudskih prava naglasio je da ono ne postoji u onom obimu kako se navodi te da se sve prijave provjeravaju. Glavni izvor postupanja je Konvencija UN-a o statusu izbjeglica, a činjenica je da glavninu ljudi koji se nađu na hrvatskoj granici čine ekonomski migranti, a ne izbjeglice. Hrvatska je toga svjesna, kao što je toga svjesna i EU, ali i ostatak svjetske zajednice. Ta kretanja je stoga potrebno riješiti imigracijskim politikama, te je slijedom toga na razini EU pokrenut postupak donošenja sveobuhvatnog zakonskog okvira tzv. Pakt o azilu i migracijama. EU nikada nije bila brza u usvajanju novih politika, i uvijek ide korak po korak, no to je vjerojatno i razlog što se nikada nije ni „saplela“ na svoje odluke. Kada se govori o zakonodavnom okviru, Hrvatska kao država članica EU ima mogućnost sudjelovati u donošenju zakonodavnog okvira na razini EU, ali slijedom toga ne može na nacionalnoj razini donositi propise koji bi bili suprotni europskom zakonodavstvu. 

U odnosu na primjer Kanade ili Sjedinjenih Američkih Država, koje su eklatantan primjer imigrantskih država, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova je istaknuo da one vode dugogodišnju imigrantsku politiku, te je za Kanadu uobičajeno primiti 100.000 osoba godišnje, a u SAD godišnje uđe milijun ljudi, što je bila brojka za vrijeme vladavine predsjednika D. Trumpa koji nije bio pobornik „otvorenijih“ imigracija. Naglasio je da ti primjeri nisu uvijek jednaki i primjenjivi, ali je to put kojim će i EU morati krenuti. 

Trenutni prioriteti su zaustaviti nekontrolirani val dolazaka ekonomskih migranata te kanalizirati njihov dolazak na uređen način. Zbog navedenog je kao potpredsjednik Vlade RH osobno otišao u Marrakech i dao potporu dokumentu koji utvrđuje da migracije moraju biti zakonite, uređene te humane, a sve izvan toga je anarhija.

Naglasio je da su svi svjesni da su u susjednim zemljama na granici smještene osobe koje samo žele proći kroz RH, a što je s druge strane implicite dokaz njihova statusa, jer osobe koje su u pogibelji žele se domoći prve sigurne države. 

U odnosu na medijske objave, naglasio je da MUP reagira s dosta opširnim priopćenjima za javnost, a svoje zadaće izvršava u skladu sa zakonima, iako su se hrvatski policijski službenici našli u situaciji koja je neusporediva sa situacijom u kojoj se nalaze policijski službenici drugih država članica EU. 

U osvrtu na postojeće obvezujuće međunarodno pravne akte, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova je još jednom istaknuo da je od donošenja Konvencije UN-a o statusu izbjeglica 1951. godine pa do njezine obveznosti u međunarodnoj zajednici proteklo skoro 20 godina. I sada je, s obzirom na trenutnu situaciju, jasno da taj institut treba evoluirati, no sam proces je dugotrajan.

U odnosu na tzv. „pushback“ istaknuo je da je ove godine nelegalno ušlo u RH oko 7.500 osoba. Na dan 13. srpnja 2021. samo 1.288 osoba je izrazilo namjeru za međunarodnom zaštitom. Od tog broja podnesena su 982 zahtjeva za međunarodnom zaštitom, od čega su 864 zahtjeva obustavljena iz razloga što su  osobe koje su podnijele zahtjev, te nastavno ostvarile smještaj u prihvatilišta za tražitelje međunarodne zaštite i dobile potrebne dokumente nakon toga nestale. 

Nastavno se osvrnuo na rezultate ankete koju je 10. lipnja 2021. provela Međunarodna organizacija za migracije (IOM) zajedno s bosanskohercegovačkom Službom za strance na 2.591 osobi. Od navedenog broja anketiranih  81% su činili muškarci, 9% žene, a 10% maloljetnici.  41% osoba je izrazio želju da ode u Italiju, 35% u Njemačku, 14% u Francusku, 7% u Belgiju, a samo 1% je želio ostati u RH, što predstavlja 25 osoba. Predmetne brojke su pokazatelj da te osobe nisu izbjeglice već ekonomski migranti i te činjenice treba jasno izreći. 

Od oko 7.500 osoba koje su nelegalno ušle u RH u 2021. godini, oko 4.500 osoba ne želi podnijeti zahtjev u RH, jer kada bi ih se naknadno legitimiralo u nekoj drugoj državi članici EU bili bi legalno vraćeni u RH, a te osobe to ne žele. Slijedom toga ne žele da se njihovi podaci nalaze u daktiloskopskoj bazi ni u bilo kojoj drugoj bazi podataka jer se žele prvi put registrirati u željenoj državi članici EU. Može biti razumljivo da pojedine osobe žele živjeti u Londonu ili Berlinu, ali to nije ljudsko pravo.

Nadalje, u svome izlaganju je podsjetio i na slučaj 10 maloljetnih djevojčica koje su izrazile želju za premještajem iz Grčke (s otoka Lezbosa) u RH, ali su naknadno na aerodromu u Amsterdamu zatražile azil u Nizozemskoj. Smatra da je to pokazatelj da, osim migranata i državnih tijela, postoje i neki drugi sudionici za koje se ne zna, a utječu na njihove odluke. RH će nastaviti postupati u tom smjeru, no vidljivo je da dobar dio onih koji komuniciraju s tim osobama nisu uvijek na tragu njihovih najboljih interesa i dovode ih u pogibeljne situacije. 

Usporedo s time stvorena je i vrlo razgranata mreža krim-miljea  koja migrante za materijalnu naknadu prevozi preko teritorija RH u druge države članice EU. U zadnjih nekoliko godina hrvatska policija je uhitili oko 2.600 osoba koje su s time povezane. Polazi se od pretpostavke da je svaka od tih osoba bila odgovorna za 5 - 50 migranata od kojih je uzet novac za protupravne usluge, što ukazuje na stvaranje dobro povezane kriminalne mreže. 

U nastavku rasprave postavljeno je pitanje suradnje između MUP-a i Ureda pučke pravobraniteljice, s obzirom na to da je bilo određenih poteškoća u ostvarivanju komunikacije s nadležnim policijskim postajama vezano za uvid u dokumentaciju koja je bila potrebna za ostvarivanje zadaća pučke pravobraniteljice.

Nadalje, od strane članova odbora je istaknuto da je jasno da se primjedbe upućuju policiji u odnosu na njezino postupanje s migrantima, no da je s obzirom na iznimno velik broj migranata koji putem zapadnobalkanske rute dolaze na hrvatske granice jasno da može doći do incidenata, ali je izraženo i stajalište da su ti incidenti sporadični i da policija vrlo dobro obavlja svoje zadaće.

Izraženo je mišljenje da policija loše prezentira ono što zaista radi, odnosno da ne ukazuje na dobre strane u radu policije što, s obzirom na medijske objave i slike koje se objavljuju na stranim TV postajama, stvara negativnu predodžbu o Hrvatskoj.

Ukazujući na tri vrste migranata (ekonomski, ratni, klimatski) istaknuto je da će sa zaoštravanjem političke situacije u Afganistanu broj ratnih migranata porasti, ali ni klimatski i ekonomski migranti još dugo vremena neće mijenjati svoj broj. Ljudi u Africi, pa i dijelom u Aziji, žele europski način života, što samo po sebi nije ljudsko pravo, ali je njihovo ljudsko pravo da se prema njima humano postupa.

Naglašeno je i da problem migracija nastaje daleko od naše zemlje te Hrvatska to ne može samostalno rješavati. Svi relevantni međunarodni čimbenici trebaju rješavati problem na njegovom izvorištu, a ovo što se sada dešava je samo saniranje štete.

U odnosu na prijedlog da se hrvatska vojska pridruži policiji u zadaći nadzora i zaštite državne granice, dio članova odbora je istaknuo da to nije dobro i prihvatljivo rješenje, s obzirom na to da vojska nije obučena za takve zadaće, a policija radi kvalitetan posao i dobro je opremljena. Posebice su se osvrnuli na činjenicu da policija svoja iskustva crpi iz kompleksnih zadaća koja je obavljala tijekom Domovinskog rata.

Nastavno, postavljeno je pitanje zašto migrant koji je došao u susjednu BiH i više nije fizički ugrožen ne zatraži međunarodnu zaštitu na graničnom prijelazu u BiH, odnosno postoji li neki drugi razlog (osim fizičke ugroženosti) što ga sprječava u tome, te zašto institucije BiH i nevladine organizacije koje su s migrantima u doticaju i mogu ih na to uputiti to ne čine. Istaknuto je da se ovo pitanje vrlo često otvara tijekom rasprava u Vijeću Europe, no do sada na njega nije dan odgovor.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova je u odgovorima na postavljena pitanja istaknuo da se vezano za suradnju s pučkom pravobraniteljicom osjeća napredak te da je MUP-u u interesu da se o radu policije govori onako kako to zaista je. Taj napredak nije proistekao iz promjena u načinu rada i  postupanju policije već je većim djelom rezultat toga što je RH prva unutar EU implementirala neovisni mehanizam nadzora postupanja prema migrantima, što je predviđeno u Paktu o azilu i migracijama, jer je u interesu RH sve kritike istražiti na neovisan način s obzirom na to da policija nema što skrivati. Svaki slučaj se istražuje od strane policije i novih neovisnih mehanizama, a istina je, što su i sami zastupnici spomenuli, da se na tako velikom broju postupanja može potkrasti i pogreška.

U odnosu na potrebu donošenja cjelovitog imigracijskog zakona, istaknuo je da se slaže s tom konstatacijom izrečenom tijekom rasprave te da za to nije potrebno čekati EU, ali je naglasio da je to pitanje koje je bitno za cijelo društvo i svi će se s time trebati što prije suočiti, jer to ne može biti zadaća samo jednog državnog tijela.

Nadalje, vezano za iskustvo i opremljenost hrvatske policije i slanje vojske na hrvatske granice, istaknuo je da je hrvatska granična policija trenutno po svojoj opremljenosti i uvježbanosti u samom vrhu graničnih policija država članica EU, a kada bi se dogodio neki „crni“ scenarij koji se ne može isključiti, slanjem vojske na granicu vojska bi se „zakovala“ za granicu, a tek tada ne bi radila svoj temeljeni posao, a to je obučavanje za obranu zemlje.

Vezano za dobru i lošu sliku RH, naglasio je da MUP odgovara na sve optužbe i kritike, ali svaki put kada hrvatska policija spasi migrante iz nezavidnih situacija koje su opasne po život to nikome nije zanimljivo i ne dobiva medijsku pozornost.

Osvrnuo se i na europarlamentarce Italije koji su željeli mimo graničnog prijelaza iz BiH prijeći u RH, kako bi iz prve ruke provjerili na koji način se hrvatska granična policija odnosi prema migrantima. Iako im je rečeno da nezakoniti prelazak državne granice nije nikome dopušten, oglušili su se na rečeno i pokušali to realizirati. Iz načina kako je sve to vođeno vidljivo je da je to bio jedan pripremljeni performans, što je bilo dokazano i snimkama kojima je raspolagala hrvatska policija. MUP je reagirao nakon što su neke hrvatske političke opcije napale policiju i tražile odgovornost ministra i policije. Posebno je naglasio da je jedna situacija kada netko izvan RH upućuje prigovore, a druga je situacija kada se to radi iznutra. Cijela situacija je završila isprikom predsjednika Europskog parlamenta.

U odnosu na pitanje zašto migrant koji je došao u susjednu BiH tamo ne zatraži međunarodnu zaštitu, potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova je istaknuo da je početak priče moment u kojem migrant postaje izbjeglica. Na tu problematiku se stalno ukazuje, te je taj problem potrebno riješiti  na globalnoj razini i razini EU, a slijedom toga i na nacionalnoj razini. Naime, netko tko komercijalnim letom dođe u Sarajevo i onda se uputi u „bazu“ za ilegalno prebacivanje osoba u EU, te suprotno svim važećim propisima ilegalno prijeđe granicu i počini prekršaj, može zatražiti međunarodnu zaštitu, a ne bi trebao. Od putnika-turista komercijalnog leta, postao je migrant, a  uspješnim izmicanjem graničnoj policiji postao je izbjeglica. To pitanje je potrebno sustavno urediti te će RH  ponovno ići i sudjelovati na svim forumima jer je zainteresirana za rješavanje tog pitanja. 

Te osobe nisu životno ugrožene ni u jednoj od država kroz koju su prošle (BiH, Grčka, Turska, Sjeverna Makedonija, Crna Gora ili Srbija), te je tzv. „shopping azila“ (izabiranje gdje ćeš zatražiti azil) stvarni pokazatelj njihovog statusa.

U nastavku raspravi članovi odbora su se osvrnuli na smještaj djece tražitelja međunarodne zaštite, jer je prema podacima MUP-a tijekom 2020. godine međunarodnu zaštitu zatražilo 942 djece, od čega je 186 djece bilo bez pratnje roditelja. Od tih 186 djece, u ustanovama socijalne srbi bilo je smještena polovica, dok je druga polovica bila smještena u prostore prihvatilišta.

Postavljeno je pitanje kriterija po kojem se popunjavaju navedeni kapaciteti, te koliko je djece koja su putovala bez pratnje roditelja tijekom 2020. godine spojeno s roditeljima te u kojoj mjeri djeca migranti uspijevaju u RH ostvariti pravo na obrazovanje.

Tijekom rasprave je dr. sc. Marinko Ogorec, s aspekta zaštite nacionalne sigurnosti, istaknuto da je proces ilegalnih migracija velika opasnost za cijelu EU s obzirom na to da se radi o izuzetno ozbiljnom i organiziranom procesu. Ako netko sleti u Sarajevo, prebaci se u Bihać i onda na granici čeka priliku za nezakoniti prelazak, postavlja se pitanje zašto ta osoba nije odmah izravnim letom otputovala u Berlin te kakve su njegove namjere.

Slijedom toga, nastavno je istaknuo da se najvećim problemom suvremene sigurnosti smatraju nezakonite migracije jer je temeljna zadaća ilegalnih migranata ostati nevidljivi i neregistrirani, te doći do konačnog odredišta bez da ih itko prethodno upozna i bez da su igdje prethodno registrirani. Istaknuto je i da, ako nigdje nisu registrirani, ne mogu primati socijalnu pomoć ili bilo koju drugu pomoć, a od nečega moraju živjeti, te tim ljudima ostaje kao mogućnost samo kriminal ili terorizam.

Posebno je naglasio da nisu svi migranti teroristi te da legalne migracije nikada nisu bile problem, jer ljudi putuju otkada postoje, ali ozbiljne prijetnje postoje kod ilegalnih migracija. Slijedom toga, naveo je primjer osobe koja dolazi iz zemlje u kojoj već dulje vrijeme nema ratnih zbivanja, te kod sebe na raspolaganju ima od 5.000 do 10.000 eura i spremna ih je utrošiti da bi, u suradnji s krijumčarima ljudi, ilegalno ušla u EU. Postavljeno je pitanje što je cilj te osobe i zašto to radi.

U daljnjoj raspravi je Sara Kekuš, predstavnica Centra za mirovne studije, istaknula da već više godina izvješćuju o nezakonitom postupanju policije te protjerivanju migranata i izbjeglica koji uđu u RH, kao i o nemogućnosti da te osobe ostvare međunarodnu zaštitu, ali i da koriste predviđene pravne lijekove. Navodi da svoje stajalište potkrjepljuje izvješćima međunarodnih udruga i organizacija te medicinskom dokumentacijom kojom raspolažu migranti. Najčešći oblici nezakonitosti kojima su migranti izloženi su fizičko nasilje, protjerivanje te oduzimanje osobnih predmeta, mobitela i novčanih sredstava kojima raspolažu. Kao važan problem istaknula je nepostojanje neovisne i učinkovite istrage pritužbi migranata te napomenula da osam kaznenih prijava koje je podnijela njihova udruga od 2018. godine vezano za nezakonita protjerivanja nisu adekvatno istražene, a na Europskom sudu za ljudska prava trenutno se protiv RH vode dva predmeta koja se odnose na nezakonito protjerivanje.

Štefica Stažnik, zastupnica RH pred Europskim sudom za ljudska prava je istaknula da je njezina zadaća zastupati RH u postupcima koje mogu pokrenuti osobe temeljem Konvencije Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Osvrnula se na aktualnu migrantsku situaciju te činjenicu da Europski sud za ljudska prava razmatra više predmeta te tematike u kojima sagledava pravo i praksa država članica te načine na koji države članice postupaju prema migrantima.

U četiri tekuća predmeta pred Europskim sudom za ljudska prava, u kojima se razmatraju postupanja RH, preispituje se pravo na život, čl. 3. Konvencije – zabrana mučenje i nečovječnog postupanja, pravo na obiteljski i privatni život, pravo na osobnu slobodu, pravo na učinkovito pravno sredstvo te zabranu kolektivnog protjerivanja stranaca. Odluke Europskog suda za ljudska prava u tim predmetima vjerojatno će biti donesene do kraja 2021. godine i pokazat će što u hrvatskom pravnom sustavu jest u skladu s Konvencijom i praksom predmetnog Suda, a što nije. 

Iznijela je i stajalište da ova kriza s pravnog aspekta zahtjeva koordinirani odgovor svih državnih tijela te da je odgovornost RH osigurati da se zajamčena prava poštuju na nacionalnoj razini i da budu usklađena s Konvencijom i praksom Suda, kao i da sva domaća tijela koja sudjeluju u postupcima primjenjuju konvencijske standarde u svom svakodnevnom poslu.

Slijedom toga je Ured, osim svojih propisanih i uobičajenih zadaća, sačinio publikaciju na hrvatskom jeziku o temeljnim pravima i konvencijskim standardima, te preveo niz presuda s ciljem da se olakša nadležnim tijelima razumijevanje ove tematika.

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević je istaknula da su djeca u pokretu samo djeca te da im države u kojima se nalaze trebaju pružiti zaštitu. Ured pravobraniteljice za djecu, u svome djelokrugu rada, kontinuirano prati ostvarivanje prava djece koja migriraju, neovisno jesu li došli u RH samostalno ili s obitelji odnosno u pratnji  drugih osoba. Više godina ukazuju na nedostatak specijaliziranih ustanova za najranjiviju djecu te na činjenicu da su toj djeci potrebni educirani skrbnici koji će se brinuti o njihovim pravima dok se nalaze u RH, kao i na potrebu njihovog uključivanja u obrazovni sustav. Također su ukazali i na nedostatnu zdravstvenu skrb, a sve to temeljem uvida u konkretne slučajeve.

Nastavno je istaknula da su tijekom 2021. godine od organizacija civilnog društva zaprimili više informacije o uskraćivanju zakonskih prava i drugim nehumanim postupanjima prema djeci migrantima, te su u kontaktu s MUP-om razmotrili te informacije i utvrdili da je takvo postupanje potrebno ispitati i otkloniti. Smatra kako je najvažnije da MUP unutar svojih redova osudi utvrđene nepravilnosti i time pošalje jasnu poruku da se u RH štite ljudska prava osoba u potrebi.

Pozdravila je uspostavu neovisnog mehanizma nadzora postupanja policijskih službenika u području nezakonitih migracija i međunarodne zaštite te savjetodavnog odbora kao neformalnog tijela tog mehanizma koji čine pučka pravobraniteljica i pravobraniteljica za djecu, kao i osnivanje Povjerenstva za rad po pritužbama.

Osvrnula se i na projekt „Novi Dom“, u kojem je i osobno sudjelovala, a kojem je bio cilj pružiti smještaj za 12 djevojčica koje su se premještale iz Grčke (s otoka Lezbosa) u Hrvatsku, a koje su na proputovanju kroz Nizozemsku zatražile azil u Nizozemskoj. Smatra kako je moguće da su zbog nekih određenih priča koje su bile vezane za RH te djevojčice odbile dolazak u RH.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je istaknula da mora postojati spremnost državnih institucija na transparentan rad i preuzimanje odgovornosti za taj rad, a posebno u pitanju hrvatske policije koja radi u teškim i zahtjevnim uvjetima te u situacijama gdje je teško udovoljiti svim postavljenim kriterijima.

Naglasila je da Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova prati status svih tražiteljica međunarodne zaštite koje su pobjegle iz svojih zemalja, neovisno radi li se o bijegu zbog nasilja u državi ili obitelji, slučajevima genitalnog sakaćenja ili zbog prisilnih brakova na koje su primorane.

Nastavno je istaknula da su nacionalni statistički podaci odobrene međunarodne zaštite žena u RH zadovoljavajući i razmjerni su broju zahtjeva žena koje traže taj vid zaštite. Kao sljedeći izazov postavlja se pitanje njihove integracije u društvo. Iako je sustav dobro „posložen“ potrebno je isti nadograđivati i otvoriti se suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Naglasila je da je zapošljavanje tih žena poseban izazov jer je četiri puta više muškaraca od žena koji imaju mogućnost zapošljavanja. 

U daljnjoj raspravi je u više navrata izraženo stajalište da su svi svjesni ljudske dimenzije ovog problema te da u Hrvatskome saboru nitko ne pristupa tom problemu bez uzimanja u obzir i tog aspekta. No neovisno o tome, RH je dužna spriječiti neregularne migracije, osigurati učinkovit nadzor svoje granice, podizati objektivno stanje sigurnosti i stvarati dobar subjektivni osjećaj sigurnosti svojih građana, te je isto moguće ostvariti i ostvaruje se u skladu s najvišim standardima.

Izraženo je i stajalište da ne bi bilo dobro da se institut zaštite ljudskih prava instrumentalizira odnosno pretvori u alat usporavanja i sprječavanje ulaska RH u schengenski prostor. 

Nastavno, podržano je daljnje razvijanje institucionalnih, financijskih i administrativnih kapaciteta kako bi se s jedne strane osigurao nesmetan protok ljudi i roba te ostvarile zakonite migracije, a s druge strane spriječili nezakoniti prelasci i svi oblici kriminala koji se uz njih vežu, od trgovine ljudima pa na dalje. 

Izraženo je i mišljenje da je zaštita temeljnih ljudskih prava jedan od osnovnih elemenata hrvatske strategije integriranog upravljanja granicama te je hrvatska educirana i svjesna potrebe poštivanja ljudskih prava, kao i da se pri provođenju granične kontrole treba biti posebno obazriv prema ranjivim skupinama. 

Nadalje, pozitivnim su ocijenjeni raspoloživi podaci koji ukazuju na činjenicu da RH ispunjava svoje obveze, te da je migrantima omogućeno korištenje besplatne pravne pomoći u vidu sastavljanja tužbi u postupku pred upravnim sudom, pružanje pravnih savjeta u postupku povrata, pružanje adekvatnog smještaja u prostorima otvorenog tipa i slično tome. 

Izražena je i poruka da nitko ne smije biti zarobljenik bilo jednog bilo drugog imperativa, jer se obje zadaće (čuvanje granice i zaštita ljudskih prava) mogu i moraju ostvarivati paralelno i ni jedna zadaća ne može biti tema drugog reda.

U odnosu na izrečeno, pojedini članovi odbora su izrazili sumnju u mogućnost postizanja ravnoteže između zaštite nacionalne sigurnosti s jedne strane i zaštite ljudskih prava s druge strane, ukazujući da je već potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova izrazio prioritet EU i RH, a to čuvanje vanjske granice EU koja će se ostvarivati nauštrb zaštite ljudskih prava.

S obzirom na saznanja da se migrante vraća s područja Siska, Karlovca i drugih mjesta u RH koja se ne nalaze na granici, postavljeno je pitanje gdje se stvarno nalazi granica RH.

Predstavnica Ureda UNHCR-a u RH Indira Beganović je istaknula da je od posljedica rata, sukoba, razaranja i nesigurnosti  u različitim dijelovima svijeta više od 80 milijuna ljudi napustilo svoj dom. Različite mjere koje poduzimaju države kako bi zaštitile svoje granice ne obeshrabruju te ljude, već ih se time prepušta trgovcima ljudima. Na taj način oni postaju izloženi ozbiljnim rizicima i prijetnjama u ostvarenju želje da se domognu sigurnih prostora za život. Naglasila je da poštivanje ljudskih života i prava nije izbor već zakonska i moralna obveza svake države, a da učinkovito upravljanje granicama nije nespojivo sa zaštitom temeljnih ljudskih prava.

Osvrnula se i na Konvenciju o pravima izbjeglica iz 1951. godine te utvrdila da ona sadrži odredbu koja propisuje da države ne mogu kažnjavati tražitelje azila zbog neregularnog ulaska na područje države, tj. da traženje azila nije nezakonito odnosno nije kazneno djelo. Prema međunarodnom pravu te pravu EU i nacionalnom pravu, svatko ima pravo tražiti azil, a jedini ispravan put je u uređenom postupku utvrditi tko je, a tko nije izbjeglica. Kad zabrinutost za nacionalnu sigurnost dovede u pitanje traženje azila, treba prihvatiti da će pošten i učinkovit sustav azila pridonijeti nacionalnoj sigurnost, jer će tu zaštitu ostvariti samo oni kojima pripada.

Nadalje, istaknula je da je UNHCR svjestan da se RH susreće s miješanim kretanjima, odnosno migracijama u susjedstvu, te aktivno zagovara podršku RH.

Zaključno je naglasila da UNHCR smatra kvalitetnim iskorakom što je Vlada RH uspostavila neovisni nacionalni mehanizam nadzora, te da UNHCR podržava Pakt o azilu i migracijama, jer je potrebno da se EU suoči s migracijskim rizicima.

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš je istaknuo da je to Ministarstvo, između ostalog, nadležno za sustav socijalne skrbi. Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi osoba kojoj je odobrena međunarodna zaštita ostvaruje sva prava kao i hrvatski državljanin. Sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti centri za socijalnu skrb dodjeljuju niz prava, pa tako i pravo na privremeni smještaj, što se ostvaruje u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Trenutno 82 osobe koriste takav smještaj.

U odnosu na djecu koja migriraju bez pratnje odraslih osoba, državni tajnik je naglasio da u razdoblju kada se nalaze na teritoriju RH podliježu Obiteljskom zakonu i smještaju se u odgovarajuće ustanove, a eventualno temeljem Zakona o strancima mogu biti smješteni u prihvati centar. Njihova prava su zagarantirana i skrb im je prilično dobra. Iznio je i podatak da se od siječnja do lipnja 2021. godine na skrbi nalazilo 105 djece bez pratnje, dok se trenutno samo 28 djece nalazi u institucionalnom smještaju jer se oni relativno brzo, u roku od pet do sedam dana, spajaju sa skrbnicima.

Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i ravnatelj Uprave za granicu Zoran Ničeno je zahvalio svima koji su odali priznanje graničnim policajcima u njihovom radu te naglasio da je u prvom dijelu 2021. godine uočen pad nezakonitih migracija ne samo u Hrvatskoj već i u zemljama okruženja. Ruta se fragmentirala na Rumunjsku, Mađarsku te prema Austriji. Stvarni pad pritiska od početka godine u RH je 18%, što je dobro, s obzirom da je ljeto razdoblje najvećeg migrantskog pritiska. U Sloveniji je zabilježen pad od 40-ak % što je kontrolni pokazatelj iznesenih rezultata. 

Nastavno je naglasio da je cilj zaštite državne granice spriječiti nezakoniti ulazak osoba u RH te da je podatak da je netko 22 puta nezakonito pokušao prijeći državnu granicu samo rezultat dobrog rada policije. Naveo je da nije točan podatak da osoba koja dođe u kontakt sa hrvatskom policijom, a nalazi se u BiH, može zatražiti međunarodnu zaštitu. Za to je potrebno da se ta osoba nalazi na hrvatskom teritoriju i da su ispunjene sve pretpostavke temeljem relevantnih propisa. 

U odnosu na postupanje koje se u medijima naziva „pushback“, pomoćnik glavnog ravnatelja policije je istaknuo da se radi o zaštiti državne granice, ali i da se MUP kontinuirano susreće s pokušajima snimanja granične policije tijekom njezina postupanja. Ukazao je na primjer iste novinarke koja je u tri navrata snimala policijske službenike. U jednom slučaju se snimanje odvijalo na Plešivici, gdje je kamera bila montirana dva tjedna i sniman je rad policije, čak je pozicija kamere bila poslana i MUP-u, i vidljivo je da je to dio prostora uz samu graničnu crtu. U drugom slučaju, snimanje je obavljeno također uz samu graničnu crtu na području Sisačko-moslavačke županije, dok je u trećem slučaju video snimka koja je dostavljena MUP-u i nevladinim organizacijama nakon nekoliko mjeseci ponovno „puštena“, no bilo je vidljivo da je proširivana i dorađivana. Od novinarke je zatražena dostava originalne snimke kako bi se mogla provesti učinkovita istraga, no ta snimka nikada nije dostavljena.

Nastavno je naglasio da je za učinkovitu istragu potrebno imati određeni kvantum podataka koji vrlo često nedostaje. MUP je pokrenuo niz disciplinskih postupaka za povrede službene dužnosti tijekom postupanja prema migrantima, te u dva odnosno tri slučaja je izrečena uvjetna kazna prestanka radnog odnosa. Istragu u takvim slučajevima ne provodi sama granična policija već kriminalistička policija i DORH. Općinsko državno odvjetništvo je po raznim prijavama provodilo kriminalističko istraživanje u 21 slučaju, te je u 13 slučajeva općinsko i županijsko državno odvjetništvo odbacilo kaznene prijave, a u osam slučajeva kriminalističko istraživanje još traje. 

Nadalje, osvrnuo se na otvorenost MUP-a za suradnju te iznio da od Centra za mirovne studije na dnevnoj bazi dobivaju podatke o nezakonitom prelasku državne granice. Slijedom toga, idu na sve dojavljene lokacije koje se najčešće nalaze na području PU sisačko-moslavačke. Naglasio je da se dio područja i dio državne granica u toj Županiji  nalazi pod minama, te migranti uz pomoć krijumčara ljudi prolaze kroz minski sumnjiva područja, i tada uglavnom snimaju inscenirane situacije.

Ukazao je da u BiH postoje ilegalni kampovi koji se nalaze na pola sata od granice u kojima migranti kontinuirano cirkuliraju, kao i na više različitih postupaka migranata kojima pokušavaju stvoriti što dramatičniji dojam  o svome stanju sukladno dobivenim uputama (mažu se sirupom od višnje koji izgleda kao krv, koriste tablete koje izazivaju mučninu i izazivaju povraćanje i sl.), čime se lakše prikazuju kao žrtve. MUP posjeduje snimljene izjave migranata iz kojih proizlazi da su ozlijeđeni u BiH, kao i da su tamo pokradeni. Sve to je vrlo teško provjeriti iako o tome obavještavaju graničnu policiju BiH, jer kantonalna policija izmješta migrante iz Bihaća i Kladuše, te ih smještaju u službeni kamp LIPA ili u neki od 133 nezakonita kampa u BiH od kojih se 66 nalazi na tom području.

Netočnim je naveo i informaciju da policija vraća migrante s područja Karlovca ili Siska. Postupak povratka je u potpunosti reguliran te je RH vratila u BiH 648 osoba u reguliranom readmisijskom postupku.  

Vezano i za kaznena djela koja se pojavljuju u tim situacijama, naveo je da je u 2021. godinu uhićen 361 krijumčar ljudima i 75 pomagača bez koristoljublja te da na tom području djeluju vrlo ozbiljne krijumčarske grupe. 

Osvrnuo se i na situaciju od prije par godina kada je bivšem visokom predstavniku UNHCR-a upućena prijetnja da će na zgradu UNHCR-a u Zagrebu biti bačena bomba. Prijetnja je bila upućena zbog nerealiziranog prolaska migranta preko hrvatskog teritorija do slovenske granice, što je dogovorio s krijumčarima ljudi, a UNHCR je u tome prolasku koji se nije realizirao posredovao. Takve situacije su upozorenje i za nevladine organizacije koje svakodnevno komuniciraju s migrantima, jer krijumčari ljudima koriste sve moguće načine (dijele brojeve telefona institucija, lažu o postupcima i slično), kako bi ostvarili svoje ciljeve. 

Posebno je istaknuo da osobe koje se nezakonito kreću kroz RH ne mogu samostalno doći iz Kladuše do slovenske granice, tj. ne mogu se samostalno kretati bez pomoći osoba koje ih moraju provesti kroz minska polja te kroz mjesta gdje se može doći do hrane i vode. 

Zaključno je naveo i podatak da je RH imala nula nezakonitih prelazaka kada je prošle zime kamp Lipa zadesio požar (kamp se nalazi 6 km od hrvatske granice), te su se slijedom toga migranti mjesec dana nalazili po šumama i na drugim mjestima. Kamp Lipa je mjesto gdje se organizirani kriminal spaja s migrantima, gdje se dobivaju informacije, sklapaju dogovori o prelascima i plaćanjima. Kada takvi centri nestanu, nestaju i nezakonite migracije.

U svome završnom obraćanju pučka pravobraniteljica je istaknula da se današnja rasprava usmjerila na dvije perspektive, zaštitu nacionalne sigurnosti i zaštitu ljudskih prava. Fokus želi vratiti na perspektivu zaštite ljudskih prava, te se slijedom toga osvrnula na dio iznesenih stajališta i izrazila neslaganje s izrečenim stajalištem da se nezakoniti migranti mogu baviti jedino kriminalom i terorizmom, jer takve izjave šire neopravdan stran. Osim ratnih zbivanja, kao opravdan razlog za bijeg navela je i ekonomske razloge, kao i klimatske promjene. Iznijela je i primjer dvanaestogodišnje djevojčice koja je bježala od prisilnog braka koji su njezini roditelji sklopili kada je imala 12 godina, kao i primjer osoba čiji je život doveden u opasnost iskazivanjem političkih uvjerenja u nedemokratskom društvu.

Osvrnula se i na brojne predrasude i strahove od migranata koji se iskazuju u hrvatskoj javnosti, a s druge strane izraženu „uvrijeđenost“ što oni ne žele ostati u RH, već je za njih RH tranzitna zemlja, uz pitanje što bi bilo kada bi veći broj migranata zaista odlučio ostati u RH.

Naglasila je da je prilično jasno iz iskustava država članica EU koje imaju dugogodišnje iskustvo s imigracijama da su pogriješile jer nisu bolje integrirale migrante kroz obrazovanje i zapošljavanje. Sama integracija se može postaviti kao bitno pitanje i nacionalne sigurnosti jer dobra integracija obuhvaća učenje jezika, obrazovanje i zapošljavanje, čime se pitanje migracija ne može usmjeriti samo prema MUP-u već prema različitim resornim tijelima.

Zaključno se osvrnula na suradnju pučke pravobraniteljice i MUP-a te pozdravila sve bolju suradnju, uz mogućnost nastavka približavanja, a u situacijama gdje se gledišta razlikuju i razmjenu pravnih argumenata. U odnosu na sudjelovanje u neovisnom mehanizmu nadzora, naglasila je da je dobila poziv, no odluka o tome još nije donesena.

Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova je u svome završnom obraćanju konstatirao da je inicijativa dva odbora za održavanje ove sjednice itekako pogođena, te je vidljiv interes zastupnika, akademske zajednice i pozvanih institucija.

Naglasio je da je pitanje migracija pitanje s kojim će se baviti zastupnici i za dvadeset godina i ono neće nestati. RH se nalazi u specifičnoj situaciji jer je manja država članica EU, s nešto više od 4 milijuna stanovnika, a ima najdulju kopnenu vanjsku granicu EU koju štiti prvo zbog sebe, a onda i zbog EU, u skladu s postojećim propisima.

Ponovno je naglasio da međunarodno pravo za ovu situaciju nije našlo adekvatan odgovor te pravni okvir koji čine Konvencija UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. godine kao i njezin Protokol iz 1967. godine koji su proistekli iz globalne situacije nakon II. svjetskog rata nisu dostatni za rješavanje ovog problema jer se danas radi o drugoj kategoriji osoba.

EU zajedno sa SAD-om, pa i Kanadom, intenzivno razgovara o tom problemu, a unutar EU je potrebno zakone prilagoditi onome što se dešava na njezinim granicama. Složio se s izrečenim od strane pučke pravobraniteljice da je problem svake zajednice integracija migranata.

Osvrnuo se i na ispunjenje svih tehničkih preduvjeta od strane RH za pristup schengenskom prostoru u ovom zahtjevnom vremenskom periodu te naglasio da je RH sama pokrenula neovisni mehanizam za nadzor postupanja na granici te de ide smjerom koji će ju pozicionirati kao učinkovitu u zaštiti državne granice ali i u zaštiti ljudskih prava, uz potrebu aktivnog participiranja svih institucija i unutar postojećih pravnih okvira.

Naglasio je da je svjestan toga da će stići još dosta prigovora, ali da će ispitati sve što se može ispitati, a energiju će usmjeriti na dobivanje  zakona na razini EU koji su potrebni za izazove s kojima se treba suočiti, što nije jednostavna zadaća jer postoje prilično udaljena stajališta između pojedinih država članica EU. RH će nastaviti konstruktivno sudjelovati u tim zadaćama sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i hrvatskim zakonima.

Zaključno je poručio da je MUP otvoren za svaku vrstu dobronamjerne suradnje, ali i za sve kritike.

Nakon završnog obraćanja potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prof. dr. sc. Milorad Pupovac je zahvalio svima sudionicima sjednice na doprinosu  s obzirom na važnost teme o kojoj se raspravljalo te na dobivanju potpunije sliku o tom problemu.

Predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Nikša Vukas završno se obratio prisutnima u ime oba odbora, te se još jednom zahvalio svim sudionicima na dolasku, a posebno potpredsjedniku Vlade RH i ministru unutarnjih poslova. Naglasio je da je bitno usmjeriti fokus na oba aspekta odnosno zaštitu granice i nacionalne sigurnosti s jedne strane, i zaštitu ljudskih prava s druge strane. Istaknuo je da su razlozi zbog kojih migranti dolaze na granicu EU različiti, od ratnih razaranja kojima su izloženi do siromaštva i više drugih različitih razloga koje možda danas mnogi ne mogu spoznati.

Smatra da se iz saborske perspektive vidi jedna situacija, a da se sjednica kojim slučajem održala na terenu, blizu granice, možda bi se stvorila drugačija slika.

Izrazio je posebno zadovoljstvo vezano za bolju suradnju između MUP-a i pučke pravobraniteljice, kao i u odnosu na informacije koje je državna tajnica Terezija Gras iznijela na prethodnoj sjednici Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost vezano za modernizaciju policije sredstvima koja su povučena iz EU fondova, kako bi se ojačala zaštita granice koja je, kako je već napomenuto, duga 1.300 kilometara.

Naglasio je da je tema o kojoj se nitko nije očitovao tijekom ove sjednica, a koju smatra iznimno bitnom, edukacija policije koja obuhvaća svakog graničnog policajca te rukovoditelje na svim razinama, jer samo educirane osobe mogu tijekom ispunjavanja svojih zadaća postupati u skladu s postojećim standardima zaštite ljudskih prava.

Pohvalio je rad i zalaganje policije, ali i istaknuo da će i nadalje pratiti sve sporne situacije u nadi da će ih biti sve manje i manje.

Zaključno je naglasio da je ova sjednica nastavak suradnja ovih odbora te da će se suradnja nastaviti na jednoj od sljedećih sjednica ovih odbora, a moguće i u proširenom sastavu.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (na svojoj 21. sjednici) i Odbor za europske poslove (na svojoj 22. sjednici) održali su 30. lipnja 2021. zajedničku sjednicu na kojoj je razmotrena informacija Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) o programiranju fondova Europske unije u okviru podijeljenog upravljanja za provedbu sigurnosne politike Europske unije.

Uvodno je državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, kao predstavnica Ministarstva, istaknula da MUP aktivno sudjeluje u programiranju Višegodišnjeg financijskog okvira za sedmogodišnje razdoblje 2021.-2027. (VFO) zajedno s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Posebno se osvrnula na fondove u nadležnosti MUP-a, jer se oni različiti i potpuno odvojeni od strukturnih i kohezijskih fondova odnosno svih ostalih fondova koji ulaze u zajedničko programiranje, i njima upravlja MUP.

U odnosu na prethodno sedmogodišnje razdoblje (2014.-2020.) kada su postojala dva fonda, Fond za azil, migracije i integraciju i Fond za unutarnju sigurnost koji se sastojao od dvije komponente; Instrument financijske potpore za vanjske granice i vize i Instrument za financijsku potporu policijskoj suradnji, sprječavanju i suzbijanju kriminala i upravljanju kriznim situacijama, u započetom VFO-u za razdoblje 2021.- 2027.  predviđena su tri fonda; Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanja granicama i vize.

U prethodnom sedmogodišnjem razdoblju MUP je imao na raspolaganju 85 milijuna eura, od toga za granice i vize 35 milijuna, 27 milijuna za azil, migracije i integraciju i 21 milijun za jačanje rodova hrvatske policije.

U 2017. godini sredstva iz tih fondova su bila potpuno neiskorištena i  neisprogramirana. MUP je u tom razdoblju koristio 120 milijuna eura raspoloživih sredstava unutar Schengenskog instrumenta koji je dogovoren 2010. godine za početak prilagodbe RH za članstvo u Schengenskom prostoru koja sredstva su trebala biti iskorištena do kraja 2013. godine, no to nije realizirano. Slijedom toga MUP je zatražio produljenje roka za korištenje tih 85 milijuna eura jer je prijetio opoziv sredstava, ali je produljenje zatraženo i za neiskorištena sredstva iz Schengenskog instrumenta uz pojašnjenja Europskoj komisiji na koji način će se iskoristiti ta sredstva.

Uz pojačane napore iskorišteno je svih 85 milijuna eura te je povučeno dodatnih 90 milijuna eura za sve potrebe koje su se otvarala, a posebno za granicu.

Nastavno je naglasila da je iz fondova koji su pripadali Schenegenskom instrumentu tehnički opremljena isključivo granica s Republikom Srbijom te su nabavljeni brodovi za zaštitu rijeka i morske granice, dok kopneni dio granice s Bosnom i Hercegovinom nije bio tehnički opremljen niti su bila predviđena sredstva za pojačani angažman policije.

Kako se tijekom 2017. godine migrantska ruta spustila na Bosnu i Hercegovinu bilo je prijeko potrebno osigurati dodatna sredstva zbog pojačanog angažmana policijskih snaga te je 2018. godine povučeno 6,7 milijuna eura, 2019. godine 12,7 milijuna eura te je prošli tjedan potpisan novi sporazum kojim će se povući 15,9 milijuna eura kojim će se financirati kompletan angažman policije na granici što obuhvaća njihov smještaj, obroke i prekovremene sate. Nadalje, dodatno je povučeno preko 20 milijuna eura samo za tehničku opremu za nadzor granice kao i za uspostavljanje nacionalnih koordinacijskih centara uz granicu gdje je instalirana sva potrebna tehnička oprema (video sustavi) koji olakšavaju rad policijskih službenika, te omogućava da policijski službenik iz Korenice može pratiti što se događa na granici prema Srbiji, a policijski službenici na terenu kao i oni koji su dislocirani imaju mogućnost međusobno kontaktirati i ostvarivati suradnju.

U odnosu na VFO 2021.- 2027. iz nadležnosti MUP-a, državna tajnica je naglasila da su tijekom pregovora, već u prvoj polovici 2020. godine, vodili brigu o nacionalnim interesima svjesni da su dodijeljena sredstva iz prethodnog razdoblja bila premala s obzirom na zadaće koje je RH imala, te da je za ovo razdoblje potrebno dobiti više sredstava. S obzirom na sadašnja tri fonda, MUP bi iz inicijalne alokacije trebao povući 270 milijuna eura što predstavlja gotovo četverostruko veća sredstava. Ako se ta sredstva iskoriste do 2024. godine, za drugu polovicu VFO-a mogu se tražiti dodatna sredstva.

MUP je bio angažiran i na korištenju sredstava  koja su bila na raspolaganju u Operativnom programu konkurentnost i kohezija 2014. - 2020., te je u protekle tri godine iskorišteno 250 milijuna eura za poslove civilne zaštite i razminiranja.

Trenutno su pregovori za povlačenje sredstava „zelena“ Hrvatska gdje su pripremljeni projekti za područje civilne zaštite u iznosu od 618 milijuna eura, a za kompletno razminiranje minski sumnjivih područja iznos od 200 milijuna eura.

Nadalje, posebno je naglasila da je RH ušla u programsko vijeće za OBZOR, i to za istraživačke projekte koji se ne bi odnosili samo za nadzor granice već i za kibernetičke prijetnje. To je najizdašniji program za istraživačke projekte, mogućnosti su iznimne i treba ih iskoristiti. MUP nije ni znao da postoji zasebna komponenta za koju se može aplicirati, no promptnim reagiranjem prijavljeno je 14 projekata, a „ušlo" se u četiri projekta.

Prisutni članovi su pozdravili i u cijelosti podržali aktivnosti MUP-a, kako one koje su poduzete za iskorištavanje neiskorištenih sredstava iz prethodnog višegodišnjeg financijskog okvira, tako i one aktivnosti koje su poduzete kako bi se u novom VFO-u povukla veća sredstva s obzirom na zadaće koje stoje pred MUP-om. Naglasili su da su rezultati impresivni te da ni na koji način povlačenjem tih sredstava nije okrnjen hrvatski suverenitet.

Vezano za pitanje koji rodovi policije štite hrvatsku granicu, te u kojem omjeru, državna tajnica je istaknula da nije točna informacija da temeljna policija štiti hrvatsku granicu već to čini granična policija koja ima 6.500 policijskih službenika i štiti vanjsku granicu sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Slovenijom, dok specijalna i interventna policija ide u ispomoć od konca 2017. godine do danas u tri policijske uprave koje su najizloženije; PU sisačko-moslavačka, PU karlovačka i PU ličko-senjska. O broju pripadnika tih jedinica koji sudjeluju u aktivnostima ne može govoriti jer je to taktičko i operativno pitanje koje nije u njezinoj domeni.

Nastavno je istaknula da Hrvatska vodi pregovore kako bi se zatvorili kampovi i prihvatni centri za migrante u BiH koji se nalaze vrlo blizu hrvatske granice (na području Unsko-sanskog kantona), te je predviđeno zatvaranje kampa SEDRA, a kamp MURAL bi se trebao uskoro zatvoriti. I nadalje se vode razgovori s međunarodnim organizacijama oko zatvaranja kampa LIPA jer postojanje takvih kampova nije u ničijem interesu, te bi BiH trebalo iste zatvoriti i kampove takvog tipa otvarati na ulasku u BiH. Kada se RH pripremala za članstvu u EU bila je dužna takve objekte otvarati na ulaznim točkama u RH odnosno  takvi objekti se nalaze u Tovarniku i Trilju tj. na mjestima gdje migranti ulaze u našu zemlju, a ne na granici sa Slovenijom odnosno na izlasku iz RH te bi se ista pravila trebala primjenjivati i na BiH.

Iz omotnica od 270 milijuna eura najveći iznos od 187 milijuna eura predviđen je za granice no, Hrvatska će i dalje povlačiti sredstva hitne pomoći koji će pokrivati svakodnevne troškove.

U odnosu na potrebna ulaganja u ljude i tehniku za područje kibernetičkog kriminala, te kako zaštititi osobe koje su bili žrtve krađe identiteta, a što je kao primjer naveo član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, državna tajnica je istaknula da će RH unutar Fonda za unutarnju sigurnost raspolagati s 35 milijuna eura i višekratne mogućnosti kroz program sudjelovanja u OBZOR-u, a zaključen je i ugovor sa Sveučilištem u Rijeci te se kreće s projektima kako bi policija dobila sve potrebne alate koji im mogu pomoći u radu. Posebno je napomenula važnost projekata za zaštitu javnog prostora koji je u RH nedovoljno zaštićen.

Očekuje se da će za dvije godine biti kompletirati prvi istraživački projekti kojima bi se poboljšali alati za kibernetičku sigurnost no, MUP u tome nije sam jer su osnovni nositelji borbe protiv kibernetičkog kriminala u RH Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), s kojima MUP usko surađuje. U Ravnateljstvu policije je prije dvije godine, unutar Kriminalističke policije, ustrojena Službe za kibernetički kriminal, kao posebna jedinica.

U odnosu na pitanje je li RH morala platiti bilo kakve „penale“ za sredstva koja nisu bila iskorištena u zadanom roku te do kada će završiti razminiranje minski sumnjivih površina u RH, kao i na pitanje kakva je „kadrovska ekipiranost“ za povlačenje sredstava iz EU fondova, državna tajnica je istaknula da nije plaćeno ništa po osnovi penala, već su se sredstva uspjela u cijelosti povući u naknadnom roku, a uz to su povučena i dodatna sredstva. Za potrebe razminiranja je aplicirano za 200 milijuna eura, te se ulazi u pregovore da se oslobode sredstva za tu namjenu. U prethodnom višegodišnjem financijskom okviru se nisu povlačila sredstva za razminiranje jer se tek relativno kasno utvrdilo da se za tu namjenu mogu dobiti sredstva od EU. Prema Otawskoj konvenciji RH je trebala cjelokupno minski sumnjivo područje razminirati do 2019. godine  no, s obzirom da je bilo vidljivo da se isto neće moći izvršiti u zadanom roku, tijekom 2018. godine zatraženo je produljenje roka koje je i odobreno od strane depozitara, te je okončanje razminiranja predviđeno za 2026. godinu. Do sada su već utrošena enormna sredstva, i to najvećim dijelom iz državnog proračuna, te bi za uspješan završetak te zadaće bilo potrebno povući navedena sredstva. Hrvatska ne može u potpunosti nadzirati svoju vanjsku granicu sve dok se razminiranje ne okonča na cjelokupnom teritoriju, a posebice u tri najugroženije policijske uprave (PU sisačko-moslavačkoj, PU karlovačkoj i PU ličko-senjskoj) koje se nalaze uz granicu.

Po pitanju „kapacitiranosti MUP-a“ za povlačenja sredstava iz fondova EU, državna tajnica je naglasila da je dolaskom u MUP u 2017. godini na tim poslovima zatekla dva djelatnika. S obzirom na novu koncepciju  timskog rada koju je uvela, u koju se zatečeni djelatnici kroz dano vrijeme nisu uklopili, isti su premješteni na druga radna mjesta, a „tim“ koji se trenutno bavi tim poslovima sastoji se od 15 ljudi. Oni su ponijeli cjelokupni teret povlačenja svih sredstava, te ispunjavanja svih drugih zadaća koji se vežu uz te poslove i njihovo radno vrijeme je od 0-24, a pa po potrebi vikendom i neradnim danima, na čemu im je iznimno zahvalna.

Uzimajući u obzir sredstva koja se žele povući u novom VFO-u taj broj ljudi neće više biti dostatan te se ide u izmjenu uredbe kojom se uređuje sistematizacija radnih mjesta u MUP-u kako bi se povećao broj djelatnika za tu namjenu.

U raspravi je istaknuta bojazan za život i imovinu građana sa područja Karlovačke županije i Gorskog Kotara, s obzirom na ponašanje ilegalnih migranata koji u prolasku kroz RH koriste i devastiraju imovinu na tom području (vikendice/kuće i zatečena vozila) o čemu su ih stanovnici s tih područja izvijestili. Slijedom toga postavljeno je i pitanje može li Hrvatska, kao što je to učinila Slovenija, razmotriti slanje vojske na granicu, i time bolje zaštititi građane i njihovu imovinu, te obeštetiti privatne vlasnike za štetu počinjenu od strane migranata.

Državna tajnica je istaknula da se migrantsko pitanje ne može razmatrati samo kroz humanitarni aspekt što je tendencija medija, već je bitno, kao što je rečeno u raspravi, ukazati i na sigurnosni aspekt. RH je dužna voditi brigu o sigurnosnoj strani, što čini kontinuirano i svakodnevno i zbog čega je i izložena kritikama.

Naglasila je da je vidljiv trend smanjenja kretanja na ukupnoj migrantskoj ruti od Bliskog istoka pa do naših područja gdje se ta ruta račva u više pravaca, ali  unatoč tom pozitivnom trendu RH bilježi gotovo isti broj pokušaja nezakonitih prelazaka državne granice, što je posljedica jednog „bazena“ migranata koji se već duže vrijeme nalaze u BiH, te oni kontinuirano i višekratno pokušavaju nezakonito ući i proći kroz RH na putu do zemalja zapadne Europe. Dok se ne riješi pitanje kampova u blizini hrvatske granice bit će takva situacija.

Državna tajnica se osvrnula i na suradnju policije s građanima na tom području te istaknula izvrsnu suradnju s obzirom da policija na svaki poziv promptno reagira.

Po pitanju slanja vojske na hrvatsku granicu što je Slovenija razmatrala u svome parlamentu, državna tajnica je istaknula da Slovenija isto razmatra s obzirom da joj nedostaje graničnih policajaca, što nije slučaj sa Hrvatskom. MUP je sustav s preko 23.000 djelatnika, te nije istinita izrečena tvrdnja da se u Kladuši nalazi više  migranata nego što hrvatska ima graničnih policajaca i pripadnika MORH-a.

Nadalje, državna tajnica se nije složila s konstatacijom da je slovenska granica bolje čuvana od hrvatske granice, te je isto potkrijepila podacima da je Slovenija članica Schengenskog prostora i podložna je mehanizmima evaluacije, te je u području nadzora vanjske granice dobila 37 preporuka od strane eksperata, dok Hrvatska ima nula preporuka.

Zaključno je konstatirala da je trenutno RH sposobnija od bilo koje druge države članice EU u pogledu zaštite granice.

Po pitanju naknade štete, državna tajnica je pojasnila da je zadaća MUP-a  utvrditi tko je počinitelj takvih kaznenih djela, a sama naknade štete koja iz toga proizlazi nije zadaća MUP-a niti MUP može isto rješavati. Građani bi trebali osigurati svoje nekretnine jer se radi o privatnoj imovini te se na taj način osigurati od možebitnih šteta.

Vezano za korištenje sredstava iz novog VFO-a, a s time u vezi i korištenja  kibernetičke tehnologije kao i nekih drugih tehnoloških rješenja u nadzoru državne granice, državna tajnica je naglasila da se od kapitalnih projekata koji se namjeravaju financirati u sljedećem VFO-u, a unutar Fonda za unutarnju sigurnost, i dalje ide s jačanjem kapacitete policije te su do sada već financirane kriminalistička, specijalna i interventna policija. Napravljena je nova streljana u Lučkom, a nabavljena je i potrebna oprema za policijske službenika. Cilj je izgraditi još streljana i nabaviti različite uređaje za identifikaciju svjedoka, žrtava kaznenih djela i zviždača, osnažiti njihovu zaštitu i potporu, kao i izgraditi dodatne objekte i nabaviti nova vozila.

Nadalje, s obzirom da su neki od prioriteta Strategije unutarnje sigurnosti EU predstavljene u srpnju 2020. godine (borba protiv svih oblika organiziranog kriminaliteta, zaštita djece od seksualnog nasilja na Internetu, uklanjanje eksplozivnih sredstava, zaštita javnog prostora i dr.) i hrvatski prioriteti, kao jedan od ciljeva postavljena je i zaštita javnog prostora, koji se namjerava opremiti kamerama i uvezati s policijskim sustavom. Osvrnula se na potpunu digitalizaciju procesa naplate kazni za prekršaje počinjene u prometu, bez mogućnosti da policijski službenik kaznu naplati u gotovini, odnosno automatsko kuvertiranje i slanje kazni prekršitelju, što će olakšati i ubrzati cijeli proces.

„Projekt Valbandon“ bi se odnosio na potpunu obnovu zapuštenog policijskog kapaciteta u Valbandonu. Trenutno se pregovara s FRONTEX-om o zajedničkoj obnovi Valbandona s mogućnošću da postane središnje mjesto za provođenja obuke predstavnika policija država jugoistočne Europe i to zbog jezične i geografske bliskosti, ali i poznavanja njihovih sustava. Time bi RH bila lider u tom području unutar EU.

U odnosu na financiranje granične policije temeljem sredstava iz fondova, državna tajnica je naglasila da se nastavljaju sva potrebna ulaganja u sustav nadzora vanjske granice sa Srbijom i BiH. Hrvatska trenutno raspolaže s 20-ak stacionarnih sustava za nadzor državne granice, a cilj je povećati njihov broj na ukupno 70 s dometom svakog od njih od 25 km. Raspolaže se i s 15-ak mobilnih sustava koji su se pokazali dosta kompleksni za korištenje i iziskuju izniman angažman policijskih službenika te se razmatra daljnje ulaganje u iste. S obzirom na navedeno, a u kontekstu implementacije kibernetičkih rješenja, osvrnula se i na trenutnu situaciju gdje postavljene kamere snime svako kretanje neovisno o tome je li to kretanje izazvao, čovjek, životinja ili vjetar. Policijski službenik koji dobije snimku, svaku mora otvoriti, jer ne može znati što je prouzročilo kretanje. Cilj je kroz angažman hrvatske znanstvene zajednice omogućiti da do policijskog službenika dođu snimke koje ukazuju na ljudsko kretanje, a time bi se uštedjelo na vremenu i došlo do veće efikasnosti u radu. Hrvatska ima izvrsne znanstvenike te njihov rad i rezultate treba iskoristiti kako bi se olakšao operativan rad, ne samo policije, već i drugih sustava.

Državna tajnica je naglasila da se svi konkretni prijedlozi ustrojstvenih jedinica policije razmatraju kako bi se utvrdilo jesu li u skladu s Paktom o azilu i migracijama i Strategijom unutarnje sigurnosti EU s obzirom na obveze koje u narednom razdoblju stoje pred RH kao državom koja se nalazi na vanjskoj granici EU i Schengenskog prostora. Posebno je istaknula obvezu provjere svih osoba koje ulaze u RH, neovisno jesu li legalno ušle preko graničnog prijelaza ili preko zelene granice, što podrazumijeva uzimanje biometrijskih podataka, smještanje u određene prostore dok se ne provede provjera biometrijskih podataka, ali i provjera jesu li te osobe već podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u nekoj drugoj državi. Slijedom toga osvrnula se na situaciju da velik broj migranata podnosi zahtjev za azil u Grčkoj ili susjednoj BiH, i onda napusti te zemlje. Kada budu vraćeni sa slovenske granice, Hrvatska ih u skraćenom postupku readmisije vraća u državu gdje su podnijeli zahtjev za azil te takvo postupanje nije push back već legalno postupanje hrvatske policije prema migrantima.

Nastavno je državna tajnica  istaknula da je MUP svoje nacionalne programe kojima su definirani ciljevi  po pojedinim fondovima dostavio EK već u ožujku 2021. godine te bi nakon provjere od strane EK trebali biti prvi koji bi povukli sredstva iz predviđenih fondova na razini RH.

Vezano za moguće povećanje broja graničnih prijelaza s BiH koji bi bili lokalnog karaktera te hoće li sredstva iz fondova EU eventualno ići za tu namjenu, kao i može li povećanje broja graničnih prijelaza imati utjecaj na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, državna tajnica je istaknula da MUP neće ići na povećanje broja graničnih prijelaza s BiH jer je izgradnja i opremanje tih sustava u nadležnosti Ministarstva financija te MUP ne može sredstva fondova koristiti za tu namjenu.

U odnosu na pitanje mogućih kapitalnih projekata, između ostalog i izgradnje prihvatilišta za azilante, s obzirom na nedostatne kapacitete, ali i nevoljkost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da se isti izgrade na njihovom području, kao i integraciji migranata u hrvatsko društvo, državna tajnica je istaknula da je to teško pitanje jer postoji velik otpor općina i gradova za gradnju prihvatilišta na njihovom području. Osvrnula se na pozitivan primjer grada Lipika i njihovog Centra za pružanje usluga u zajednici Lipik koji su bili partneri u pripremi za prihvat 12 maloljetnica iz Grčke koje su trenutno „zapele“ u Nizozemskoj, ali u tom Centru je o smješten i maloljetni dječak iz Afganistana s još dva prijatelja (koji su naknadno nastavila put u London), koji je ostao u Hrvatskoj, izvrsno savladao hrvatski jezik, bavi se sportom i želi ostati ovdje i tu graditi svoj daljnji život.

Sirijske obitelji koje su smještene u Zadru su također dobro integrirane. Tamo je problem riješiti stambeno pitanje nakon što isteknu prve dvije godine kada to pitanje rješava država, posebice jer se radi o turističkoj sredini, ali i nevoljkosti građana da iznajme stan migrantima. Rješenje je pronađeno angažmanom Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine koje je Gradu Zadru dodijelilo dva stana iz državnog vlasništva za stanovanje uz plaćanje najma. Ima još obitelji kojima ubrzo istječu te prve dvije godine i treba im riješiti smještaj kao i mogućnost integracije no, kako je naglasila državna tajnica, to je multiresorni problem, te ga MUP ne može sam rješavati, a s druge strane mnogim migrantima Hrvatska nije zanimljiva i žele u druge države EU.

Slijedom toga, osvrnula se i na problem migranata koji zatraže azil u Hrvatskoj, budu smješteni u prihvatilište, a tijekom postupka pobjegnu u druge države članice EU, te je naglasila da ih Hrvatska tijekom postupka temeljem podnesenog zahtjeva ni u kom slučaju ne smije držati u pritvoru niti im ograničiti kretanje. Većina njih ima cilj doći do prijatelja i rodbine koji se nalaze u nekoj drugoj državi EU, s obzirom da je u Hrvatskoj „borba sa sustavom“ vrlo zahtjevna, vrlo teško je naći posao iako, kada se probije „inicijalni“ otpor i s naše i njihove strane, rezultati su dobri, te bi bilo dobro kada bi javnost bila upoznata s tim pozitivnim primjerima integracije.

Zaključno su se predsjednici oba odbora zahvalili državnoj tajnici Tereziji Gras na svim informacijama koje je podijelila s članovima oba odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 20. sjednici, održanoj 16. lipnja 2021., raspravio je Izvješće o radu Povjerenstva za rad po pritužbama za 2020. godinu, koje je Povjerenstva za rad po pritužbama (dalje u tekstu: Povjerenstvo), aktom od 7. travnja 2021., dostavilo predsjedniku Hrvatskoga sabora.
Odbor je raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 20. svibnja 2021., Klasa:022-03/21-12/37, Urbroj:50301-21/32-21-6.
    Sukladno nadležnosti iz članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora koja se odnosi na kontrolu i nadzor nad radom policije, a u svezi s člankom 179. stavkom 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno izvješće razmotrio kao zainteresirano radno tijelo.
Uvodno je doc. dr. sc. Teo Giljević, predsjednik Povjerenstva, istaknuo da je Hrvatski sabor imenovao članove Povjerenstva 28. veljače 2020. godine., neposredno prije proglašenja epidemije bolesti COVID-19.
S radom su započeli u svibnju 2020. godine kada je održana konstituirajuća sjednica. Tijekom izvještajnog razdoblja održali su 6 sjednica, s obzirom da su postojale određene poteškoće u radu zbog epidemije.
Nastavno je istaknuo da je uložen velik napor u formiranju ovog Povjerenstva kao novog tijela, s obzirom da je od prestanka rada prethodnog Povjerenstva proteklo nešto više od pet godina i s obzirom da se prethodno Povjerenstvo sastojalo od tri člana (od kojih je jedan bio policijski službenik), dok su u ovom sazivu, sukladno izmjenama odredbi Zakona o policiji, svi članovi (9 članova) građani.
Povjerenstvo provodi građanski nadzor nad radom policije, a svrha nadzora je, s jedne strane, promicanje najviših europskih standarda i poštivanje vladavine prava, a s druge strane poštivanje ljudskih prava. Samo postojanje takvog tijela doprinosi povjerenju građana u rad policije.
Jedna od prethodnih radnji koje je Povjerenstvo trebalo napraviti, kako bi moglo započeti s radom, bilo je donošenje novog poslovnika o radu, na koje je prethodno mišljenje dao Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nadalje, na konstituirajućoj sjednici, sukladno odredbama Zakona o policiji, inicirano je provođenje sigurnosne provjere za sve članove.

Tijekom aktivnog rada, na 6 sjednica, Povjerenstvo je riješilo 22 predmeta no, i dalje ih očekuje velik broj zaostalih predmeta odnosno preko 500 predmeta iz razdoblja od 2013. do 2019. godine, te je najveći izazov u radu rješavanje tih predmeta. Tijekom 2021. godine riješeno je 79 predmeta, što ukupno predstavlja preko 100 riješenih predmeta. Do konca 2021. Povjerenstvo će riješiti između 150-200 predmeta te bi do konca mandata svi predmeti trebali biti riješeni. 
Predsjednik Povjerenstva se osvrnuo i na tehničke i materijale probleme s kojima su se susretali u radu, te naglasio da je uslijed svih problema s kojima su se susretali trebalo vremena kako bi se stvorili zadovoljavajući uvjeti za rad. Naglasio je da Povjerenstvo korektno surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova na administrativnoj i tehničkoj razini, a stručnu i administrativnu pomoć pružaju djelatnici tog Ministarstva. Svojom najvažnijom zadaćom smatraju rješavanje zaostalih predmeta i promoviranje građanskog nadzora.

Nastavno je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao predstavnik Vlade Republike Hrvatske, istaknuo da Vlada snažno podupire rad Povjerenstva te da se nada da su pronašli dobar i optimalan model koji će polučiti rezultate.
Osvrnuo se i na izmjene Zakona o policiji iz 2015. godine kada je promijenjena definicija pritužbe, te kada se uvelo trostupanjsko postupanje, gdje u drugom stupnju postupa Služba za unutarnju kontrolu, a u trećem stupnju Povjerenstvo.
U predmetnom Izvješću se spominje smanjenje broja pritužbi i razlozi za isto no, stajalište je Ministarstva da i dalje postoji spremnost građana za podnošenje pritužbi, ali kontinuirane edukacije na primjerima dobre i loše prakse policijskih službenika koji provode provjere, kao i educiranje njihovih rukovoditelja dovelo je do poboljšanja postupanja policijskih službenika u kontaktu s građanima. 
Nadalje, istaknuo je da Ministarstvo pruža administrativnu, tehničku i stručnu pomoć, te opremu i prostor za rad, ali da je tijekom pandemije rad bio otežan svima pa i Povjerenstvu.
Dana 17. veljače 2021. održan je sastanak predstavnika Povjerenstva sa Službom za odnose s javnošću vezano za objave na mrežnim stranima Ministarstva. Ministarstvo je dalo inicijativu da se rad Povjerenstva građanima prikaže na razumljiv način s jasno navedenim nadležnostima i ovlastima s čime se Povjerenstvo složilo. 
Zaključno je istaknuto da je u promatranom razdoblju ostvarena dobra suradnja s Povjerenstvom, te se razmjenjuju dobre prakse i iskustva, a suradnja se odvija na dnevnoj bazi. Uvidom u donesene odluke vidljivo je da je utvrđen mali postotak utemeljenih pritužbi što ukazuje da policija dobro obavlja svoje zadaće.

U raspravi je pozdravljeno osnivanje Povjerenstva te početak njihovog rada u izvještajnog godini no, iskazano je nezadovoljstvo formom i sadržajem predmetnog Izvješća, koje nije primjereno izvješću koje se podnosi Hrvatskome saboru.
Koliko god je Povjerenstvo bilo suočeno s određenim problemima, koji su uobičajeni pri ustrojavanju i početku rada nekog tijela, izneseno je stajalište da nije prihvatljivo cjelokupan rad odnosno rezultate rada tog tijela temeljiti na nekom tehničkom problemu s kojim su se susreli. 
Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost ne može svoju raspravu o građanskom nadzoru i njegovim rezultatima temeljiti na podatku ima li ili nema neko tijelo adresu elektroničke pošte. Odboru nedostaje uvid u sam meritum stvari, na što se odnose pritužbe, posebice one koje su djelomično utemeljene, postoji li neka učestalost  i drugo, neovisno što se radi o malom uzorku koji još uvijek nije reprezentativan.
Nadalje, postavljeno je pitanje kako će Povjerenstvo riješiti nagomilane predmete s dinamikom rada od 6 sjednica godišnje.
Članovi Odbora su se posebno osvrnuli na izjavu navedenu u predmetnom Izvješću o nedostatnoj komunikaciji između Hrvatskoga sabora i Ministarstva unutarnjih poslova, što je dovelo do manjeg broja održanih sjednica i izjavu da Povjerenstvo nije radilo od 28. veljače 2020. do 13. svibnja 2020. (od imenovanja do prve konstituirajuće sjednice) te od 20. studenog 2020. do 31.12.2020. zbog nedostatne komunikacije stručnih službi tijela javne vlasti.
Postavljeno je i konkretno pitanje na koji način je Hrvatski sabor utjecao na činjenicu da je Povjerenstvo održalo samo 6 sjednica tijekom izvještajnog razdoblja odnosno da se iste nisu mogle održavati, te na koji način je Hrvatski sabor utjecao na odgodu početka rada Povjerenstva u razdoblju od imenovanja do konstituiranja uzimajući u obzir da nakon imenovanja Hrvatski sabor nema više aktivnu ulogu u radu Povjerenstva.
    Nadalje, članove Odbora je zanimalo, vezano za donošenje poslovnika o radu Povjerenstva za rad po pritužbama, kada je predmetni poslovnik donesen i kada je Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dao svoje prethodno mišljenje.
Vezano za donošenje poslovnika Povjerenstva, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da je konstituirajuća sjednica Povjerenstva održana 13. svibnja 2020. te da je na njoj donesen Poslovnik o načinu radu i odlučivanja Povjerenstva za rad po pritužbama, a Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je svoju sjednicu održao 15. svibnja 2020., te je tada razmotrio predmetni Poslovnik i dao svoje prethodno mišljenje. Povjerenstvo nije tražilo suglasnost prije donošenja Poslovnika, a u prijelaznim i završnim odredbama utvrdili su kada stupa na snagu, tj. da stupa na snagu nakon dobivanja pozitivnog mišljenja Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora.
U odnosu na broj riješenih predmeta i dinamiku rada, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da je rad u 2020. godini bio otežan s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 što je zasigurno utjecalo na njihovu učinkovitost.  U predmetnom Izvješću nisu prikazali odluke o predmetima no, u sljedećem izvješću će ih detaljno prikazati.
S obzirom na velik broj zaostalih predmeta, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da su u prvih 5 mjeseci 2021. godine riješili 80 predmeta i već sada održali 6 sjednica. Ako Povjerenstvo nastavi u ovakvom tempu pretpostavlja se riješiti između 150 - 200 predmeta.
U odnosu na tehničke probleme s kojima su se susretali, predsjednik Povjerenstva je istaknuo da smatra kako su na iste trebali ukazati s obzirom na svoju ulogu nadzornog tijela te da su ostvarili korektnu suradnju s Ministarstvom. 
Naglasio je da je jasno navedeno da se predmetno Izvješće odnosi na 2020. godinu, a ne na 2021. godinu. Svjesni su svih problema tijekom pandemije jer da nije bilo pandemije vjerojatno bi sve izgledalo drugačije.
U odnosu na komunikaciju između Hrvatskoga sabora i Ministarstva unutarnjih poslova, predsjednik Povjerenstva je ponovio da je Povjerenstvo imenovano 28. veljače 2020., a konstituirajuća sjednica održana je 13. svibnja 2020.
Pretpostavlja da je, s obzirom da se radi o novom tijelu, postojao „šum u komunikaciji“ između tijela javne vlasti. Smatra da bi možda bilo bolje da su ranije osnovani.
S obzirom na nedostatan odgovor koji se odnosio na „šum u komunikaciji“ između Hrvatskoga sabora i Ministarstva unutarnjih poslova, a koji je navodno utjecao na početak rada Povjerenstva i broj održanih sjednica, predsjednik Odbora je zatražio od predsjednika Povjerenstva da egzaktno kaže kako je Hrvatski sabor onemogućio rad Povjerenstva, te istaknuo da ako Povjerenstvo ima neke primjedbe uvijek se može obratiti Saboru. 
Naglasio je da nije dobro da se stvara slika da Hrvatski sabor kao zakonodavno tijelo koje je i imenovalo Povjerenstvo kao tijelo građanskog nadzora, u nečemu onemogućava ili koči rad tog Povjerenstva te da su takve izjave pomalo „optužbe“ te se nada da se to nije dogodilo.
S obzirom na težinu iznesenih navoda zamolio je predsjednika Povjerenstva da pojasni u čemu se opstruiranje rada Povjerenstva sastojalo, tko je u tome sudjelovao i kada.
Predsjednik Povjerenstva je u svome pojašnjenju istaknuo da nije bilo nikakvog opstruiranja rada Povjerenstva. Problem je bio u tome što je Povjerenstvo novo tijelo te nije bilo do kraja jasno jesu li saborsko tijelo ili ne, posebice s obzirom da im podršku u radu pruža Ministarstvo. Nakon što je to pitanje riješeno, nije više bilo nikakvih problema.
Zaključno je predsjednik Odbora naglasio da je Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost u 9. sazivu Hrvatskoga sabora inzistirao da se pristupi izmjenama Zakona o policiji i da se osnaži institut građanskog nadzora, te slijedom toga osnuje Povjerenstvo, te nije prihvatljivo da bi Sabor ili njegovo radno tijelo, u konačnici, na bilo koji način opstruiralo rad imenovanog tijela. 
Posebno je istaknuo da Povjerenstvo mora stajati iza onoga što navodi u svome Izvješću, te isto kvalitetno argumentirati, jer nitko od članova Odbora ne bi podržao da Hrvatski sabor ikome onemogući rad.

Nakon provedene rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da primi na znanje

IZVJEŠĆE O RADU POVJERENSTVA ZA RAD PO PRITUŽBAMA ZA 2020. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Nikša Vukas
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 20. sjednici održanoj 16. lipnja 2021., raspravio je Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini iz djelokruga Ministarstva, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo aktom od 1. lipnja 2021. te Izvješće o stanju sustava vatrogastva i pripremama za protupožarnu sezonu u 2021. godini koje je Hrvatska vatrogasna zajednica dostavila aktom od 6. svibnja 2021.  
    
    Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić, kao predstavnik podnositelja Izvješća, istaknuo da je i ove godine Vlada Republike Hrvatske već u siječnju 2021. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini (dalje u tekstu:Program aktivnosti u 2021.) koji sadržava 52 točke i detaljno razlaže sve obveze, pojedinačne izvršitelje i sudionike, vremenske i terminske planove za sve sudionike, potrebne sastanke za evaluaciju postignutog te mjere koje je potrebno poduzeti da bi se protupožarna sezona kvalitetno pripremila.
    Za izvršavanje svih zadaća tijekom protupožarne sezone u Republici Hrvatskoj, iznimno je važna kvalitetna priprema i pravilna relokacija snaga kako bi se hrvatskim građanima, turistima, gospodarstvenicima  i svim ostalim na koji se nađu na našem području osiguralo sigurno okruženje te zaštitila njihova imovina. 
    Osim tijela iz sustava državne uprave u čije zadaće ulaze protupožarne aktivnosti, javna poduzeća, turističke tvrtke i komunalna poduzeća se također javljaju kao sudionici tj. izvršitelji zadaća iz Programa aktivnosti u 2021. 
U odnosu na aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova, državni tajnik je istaknuo da ono obavlja svoje zadaće kroz aktivnosti sustava civilne zaštite u suradnji s vatrogasnim snagama, te je slijedom toga izvršen pojačani nadzor i pregled odlagališta otpada na kojima se kontrolirano odlaže komunalni otpad te se trajno planira, organizira i obavlja pojačani nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.
    Tijekom turističke sezone, Ravnateljstvo civilne zaštite i Ravnateljstvo policije vršit će pojačani nadzor nad kritičnim točkama koje su potencijalna opasnost za nastanak i širenje požara.
Nadalje, Ravnateljstvo civilne zaštite i Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) rade na razvijanju sposobnosti unutar Zemljopisno obavijesnog sustava za distribuciju podataka prikupljenih iz svih sustava koji se dostavljaju vatrogasnim korisnicima operativne, taktičke i strateške razine djelovanja te ostalim državnim upravnim organizacijama kojima su potrebni.
Ministarstvo je, kroz angažman Hrvatskog centra za razminiranje, u Plan protuminskog djelovanja uvrstilo prioritetna područja za razminiranje u svrhu lakšeg pristupa, odnosno gašenja požara, koje je utvrđeno kroz suradnju s minski zagađenim županijama. Nadalje, u suradnji s Hrvatskim autocestama i nadležnim županijskim vatrogasnim zapovjednikom Ministarstvo je utvrdilo i provodi razminiranje prioritetnih, zajednički utvrđenih konkretnih minski sumnjivih površina uz prometnice u  svrhu lakšeg pristupa, gašenja i zaustavljanja daljnjeg širenja požara.
Područni uredi civilne zaštite, sukladno svojim zadaćama,  sazivaju županijske stožere civilne zaštite i prate provedbu planova jedinica lokalne samouprave prvenstveno vezano za pristupne putove, za ažuriranje planova Hrvatskih šuma i planova za angažiranje snaga Hrvatskih šuma.
Nadalje, navedeni područni uredi prikupljaju godišnje planove čišćenja zaštitnih koridora i pravaca za evakuaciju i zbrinjavanje turista i osoblja za slučaj nastanka požara ili drugih velikih nesreća koje su dužne sačiniti turističke tvrtke u suradnji s čelnicima jedinica lokalne samouprave i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.
Ravnateljstvo policije odnosno policijske uprave izradile su sigurnosne procjene te utvrdile ljudske, materijalne i tehničke kapacitete kojima raspolažu radi pružanja ispomoći policijskim upravama u priobalju. Slijedom toga odobrena je ispomoć, odnosno 167 policijskih službenika i 41 prijevozno sredstvo upućuje se na  ispomoć u priobalne policijske uprave. I ove godine Ministarstvo provodi projekt „Sigurna turistička destinacija“ (projekt se provodi od 2006. godine i do ove godine je nosio naziv „Sigurna turistička sezona“) te će u projektu sudjelovati i 22 strane policijske organizacije iz 19 zemalja.
Zaključno je naglasio da će policijski službenici u vrijeme trajanja turističke sezone vršiti pojačani nadzor i evidentirati sve  osobe koje će se  zateći na kritičnim mjestima a koji su potencijalna opasnost za nastanak požara, vršiti pojačan nadzor nad odmorištima uz auto ceste i sve ostale ceste, ali i nad registriranim počiniteljima takvih kaznenih djela.  Za vrijeme održavanja različitih manifestacija kojih je iznimno puno tijekom ljetne sezone, vršit će se pojačani nadzor na korištenjem zapaljivih eksplozivnih tvari.  

Nastavno na uvodno izlaganje državnog tajnika u MUP-u, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je u svom uvodnom izlaganju istaknuo da je Hrvatska vatrogasna zajednica (dalje u tekstu: HVZ) nositelj provođenja Programa aktivnosti u 2021., koordinacije i izvješćivanja o izvršenim zadaćama. 
U uvjetima pandemije bolesti COVID-19 i potresa koji su zadesili Zagreb i Banovinu uspjeli su izvršiti sve svoje zadaće. Slijedom iznesenog, tijekom 2020. godine imali su 71.000 intervencija, od toga samo zbog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, do 31. siječnja 2021., 13.500 intervencija, a u Zagrebu 5.000 intervencija.
Neovisno o tome, proveli su sve pripreme za uspješnu protupožarnu i turističku sezonu te je zahvalan svim sudionicima na uloženom trudu i angažmanu, a posebno jedinicama lokalne samouprave. Tijekom priprema, zbog epidemiološke situacije, nije održana vježba „SIGURNOST 21“ no, predviđeno je da će se tijekom sezone napraviti vježba provjere svih procedura.

U odnosu na požare raslinja na otvorenom, istaknuo je da je do 31. svibnja 2021. požara bilo manje za 43% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini, a opožarenih površina je pet puta manje odnosno od 33 000 hektara u promatranom razdoblju 2020. godine, do 6.100 hektara u istom razdoblju u 2021. godini. Napomenuo je da treba uzeti u obzir da su se tijekom 2020. godinu u Hrvatsku „uvezla“ 3 požara iz susjedne Bosne i Hercegovine, koja su se kontrolirano suzbijala na Južnom Velebitu, Svilaji i Dinari. 
Nadalje, istaknuo je da se vrši kontinuirana promidžba u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, Hrvatskim auto-cestama te Hrvatskim šumama.

Temeljem njegove odluke kao glavnog vatrogasnog zapovjednika od 01. lipnja 2021., u 7 priobalnih županija zaposlena su 1172 sezonska  vatrogasca, a u Virovitičko-podravskoj županiji 5 sezonskih vatrogasaca. Slijedom toga Republika Hrvatska je osigurala i iznos naknade troška od 4.000,00 kuna po vatrogascu.
Vezano za dodatni angažman, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je i ove godine predviđena dislokacija 90 vatrogasaca iz kontinentalnog dijela na priobalje i otoke. Osvrnuo se i na plan izvanrednog slanja vatrogasaca s područja vatrogasnih zajednica u kontinentalnom dijetu te naglasio da je napravljen raspored koje županije i u kojem obimu će u tome sudjelovati.
Poučeni iskustvom prethodnih godina preventivno će se dislocirati vatrogasci u Divulje u situacijama kada se najave suhi vjetrovi iz Afrike, a u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ).

Nastavno je istaknuo da RH za potrebe protupožarne sezone raspolaže sa 6 Canadair-a CL 415, 6 izviđačko-navalnih zrakoplova Air Tractor AT-802A/F, 2 helikoptera te desantnim brodovima i čamcima za prijevoz. Tijekom prošle godine u suradnji s MORH-om provedena je vježba desanta vatrogasaca s vojnim brodovima što bi omogućilo prijevoz potrebnih vozila vojnim brodovima u što kraćem roku, a da to ne bi ovisilo o redovnim brodskim linijama.
Trenutno je u tijeku trenaža vatrogasaca 7 priobalnih županija te iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a provodi se i obuka za prijevoz helikoptera kao i obuka za desantiranje helikopterima. Već duži niz godina provodi se i obuka s MORH-om u kojoj se vatrogasci i vatrogasni zapovjednici obučavaju za navođenje Canadair-a, kako bi se izbjegle potencijalne nesreće.
U danima kada je indeks opasnosti od požara vrlo visok šalje se jedan izviđački Air Tractor radi preventivnog izviđanja. U prethodnoj godini je takvim pristupom od 65 izviđačkih letova u 38 slučajeva uočen požar, te je zrakoplov odmah inicijalno djelovao, a trošak takvih preventivnih letova je puno manji nego samo jedan požar koji će se u takvim situacijama razviti, a da nije uočen. Posebno je takvo preventivno djelovanje bitno kod suhog grmljavinskog nevremena s puno munja, a s gotovo nikakvim padalinama, gdje je opasnost od izbijanja požara iznimno velika. Po pitanju požara na otocima, usuglašeno je da će se Canadair-i uvijek dizati neovisno o rasprostranjenosti požara, jer treba uzeti u obzir udaljenost naših otoka, a i vrijeme koje je potrebno da se jedan Canadair stavi u funkciju odnosno da uzleti, što usložnjava odnosno produljuje početak efektivnog gašenja požara.
Helikopteri koji su na dispoziciji koristit će se za desantiranje i prijevoz kruški i opreme na nepristupačne dijelove. 
Trenutno sustav raspolaže s oko 1100 vatrogasaca koji mogu desantirati na bilo koje područje, a iz sustava MORH-a spremno je 200 pripadnika koji su raspoređeni u Benkovcu, Pločama, Sinju i Divuljama i mogu se aktivirati u potrebnom momentu. U odnosu na suradnju s MORH-om zaključno je istaknuo da se provodi obuka zapovjednog kadra u Hrvatskoj vojsci koji provodi Hrvatska vatrogasna zajednica.

U raspravi su članovi Odbora podržali izvješća oba tijela te posebno zahvalili vatrogascima na uloženim naporima i trudu tijekom 2020. godine kada su Hrvatsku odnosno Zagreb i Banovinu zadesila dva katastrofalna potresa.
Podržano je i ustrojavanje HVZ-a kao središnjeg državnog ureda jer bez hijerarhijske „uvezanosti“ nema  kvalitetnog rada. Istaknut je i prijedlog da se u ljetnim mjeseci, u priobalnim županijama, stupi u kontakt s braniteljskim udrugama jer su branitelji iskazali želju da kroz jedan volonterski rad pridonesu sigurnosti tijekom protupožarne sezone.
Pohvaljen je i međunarodni angažman HVZ-a koji kroz pružanje pomoći drugim državama promiču ugled Republike Hrvatske.
U odnosu na broj i starost vatrogasnih vozila, te njihovu ne/učinkovitost kao i potrebna ulaganja glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je prikazana statistika bez zadnjih 200 vozila koja su podijeljena korisnicima, a ne treba zaboraviti da je u zadnje dvije godine vatrogasnim organizacijama podijeljeno 450 vatrogasnih vozila. Sva vozila tijekom jedne godine efektivno ne prođu više od 1000 kilometara te se njihova učinkovitost ne smanjuje samim protekom vremena. Ona se kontinuirano održavaju  no, nesporno je da se u svu opremu treba ulagati i istu osuvremenjivati. 
Slijedom toga istaknuo je da HVZ raspolaže proračunom od 345 milijuna kuna. Ta sredstva se koriste za plaće, materijalne troškove 76 javnih vatrogasnih postrojbi i 25 milijuna kuna za provedbu Programa aktivnosti u 2021. odnosno za troškove sezonskih vatrogasaca i vatrogasaca koji se angažiraju u priobalju.
S obzirom na kontinuiranu potrebu ulaganja radi se na povlačenju sredstava iz EU, ali i na projektima koji bi se financirali iz sredstava općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) – trenutno u iznosu od 34 milijuna kuna. Do sada su se kroz OKFŠ financirali projekti u 7 priobalnih županija no, od ove godine, u projekte ulaze i županije s kontinenta. U pripremi je i program nabave 80 vozila za šumske požare koji bi se rasporedili u cijeloj Hrvatskoj.
Zaključno je istaknuo da je vatrogastvo u Hrvatskoj decentralizirana funkcija. HVZ je na vrhu, ali najvažnije su jedinice lokalne samouprave koje brinu o vatrogasnim zajednicama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima.
Po pitanju smanjivanja sredstava iz OKFŠ-a u proračunu za 2021. godinu, a time i manje sredstava za vatrogastvo, stajališta članova Odbora su bila različita, od toga da je to velik problem do toga da sredstva iz OKFŠ-a ne bi trebala biti „stožerna“   sredstava već bi se vatrogastvo trebalo financirati isključivo kroz proračun s obzirom da je vatrogastvo iznimno važan sustav koji treba kontinuirana sredstva. Izneseno je stajalište da bi vatrogastvo trebalo postati kategorija kao hrvatska vojska i policija, s obzirom na njegovu važnost.
U odnosu na ukupan broj vatrogasaca u sustavu, te njihov raspored po RH, istaknuto je da postoji disbalans, odnosno da se svega 15% vatrogasaca nalazi u priobalnim županijama dok se više od 50% požara odvija na tom području, a ostali vatrogasci su raspoređeni u kontinentalnim županijama. Nadalje istaknuto je i da bi se profesionalni vatrogasci trebali ravnomjernije rasporediti, jer kod većih požara dobrovoljni vatrogasci iz manjih sredina nisu dovoljni te je potrebna pomoć profesionalnih vatrogasaca. 
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da kontinentalne županije imaju dugogodišnju tradiciju dobrovoljnog vatrogasca koja u priobalnim županijama nije toliko izražena. No, Zakon o vatrogastvu propisuje da glavni vatrogasni zapovjednik izrađuje i predlaže vatrogasnu mrežu, a donosi ju Vlada RH. Trenutno u mreži postoji 76 postrojbi, a u izradi je „proširenje“ mreže po cijeloj Hrvatskoj, te su uočena mjesta u kojima je prijeko potrebno osnovati postrojbu, neovisno o broju potrebnih vatrogasaca, i na tome se radi. Do konca šestog mjeseca sačinit će prijedlog za proširenje mreže i onda je na Vladi RH da kroz svoju odluku isto utvrdi. Važno je isto pripremiti na vrijeme kako bi se dodatnih 150 milijuna kuna sredstava koja će trebati sustavu da bi se ta mreža mogla financirati, predvidi u proračunskim planovima za sljedeću godinu.
U odnosu na investicije u razdoblju od 2021. do 2030. godine, za obnovu vatrogasne tehnike predviđen je iznos od oko 3,6 milijardi kuna, te je postavljeno pitanje hoće li se angažirati hrvatske tvrtke za izradu vozila specijalne namjene, tj. hoće li se hrvatsko znanje uzeti u obzir ili će se ići na nešto jeftinije ponude stranih tvrtki koje nemaju nikakvu dodanu vrijednost u smislu angažiranja domaće radne snage koja živi u RH, koja tu plaća porez, troši svoj dohodak i sl.
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da će se u svakom slučaju računati na domaće tvrtke koje raspolažu iznimnim znanjem i iskustvom.

U raspravi su se članovi Odbora dotakli i odlaska profesionalnih vatrogasaca u mirovinu s otpremninom od preko 100.000,00 kuna, što je omogućio novi Zakon o vatrogastvu. 
Takvom mogućnošću veći broj jedinica lokalne samouprave preko noći se našao u situaciji da je ostao bez značajnog broja vatrogasaca, a s obzirom da su otpremnine trošak lokalnog proračuna, došlo je i do „udara“ na lokalni proračun. Naveden je primjer grada Bjelovara koji je u kratkom roku ostao bez 13 vatrogasaca (što čini jednu trećinu aktivne postrojbe), te bez pomoći HVZ-a ne bi mogao premostiti tu situaciju. Isto se razmatralo i u kontekstu policijskih službenika koji u mirovinu odlaze s otpremninom od oko 20-ak tisuća kuna, te stvorene neravnopravnosti između te dvije kategorije zaposlenika.

Po pitanju uočenog dispariteta u kvaliteti i broju  vatrogasnih vozila između kontinentalnog dijela Hrvatske i juga Hrvatske posebno poluotoka Pelješca, te sugestije da se pokuša „pravednije“ raspoređivati oprema, odnosno vatrogasna vozila, a uzimajući u obzir da su priobalna područja i otoci najviše izloženi požarima, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da situacija, neovisno o nečijem osobnom utisku, nije takva.
Slijedom toga istaknuo je da je HVZ dan prije dodijelio 6 vozila, od toga je 5 vozila otišlo u priobalje, a jedno vozilo u Slavoniju (Bošnjaci). Isto je učinjeno sukladno dogovoru između samih vatrogasaca. Također, ista je situacija bila i sa sredstvima OKFŠ-a, dogovorom sa svim vatrogasnim zapovjednicima došli su do toga da nije bilo ni jedne primjedbe na raspodjelu vozila. Tako je i u slučaju Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno bez dogovora sa zapovjednikom na tom području HVZ ništa ne raspoređuje.

        
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, i 1 glas SUZRŽAN“ prihvatio 

IZVJEŠĆE MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA O PROVEDBI PROGRAMA AKTIVNOSTI U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU U 2021. GODINI IZ DJELOKRUGA MINISTARSTVA

I

IZVJEŠĆE HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE O STANJU SUSTAVA VATROGASTVA I PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU SEZONU U 2021. GODINI.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 19. (elektroničkoj) sjednici, održanoj 27. svibnja 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma o nezakonitoj trgovini morskim putem, kojim se primjenjuje članak 17. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima, drugo čitanje, P. Z. br. 141, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. svibnja 2021.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Predlagatelj je u zakonskom prijedlogu istaknuo da je Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima (u daljnjem tekstu: Bečka konvencija) sastavljena u Beču u prosincu 1988. godine sa svrhom unaprjeđivanja suradnje između država stranaka u međunarodnoj borbi protiv raznih aspekata nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima. Republika Hrvatska je 8. listopada 1991. temeljem notifikacije o sukcesiji postala strankom Bečke konvencije.

Države članice Vijeća Europe koje su stranke Bečke konvencije, želeći u najvećoj mogućoj mjeri povećati napore i suradnju u suzbijanju nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima morskim putem, sporazumjele su se kako je članak 17. Bečke konvencije potrebno dopuniti sporazumom kojim bi se provela i povećala učinkovitost odredaba članka 17. Bečke konvencije.

U tom duhu, 31. siječnja 1995. sastavljen je i otvoren za potpisivanje državama članicama Vijeća Europe koje su stranke Bečke konvencije Sporazum o nezakonitoj trgovini morskim putem, kojim se primjenjuje članak 17. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima (u daljnjem tekstu: Sporazum). Sam Sporazum daje mogućnost Odboru ministara Vijeća Europe da, u skladu s člankom 28. Sporazuma i nakon savjetovanja s državama strankama Sporazuma, pozove i bilo koju drugu državu stranku Bečke konvencije koja nije članica Vijeća Europe da pristupi Sporazumu.

U skladu s člankom 27. stavkom 3. Sporazuma, isti je stupio na snagu 1. svibnja 2000., odnosno prvoga dana mjeseca koji je uslijedio nakon isteka razdoblja od tri mjeseca od datuma na koji su tri države članice Vijeća Europe izrazile svoj pristanak biti njime vezane. U ovom trenutku Sporazum broji petnaest država stranaka. Sporazum je, uz uvjet ratifikacije, u ime Vlade Republike Hrvatske, potpisan od strane veleposlanika – stalnog predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeću Europe 7. studenoga 2007.

Cilj Sporazuma je nužno poboljšanje i konkretiziranje načina suradnje između država stranaka Bečke konvencije. Sukladno tome, Sporazum sadrži odredbe koje predstavljaju temelj i važan međunarodni okvir za suradnju država članica Vijeća Europe u borbi protiv trgovine drogom morskim putem.

Sporazumom se utvrđuje pravni okvir institucionalne suradnje između država stranaka u svrhu poboljšanja suradnje u području suzbijanja nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima morskim putem, u skladu s međunarodnim pravom mora i uz puno poštovanje načela prava na slobodu plovidbe.

Sukladno tome, odredbama Sporazuma propisuju se definicije, opća načela suradnje i nadležnosti, operativne zaštitne mjere, pitanje troškova i naknade štete, uspostava Odbora za praćenje, te konkretne mjere koje svaka od država stranaka može poduzeti u slučaju osnovane sumnje da je na plovilu počinjeno relevantno kazneno djelo ili da je isto korišteno u te svrhe.

Bilo koja radnja poduzeta temeljem Sporazuma vodi računa o potrebi da se ne miješa ili ne utječe na prava, obveze i provođenje nadležnosti obalnih država, u skladu s međunarodnim pravom mora.

Zakonskim prijedlogom se, ujedno i propisuje da će Republika Hrvatska prilikom polaganja isprave o ratifikaciji na Sporazum priopćiti izjave u skladu s člancima 6., 8., 17., 23. i 24. Sporazuma  te rezervu  u skladu s člankom 19. Sporazuma.

Članovi Odbora su podržali donošenje predmetnog Zakona kojim će se pospješiti suradnja između država stranaka Sporazuma u suzbijanju nezakonite trgovine morskim putem kojim se primjenjuje članak 17. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv nezakonite trgovine opojnim drogama i psihotropnim tvarima.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA O NEZAKONITOJ TRGOVINI MORSKIM PUTEM, KOJIM SE PRIMJENJUJE ČLANAK 17. KONVENCIJE UJEDINJENIH NARODA PROTIV NEZAKONITE TRGOVINE OPOJNIM DROGAMA I PSIHOTROPNIM TVARIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 18. sjednici, održanoj 7. svibnja 2021., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih infrastruktura COM (2020) 829, D.E.U. br. 20/027, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 21. travnja 2021.   
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa:022-03/21-07/122, Urbroj: 50301-21/22-21-2, na sjednici održanoj 21. travnja 2021.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, koja je istaknula da se Prijedlogom direktive proširuju  pojam kritične infrastrukture s postojeća dva područja (energetika i promet) na deset područja. Umjesto pojma kritična infrastruktura uvodi se pojam kritični subjekti, a kao nova područja uvode se bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, voda za piće, otpadne vode, digitalna infrastruktura, javna uprava i svemir. Predstavnica predlagatelja je istaknula da je razlog proširenja obuhvaćanje većeg broja područja koja se smatraju kritičnom infrastrukturom u državama članicama a time i u Europskoj uniji, s idejom ujednačavanja standarda u svim državama članicama. 
Nastavno je istaknula da se o Prijedlogu direktive prvi put raspravljalo na sastanku Vijeća za unutarnje poslove 12. ožujka 2021., s time da je Prijedlog predložen još u prosincu 2020. godine te predstavlja dio Strategije sigurnosne Unije koju je Europska komisija predstavila 24. srpnja 2020.
O predmetnom Prijedlogu rasprava se vodi paralelno s raspravom o „NIS 2 Direktivi“ kojom se obuhvaća područje zaštite digitalne infrastrukture, kako bi se izbjegla međusobna preklapanja. 
Republika Hrvatska podržava proširenje kritične infrastrukture na sva predložena područja, a poseban naglasak stavlja na područje zdravstva i javne uprave.
Vezano za područje zdravstva postignut je konsenzus na razini svih država članica EU no, kod proširenja kritične infrastrukture na područje javne uprave bilo je određenih dvojbi odnosno suzdržanih stajališta jer, iako se prepoznaje da sve što radi država odnosno usluge koje pruža su od kritične važnosti, ti poslovi/usluge u različitim državama pružaju različita tijela.
Zaključno je upoznala članove Odbora da je u pripremi novi zakon o kritičnim infrastrukturama te da obuhvaća sva područja osim svemira. Prije upućivanja u proceduru Vlade RH i Hrvatskoga sabora, sačinjen je iscrpan popis kritične infrastrukture, a zakonskim prijedlogom će se već u ovoj fazi u dobroj mjeri preuzeti većina onoga što je sadržano u Prijedlogu direktive.
 
Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je, sukladno članku 154. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio sljedeće

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih infrastruktura COM (2020) 829, D.E.U. br. 20/027

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 18. sjednici, održanoj 7. svibnja 2021., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM 2021 (130) i Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM 2021 (140), D.E.U. br. 21/005 koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 21. travnja 2021.   

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa:022-03/21-07/122, Urbroj: 50301-21/22-21-1, na sjednici održanoj 12. travnja 2021.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, koja je istaknula da se predmetne uredbe odnose na ograničenje slobode kretanja državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji te državljana trećih država koji ima reguliran boravak u nekoj od država članica EU.
Tijekom razmatranja same ideje o uvođenju digitalnih zelenih potvrda javljala su se različita mišljenja o potrebi njihova donošenja no, države članice su imale priliku upoznati se sa praksom Izraela koji  svojim građanima izdaje potvrde te time olakšava njihovo kretanje, što je prepoznato kao dobro rješenje. 
Predmetnim uredbama želi se uvesti digitalna zelena potvrda, koja bi se pojavila u tri „oblika“, i to kao potvrda o cijepljenje, potvrda o preboljenju i potvrda o testiranju, čime bi se olakšalo putovanje navedenim kategorijama osoba. 
Posebno je napomenuto da digitalna zelena potvrda ne zamjenjuje putne isprave koje su i dalje potrebne. 
U odnosu na osobne podatke koji će se nalaziti na digitalnim zelenim potvrdama, predstavnica Vlade RH je istaknula da se u pripremi uredbi vodilo računa o zaštiti osobnih podataka odnosno o GDPR uredbi te da se osobni podaci ne smiju zadržavati dulje od potrebnog minimuma.
Vezano za utvrđene rokove, predstavnica Vlade RH je naglasila da su rokovi vrlo precizni, te da se usvajanje i objavljivanje obje uredbe očekuje do 26. lipnja 2021., a države članice koje sudjeluju u pilot projektu izrade tehničkih rješenja moraju isto implementirati do 01. lipnja 2021., a među tim državama članicama je i Republika Hrvatska.
Slijedom toga RH je 8. travnja 2021. osnovala radnu skupinu za izradu tehničkog rješenja prekogranično interoperabilnih digitalnih zelenih potvrda koja kontinuirano rješava sve probleme na koje se nailazi. RH je trenutno u fazi da može testirati svoje tehničko rješenje s drugim državama članicama.
Paralelno je u  tijeku dorada stranice ENTER CROATIA koja je uspostavljenja u ljeto 2020. g., a čijom primjenom se skraćuje vrijeme granične kontrole osobama koje ulaze u RH. Doradom stranice bi se omogućilo putnicima da unaprijed učitaju potvrdu svoje države i tako skrate cijeli proces prelaska granice odnosno granične kontrole. Jednom kada se u PDF formatu potvrda učita na stranicu ENTER CROATIA ona će se paralelno nalaziti i u nacionalnom informacijskom sustavu za prelazak državne granice te će se automatski verificirati. Nakon toga, osobi ostaje samo redovna kontrola putne isprave na graničnom prijelazu. 
Za potrebu izrade tehničkog rješenja Europska unija je predvidjela milijun eura po državi članici, a RH je već prikupila sveukupnu dokumentaciju za podnošenje zahtjeva. Na tehničkom rješenju odnosno na nadogradnji sustava ENTER CROATIA i nacionalnog informacijskog sustava upravljanja granicama radi tvrtka AKD.
Predviđeni su i indirektni troškovi od 65.000 eura za kupnju pisača za potrebe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), koji će izdavati pisane odnosno potvrde u fizičkom obliku.
RH želi među prvim državama članicama početi izdavati potvrde već s 01. lipnja 2021. odnosno prije no što uredbe stupe na snagu.
Zaključno je predstavnica Vlade RH istaknula velik interes državljana trećih zemalja, između ostalog državljana Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, koji interes se pojavio uvođenjem nove kategorije osoba koje po posebnim uvjetima duže vrijeme mogu boraviti u RH odnosno uvođenjem kategorije „digitalnih nomada“, te RH ide i korak dalje i razmatra kako riješiti i ta pitanja.

U raspravi su članovi Odbora podržali Stajalište RH, posebno uzimajući u obzir dolazak turističke sezone i veliku oslonjenost države na prihod koji se ostvaruje u toj gospodarskoj grani. 
Pozdravljeno je olakšavanje slobode kretanja građana kroz izdavanje unificiranih potvrda koje, s druge strane, neće utjecati na mogućnost država članica da na temelju epidemiološke situacije u svojoj zemlji propišu potrebna ograničenja kao i do sada. 
Tijekom rasprave iskazana je bojazan da bi ovakvim rješenjima odnosno izdavanjem potvrda moglo doći do eventualne diskriminacije osoba koje nisu cijepljenje, npr. iz medicinskih razloga ili zato što nisu u ciljnoj skupini za koju je cjepivo trenutačno preporučeno, ili se još uvijek nisu imale priliku cijepili ili to ne žele.
Nadalje, zatraženo je i pojašnjenje na koji način će se rješavati pitanje ilegalnih migranata odnosno koji su predviđeni postupci prema ljudima koji se zateknu u ilegalnom tranzitu.
Predstavnica Vlade RH je istaknula da nije interes diskriminirati niti jednu osobu no, da osobe koje prelaze granice trebaju imati neku potvrdu iz koje je vidljivo predstavljaju li rizik ili ne, a sve u cilju zaštite zdravlja građana te kako bi se olakšao rad našim zdravstvenim službama.  Slijedom toga, u raspravi je ukazano na odluke pojedinih država članica EU koje su tijekom turističke sezone u 2020. godini, naprasno donijele odluke da se njihovi građani, a koji su se nalazili na godišnjem odmoru u RH, moraju u kratkom roku vratiti u matične zemlje, te na temelju takvih diskriminatornih odluka skratili trajanje turističke sezone u Hrvatskoj, što se nakon donošenja ovih uredbi više ne bi moglo činiti. 
Nadalje, naglašeno je da predmetni prijedlozi uredbi ne ograničavaju slobodu kretnja. Neovisno što danas postoji cjepivo koje je dostupno, nitko ne predlaže da se diskriminiraju osobe koje se nisu cijepile, već se prijedlozima omogućava lakše kretanje kako osobama koje su cijepljene, tako i osobama koje su preboljele COVID-19, ali i osobama koje su se testirale i tekst pokazuje negativan rezultat, a ne žele se cijepiti.
I bez predmetnih uredbi, s obzirom na mjere koje su na snazi u našoj zemlji, a i u mnogim drugim državama članicama EU, nitko ne bi mogao ući u RH a da ne ispunjava odgovarajuće uvjete koje je utvrdio  Nacionalni stožer civilne zaštite. 
Slijedom toga, a uzimajući u obzir mjere koje su već na snazi, a koje se sada predlažu predmetnim uredbama, RH prihvaća predmetne prijedloge.

U odnosu na ilegalne migracije istaknuto je da predmetne uredbe ne mogu obuhvatiti nezakonita kretanja odnosno nezakoniti prelazak državne granice no, RH poduzima sve što je potrebno kako bi zaštitila policijske službenike koji mogu doći u kontakt s ilegalnim migrantima koji su zaraženi virusom SARS-CoV-2.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“,  donio je sljedeće:

    MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM 2021 (130) i Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za izdavanje, provjeru i prihvaćanje interoperabilnih potvrda o cijepljenju, testiranju i preboljenju radi olakšavanja slobodnog kretanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 (digitalna zelena potvrda) COM 2021 (140), D.E.U.  21/005.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 17. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 14. travnja 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, drugo čitanje, P. Z. br. 93 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 1. travnja 2020.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o zaštiti novčarskih institucija u primjeni od prosinca 2015. godine te su njime polučeni željeni rezultati. Slijedom toga, istaknuo je da se od 2015. do 2020. godine broj kaznenih djela počinjenih na štetu novčarskih institucija smanjio za više od 50%, što je iznimno pozitivan trend.

No, uočen je trend porasta novih teških kaznenih djela na štetu novčarskih institucija, i to provaljivanjem u bankomate korištenjem eksploziva ili plina čime se nanosi velika materijalna šteta i ugrožavaju životi ljudi i njihovo zdravlje. Takva kaznena djela izazivaju opravdanu bojazan kod građana.

Nastavno je naglasio da je u zadnje tri godine počinjeno 97 takvih kaznenih djela, dok je u prva tri mjeseca 2021. godine počinjeno 12 kaznenih djela teške krađe provaljivanjem u bankomate uporabom eksploziva ili plina.

Nadalje, istaknuo je da je tijekom rasprave o zakonskom prijedlogu u prvom čitanju Odbor iznio dvije primjedbe, i to primjedbu koja se odnosila na predugačak rok od pet godina koji je bio ostavljen novčarskim institucijama za uspostavu mjere elektrokemijske zaštite na bankomatima (Odbor je predložio rok od tri godine) i nepostojanje nikakve dinamike po godinama za ugradnju tog vida zaštite (Odbor je predložio da dinamika bude u jednakom postotnom iznosu za svaku godinu). Takve primjedbe naknadno su bile iznesene i tijekom rasprave na plenarnoj sjednici od strane drugih zastupnika u Hrvatskome saboru.

Slijedom iznesenih primjedbi, predlagatelj je pristupio izmjeni članka 7., te u Konačnom prijedlogu zakona skratio rok za implementaciju mjere elektrokemijske zaštite s pet na tri godine, te utvrdio dinamiku ispunjenja obveze  odnosno utvrdio da novčarske institucije u svakoj godini od dana stupanja na snagu Zakona moraju u jednu trećinu bankomata ugraditi elektrokemijsku zaštitu. Rok od godine dana računat će se od dana stupanja na snagu Zakona.

Zaključno je istaknuo da će, s obzirom na inspekcijske ovlasti s kojima raspolaže Ministarstvo unutarnjih poslova, pratiti izvršenje propisanih obveza od strane novčarskih institucija.

U raspravi su članovi Odbora jednoglasno podržali donošenje Zakona te iskazali zadovoljstvo time što je predlagatelj prihvatio primjedbe iznesene tijekom prvog čitanja, a koje su usmjerene na jačanje sigurnosti novčarskih institucija i zaštitu života i zdravlja građana Republike Hrvatske.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 11 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NOVČARSKIH INSTITUCIJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 16. sjednici, održanoj 24. ožujka 2021., razmotrio je Konačni prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, drugo čitanje, P. Z. E. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. ožujka 2021.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom obrazloženju Konačnog prijedloga zakona predstavnik predlagatelja je istaknuo da se donošenju Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 (dalje u tekstu: Uredba) pristupilo zbog nedostatnog uređenja  pojedinih segmenata u Uredbi (EU) br. 98/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, odnosno zbog nedostatno utvrđenih obveza gospodarskim subjektima i internetskom tržištu pri prodaji tvari koje iznad određene koncentracije mogu biti korištene za izradu eksplozivnih naprava „kućne izrade“ (prekursori eksploziva), kao i radi ojačanja inspekcijskog nazora kako bi isti postao učinkovit.

Zakon koji je trenutno na snazi „prati“ Uredbu (EU) br. 98/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva, te je bilo potrebno novim zakonskim prijedlogom slijediti novu Uredbu i gospodarskim subjektima koji drugim gospodarskim subjektima stavljaju na raspolaganje prekursore eksploziva propisati obvezu pisanog obavješćivanja da su nabava, uvođenje, posjedovanje ili uporaba ograničenog prekursora eksploziva od strane pojedinačnih korisnika podložni ograničenju iz Uredbe, kao i obvezu obavješćivanja zaposlenika odmah po zapošljavanju, i jednom godišnje nakon toga, o proizvodima koje stavljaju na tržište, a koji sadrže prekursore eksploziva.

Nadalje, bilo je potrebno propisati i obveze internetskog tržišta koje se pojavljuje u ulozi posrednika o opciji prijavljivanja sumnjivih transakcija.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Zakonom određuju nadležna tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva te Državni inspektorat Republike Hrvatske), kao i njihove obveze i postupci za provedbu Uredbe i Zakona.

Ministarstvo unutarnjih poslova utvrđeno je i kao nacionalna kontaktna točka za prijavu sumnjivih transakcija ili značajnih nestanaka ili krađa tvari ili smjesa koje mogu poslužiti za izradu eksploziva, za prikupljanje podataka i izvješćivanje Europske komisije o prijavljenim sumnjivim transakcijama i značajnijim nestancima ili krađama, provedenim inspekcijskim nadzorima i aktivnostima za podizanje svijesti o prekursorima eksploziva.
Zaključno je istaknuo da je Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno i za provedbu kriminalističkih istraživanja u slučaju prijava sumnjivih transakcija sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. 

Bez rasprave, jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2019/1148 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA OD 20. LIPNJA 2019. O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE I UPORABI PREKURSORA EKSPLOZIVA TE IZMJENI UREDBE (EZ) BR. 1907/2006 I STAVLJANJU IZVAN SNAGE UREDBE (EU) BR. 98/2013.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša Vukas 
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 15. (djelomično zatvorenoj) sjednici, održanoj 10. ožujka 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Španjolske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P. Z. br. 120, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. veljače 2021.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se predloženim Zakonom potvrđuje Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Španjolske o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka (potpisan 15. prosinca 2020. u Zagrebu), kako bi njegove odredbe u smislu članka 141. Ustava Republike Hrvatske postale dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, s pravnom snagom iznad zakona.

Nadalje, istaknuo je da se, sukladno odredbama čl. 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora, postupak potvrđivanja međunarodnih ugovora provodi u pravilu u jednom čitanju, a postupak donošenja zakona pokreće se podnošenjem konačnog prijedloga zakona o potvrđivanju međunarodnog ugovora, te je i u ovom slučaju predložena ista procedura.

Zaključno je istaknuo da je, osim ratifikacije koja će se provesti u Hrvatskome saboru donošenjem predmetnog Zakona, za stupanje na snagu samog Ugovora potrebno između država ugovornica  razmijeniti diplomatske note, dok će sam Zakon stupiti na snagu u roku od osam dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE KRALJEVINE ŠPANJOLSKE O UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 14. sjednici, održanoj 24. veljače 2021., raspravio je Izvješće o radu policije u 2018. i 2019. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2018. i 2019. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2018.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2018. i 2019. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Prije izlaganja predstavnika podnositelja Izvješća za 2018. i 2019. godinu, predsjednik Odbora je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da je u objedinjenoj formi dostavljeno izvješće za dvije godine te da se rad policije u 2018. godini razmatra tek početkom 2021. godine.

Uvodno je predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, kao bitna postignuća u dvogodišnjem izvještajnom razdoblju istaknuo unaprjeđenje materijalnog statusa i tehničke opremljenosti policijskih službenika, primarno granične policije, ispunjavanje svih tehničkih preduvjeta za pristupanje Schengenu te aktivnu međunarodnu policijsku suradnju, posebice s Europolom i Interpolom te ravnopravno sudjelovanje u ostvarenju unutarnje sigurnosti unutar Europske unije.
Osvrnuo se i na kontinuirani prijam novih policijskih službenika čime su ojačani policijski kapaciteti te istaknuo da se na godišnjoj razini prima između 700 i 800 novih policijskih službenika. 
U odnosu na očekivane izazove s kojima se policija  susretala u svome radu, istaknuo je pojačani pritisak nezakonitih migracija na državnu granicu Republike Hrvatske, koja je ujedno vanjska granica Europske unije, tijekom 2018. i 2019. godine, na koji pritisak je Republika Hrvatska uspješno odgovorila uz poštivanje međunarodno zajamčenih ljudskih prava.
Više različitih aktivnosti bilo je usmjereno  suzbijanje kaznenih djela počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja, posebice na kaznena djela krijumčarenja osoba, zlouporabe droga te nedopuštenog posjedovanja, izrade i nabave oružja i eksplozivnih tvari.
S obzirom da je 1. kolovoza 2019. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pristupilo se njegovoj aktivnog primjeni koja je polučila dobre rezultate.
Posebne mjere usmjerile su se i na borbu protiv visokotehnološkog kriminaliteta. 
Veliki napori su poduzeti u provedbi različitih preventivnih akcija u cilju zaštite ranjivih društvenih skupina. Te akcije („Poštujte naše znakove“, Manje oružja, manje tragedija“, „Mir i dobro“, „Dan kao san“, „Živim život bez nasilja“, „Imam izbor“, „Siguran lov“, „Zdrav za pet“, „Tko se šali s mojim podacima“, „Budi navijač, a ne razbijač“) su postigle zadovoljavajuće rezultate i provode se kontinuirano i djeluju preventivno na moguća počinjenja kaznenih djela.
U dvije izvještajne godine s mjerodavnim tijelima postignuta je visoka razina sigurnosti tijekom turističke sezone. Dugi niz godina provodi se projekt „Sigurna turistička sezona“ u kojem sudjeluje sve više stranih policijskih službenika, a radi se o službenicima iz zemalja koji na našem području prednjače brojem turista. U tom projektu zadnje je sudjelovalo 100 policijskih službenika iz 20 zemalja. Od 2019. godine sudjeluju i policijski službenici iz Južne Koreje.
Predstavnik podnositelja se ukratko osvrnuo i na strukturu Izvješća za 2018. i 2019. godinu i njegove priloge, kao i na djelokrug rada Ravnateljstva policije, središnje ustrojstvene jedinice Ministarstva unutarnjih poslova. Slijedom toga, predstavnik podnositelja je naglasio da Ravnateljstvo policije obavlja poslove koji se odnose na poslove policije, granične policije i kriminalističke policije, zaštitu života i osobnu sigurnost ljudi i imovine, sprječavanje i otkrivanje kaznenih djela, pronalazak i uhićenje počinitelja kaznenih djela i njihovo privođenje mjerodavnim tijelima, održavanje javnog reda i mira, zaštitu određenih osoba, građevina i prostora, obavljanje kriminalističko-tehničkih poslova i vještačenja, poslove sigurnosti prometa na cestama, nadzor državne granice, kretanje i boravak stranaca te njihov prihvat, održavanje javnih okupljanja i poslove specijalne policije.
Nadalje, naglasio je da je policija organizacijski ustrojena u tri hijerarhijske razine; Ravnateljstvo policije, 20 policijskih uprava na razini županija te 178 policijskih postaja na lokalnoj razini, koje izvršavaju različite zadaće.
Istaknuo je da policija, kod provođenja svojih zadaća utvrđenih zakonom i drugim propisima, prvenstveno pruža zaštitu građanima u ostvarenju njihovih temeljnih  ustavnih prava i sloboda i zaštiti ostalih Ustavom RH zaštićenih vrijednosti odnosno usmjerena je na kažnjiva ponašanja (otkrivanje i razrješenje kriminaliteta) iz kojih proizlazi dvije trećine svih štetnih posljedica na području javne sigurnosti za građane. Građani tu zadaću policije doživljavaju kao najvažniju policijsku zadaću. Policija na tom planu najviše dokazuje svoju uspješnost.
Posebnu kategoriju kažnjivih ponašanja koja policija sprječava i otkriva čine kaznena djela i prekršaji koje čine sudionici u prometu. Ona u pravilu nisu namjerna, ali nastaju uslijed blažeg ili češće grubog  nehaja i u njima stradava još uvijek visok broj hrvatskih građana i gostiju i izaziva poseban interes javnosti. 2020. godine je završio Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje od 2011. do 2020. godine. Planirano je da će se do 2020. broj poginulih na cestama prepoloviti u odnosu na broj poginulih u 2010. godini (tada je na cestama poginulo 426 osoba), odnosno da će broj poginulih u 2020. godini biti ispod 213 osoba. Na žalost, taj cilj nije dosegnut. U 2019. godini je poginulo 297 osoba, a 2020. godine 237 osoba. Vidljivo je da je broj poginulih osoba u prometu u znatnom padu no, potreban je daljnji angažman kako bi se ostvario predviđeni plan, a izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama u 2019. godini približili su Republiku Hrvatsku ostvarenju toga cilja.
Nadalje, predstavnik podnositelja je posebno istaknuo da je u ovom razdoblju znatno smanjen broj najtežih kaznenih djela. Slijedom toga je naveo da su u 2018. godini počinjena 22 ubojstva, te je to najniži broj ubojstava od osamostaljenja Republike Hrvatske. U 2017. godini počinjena su 43 ubojstva, a u 2019. godini bilo je 30 ubojstava (u 2019. godini su provedena i kriminalistička istraživana za tri ubojstva iz prethodnih godina za koja su se ostvarile pretpostavke). Naznačio je da, ako se to usporedi s ratnim i poratnim godinama, ali i s brojkama prije rata, te brojke su 10 i više puta manje nego tada.
Zaključno je naglasio da odgovornost za ukupan uspjeh policije leži pojedinačno na svakom policijskom službeniku koji će svojim sveukupnim ponašanjem u izravnom kontaktu s građanima stvoriti percepciju o policiji. Na to utječe njegov profesionalni integritet, vještina ponašanja u konkretnoj situaciji, profesionalnost u pristupu građanima, posebice prema žrtvi, aktivan odnos i spremnost pomoći građanima, kulturno ophođenje, osobna urednost te ispravnost njihove opreme i brzina i učinkovitosti u postupanju.

U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće o radu za 2018. i 2019. godinu, te istaknuli da brojčani pokazatelji ukazuju na uspješnost u radu policije, postizanje sve boljih rezultata u radu te na profesionalizirani i depolitizirani sustav koji kontinuirano ulaže u materijalni status svojih djelatnike i odgovara visokim standardima koji su potrebni za učinkovit rad moderne policije.
U odnosu na poglavlje koje se odnosi na kibernetički kriminal i kibernetičku sigurnost iznesena je primjedba da policija „kaska“ za počiniteljima tih visokotehnoloških kaznenih djela, te da nije dovoljno učinjeno kako bi se ta kaznena djela na vrijeme prepoznala, ugradila u naše kazneno zakonodavstvo te sankcionirala, ali i da nije dovoljno učinjeno po pitanju kadrovske popunjenosti i tehničke opremljenosti te educiranosti. Vezano za takva kaznena djela (krađa autorskih prava, krađa identiteta, bankovni kriminal i sl.) traže se pojačani kapaciteti i preventivno djelovanje svih mjerodavnih tijela jer su ta djela u enormnom porastu.
Predstavnici podnositelja su istaknuli da se po pitanju sprječavanja i istraživanja kibernetičkog kriminala ulaže puno napora i materijalnih sredstava, te da zaštita od kibernetičkog kriminala ne počinje u 2018. i 2019. godini. Sprječavanje i istraživanje tih kaznenih djela provodilo se i u godinama prije izvještajnog razdoblja kroz postojeće linije rada i postojeće službe, te su vođena pod općim i gospodarskim kriminalitetom. Kada je prepoznato da ta kaznena djela imaju velik rast, uspostavile su se nove linije rada u svim policijskim upravama i u PN USKOK-u Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, te na razini Ravnateljstva policije. U odnosu na financiranje te linije rada, projekt koji se navodi u Izvješću za 2018. i 2019. godinu u iznosu od 995.000 eura je samo jedan od izvora financiranja, no ne i jedini. Rad te Službe se uobičajeno financira sredstvima državnog proračuna te putem drugih fondova Europske unije. Već tijekom 2015. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Nacionalnu strategiju kibernetičke sigurnosti i Akcijski plan za provedbu Nacionalne strategije kibernetičke sigurnosti te sukladno tim strateškim dokumentima uskladila zakonodavni okvir. Istaknuto je i da po pitanju kibernetičkog kriminala postoji obveza sudjelovanja i sigurnosnih službi te pravosuđa, te da se takva suradnja odvija kontinuirano jer se jedino zajedničkim radom mogu postići dobri rezultati. 
Nadalje, članovi Odbora su se osvrnuli na medijski eksponirane slučajeve policijskih službenika koji su ili suspendirani ili su otišli iz službe zbog možebitnih nepravilnosti u radu, na što je od strane predstavnika podnositelja istaknuto da u takvim slučajevima policija postupa sukladno nalogu nadležnog državnog odvjetništva, te ne poduzima radnje samostalno.
Pohvaljeno je i otkrivanje kaznenih djela iz domene organiziranog kriminala i kaznenih djela počinjenih u sastavu zločinačkog udruženja, čime je policija jače ušla u zonu  tzv. tamnih brojki kriminaliteta. Naglašeno je da je uvijek teško sprječavati ili istraživati kaznena djela gdje nema žrtava ili one nisu klasične, što se odnosi na kaznena djela koja se tiču zlouporabe droga, mito, iznude, koruptivna kaznena djela te gospodarski kriminal. Vezano za ta kaznena djela potreban je koordinirani rad između svih državnih tijela unutar represivnog sustava, sigurnosnih službi, ali i porezne uprave,  kao i kadrovsko popunjavanje tih tijela. 
S iznesenim su se složili predstavnici podnositelja koji su istaknuli da je suradnja s drugim nadležnim tijelima dobra, kontinuirana i svakodnevna, te da se provodi kontinuirana edukacija i podiže razina znanja kako bi se policijski službenici mogli ravnopravno nositi s takvim izazovima. Nastavno su istaknuli da je zadiranje u tzv. tamnu brojku kriminaliteta svrha policijskog posla. Naglasili su da ohrabruje pad reaktivnih kaznenih djela, te je iznesen podataka da su teške krađe i krađe kreću oko 11.000 godišnje, a da su razbojništva došla na brojku ispod 700, što je velik uspjeh.
Nadalje se u raspravi postavilo pitanje radikalizacije pojedinih dijelova hrvatskog društva, specifičnog kriminaliteta na području Međimurske županije te migrantskog pritiska kojemu je Hrvatska izložena još od 2016. godine. U odnosu na migrantski pritisak predloženo je da se u čuvanje hrvatske granice uključi i hrvatska vojska kako bi pomogla i olakšala obavljanje zadaća granične policije.
Predstavnici podnositelja su po pitanju migrantskog pritiska i postupanja s migrantima istaknuli da dio migranata podnese zahtjev za azil, te da ta brojka zadnjih godina iznosi oko 2000 zahtjeva. Dio njih ostvari pravo na azil, i ta brojka se kreće od 10-15% od podnesenih zahtjeva, dio migranata se vrati u druge zemlje sukladno Dublinskoj uredbi, a dio napusti Republiku Hrvatsku sukladno provedenom postupku. Određeni broj migranata se vraća u zemlju podrijetla, što nije izvedivo u većem broju, s obzirom da je takav postupak skup, a s druge strane za velik broj tih osoba nije poznat njihov identitet, te ne postoji mogućnosti utvrđivanja zemlje podrijetla.
U raspravi je ukazano i na pojačanu konzumaciju droga, što je vidljivo iz objavljenih analiza otpadnih voda no, kako je istaknuto, pojačanu konzumaciju ne prati pojačana aktivnost odnosno uspješnost u otkrivanju droga.
Postavljeno je i pitanje što je učinjeno vezano za porast kaznenih djela nad maloljetnim osobama, ne samo od strane punoljetnih osoba, već i od strane drugih maloljetnika. Predstavnici podnositelja su istaknuli da porast kaznenih djela nad maloljetnicima nije rezultat stvarnog porasta, već je porast otkrivenih kaznenih djela posljedica preventivnih kampanja i osvješćivanja javnosti o potrebi prijavljivanja tih kaznenih djela. Do prije nekoliko godina kaznena djela koja su se dešavala u obiteljskom krugu nisu bila prijavljivana, odnosno djeca i majke/žene teško su odlučivale reći nešto o tome i sve je ostajalo u obiteljskom krugu. Sada je postalo uobičajeno da, osim žrtava obiteljskog nasilja, nasilje u obitelji, posebice prema maloljetnicima, prijavljuju i susjedi te odgojno-obrazovne ustanove. Toj sve većoj prisutnosti u javnosti doprinijele su i javne osobe koje su progovorile o tome i aktivno sudjeluju u tim aktivnostima. 
U tome smjeru se, i kroz zakonodavne izmjene, išlo na vraćanje u  Kazneni zakon kaznenog djela Nasilje u obitelji, sadržanog u odredbama članka 179.a, čime je dan jači značaj nasilju u obitelji. 
Nadalje, istaknuto je da otkada je u Ravnateljstvu policije ustrojena Služba prevencije, te odjeli u najvećim policijskim upravama, a barem dva policijska službenika se time bave u svakoj manjoj policijskoj upravi, najveći dio preventivnih programa se odnosi na mlade i djecu.
S time u vezi, predstavnik podnositelja se osvrnuo na razne preventivne policijske aktivnosti koje se provode među mladima, a posebice s djecom vrtićke i osnovnoškolske dobi koji najbolje prihvaćaju izrečeno od strane policijskih službenika. Cilj svih tih preventivnih projekata i aktivnosti je kroz razne programe osvijestiti neprihvatljiva ponašanja koja dovode da toga da djeca i mladi u kasnijoj dobi postanu zlostavljači, nasilnici i kriminalci.
Zaključno je po tom pitanju naglašeno da su za 2020. godinu brojke još veće, te da se izniman trud ulaže u edukaciju policijskih službenika kako bi  mogli efikasno prepoznati nasilje u obitelji, što nije jednostavna zadaća.

U raspravi je ponovljena primjedba da se tek u 2021. godini raspravlja rad policije iz 2018. godine, te da je potrebno poštovati zakonsku proceduru i godišnja izvješća dostavljati promptno i pojedinačno za svaku izvještajnu godinu. Iz iznimno velikog broja podataka koji se nalaze objedinjeno u predmetnom izvješću, nemoguće je razlučiti što je policija radila tijekom 2018. godina, a što tijekom 2019. godine. 
Nadalje, istaknuto je da bi bilo dobro da godišnje izvješće brani glavni ravnatelj policije s obzirom da se radi o izvješću središnje službe Ministarstva čijim radom on upravlja. Time što je ta zadaća, izmjenama Zakona o policiji u 2019. godini, prenesena s ministra unutarnjih poslova na Vladu RH, nije donijelo nikakav pomak, jer i dalje rad glavnog ravnatelja policije i operativno izvješće o radu policije brani politička osoba, a ne osoba koja tim radom izravno upravlja.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“, 4 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2018. I 2019. GODINI.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                     Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 13. sjednici, održanoj 17. veljače 2021., raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2019. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2019. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2021. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2019. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
    
Uvodno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo da je u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. minski sumnjivo područje u Republici Hrvatskoj smanjeno za 45,8 km2. Od toga je minska opasnost poslovima razminiranja uklonjena s 38,8 km2, a još 7 km2 općim i tehničkim izvidom.
Ukupno je utrošeno nešto više od 400 milijuna kuna, a nastavljen je uspješan trend glede povlačenja sredstava iz fondova Europske unije. Gotovo 39% sredstava od svih utrošenih sredstava su sredstva povučena iz fondova Europske unije, posebice iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezije u iznosu od 153 milijuna kuna. 
Tijekom rujna 2019. završeno je razminiranje u Osječko-baranjskoj županiji tj. projekt Naturavita (razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji), na području od 25,2 km2, a vrijednost izvedenog posla iznosi nešto više od 250 milijuna kuna.
U studenome 2019. započelo je razminiranje u projektu Fearless Velebit, te je razminirano 16,5 km2. Potrebno je još rekonstruirati oko 75 km zapuštenih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, čime će se omogućiti održivo upravljanje i zaštita šuma te obnova i očuvanje ugroženih i zaštićenih rijetkih livadnih
vrsta i staništa. Projekt obuhvaća zaštićena područja u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, a ukupno utrošena sredstava iznose 210 milijuna kuna. 
Predstavnik predlagatelja se posebno osvrnuo na kvalitetnu suradnju Ministarstva unutarnjih poslova s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama, koji aktivno sudjeluju u pripremi poslova, ali i u pripremi projekata za povlačenje sredstava iz Europske unije.
U 2019. godini pronađeno je i uništeno je 5.278 komada minskih eksplozivnih sredstava i 3.006 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava, što je višestruko povećanje pronalazaka u odnosu na prethodne godine. Isto je rezultat ciljanog razminiranja područja za koje je poznato da se na njima nalaze minska polja, npr. Kotar šuma kod Petrinje te pojedina područja na Velebitu.
Minski sumnjiva područja označena su sa 12.280 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost.
Tijekom 2019. godine dogodila su se dva minska incidenta i ozlijeđene su dvije osobe no, nije bilo smrtnog stradavanja. Jedan incident se dogodio u Karlovačkoj županiji. U njemu je ozlijeđena civilna osoba prilikom krčenja vegetacije uz šumsko-poljski put te strojnog ravnanja puta mini bagerom. Druga osoba je pirotehničar, koji je stradao u Ličko-senjskoj županiji prilikom razminiranja.
Nastavno je predstavnik podnositelja naglasio da je od završetka Domovinskog rata do sada stradalo 600 osoba, od toga su 203 osobe smrtno stradale. Zadnje smrtno stradavanje civilne osobe dogodilo se u veljači 2014. godine, a zadnje stradavanje djece bilo je 2004. godine.
Predstavnik podnositelja se osvrnuo i na kontinuiranu edukaciju građana i aktivnu međunarodnu suradnju.
Predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane  je istaknuo da razminiranje vojnih objekata provodi inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske koja razminirava isključivo vojne objekte i uski pojas izvan odnosno uz te objekte.
U 2019. godini su izvršili osam zadaća, od kojih su četiri bile planirane, a četiri su bile izvanplanske. Razminiranje je provođeno na području dviju vojarni, dvaju vojnih poligona, jedne vojne lokacije i dvaju vojno-skladišnih kompleksa.
Utrošeno je 230 radnih dana u kojima je ostvareno 48.336 č/h rada ljudi, 489 m/h rada strojeva te 12.253 km rada vozila.
Izvršavanjem prikazanih zadaća tretirano je 471.272 m2 , a razminirano je 304. 917 m2 . Pri tome je pronađeno, uklonjeno i uništeno 12 komada protupješačkih mina i 929 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava, dok protuoklopne mine nisu pronađene. Ukupno je utrošeno 2.418.316,00 kuna.
Zaključno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane naglasio da postojećim kapacitetima i intenzitetom rada neće biti u mogućnosti razminirati sve vojne objekte do 2026. godine, te žele ući u program „Sigurna Hrvatska“, što bi omogućilo brže razminiranje. Ako isto ne bi bilo moguće te ostanu veće nerazminirane površine, ići će se na angažiranje pravnih osoba koje se bave razminiranjem i na osiguravanje dodatnih sredstava na poziciji proračuna za Ministarstvo obrane koje će se usmjeriti u tu aktivnost. 

Članovi Odbora su podržali Izvješće za 2019. godinu. S obzirom na enormna sredstava koja su do sada utrošena na razminiranje, broj osoba koje su stradale od mina u Republici Hrvatskoj, a uzimajući u obzir sredstva koja će biti potrebno još utrošiti i opasnosti koje prijete s područja koja su još pod minama, predloženo je da se stupi u kontakt i pokušaju dobiti informacija od osoba koje su upoznate s postojanjem minskih polja, kako bi se brže i efikasnije i s manje žrtava završilo razminiranje u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da se već vode razgovori s osobama koje imaju saznanja o postojanju minskih polja i njihovim lokacijama, te da te osobe surađuju i pružaju informacije.

Vezano za status djelatnika bivšeg Hrvatskog centra za razminiranje, predstavnik podnositelja je istaknuo da su s početkom 2019. godine isti postali dio Ministarstva unutarnjih poslova, ustrojeni unutar Ravnateljstva civilne zaštite te da su njihova prava ostala neokrnjena.
Njihova zadaća nije razminiranje minski sumnjivog područja, to obavljaju pravne osobe sukladno prihvaćenim idejnim planovima, već se bave tehničkim dijelom posla, pripremaju planove, nadziru proces razminiranja, vrše kontrolu i slično.
    
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati

IZVJEŠĆU O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2019. GODINU

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                                       Nikša Vukas
 

HRVATSKI SABOR
ODBOR ZA UNUTARNJU POLITIKU
I NACIONALNU SIGURNOST

Zagreb, 17. veljače 2021.

ODBOR ZA EUROPSKE POSLOVE
gospodin Domagoj Hajduković, predsjednik

Predmet: Donošenje Radnog programa za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2021. godinu
- obavijest, dostavlja se

Poštovani,

u skladu sa člankom 152. Poslovnika Hrvatskoga sabora, a vezano za Vaš poziv za dostavom obavijesti Klasa: 021-20/21-11/01, Urbroj: 6521-31-21-01 od 5. veljače 2021., dostavljamo Vam obavijest o prioritetnim prijedlozima zakonodavnih akata i inicijativama Europske komisije iz djelokruga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a radi uvrštavanja istih u Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2021. godinu, kako slijedi:

I. Popis prioritetnih prijedloga zakonodavnih akata Europske unije za donošenje u 2021. godini

Promicanje europskog načina života

•    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira Unije za preseljenje i izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća; COM (2016) 468
•    Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite i o izmjeni Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem; COM (2016) 466
•    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu (preinaka); COM (2016) 465
•    Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za ulazak i boravak državljana trećih zemalja radi zapošljavanja visokokvalificiranih radnika; COM (2016) 378
•    Izmijenjeni prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010; COM (2018) 633

II. Prilog I. – Nove inicijative
Programu rada Europske komisije za 2021. godinu
Vitalna Unija u nestabilnom svijetu

Europa spremna za digitalno doba

•    Pouzdana i sigurna europska elektronička identifikacija (e-ID)

- Pouzdana i sigurna europska elektronička identifikacija (e-ID) (zakonodavna inicijativa, uključuje procjenu učinka članak 114. UFEU-a, prvo tromjesečje 2021.)

Promicanje europskog načina života

•    Daljnje inicijative u okviru novog pakta o migracijama i azilu 

- Novi akcijski plan EU protiv krijumčarenja migranata (nezakonodavna inicijativa, drugo tromjesečje 2021.)
- Nova strategija dobrovoljnog povratka i reintegracije (nezakonodavna inicijativa, drugo tromjesečje 2021.)

•    Schengenski paket

- Strategija za budućnost Schengena (nezakonodavna inicijativa, drugo tromjesečje 2021.)
- Izmjena Uredbe o uspostavi mehanizma za evaluaciju schengenske pravne
stečevine (zakonodavna inicijativa, uključuje procjenu učinka, čl. 70. UFEU-a, drugo tromjesečje 2021.)
- Revizija Zakonika o schengenskim granicama (zakonodavna inicijativa, uključuje procjenu učinka, čl. 77. UFEU-a, drugo tromjesečje 2021.)
- Digitalizacija postupka izdavanja viza (zakonodavna inicijativa, uključuje procjenu učinka, čl. 77. UFEU-a, četvrto tromjesečje 2021.)

•    Praćenje djelovanja sigurnosne strategije EU

- Komunikacija o Programu EU-a za borbu protiv organiziranog kriminala (2021. - 2025.), (nezakonodavna inicijativa, prvo tromjesečje 2021.)
- Program EU za borbu protiv terorizma: sprječavanje, zaštita, odgovor, predviđanje(nezakonodavna inicijativa, treće tromjesečje 2021.)
- Prijedlog modernizacije postojeće suradnje tijeka kaznenog progona unutar EU stvaranjem kodeksa policijske suradnje EU-a (zakonodavna inicijativa, uključuje procjenu učinka, čl. 87. UFEU-a, četvrto tromjesečje 2021.)

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Dostaviti:
- naslovu,
- Pismohrani, ovdje.
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 12. (zatvorenoj) sjednici održanoj 27. siječnja 2021., razmotrio je Izvješće o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2020. godinu i Sažetak izvješća o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2020. godinu koje je, sukladno članka 110. stavka 5., a u svezi s člankom 113. stavkom 4. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/06, 105/06 - ispravak), Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, aktom od 11. siječnja 2021., podnijelo predsjedniku Hrvatskoga sabora i Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

Slijedom iznesenog, predmetno Izvješće Odbor je razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela u kontekstu nadzora nad zakonitošću rada Vijeća.
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Sažetka izvješća o radu Vijeća za 2020. godinu na mrežnim stranicama Hrvatskoga sabora kao i zahtjev Vijeća za medijsko istupanje predsjednice Vijeća.

Uvodno je predsjednica Vijeća iznijela statističke pokazatelje koji se odnose na rad Vijeća te se osvrnula na postupanja Vijeća sukladno zahtjevima podnositelja kao i na utvrđene rezultate rada temeljem zahtjeva građana.
U raspravi su članovi Odbora podržali Izvješće za 2020. godinu, a u odnosu na Sažetak izvješća o radu Vijeća za 2020. godinu nisu izražene primjedbe.
Pojedini članovi Odbora su se osvrnuli na medijski eksponirane slučajeve nezakonitih radnji pojedinih osoba koje su obuhvaćene postupanjem policije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a za koje smatraju da bi se trebale očitovati i sigurnosne službe, ali i Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija  kao nadzorno tijelo.
Predsjednica Vijeća je pojasnila ulogu Vijeća, kao nadzornog tijela koje prati zakonitost rada sigurnosno-obavještajnih agencija, te prati i nadzire primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna ljudska prava i temeljne slobode, a temeljem zahtjeva građana, državnih tijela i pravnih osoba.
Zaključno je naglasila da uloga Vijeća nije biti aktivan sudionik u kaznenom ili bilo kojem drugom progonu koji poduzimaju tijela represivnog sustava ili biti aktivni sudionik radnji i mjera koje poduzimaju tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, već je uloga Vijeća nadzornog karaktera, u točno određenim slučajevima, a sukladno odredbama Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 3 glas „PROTIV“, donio sljedeći zaključak:

1. PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2020. GODINU.

2. DAJE SE SUGLASNOST ZA OBJAVU SAŽETKA IZVJEŠĆA O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2020. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA 

3. DAJE SE SUGLASNOST ZA OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI O SADRŽAJU SAŽETKA MEDIJSKIM ISTUPANJEM PREDSJEDNICE VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost  na 12. (zatvorenoj) sjednici, održanoj 27. siječnja 2021., raspravio je Prijedlog programa rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu, koji je na nadležno donošenje, aktom od 8. prosinca 2020., podnijelo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija. 
Odbor je raspravio i zahtjev Vijeća za javno objavljivanje Programa rada Vijeća za 2021. godinu na mrežnim straniciam Hrvatskoga sabora u dijelu koji se odnosi na Vijeće.

Nakon rasprave, na kojoj je podržan predmetni Prijedlog programa rada Vijeća za 2021. godinu, Odbor je većinom glasova, s 9 glasova «ZA» i 3 glasa «SUZDRŽAN», donio

PROGRAM RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2021. GODINU U TEKSTU KAKO JE PREDLOŽENO.

Također, većinom glasova, s 9 glasova «ZA» i 3 glasa «SUZDRŽAN», Odbor je dao suglasnost za

OBJAVU PROGRAMA RADA VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA ZA 2021. GODINU NA MREŽNIM STRANICAMA HRVATSKOGA SABORA U DIJELU KOJI JE PREDVIĐEN ZA VIJEĆE.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost,  na 12. (zatvorenoj) sjednici održanoj 27. siječnja 2021., razmotrio je Prijedlog poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, koji je aktom od 21. rujna 2020., a u skladu s člankom 11. Odluke o Vijeću za građanski nadzor sigurnosno obavještajnih agencija („Narodne novine“, br. 46/07), Vijeće uputilo Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na razmatranje, odnosno davanje prethodnog mišljenja.

Uvodno je predstavnica predlagatelja, predsjednica Vijeća, iznijela razloge zašto je Vijeće pristupilo izmjeni Poslovnika o radu Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Naime, u bitnome, Vijeće smatra kako je potrebno u članku 21. Poslovnika o radu Vijeća  za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija dodati novi stavak 9. kojim bi se reguliralo postupanje Vijeća  po ponovljenom zahtjevu odnosno po zahtjevu koje je Vijeće već razmatralo i podnositelju dostavilo odgovor iz članka 113. stavka 1. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 79/06, 105/06 - ispravak), s obzirom da se Vijeće u dosadašnjoj praksi susretalo s takvim ponovljenim zahtjevima, a propisi koji su na snazi ne uređuju postupanje u tim slučajevima. Vijeće predlaže da se, u tom slučaju, podnositelju ponovljenog zahtjeva uputi obavijest o razlozima nepostupanja Vijeća i da mu se uz obavijest dostavi i odgovor koji mu je već bio dostavljen povodom ranijeg zahtjeva, osim u slučaju kada ponovljeni zahtjev sadrži činjenice koje Vijeće nije uzelo u obzir tijekom ranijeg postupanja, a koje mogu biti od utjecaja na odluku Vijeća. Tada bi Vijeće postupalo po ponovljenom zahtjevu.

Nadalje, Vijeće smatra kako je potrebno u članku 24. izmijeniti stavke 2. i 3., na način da se zadnja rečenica iz stavka 3. ugradi u stavak 2., s obzirom da se ta rečenica odnosi na institut zapisnika, a institut zapisnika je sadržan u stavku 2., te da se daljnjom izmjenom stavka 3. uredi raspolaganje s fonogramom razgovora, jer je Vijeće u dva navrata bilo suočeno sa zahtjevima osoba s kojima je obavljen razgovor da im se fonogram ustupi, što je Vijeće odbilo, s obzirom da  sadržaj fonograma može sadržavati klasificirane podatke. Slijedom toga, Vijeća predlaže da se poslovnički regulira navedeno postupanje Vijeća.
Odbor je podržao iznesene prijedloge izmjena i dopuna, smatrajući da isti mogu jasnije urediti postupanje Vijeća u danim situacijama, ali i mogućnosti s kojima raspolaže podnositelj zahtjeva u istim situacijama.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, utvrdio sljedeće 

MIŠLJENJE

1. ODBOR DAJE POZITIVNO MIŠLJENJE NA PRIJEDLOG POSLOVNIKA O IZMJENAMA I DOPUNAMA POSLOVNIKA O RADU VIJEĆA ZA GRAĐANSKI NADZOR SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNIH AGENCIJA.
2. MIŠLJENJU ODBORA JE ZA VIJEĆE OBVEZUJUĆE, TE ĆE O NJEMU BITI OBAVIJEŠTENO PISANIM PUTEM.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 11. sjednici, održanoj 20. siječnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, prvo čitanje, P. Z. br. 93 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2020.  

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o zaštiti novčarskih institucija u primjeni od prosinca 2015. godine te su njime propisane mjere zaštite poslovnica novčarskih institucija. Cilj zaštitnih mjera je preveniranje kaznenih djela i zaštita osoba i imovine. Zakonom su propisane mjere zaštite koje su specifične za svaku pojedinu vrstu novčarskih institucija i uređaja za uplatu i isplatu gotovog novca te aktivnosti pri distribuciji novca i vrijednosti između novčarskih institucija ili Hrvatske narodne banke i drugih institucija. Primjenom Zakona odnosno propisanih mjera smanjen je broj kaznenih djela u poslovnicama novčarskih institucija (2015. godine ukupan broj  kaznenih djela bio je 267, dok je 2020. godine ukupno bilo 132 kaznena djela).

Praćenjem imovinskih kaznenih djela i načina njihova izvršenja tijekom posljednjih nekoliko godina uočen je trend porasta kaznenih djela teške krađe provaljivanjem odnosno „fizičkih“ napada na bankomate kojih u Republici Hrvatskoj ima oko 5.850, i njihov broj je u porastu. Od tog broja, veći dio bankomata odnosno oko 4/5 su eksterni bankomati, dok je 1/5 internih bankomata odnosno bankomata koji se nalaze unutar poslovnica. Tako je u 2015. godini bilo osam kaznenih djela, 2016. godine 12 kaznenih djela, 2017. godine 36 kaznenih djela, 2018. godine 18 kaznenih djela, 2019. godine 35 kaznenih djela te 2020. godine 44 kaznena djela. Nisu sva kaznena djela bila dovršena, ali su prouzročila materijalnu štetu i uznemirila javnost. U prethodnim godinama je bilo i smrtnih stradavanja, no ista su se izrazito smanjila zbog primjene zaštitnih mjera.
Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da ta kaznena djela počinitelji čine uporabom plina ili eksploziva s ciljem da dođu do spremnika novca. Osim krađe samog novca, počini se i znatna materijalna šteta na objektima, a prisutan je i rizik od stradavanja osoba koje se tu mogu zateći.
Dosadašnje mjere zaštite odnosile su se na uspostavu mehaničkih mjera no, zaključeno je da se mjere zaštite moraju usmjeriti na zaštitu novca. Kao najučinkovitiji sustav  zaštite novca prepoznat je elektrokemijski sustav za neutralizaciju novčanica koji se aktivira kada se pokuša otvoriti kaseta u kojoj se nalazi novac. Tada se događa obojenje novčanica  ili njihovo uništenje. Takav sustav zaštite uveden je u Republiku Hrvatsku 2007. godine i primjenjuje se za sprječavanje kaznenih djela koja su se činila napadom na vozila koja su prevozila novac, te se pokazao učinkovitim.
S obzirom na učinkovitost tog vida zaštite predlaže se elektrokemijsku zaštitu propisati kao obvezu za sve eksterne bankomate u Republici Hrvatskoj, kao i za one interne bankomate (koji se nalaze u poslovnicama) sukladno procjeni ugroženosti. Rok za ispunjenje obveze bio bi pet godina od dana stupanja na snagu Zakona.

Predstavnik predlagatelja se osvrnuo i na mogućnost primjene propisanih alternativnih mjera ako se njima može postići ista ili bolja zaštita, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

U raspravi su članovi Odbora podržali donošenje zakona te unošenje obveze elektrokemijske zaštite na bankomatima, uz primjedbu da je rok od pet godina, koliko je ostavljeno novčarskim institucijama za implementaciju tog vida zaštite na bankomatima predug, te da bi rok trebalo smanjiti na tri godine, jer je za bankarski sustav koji ostvaruje iznimno visok profit u Republici Hrvatskoj takav trošak prihvatljiv i ne predstavlja problem niti će ugroziti poslovanje novčarskih institucija. Naglasili su da je potrebno u što kraćem roku zaštititi ne samo materijalna dobra koja u takvim napadima stradavaju, već posebice ljudske živote koji su nenadoknadivi.
Posebno su se osvrnuli na činjenicu da predlagatelj nije odredio dinamiku ugradnje zaštite u bankomate, npr. da novčarske institucije svake godine moraju ugraditi zaštitu u 20% bankomata, već im je ostavljena mogućnost slobodnog određivanja dinamike, što može dovesti do situacije da novčarske institucije npr. četiri godine ne ispunjavaju zakonsku obvezu, te tek u petoj godini ugrade zaštitu na sve bankomate za koje je to predviđeno, što nije dobro rješenje. 

Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Nikša Vukas 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 11. sjednici, održanoj 20. siječnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. br. 90 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2020.  

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio da se u pravni poredak prenosi Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EPG) (SL L 197, 24. 7. 2012.), tzv. Seveso III.  Direktiva, koju je Republika Hrvatska implementirala tijekom 2015. godine donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite no, Europska komisija je pokrenula postupak povrede prava, pismo službene obavijesti povreda br. 2019/2273, zbog neispravnog prenošenja u nacionalni pravni sustav članka 3. točaka 5., 7. i 8., članka 6. stavka 3., članka 10. stavka 3., članka 11., članka 12. stavaka 1., 2. i 3. te stavaka 5., 6. i 7., članka 13. stavaka 1. i 2., članka 14. stavaka 2. i 4., članka 15., članka 17., članka 19. stavka 1. i članka 20. stavaka 2., 3., 4. i 5. te stavaka 7. i 8. navedene Direktive.

Nastavno je istaknuo da su nadležnosti koje su prenesene na Ministarstvo unutarnjih poslova sadržane u člancima 12. i 14. predmetne Direktive i one će se uskladiti temeljem ovog zakonskog prijedloga dok će se članak 15. Direktive implementirati izmjenom Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona.
Nadalje, izvršit će se i dodatno usklađivanje iz područja nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova te će se uvrstiti definicije pojmova: domino-efekt, opasna tvar, operater, područje postrojenja i Vanjski plan, propisati će se obveza donošenja Odluke o izradi Vanjskog plana bez odgađanja, izradit će se obveza pružanja usklađenih informacija svim osobama koje bi mogle biti pogođene velikom nesrećom, odrediti nadležno tijelo za pružanje informacija i  propisati obveza obavješćivanja i drugih država neovisno ima li ili nema opasnosti od prekogranične nesreće.

Nastavno je istaknuo da će se predloženim odredbama jasnije razgraničiti nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na druga državna tijela te da će se predloženim izmjenama i dopunama odrediti poveznica na druge propise kojima se uređuju pojedina pitanja opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.

Zaključno se predstavnik predlagatelja osvrnuo na razloge zbog kojih se predlaže, sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora, donošenje predmetnog Zakona po hitnom postupku.

U raspravi je podržano donošenje predmetnog Zakona, no zatraženo je pojašnjenje zašto se u članku 8. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 86. važećeg Zakona ne nalazi trenutno važeća zadnja alineja (podstavak) koja propisuje prekršajno kažnjavanje pravnih i fizičkih osoba koje ne omoguće provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoče sve dokumente i ne osiguraju uvjete za neometan rad inspektora, a koje podliježu inspekcijskom nadzoru, uzimajući u obzir da zakonskim prijedlogom nije obuhvaćena izmjena članka 78. stavka 5. Zakona koja utvrđuje tu obvezu za pravne osobe.  

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Nikša Vukas 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 10. sjednici, održanoj 16. prosinca 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, drugo čitanje, P. Z. E. br. 43, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. prosinca 2020.

Odbor je raspolagao i podneskom Strukovne pirotehničke udruge koji je uz poziv za sjednicu dostavljen svim članovima Odbora.

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja donesen i stupio na snagu u kolovozu 2017. godine. Njime se uređuje područje proizvodnje, prometa, prijevoza, skladištenja, uporabe, istraživanja, ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti eksplozivnih tvari, prodaje na malo pirotehničkih sredstava, oružja, dijelova oružja i streljiva, kao i uvjeti koje moraju ispuniti pravne osobe, obrti i udruge koje se bave djelatnostima vezanim uz eksplozivne tvari i oružje. Uz predmetni Zakon, na snazi je i Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana koji je međusobno komplementaran s ovim Zakonom, a kojim se uređuje srodna materija.

Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se izmjenama i dopunama Zakona prvenstveno pristupilo radi preuzimanja u pravni poredak Republike Hrvatske Provedbene direktive Komisije 2019/68 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za označivanje vatrenog oružja i njegovih bitnih dijelova u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja i Provedbene direktive Komisije (EU) 2019/69 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja.

U skladu s odredbama potonje Direktive propisat će se postupci i provjere kojima će se onemogućiti prepravljanje oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u vatreno oružje, te odrediti kontaktna točka (Ministarstvo unutarnjih poslova), kao i utvrditi obveza razmjene informacija s ostalim državama članicama Europske unije.

Predstavnik predlagatelja se osvrnuo na javnosti najznačajniju novinu u zakonskom prijedlogu koja se odnosi na potpunu zabranu prodaje, nabave, posjedovanja i uporabe od strane građana za osobne potrebe petardi i redenika kategorije F2, kao i dopunu važeće odredbe čl. 62. Zakona u dijelu kojim se propisuje zabrana posjedovanje petardi i redenike kategorije F3, dok je do sada bila zabranjena njihova nabava i korištenje. Isto je učinjeno radi zaštite života i zdravlja osoba mlađih od 18. godina odnosno djece, koja su najčešće ozlijeđene od tih sredstava.
Takvim zakonskim rješenjem smanjit će i broj smrtno stradalih i ozlijeđenih životinja, o čemu su tijekom primjene važećeg Zakona učestalo izvješćivale udruge i brojni građani. Predloženom izmjenom će se Republika Hrvatska pridružiti brojnim zemljama Europske unije gdje su  petarde zabranjene - Austrija, Estonija, Finska, Njemačka, Irska, Litva, Nizozemska, Slovenija, Švedska i Švicarska. Posebno je naglasio da je nabava pirotehničkih sredstava dopuštena pravnim osobama koje ih nabavljaju za svoje potrebe, npr. Hrvatska gorska služba spašavanja i speleološke udruge.

Predstavnik predlagatelja se osvrnuo i na važeće odredbe Zakona koje reguliraju razdoblje u kojem se dopuštena pirotehnička sredstva smiju prodavati građanima, kao i vrijeme njihova korištenja od strane građana, te naglasio da iste odredbe nisu predmet ovih zakonskih izmjena što ne znači da u nekom budućem zakonskom prijedlogu, sukladno prijedlozima građana, te odredbe neće biti razmatrane.

Zaključno se osvrnuo i na rok stupanja na snagu zakonskog prijedloga, te istaknuo da isti stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredbi koje se odnose na zabranu prodaje petardi i redenika kategorije F2 građanima za osobne potrebe te u dijelu u kojem građanima nije dozvoljena nabava, posjedovanje niti uporaba petardi i redenika kategorije F2 za osobne potrebe koje odredbe stupaju na snagu 2. siječnja 2021.

U raspravi su članovi Odbora podržali zakonski prijedlog, posebice u dijelu u kojem se predloženom dopunom propisuju postupci i provjere te jača nadzor kako bi se onemogućilo prepravljanje oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u vatreno oružje, kao i u dijelu kojim se onemogućava nabava, prodaja, posjedovanje i korištenja petardi i redenika kategorije F2 i F3 za osobne potrebe građana, uzimajući u obzir da njihovom uporabom najčešće stradavaju djeca, te da određeni prihod državnog proračuna za koji se projecira da će biti „izgubljen“ tom zabranom ne može biti razlog za nedonošenje tih odredbi.

U raspravi je istaknuto da, osim Slovenije, nijedna susjedna država nema  zabranu prodaje i uporabe tih pirotehničkih sredstava građanima za osobne potrebe, te da je vrlo vjerojatno da će nadležne inspekcijske službe imati pune ruke posla kako bi spriječile „šverc“ petardi i redenika tih kategorija iz susjednih zemalja, te da se o tome treba voditi briga.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPLOZIVNIM TVARIMA TE PROIZVODNJI I PROMETU ORUŽJA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša  Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 9. sjednici, održanoj 10. prosinca 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 80 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. prosinca 2020. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja obrazložio Konačni prijedlog zakona te istaknuo da je Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske (dalje u tekstu: Ujedinjena Kraljevina) 1. veljače 2020. na uređeni način prestala biti članica Europske unije stupanjem na snagu Sporazuma o povlačenju Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske iz Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu: Sporazum).

Sporazumom je utvrđeno prijelazno razdoblje, koje završava 31. prosinca 2020., tijekom kojeg se na državljane Ujedinjene Kraljevine primjenjuje zakonodavstvo Europske unije. 

Nastavno je istaknuo da se jedno od temeljenih prava koje će se priznati državljanima Ujedinjenog Kraljevstva temeljem predmetnog Sporazuma tiče boravka u državama članicama Europske unije, a odnosi se na ulazak i izlazak iz država članica, privremeni i stalni boravak u tim državama, kao i na izdavanje određenih boravišnih isprava.

Taj dio Sporazuma stupa na snagu 1. siječnja 2021. i odnosit će se na državljane Ujedinjenog Kraljevstva i članove njihovih obitelji koji će do 31.12.2020. ostvariti pravo na boravak i nastaviti boraviti u Republici Hrvatskoj. Prema službenim evidencijama Ministarstva unutarnjih poslova,  na dan 10. prosinca 2020. u Republici Hrvatskoj boravi 1133 državljana Ujedinjenog Kraljevstva, od toga su na privremenom boravku 773 osobe, a stalni boravak konzumira 360 osoba. Najviše ih boravak koristi u svrhu rada, spajanja obitelji i u ostale svrhe koje nisu specificirane.

Sporazum, u dijelu koji se odnosi na boravak i izdavanje boravišnih isprave, preuzima pravila iz Direktiva 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004., a koja regulira pravo građana Unije i članova njihove obitelji na slobodno kretanje i boravak u drugim državama članicama.

S obzirom da Sporazum ne sadrži postupovna pravila, a da bi se državljanima Ujedinjenog Kraljevstva jamčila pravna sigurnost te propisali odgovarajući postupci za ostvarenje prava na privremeni i stalni boravak te izdavanje boravišnih isprava, Konačnim prijedlogom zakona se propisuje opća odredba koja potvrđuje da se na državljane Ujedinjene Kraljevine i članove njihovih obitelji na koje se primjenjuje Sporazum primjenjuju odredbe ovog Zakona na odgovarajući način i ako nisu u suprotnosti s odredbama Sporazuma.

Nastavno se osvrnuo na odredbe kojima se državljani Ujedinjenog Kraljevstva i članovi njihovih obitelji upućuju na odgovarajuće postupke s obzirom na to jesu li ili nisu na dan 31. prosinca 2020. imali prijavljen boravak, postupak za stjecanje statusa pograničnog radnika, te je posebno naglasio da se u Konačnom prijedlogu zakona jasnije potvrđuje deklaratorna shema iz Sporazuma te se izričito propisuje da iz boravišnih i pograničnih isprava ne proizlazi boravišni status.
U odnosu na nepridržavanje rokova za poduzimanje administrativnih radnji, predstavnik predlagatelja je istaknuo da isto neće dovesti do gubitka stečenih prava, već će kroz predviđene prekršajne odredbe prekoračenje roka biti sankcionirano novčanom kaznom u iznosu od 200,00 kuna.

Zaključno je naglasio da će se boravišne isprave izdavati kao za državljane trećih zemalja, te da ovaj Zakon treba stupiti na snagu 1. siječnja 2021. jer tada stupa na snagu i Sporazum pa se slijedom toga, zbog kratkoće vremena, zakon predlaže donijeti po hitnom postupku.

U raspravi su članovi Odbora unisono podržali donošenje zakona, ali su istaknuli da bi bilo nužno da i Ujedinjeno Kraljevstvo na isti način tj. recipročno postupa i u odnosu na državljane Republike Hrvatske koji do 31. prosinca 2020., temeljem prava Europske unije, koriste slobodu kretanja i boravka na području Ujedinjenog Kraljevstva. 
U raspravi je postavljeno pitanje što će učiniti Republika Hrvatska ako Ujedinjeno Kraljevstvo odluči uvesti vize za hrvatske državljane.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da osim navedenih državljana Ujedinjenog Kraljevstva koji ispunjavaju uvjete iz Sporazuma, na ostale državljane se primjenjuje Zakona o strancima, kao i na sve državljane trećih zemalja, odnosno samo oni koji su „zatečeni“ zadržavaju status dok za ostale vrijedi procedura iz Zakona o strancima.
U odnosu na recipročna prava hrvatskih državljana ustvrdio je da postoje određene garancije za recipročno postupanje, odnosno to je intencija Sporazuma, no ne može se unaprijed znati kako će u konačnici postupiti Ujedinjeno Kraljevstvo. Drži da prava hrvatskih državljana neće biti umanjena. 
U odnosu na broj hrvatskih državljana koji su u dosegu Sporazuma, predstavnik predlagatelja je rekao da ne može reći točan broj, s obzirom da velik broj državljana RH ne odjavljuje prebivalište kada odlazi na dulje vrijeme izvan zemlje, no dostavit će podatke iz evidencija kojima raspolažu.
Ako bi Ujedinjeno Kraljevstvo postavilo uvjet posjedovanja vize za ulazak hrvatskih državljana u Ujedinjeno Kraljevstvo, Republika Hrvatska bi postupala po načelu reciprociteta, no uzela bi u obzir što predstavlja njezin interes te kako će postupiti i druge države članice Europske unije.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVLJANIMA DRŽAVA ČLANICA EUROPSKOG GOSPODARSKOG PROSTORA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

 Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka, drugo čitanje, P. Z. br. 74, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2020.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnica predlagatelja iz Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost istaknula da je ustavna osnova za donošenje Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Portugalske Republike o uzajamnoj zaštiti klasificiranih podataka sadržana u odredbi članka 140. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, kako bi predmetni Zakon nakon potvrđivanja u Hrvatskome saboru, sukladno članku 141. Ustava Republike Hrvatske postao dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske s pravnom snagom iznad zakona.
Predmetni Ugovor potpisan je 30. lipnja 2020. te se njime stvara pravni okvir i uspostavljaju pravila uzajamne zaštite klasificiranih podataka između Republike Hrvatske i Portugalske Republike, koja će se odnositi na sve buduće klasificirane ugovore i ugovore o suradnji koje ugovorne stranke sklapaju, a koji sadrže ili uključuju klasificirane podatke.
    Nadalje, njime se, između ostalog, određuje pravni okvir za osiguranje zaštite klasificiranih podataka koji zajednički nastaju ili se razmjenjuju između država ugovornica, nadležna tijela za provedbu Ugovora, obveze u pogledu  nacionalnih mjera za zaštitu klasificiranih podataka, utvrđuju se istoznačni stupnjevi tajnosti, postupanje s klasificiranim podacima te mehanizmi prijenosa klasificiranih podataka.
Sadržane su i posebne odredbe o klasificiranim ugovorima, uređuje se način ostvarivanja posjeta, postupanje u slučaju povreda sigurnosti, kao i pitanje troškova nastalih u provedbi Ugovora.
    Zaključno je istaknula da za provedbu predmetnog Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.    Predstavnik predlagatelj iz Ministarstva pravosuđa i uprave je naglasio da će Zakon stupiti na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, dok će sam Ugovor stupiti na snagu trideset dana nakon datuma primitka posljednje pisane obavijesti, diplomatskim putem, kojom se priopćuje okončanje unutarnjih postupaka svake stranke potrebnih za tu svrhu.

U raspravi je zatraženo pojašnjenje koje institucije su obuhvaćene Ugovorom te imaju li saznanja u koliko slučajeva je došlo do kršenja  odredbi o zaštiti tajnosti podataka temeljem ovakvih bilateralnih ugovora.
Predstavnica predlagatelja je istaknula da je Republika Hrvatska do sada potpisala 17 bilateralnih sporazuma/ugovora o razmjeni i zaštiti klasificiranih podataka s državama Europske unije i drugim europskim državama, te do sada nisu zaprimili ni jednu obavijest o kršenju ugovornih odredbi odnosno obveza.
Po pitanu opsega institucija koje su obuhvaćene Ugovorom naglasila je da su obuhvaćene sve pravne i fizičke osobe koje u svome radu raspolažu s klasificiranim podacima odnosno imaju pristup unutar djelokruga svoga rada, a dužni su poštovati odredbe propisa kojima se uređuje područje informacijske sigurnosti.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 10 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“,  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I PORTUGALSKE REPUBLIKE O UZAJAMNOJ ZAŠTITI KLASIFICIRANIH PODATAKA

Zbog spriječenosti predsjednika Odbora za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mario Kapulica
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013, prvo čitanje, P. Z. E. br. 63, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. studenoga 2020.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja obrazložio Prijedlog zakona te istaknuo da je  Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 (dalje u tekstu: Uredba) stupila na snagu 31. srpnja 2019., a primjenjuje se od 1. veljače 2021.
Donošenju iste pristupilo se zbog nedostatnog uređenja  pojedinih segmenata u Uredbi (EU) br. 98/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva.
Slijedom toga u Uredbi se na kvalitetniji način uredio institut inspekcijskog nadzora unutar Europske unije koji nije bio dovoljno učinkovit, pristupilo se uređenju instituta prijavljivanja sumnjivih transakcija i uspostavljanja nacionalnih kontaktnih točaka, usklađena su pravila kojima se uređuje stavljanje na raspolaganje, uvođenje, posjedovanje i uporaba tvari i smjesa koje bi se mogle zlouporabiti za nezakonitu proizvodnju eksploziva s ciljem ograničavanja dostupnosti pojedinačnim korisnicima tih tvari i smjesa.
Time se predviđa osigurati slobodno kretanje prekursora eksploziva na unutarnjem tržištu, promiče tržišno natjecanje gospodarskih subjekata te potiču inovacije, npr. olakšavanje razvoja sigurnijih kemikalija kojima bi se zamijenili prekursori eksploziva.

Nastavno je istaknuo da se slijedom odredbi Uredbe, Prijedlogom zakona uređuju obveze gospodarskih subjekata i internetskog tržišta, što do sada nije bilo uređeno, određuju se nadležna tijela, njihove obveze i postupci za provedbu Uredbe i Zakona (Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo poljoprivrede i Državni inspektorat), određuje se nacionalna kontakt točka (Ministarstvo unutarnjih poslova) i način vođenja evidencije o prijavljenim sumnjivim transakcijama, kao i način provođenja inspekcijskog nadzora od strane Državnog inspektorata nad provedbom odredaba Uredbe i Zakona.
Zaključno je naveo da se propisuju i nove prekršajne odredbe za postupanja suprotno odredbama Uredbe i Zakona.

U raspravi je podržano donošenje zakona kojim će se na jasniji način onemogućiti pojedincima da dođu do smjesa i tvari koji im omogućavaju „kućnu“ izradu eksplozivnih naprava.

Nakon rasprave, jednoglasno, s 12 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Zbog spriječenosti predsjednika Odbora za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

POTPREDSJEDNIK ODBORA

Mario Kapulica 
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 8. sjednici, održanoj 3. prosinca 2020., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Paktu o migracijama i azilu, D.E.U. br. 20/016, koje je Odbor za europske poslove na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 11. studenoga 2020.

Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa:022-03/20-07/303, Urbroj: 50301-21/22-20-3, na sjednici održanoj 27. listopada 2020.

Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.

Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložio predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova, te istaknuo da države članice Europske unije nisu ni nakon četiri godine od predstavljanja zajedničkog europskog sustava azila (CEAS) ostvarile kompromis i dogovor, te se zbog toga pristupilo izradi novog paketa akata koji se sastoji od uredbi, preporuka i smjernica, ukupno devet dokumenata, koji bi uredili područje zakonitih i nezakonitih migracija, a o kojima se intenzivno raspravlja na stručnim tijelima Vijeća, radnim skupinama i u Vijeću. Daljnje usuglašavanje tog paketa očekuje se tijekom portugalskog i slovenskog predsjedanja.

Nastavno je istaknuo da države članice imaju zadaću izgraditi održivi sustav upravljanja kako nezakonitim tokovima tako i zakonitim putovima migracije, u uobičajenim okolnostima ali i u kriznim situacijama, te bi Pakt o migracijama i azilu predstavljao „Fresh start“, odnosno novi početak. 

Naglasio je da Komisija u novom Paktu ističe kako se nijedna država članica EU ne bi smjela sama nositi s neproporcionalnim migracijskim pritiskom, neproporcionalno velikom odgovornošću te da bi sve države članice trebale doprinositi kroz obvezan, ali fleksibilan sustav solidarnosti koji je u isto vrijeme povezan s načelom odgovornosti države članice za preuzete obveze. Svaka država članica solidarnost može iskazati kroz sustav premještanja, sponzoriranje povratka i pružanjem financijske pomoći u izgradnji prihvatnih kapaciteta u trećim zemljama.

Između pet prijedloga uredbi koje su sadržane u paketu, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je za Republiku Hrvatsku jako bitna uredba koja se bavi dubinskom provjerom odnosno tzv. prescreeningom i screeningom jer se provedbom tih postupaka značajan teret stavlja na države članice koje se nalaze na vanjskoj granici EU, s obzirom da bi to bila njihova zadaća.

Taj postupak je puno kompleksniji nego dosadašnji postupak utvrđivanja identiteta, jer podrazumijeva utvrditi osim podataka koji omogućuju identifikaciju, zdravstveno stanje tih osoba, jesu li proganjani, predstavljaju li prijetnju za nacionalnu sigurnost i sigurnost drugih država članica, ali i obvezu uzimanje biometrijskih podataka tih osoba.

Predstavnik predlagatelja je naglasio da bi sve informacijske baze podataka kojima raspolaže Europska unija, a sadržavaju identifikacijske podatke, trebale postati interoperabilne do 2023. godine čime bi se omogućilo državama članicama njihovo pretraživanje te olakšalo provođenje dubinske provjere.

U raspravi je pozdravljeno Stajalište Republike Hrvatske o Paktu o migracijama i azilu odnosno iskazano je mišljenje da je Republika Hrvatska prepoznala sve elemente iz tog  paketa koji bi za nju bili opterećujući, tj. koji bi se negativno odraziti na njezinu sigurnost, ali i na financijsku i kadrovsku opterećenost koja bi prelazila granicu prihvatljivosti za Hrvatsku kao državu članicu EU, npr. moguće stvaranje migracijskih bazena na hrvatskoj granici, kratkoća rokova za dubinsku provjeru, neravnomjerno raspoređena odgovornost između država članica, nedostatna solidarnost u odnosu na države članice s vanjskom granicom i drugo.

S obzirom da su pojedini članovi Odbora iskazali bojazan da će Pakt nerazmjerno financijski i sigurnosno opteretiti Republiku Hrvatsku i da Hrvatska ne iskazuje nikakvu inicijativu kako bi to promijenila već pristaje na nepovoljne uvjete, predstavnik predlagatelja je naglasio da Republika Hrvatska aktivno sudjeluje u donošenju Pakta o migracijama i azilu, te da elemente s kojima nije suglasna jasno i otvoreno komunicira što je i izrazila u svome Stajalištu, kao i da su napravljeni značajni pomaci koji su na tragu hrvatskih promišljanja. 

Slijedom toga istaknuo je primjer iz dosadašnje prakse koji oslikava mogućnost da osoba bez ikakvih osobnih dokumenata može zatražiti  azil, pa su osobe čak i tijekom samog postupka znale više puta mijenjati svoj identitet, dok u novim prijedlozima tako nešto nije omogućeno. 

U odnosu na financijsko opterećenje koje će za Republiku Hrvatsku proizlaziti iz Pakta predstavnik predlagatelja je istaknuo da nam je već duže vrijeme dostupno niz fondova iz kojih se sredstava koriste za opremanje granične policije, nabave opreme, obnovu prihvatilišta i slično, te da je do sada najviše sredstava povučeno iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) koji je i dalje dostupan, no postoji niz fondova iz kojih se povlače sredstva koja su na raspolaganju. Jasno je da će Hrvatska, kao i druge članice na vanjskoj granici EU, morati povećati svoje kapacitete ako se Pakt usvoji, no sukladno praksi tih država članica, Hrvatska treba pristupiti izgradnji jeftinijih montažnih objekata koji su lakši za izgradnju i održavanje i koji nas u tolikoj mjeri neće financijski opterećivati.

Posebno je naglašeno da Republika Hrvatska podržava sve elemente Pakta čiji je cilj smanjenje nezakonitih kretanja i zlouporabe azilnog postupka.

Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, većinom glasova, s 9 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“,  donio je sljedeće:

MIŠLJENJE

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Paktu o migracijama i azilu, D.E.U. 20/016.

POTPREDSJEDNIK ODBORA
Mario Kapulica

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 7. sjednici održanoj 10. studenoga 2020., raspravio je Konačni prijedlog zakona o strancima, drugo čitanje, P. Z. E. br. 12 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 5. studenoga 2020.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da je u odnosu na prvo čitanje predlagatelj prihvatio više primjedbi nomotehničke naravi Odbora za zakonodavstvo te da je razmotrio primjedbe načelne naravi koje je iznio Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, kao i druge primjedbe iznesene tijekom plenarne rasprave.

Najveći dio primjedbi odnosio se na novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja koji je Vlada RH predložila smatrajući da je primjereniji aktualnoj situaciji. U tom kontekstu, nakon prvog čitanja zakona, održana je sjednica s Gospodarsko-socijalnim vijećem te je održano više sastanaka s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako bi se pokušalo naći najbolje rješenje vezano za predloženi model zapošljavanja, što je i rezultiralo određenim promjenama u zakonskom tekstu.

Slijedom toga, predlagatelj je pristupio doradi članka 98. Prijedloga zakona, te je skraćeno vrijeme na koje se daje mišljenje poslodavcu, te ono sada vrijedi 90 dana, a ne kako je bilo predloženo180 dana, s obzirom da su predstavnici sindikata smatrali da se u 180 dana može značajno promijeniti slika tržišta rada odnosno stanje u evidenciji nezaposlenih osoba.

U postupku izdavanja dozvola za boravak i rad utvrđuje se obveza sklapanja ugovora o radu sukladno Zakonu o radu, te se kao dokaz zasnovanog radnog odnosa ne priznaje npr. potvrda o sklapanju ugovora o radu ili neki drugi odgovarajući dokaz što je bilo predviđeno u Prijedlog zakona, već sklopljeni ugovor o radu.

Nastavno je predstavnik predlagatelja naglasio da je poslodavac, kada traži radnika putem Hrvatskog zavod za zapošljavanje (HZZ), dužan navesti uvjete kao što su stručna sprema, radno iskustvo, znanja i vještine kojima radnik treba raspolagati i sl., te iste te uvjete mora kasnije navesti kod provođenja testa tržišta rada za zapošljavanje stranca.

Predlagatelj je u odnosu na prvo čitanje ovog zakonskog prijedloga koje je raspravljeno u 9. sazivu Hrvatskoga sabora, smanjio „korake“ u provođenju testa tržišta rada, te se cijeli postupak za poslodavca svodi na dva koraka, a to je zatražiti od HZZ-a provođenje testa tržišta rada, te nakon dostavljenom mišljenja HZZ-a, ako u Republici Hrvatskoj nema potrebnih radnika, u roku od 90 dana zatražiti od Ministarstva unutarnjih poslova dozvolu za boravak i rad za konkretnog radnika iz treće zemlje. Cijeli proces ne smije trajati duže od 30 dana odnosno test tržišta rada treba se provesti u roku od 15 dana od podnesenog zahtjeva putem elektroničke platforme koja je u izradi, a izdavanje dozvole za boravak i rad od strane Ministarstva unutarnjih poslova također u roku od 15 dana od podnesenog zahtjeva, provjerom zadovoljava li stranac sve zakonom utvrđene uvjete.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da potreba za radnicima za deficitarna zanimanja i sezonski rad do 90 dana ne podliježe obvezi provođenja testa tržišta rada, kao i da je predlagatelj prihvatio primjedbe iznesene u raspravi te će sezonski radnici moći nastaviti rad kod drugog poslodavca dok čekaju novu dozvolu za rad.

Nastavno je u raspravi predstavnik predlagatelja naglasio da je teško procijeniti koliko će stranih radnika biti potrebno u pojedinoj godini, jer to ovisi o više čimbenika. Tijekom 2019. godine za potrebe dvije najpropulzivnije grane izdano je oko 56200 dozvola, tj. za graditeljstvo je izdano nešto manje od 35000 dozvola, a za potrebe ugostiteljstva i turizma oko 21200 dozvola od ukupnog broja odnosno kvote za 2019. godinu od 82500 dozvola. Tijekom prvih 10 mjeseci 2020. godine graditeljstvo je dobilo 34600 dozvola, dok je za potrebe ugostiteljstva i turizma izdano oko 10400 dozvola, te je jasno da se u 2020. godini prepolovio broj dozvola za ugostiteljstvo i turizam, a isto je izravna posljedica pandemije COVID-19, dok ista pandemija, što je vidljivo iz brojki, nije ostavila traga u graditeljstvu. U prvih 10 mjeseci 2020. godine izdano je ukupno 57495 dozvola za boravak i rad i još 1400 dozvola izvan kvote, te je trenutno ta brojka manja za nekih 15000 dozvola u odnosu na 2019. godinu, no do konca godine će, kako je istaknuo predstavnik predlagatelja, brojke vjerojatno biti vrlo slične. U odnosu na svrhe radi kojih su se izdavale dozvole za boravak i rad predstavnik predlagatelja je istaknuo da je najviše dozvola izdano za rad, oko 73000 dozvola, za spajanje obitelji 7805 dozvola, a najmanji broj je izdan za studiranje, istraživanje i znanstveni rad. Od broja dozvola za boravak i rad u prvih 10 mjeseci 2020., gotovo 40000 dozvola je izdano za novo zapošljavanje, dok je za produženje zapošljavanja izdano 16000 dozvola i za sezonski rad gotovo 3000 dozvola. I dalje među stranim radnicima prednjače državljani Bosne i Hercegovine s udjelom od gotovo 41%, te nastavno državljani Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Ukrajine i Albanije, no raste i broj dozvola za državljane Nepala, Indije, Filipina i Kine.

S obzirom na iznesene primjedbe Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost tijekom prvog čitanja, predstavnik predlagatelja se složio da je u Republici Hrvatskoj demografska situacija kompleksna te je istaknuo da je u Glavi 16. Konačnog prijedloga zakona koncipiran novi članak 246., a koji će se odnositi na utvrđivanje imigracijske politike u Republici Hrvatskoj, na način da će Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade RH, utvrditi načela za provedbu sveobuhvatne imigracijske politike za razdoblje od najmanje pet godina, a Vlada RH će, na temelju tih načela i aktualnog demografskog, gospodarskog i socijalnog stanja, donijeti odluku o broju, mjerilima i uvjetima za useljavanje državljana trećih zemalja za svaku kalendarsku godinu. Te odredbe bi bile alat Vladi RH i Saboru da kroz propisivanje uvjeta i mjerila daju dodatni zamah revitalizaciji „uspavanih“ područja u Hrvatskoj te učinkovito upravljaju legalnim migracijama, s obzirom da u Hrvatskoj postoji sve više lokalnih jedinica u ruralnim područjima koje se same ne mogu brinuti o osnovnim potrebama svojih mještana te je Hrvatskoj potrebno useljeništvo koje će činiti cijele obitelji, a koje će se integrirati u zajednicu.

Predstavnik predlagatelja se osvrnuo i na institut digitalnih nomada te istaknuo da taj benefit neće koristiti velik broj osoba, no olakšavanjem uvjeta za iste ide se u smjeru promocije Hrvatske, ali i ostvarivanja dodatnih prihoda.

U raspravi je podržano donošenje novog Zakona o strancima, no predloženo je da se pojednostavi proces za odobravanje privremenog boravka za osobe koje isti trebaju ponovno ishoditi, odnosno da im se omogući da u novom postupku za ishođenje privremenog boravka ne trebaju dostavljati iste „papire“, odnosno već jednom dostavljene dokumente, s čime se predstavnik predlagatelja složio odnosno istaknuo da je do tog pojednostavljenja već došlo.

Nadalje, u raspravi je naglašeno da ilegalne migracije stvaraju velike probleme  Republici Hrvatskoj i hrvatskim državljanima, i to ne samo u pograničnim područjima odnosno uzduž granične crte, već i u dubini prostora, ugrožavanjem života i zdravlja hrvatskih građana, uništavanjem i krađom njihove imovine i na druge načine, te da je Republika Hrvatska dužna poduzeti sve što je u njezinoj moći kako bi isto spriječila i zaštitila hrvatske građane i njihovu imovinu.

U raspravi je ponovno naglašena loša demografska situacija u Republici Hrvatskoj te, ako bi novi Zakon o strancima zaživio, potrebu da se državljani trećih zemalja kvalitetno integriraju, za što je potrebna suradnja centralne države i jedinica lokalne samouprave.

Pojedini članovi su istaknuli da bi Republika Hrvatska trebala voditi „agresivniju“ politiku zapošljavanja odnosno da bi trebala davati projekcije koji kadrovi i s kakvim kvalifikacijama su potrebni Republici Hrvatskoj te ne dopustiti stihijsko useljavanje.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O STRANCIMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 7. sjednici održanoj 10. studenoga 2020. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija i Zavod za sigurnost informacijskih sustava (dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna za 2021. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija istaknuo da je pandemija COVID-19 tijekom 2020. godine dovela do značajnih negativnih socijalno-gospodarskih posljedica. Nakon pada BDP-a u 2020. godini od 8,0%, u srednjoročnom razdoblju u domaćem gospodarstvu predviđa se postupni oporavak ekonomske aktivnosti.

U 2021. godini očekuje se rast BDP-a od 5,0%, a u 2022. godini rast od 3,4% te 3,1% u 2023. godini. No, takvi proračuni odnosno projekcije uvelike ovise o razvoju pandemije te postoji značajan rizik koji bi se mogao negativno odraziti na prihode državnog proračuna.

Prihodna strana proračuna za 2021. godinu predviđena je u ukupnom iznosu od 147,3 milijarde kuna, što predstavlja 12% više od sredstava utvrđenih rebalansom proračuna. Najviše sredstva u 2021. godini planira se ostvariti od PDV-a i to u iznosu od 53,7 milijardi kuna, što je više od 6,9 milijardi u odnosu na sredstva utvrđena rebalansom za 2020. godinu te od doprinosa u iznosu od 24,6 milijardi kuna, što predstavlja rast od 1,9 milijardi kuna u odnosu na sredstva predviđena rebalansom za 2020. godinu.

Ukupni rashodi opće države predviđeni su u iznosu od 118,4 milijarde kuna što je za 3,6 milijardi kuna manje od sredstava predviđenih rebalansom.

Predstavnik predlagatelja je posebno istaknuo da COVID mjere znatno utječu na proračun te će se u 2021. godini većina sredstava za te namjene isplaćivati iz sredstava Europske unije te, ako se te mjere isključe iz rashoda, onda se rashodi povećavaju za 1,7 milijardi kuna u odnosu na rebalans u 2020. godini.

Najveća povećanja na rashodovnoj strani odnose se na 1,5 milijardu kuna kompenzacija jedinicama lokalne samouprave u cilju smanjenja negativnih utjecaja s obzirom na smanjenje stope poreza na dohodak, 492,7 milijuna kuna za zaposlene uključujući i školstvo, 435 milijuna kuna za sredstva učešća za EU pomoći, 391 milijun kuna za mirovine, 375 milijuna kuna za doprinos Republike Hrvatske proračunu EU, 300 milijuna kuna za jamstvenu pričuvu, 291,2 milijuna kuna za potres, 213,9 milijuna kuna za decentralizirane funkcije (posljedica Zakona o obnovi), 134,2 milijuna kuna za nacionalnu naknadu za starije osobe, 115 milijuna kuna za ostale socijalne pomoći i 95,4 milijuna kuna za dodatni porodiljni dopust.

Uzimajući u obzir prihode i rashode manjak državnog proračuna iznosio bi 10,7 milijardi kuna, dok bi manjak proračuna opće države uključujući izvanproračunske korisnike, lokalnu upravu i javna poduzeća iznosio 11,6 milijardi kuna, odnosno 2,9% BDP.

Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva unutarnjih poslova je istaknuo da su proračunska sredstva za 2021. godinu u odnosu na MUP predviđena u iznosu od 6.325.156.666,00 kuna što predstavlja povećanje od 4,9% u odnosu na 2020. godinu. Od toga je 5.121.771.753,00 kune predviđeno s izvora financiranja 11. i 12., dok je 1.203.384.913,00 kuna predviđeno s ostalih izvora financiranja. U dijelu proračunskih sredstava plan je veći za 31,8 milijuna kuna što predstavlja povećanje od 0,6%. U odnosu na ostale izvore financiranja predviđeno je 268,1milijun kuna što je za 28,6% više od 2020. godine.

Rashodi za zaposlene predviđeni su u iznosu od 3.900.000.000,00 kuna te je vidljivo povećanje od 91 milijun kuna u odnosu na 2020. godinu. Tu je ugrađeno povećanje od 2% za srednju stručnu spremu što je rezultat dogovora sa sindikatima i sredstva za isplatu božićnice i regresa u sljedećoj godini.

Za materijalna i kapitalne rashode predviđen je iznos od 1.221.771.753,00 kune što je iznos koji je za 79 milijuna kuna manji od sredstava za 2020. godinu, no najveći dio kapitalnih ulaganja predviđeno je financirati iz sredstava fondova EU uz samo djelomično sufinanciranje iz proračuna u iznosu do 25% čime se oslobađaju proračunska sredstva za druge namjene.

Predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice je istaknuo da je Hrvatska vatrogasna zajednica središnje tijelo državne uprave od 1.01.2020. te da se sastoji od dva dijela; Hrvatske vatrogasne zajednice i Državne vatrogasne škole koje je osnovana uredbom Vlade RH od 1. rujna 2020.

Proračunska sredstva za 2021. godinu predviđena su u iznosu od 391.028.789,00 kuna što predstavlja povećanje u iznosu od 87,5 milijuna kuna odnosno 28,8% u odnosu na tekuću 2020. godinu.

Dio povećanja, u iznosu od 52,5 milijuna kuna, odnosi se na decentralizirano financiranje vatrogastva jer od 2021. godine Javna vatrogasna postrojba Zagreb „dolazi“ na proračun Hrvatske vatrogasne zajednice, tj. s tog proračuna će se financirati svi njihovi materijalni troškovi i plaće djelatnika koji su oni do sada ostvarivali samostalno, dok će se 1% poreza ostaviti Gradu Zagrebu.

Drugi dio povećanja iznosi 35 milijuna kuna i koristi se za nabavu opreme i vatrogasnih vozila, a financira se iz općekorisnih funkcija šuma, temeljem sporazuma Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskih šuma. Slijedom toga u 2021. godini bit će isporučeno 120 vatrogasnih vozila, a takav iznos sredstava iz općekorisnih funkcija šuma predviđa se i u sljedećim godinama.

Nastavno je istaknuo da je za plaće zaposlenika predviđeno 25,3 milijuna kuna, a materijalni rashodi iznosili bi 6 milijuna kuna. Projekcije za 2022. i 2023. su umanjene u odnosu na 2021. godinu, no isto će ovisiti o programima koji su u izradi. 

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija  i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2021. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2022. i 2023. godinu.

U raspravi je pozdravljeno povećanje sredstava u području unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti, posebice ulaganje u informatizaciju i opremanje.

No, pojedini članovi Odbora su istaknuli da bi bilo potrebno, uz prethodno formaliziranje takve odredbe u Poslovniku Hrvatskoga sabora, prije saborske rasprave o proračunu, gdje više ne postoje velike mogućnosti njegove izmjene, preliminarno pred Odborom za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost razmotriti potrebe državnih tijela u sustavu nacionalne sigurnosti.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, Odbor je predložio Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2022. I 2023. GODINU U DIJELU KOJI SE ODNOSI NA MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, HRVATSKU VATROGASNU ZAJEDNICU I SASTAVNICE SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOG SUSTAVA RH  (URED VIJEĆA ZA NACIONALNU SIGURNOST, SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA, VOJNA SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA, OPERATIVNO-TEHNIČKI CENTAR ZA NADZOR TELEKOMUNIKACIJA I ZAVOD ZA SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA).

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 7. sjednici, održanoj 10. studenoga 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 51 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020.

Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2021. godinu i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i druga pitanja vezana za izvršavanje proračuna.

U odnosu na zaduženje, Konačnim prijedlogom zakona se predlaže utvrditi limit zaduženja na inozemnom i domaćem tržištu do ukupnog iznosa od 33,9 milijardi kuna (u 2020. godini – 62,5 milijardi kuna, rebalans – 59,1 milijardu kuna), a tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 22,6 milijardi kuna (u 2020. godini – 28,5 milijardi kuna; rebalans 2020. – 28,4 milijarde kuna).

Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 2,2 milijarde kuna (u 2020. godini - 2,3 milijarde kuna), a tekuće otplate glavnice duga iznose 2,1 milijardu kuna (u 2020. godini - 2,2 milijarde kuna).

Nova financijska jamstva za 2021. godinu predviđena su u iznosu od 5,5 milijardi kuna, a od toga je za izvanproračunske korisnike predviđeno 2,8 milijardi kuna.

Jamstvena zaliha ostala je nepromijenjena u odnosu na 2020. godinu i iznosi 300 milijuna kuna.

Zaključno je iznio da se proračunska osnovica nije mijenjala u odnosu na 2020. godinu i nadalje iznosi 3.326,00 kuna. 

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, sa 6 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 6. sjednici, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, drugo čitanje, P. Z. E. br. 13, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020., KLASA:022-03/20-01/07, URBROJ:50301-21/32-20-13.

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naglasio da je Zakon o osobnoj iskaznici (dalje u tekstu: Zakon) donesen 2015. godine kada je uveden kontaktni elektronički dio s dva certifikata – identifikacijski i potpisni, čime je osobna iskaznica postala elektronička isprava. Predmetnim izmjenama i dopunama pristupilo se radi provedbe Uredbe (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje, koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2019., a izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 2. kolovoza 2021.

Ukratko se osvrnuo na nove elemente u zakonskom prijedlogu, te istaknuo da će osobne iskaznice koje će se izdavati od 2. kolovoza 2021., između ostaloga, sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica nositelja osobne iskaznice i dva otiska prstiju (lijevog i desnog kažiprsta) u interoperabilnim digitalnim formatima te će time osobna iskaznica postati i biometrijska isprava.

Zakonom će se propisati da se na obrascu osobne iskaznice nalaze razlikovne oznake u obliku dvoslovne oznake države članice koja izdaje osobnu iskaznicu otisnute u negativu u plavom pravokutniku i okruženu s 12 žutih zvjezdica što će olakšati vizualni pregled osobne iskaznice, posebno u slučajevima kada nositelj osobne iskaznice ostvaruje pravo na slobodno kretanje.

Predlagatelj se osvrnuo i na povećanje dobne granice imatelja osobne iskaznice sa 65 na 70 godina života u odnosu na izdane osobne iskaznice s „dugotrajnim“ rokom važenja.

Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da su, u odnosu na prvo čitanje, prihvaćene određene primjedbe iznesene od strane zastupnika. U članku 4. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 4. važećeg Zakona, izmijenjene su odredbe stavka 2. na način da je propisano da osobne iskaznice koje su izdane osobama s navršenih 70 ili više godina života imaju rok važenja 40 godina, kako njihovi nositelji ne bi imali problema prilikom kontrole osobnih iskaznica na uređajima za kontrolu koji su uglavnom podešeni tako da u rubrici u koju se upisuje rok važenja očitavaju određeni datum odnosno broj, tako da riječ ,"trajno", i u slučaju kada je prevedena na engleski jezik, predstavlja problem za očitanje roka važenja.

Nadalje, naglasio je da je podrobno propisan prestanak važenja izdanih osobnih iskaznica odnosno da će prvo prestati važiti one koje ne zadovoljavaju minimalne standarde.

Istaknuo je da Ministarstvo želi u narednom razdoblju ostvariti pretpostavke za instaliranje osobnih iskaznica i na pokretne elektroničke uređaje odnosno mobitele i tablete, kao sljedeću fazu u procesu digitalizacije društva.

U odnosu na ostale odredbe koje su izmijenjene nakon prvog čitanja, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se člankom 8. Konačnog prijedloga zakona pristupilo izmjeni odredbe članka 10. Zakona, kako bi se olakšalo izdavanje osobne iskaznice za dijete u situacijama kada u tom postupku, zbog objektivnih razloga, ne mogu sudjelovati oba roditelja, te su brisane odredbe koje su to propisivale.

Predloženim izmjenama omogućit će se da jedan od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta, a predmetne odredbe su u skladu s odredbama članka 99. Obiteljskog zakona. 

Članovi Odbora su pozdravili i podržali predložene izmjene i dopune kojima će osobna iskaznica postati biometrijska isprava kao i izmjene koje će u pojedinim situacijama dovesti do olakšanja proceduru ishođenja osobne iskaznice.

U raspravi je predloženo da se barem za djecu odnosno građane koji prvi put dobivaju osobnu iskaznicu, ako već nije moguće isto učiniti za sve građana, omogući da ne participiraju u troškovima njezinog izdavanja, s obzirom da je to dokument kojim se dokazuje identitet osobe i primarno je potreban državi, a građani nemaju materijalnu korist od toga te da se s druge strane na neki način kroz simboliku tog čina osjete vezanim za svoju državu.

Nadalje, iskazana je i primjedba vezano za čip na kojem se nalaze biometrijski podaci i  dva certifikata odnosno njihov kratak rok trajanja, što obvezuje građane da nakon pet godina moraju mijenjati osobne iskaznice zbog isteka njihova roka, a mnogi građani se uopće ne žele koristiti tim certifikatima. Navedena okolnost na određeni način predstavlja dva koraka naprijed, a jedan natrag u procesu digitalizacije društva i olakšavanja života građana.

Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je tijekom 2019. godine izdano nešto manje od 600 000 osobnih iskaznica, te da je cijena njihova izdavanja 79,00 kuna, izuzev onih koje nemaju oba certifikata, u kom slučaju je cijena nešto niža. Ministarstvo razmatra mogućnost izdavanja „besplatne“ osobne iskaznice, no za sada se još nije opredijelilo za tu mogućnost. Trenutno se razmatra mogućnost da osobna iskaznica u sebi implementira i dokumente druge namjene odnosno da se u nju ugradi zdravstvena iskaznica koja se izdaje besplatno, čime bi se to omogućilo svim građanima, a ne samo djeci.

U odnosu na rok trajanja i zaštitu čipa odnosno certifikata, predstavnik predlagatelja je naglasio da su preporuke trajanja potpisnog certifikata odnosno zaštita privatnog ključa korisnika koji omogućava kvalificirani elektronički potpis i ima snagu vlastitog potpisa, razdoblje od 3 do 5 godina, jer ne postoji jamstvo da bi osobne iskaznice mogle biti valjano sigurnosno zaštićene nakon toga. Rok valjanosti certifikata određuje se prema vrsti algoritama koji se primjenjuju i duljini ključa.

Nastavno se s tim u vezi, predstavnik predlagatelja osvrnuo i na američki vizni sustav, te istaknuo da Sjedinjene Američke Države traže čak i kraći rok trajanja dokumenata kako bi dokumenti bili valjano zaštićeni, te da se na žalost sigurnosni aspekt ne razvija brzinom kojom se razvijaju tehničke odnosno elektroničke mogućnosti.

Dio članova Odbora je posebno istaknuo da je hrvatska osobna iskaznica jedna od tehnički najnaprednijih osobnih iskaznica u Europskoj uniji, te je za primjer uzet pokušaj Estonije, koja spada u red digitalno naprednih država, u kojoj je zabilježen pokušaj produženja trajanja certifikata bez promjene iskaznica, što je rezultiralo sa 600 000 osobnih iskaznica koje su proglašene nevažećim.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 6. sjednici, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o upućivanju zaštitnih pratitelja leta, drugo čitanje, P. Z. br. 48, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 22. listopada 2020.

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naglasio da Sjedinjene Američke Države s velikim brojem država članica Europske unije s kojima ima uspostavljene izravne zračne linije, ima sklopljen sporazum o upućivanju zaštitnih pratitelja leta u putničkom prometu i kombiniranoj usluzi zračnog prijevoza.

2019. godine bila je uspostavljena izravna sezonska zračna linija između Dubrovnika i Philadelphie, koja je u 2020. godini zbog krize uzrokovane pandemijom COVID-19 ukinuta. Ona je simbolizirala važan iskorak u odnosima Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, jer su dvije države nakon tri desetljeća bile povezane izravnom zračnom linijom, a u budućnosti su se pretpostavljale i druge zračne linije između dviju država. Slijedom toga Sjedinjene Američke Države inicirale su sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o upućivanju zaštitnih pratitelja leta, kojim će se ostvariti preduvjeti za unapređenje sigurnosti usluge zračnog prijevoza, i ostvariti preduvjeti za uspostavljanje novih izravnih i učestalijih zračnih linija između dviju država u budućnosti.

Nastavno je naglasio da se potpisivanjem predmetnog Sporazuma ispunjava jedan od pravnih preduvjeta za pristupanje američkom Programu izuzeća od viza (Visa Waiver Program). Ulaskom Republike Hrvatske u američki Program izuzeća od viza omogućilo bi se putovanje hrvatskih državljana u Sjedinjene Američke Države bez viza, što je jedan od vanjskopolitičkih prioriteta Republike Hrvatske te je uložen  izniman trud kako bi se isti realizirao.

Dugotrajni pregovori okončani su u lipnju ove godine, te je 29. lipnja 2020. Sporazum u ime Republike Hrvatske potpisao potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, a u ime Sjedinjenih američkih država Nj. E. William Robert Kohorst, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj.

Nastavno je istaknuo da se temeljem članka 207.a Poslovnika Hrvatskoga sabora donošenje zakona odvija u jednom čitanju. Radi se o zakonu kojim se, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, potvrđuje predmetni Sporazum kako bi isti, sukladno članku 141. Ustava RH, postao dio ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske, ali i da se u ovoj fazi postupka, u pravilu, ne može mijenjati ili dopunjavati tekst međunarodnog ugovora.

Posebno je napomenuo da samim potpisivanjem i donošenjem zakona Sporazum ne stupa na snagu već će stupiti na snagu 30 kalendarskih dana od datuma posljednje pisane obavijesti kojom stranke naznačuju, diplomatskim putem, da su okončani njihovi unutarnji postupci za stupanje na snagu predmetnog Sporazuma.

U raspravi su članovi Odbora pozdravili potpisivanje predmetnog Sporazuma, te istaknuli da ulaganja u sigurnost nikada nije previše. Naglašeno je da Republika Hrvatska treba učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi sigurnosnu situaciju u zemlji učinila boljom s obzirom na sigurnosne prijetnje u bližem i daljnjem okruženju. Ujedno su pozdravili i napredak koji je Hrvatska ostvarila u pogledu pristupanja američkom Programu izuzeća od viza.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I VLADE SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA O UPUĆIVANJU ZAŠTITNIH PRATITELJA LETA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 5. sjednici, održanoj 14. listopada 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja, prvo čitanje, P.Z.E. br. 43. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. listopada 2020. 
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja donesen i stupio na snagu u kolovozu 2017. godine. Zakonom se uređuje područje proizvodnje, prometa, prijevoza, skladištenja, uporabe, istraživanja, ispitivanja i ocjenjivanja sukladnosti eksplozivnih tvari, prodaje na malo pirotehničkih sredstava, oružja, dijelova oružja i streljiva, kao i uvjeti koje moraju ispuniti pravne osobe, obrti i udruge koje se bave djelatnostima vezanim uz eksplozivne tvari i oružje. Uz ovaj Zakon, na snazi je i Zakon o nabavi i posjedovanju oružja građana koji je međusobno komplementaran s ovim Zakonom.
Nadalje, predstavnik predlagatelja je naveo da se izmjenama i dopunama Zakona prvenstveno pristupilo radi preuzimanja u pravni poredak Republike Hrvatske Provedbene direktive Komisije 2019/68 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za označivanje vatrenog oružja i njegovih bitnih dijelova u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja i Provedbene direktive Komisije (EU) 2019/69 od 16. siječnja 2019. o utvrđivanju tehničkih specifikacija oružja za uzbunjivanje i signalizaciju u skladu s Direktivom Vijeća 91/477/EEZ o nadzoru nabave i posjedovanja oružja. 
Zakonom će se, u skladu s Provedbenom direktivom, osigurati da naprave osmišljene za uzbunjivanje, signalizaciju ili spašavanje života podliježu provjerama radi utvrđivanja njihove usklađenosti s tehničkim specifikacijama utvrđenim u Prilogu Provedbene direktive, kako se takve naprave ne bi mogle prepraviti u vatreno oružje. Ministarstvo unutarnjih poslova određeno je kao tijelo nadležno za provjeru usklađenosti naprava i nacionalna kontaktna točka za suradnju te razmjenu rezultata provjere naprava s drugim državama članica Europske unije. Postupak provjere i tehničke specifikacije propisati će se pravilnikom koji će biti donesen u roku od 30 dana od stupanja na snagu Zakona.
Nastavno je predstavnik predlagatelja naveo da će u javnosti zasigurno biti najviše opažena okolnost da se predloženim izmjenama i dopunama Zakona zabranjuje prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba petardi i redenika kategorije F2 građanima za osobne potrebe, dok je zabrana petardi i redenika kategorije F3 uvedena još 2017. godine. 
Upravo zbog zabrane u odnosu na F3 kategoriju, u proteklom je razdoblju znatno smanjen broj građana ozlijeđenih od uporabe pirotehničkih sredstava. S tim u vezi, u periodu od 15. prosinca 2017. do 8. siječnja 2018., od uporabe petardi ozlijeđeno je 16 osoba, od čega petero djece mlađe od 14 godina, od 15. prosinca 2018. do 8. siječnja 2019. ozlijeđene su 23 osobe, od čega 16 djece, a od 15. prosinca 2019. do 8. siječnja 2020. je ozlijeđeno 13 osoba od čega petero djece mlađe od 14 godina. Ovi statistički pokazatelji su posebno zabrinjavajući s obzirom na velik udio djece, kojima je zabranjena uporaba ovih sredstava, u ukupnom broju ozlijeđenih osoba. Također, zamijećena je prodaja i uporaba izvan Zakonom propisanog razdoblja (prodaja od 15. prosinca do 2. siječnja, a korištenje od 27. prosinca do 1. siječnja) i korištenje na mjestima gdje je Zakonom zabranjeno, što izaziva zabrinutost građana te veliku smetnju životinjama. Udruga „Prijatelji životinja“ podnijela je Ministarstvu unutarnjih poslova peticiju, u veljači 2020. godine, sa 60 tisuća potpisa radi zabrane pirotehničkih sredstava kategorije F2 i F3.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će Vlada RH nastojati da Konačni tekst Zakona bude razmotren i usvojen tijekom jesenskog zasjedanja, no dio teksta koji se odnosi na zabranu petardi i redenika kategorije F2 stupit će na snagu nakon 2. siječnja 2020., kako gospodarstvenici koji su mjesecima unaprijed naručili i platili ova sredstva na svjetskom tržištu, za daljnju zakonitu prodaju u RH, ne bi pretrpjeli neopravdane gubitke. 
Zaključno je predstavnik predlagatelja naveo kako će ova će godina biti zadnja u kojoj je uporaba petardi i redenika kategorije F2 dopuštena budući da su uočene štetne posljedice korištenja istih po zdravlja ljudi i životinje, no građanima preostaju druga pirotehnička sredstva čija je uporaba za zabavu dopuštena i istovremeno puno sigurnija.
 
Tijekom rasprave članovi Odbora su podržali predložene izmjene i dopune Zakona, posebice u dijelu koji se odnosi na zabranu prodaje, nabave, posjedovanja i uporabe petardi i redenika kategorije F2. Istaknuto je da uporaba petardi ugrožava građane i životinje te onečišćuje okoliš, a dobrobit korištenja ovih sredstava nerazmjerno je manja od negativnih posljedica uzrokovanih njihovom uporabom.   

Nakon provedene rasprave, jednoglasno, s 8 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1.    Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Nikša  Vukas
 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 3. sjednici, održanoj 16. rujna 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama, drugo čitanje, P. Z. br. 17, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. rujna 2020.   
Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naglasio da je Konvencija Vijeća Europe o integriranom pristupu sigurnosti, zaštiti i uslugama na nogometnim utakmicama i drugim sportskim priredbama (dalje u tekstu: Konvencija br. 218) otvorena za potpisivanje 3. srpnja 2016. državama članicama Vijeća Europe, državama strankama Europske kulturne konvencije kao i svakoj državi nečlanici Vijeća Europe koja je prije 3. srpnja 2016. pristupila Europskoj konvenciji o nasilju i nedoličnom ponašanju gledatelja na športskim priredbama, posebice na nogometnim utakmicama (dalje u tekstu: Konvencija br. 120). Do sada su Konvenciji br. 218. pristupile trideset i tri države članice, a šesnaest država članica ju je ratificiralo.
Nastavno se osvrnuo na donošenje Konvencije br. 120 koja je stupila na snagu 1. studenog 1985., a čije je donošenje je bilo potaknuto nasilničkim ponašanjem određenih nogometnih navijača u Bruxellesu na stadionu Heysel 29. svibnja 1985., tijekom kojeg događaja je život izgubilo 39 ljudi dok su stotine bile ozlijeđene.

Republika Hrvatska je 27. siječnja 1993. izrazila pristanak biti vezana Konvencijom br. 120 te je ista za Republiku Hrvatsku na snazi od 1. ožujka 1993. 

Tijekom njezine višegodišnje primjene, u okviru Vijeća Europe, donijeta je ocjena da je Konvencija br. 120 zastarjela i da nije usklađena s iskustvima stečenim od prvotnog stupanja na snagu te je Stalni odbor odlučio izraditi novi tekst Konvencije, a rezultat toga je Konvencija br. 218.

Nadalje je istaknuo da Konvencija br. 218 sadrži odredbe u području policijske suradnje po pitanju sporta te se uklapa u ciljeve politike Europske unije koji se odnose na sport i predstavlja najvažniji međunarodni okvir za suradnju država članica Europske unije s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama u području obrazovanja i sporta.

Konvencija se fokusirala na osnovna tri stupa, a to su sigurnost, zaštita i usluge, suradnju privatnih i javnih institucija te lokalne zajednice i navijača.

Posebno se osvrnuo na osnivanje Odbora za sigurnost i zaštitu na sportskim priredbama koji sačinjavaju predstavnici država članica u kojem svaka država članica ima jedan glas. Ostale države, na temelju jednoglasno odluke Odbora za sigurnost i zaštitu na sportskim priredbama, predstavljeni su u Odboru promatračima.

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“,  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE VIJEĆA EUROPE O INTEGRIRANOM PRISTUPU SIGURNOSTI, ZAŠTITI I USLUGAMA NA NOGOMETNIM UTAKMICAMA I DRUGIM SPORTSKIM PRIREDBAMA.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša  Vukas

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 3. sjednici, održanoj 16. rujna 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i vlada drugih stranaka Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu o aranžmanima zemlje domaćina za Tajništvo Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu, drugo čitanje, P. Z. br. 23, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 10. rujna 2020. 

Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je Republika Hrvatska već dvadeset godina članica Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu koja je nastala u ožujku 2000., u okviru trećeg radnog stola Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu u području jačanja sposobnosti u prevenciji i reagiranju na katastrofe.

Memorandum o suglasnosti iz 2013. godine, koji je također ratificirala i Republika Hrvatska, Inicijativa za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu prelazi u regionalno vlasništvo 10 država članica.

U radu Inicijative sudjeluju tijela državne uprave nadležna za poslove civilne zaštite. Države članice uplaćuju godišnju članarinu u iznosu od 25 tisuća eura, a navedena sredstava koriste se za troškove Tajništva Inicijative i obuke za upravljanje u katastrofa. 

 Sporazum koji je sadržan u Konačnom prijedlogu zakona sastavljen je u Ankari 4. travnja 2018., a temelji se na Memorandumu o suglasnosti o Institucionalnom okviru Inicijative za spremnost i prevenciju u katastrofama za Jugoistočnu Europu iz  2013. godine. 

Sporazumom se detaljno uređuje rad Tajništva i njegov pravni status, a pregovori za donošenje Sporazuma trajali su sedam godina kako bi se uskladili interesi svih država članica. Sporazum ne zahtjeva donošenje novih zakona i nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. 

Bez rasprave, Odbor je većinom glasova, s 11 glasova „ZA“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje 

ZAKONA O POTVRĐIVANJU SPORAZUMA IZMEĐU VIJEĆA MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE I VLADA DRUGIH STRANAKA INICIJATIVE ZA SPREMNOST I PREVENCIJU U KATASTROFAMA ZA JUGOISTOČNU EUROPU O ARANŽMANIMA ZEMLJE DOMAĆINA ZA TAJNIŠTVO INICIJATIVE ZA SPREMNOST I PREVENCIJU U KATASTROFAMA ZA JUGOISTOČNU EUROPU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

         Nikša  Vukas

HRVATSKI SABOR
ODBOR ZA UNUTARNJU POLITIKU
I NACIONALNU SIGURNOST

Zagreb, 10. rujna 2020.

ODBOR ZA EUROPSKE POSLOVE
gospodin Domagoj Hajduković, predsjednik

Predmet: Dopuna Radnog programa za razmatranje stajališta Republike  Hrvatske za 2020. godinu
- obavijest, dostavlja se

Poštovani predsjedniče Odbora,

u skladu s odredbama Zakona o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima i odredbama Poslovnika Hrvatskoga sabora, a vezano za Vaš poziv za dostavom obavijesti Klasa: 021-20/20-11/01, Urbroj: 6521-31-19-18 od 2. rujna 2020., dostavljamo Vam obavijest o prijedlozima akata iz Popisa izravno dostavljenih prijedloga zakonodavnih i nezakonodavnih akata Europske unije objavljenih od 1. travnja do 31. kolovoza 2020., iz djelokruga Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, a radi dopune Radnog programa za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2020. godinu kako slijedi:

Popis izravno dostavljenih prijedloga zakonodavnih i nezakonodavnih akata Europske unije objavljenih od 1. travnja do 31. kolovoza 2020.

Zajednički europski odgovor na pandemiju koronavirusa (COVID-19)

1. Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu; COM (2020) 220
2. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 514/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu postupka opoziva; COM (2020) 309 (Tematsko područje: migracije i azil)

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas

Dostaviti:
- naslovu,
- Pismohrani, ovdje.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 1. sjednici održanoj 2. rujna 2020. raspravljao o Prijedlogu zakona o strancima, prvo čitanje, P. Z. E. br. 12 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. kolovoza 2020.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se važećim Zakonom o strancima („Narodne novine“, br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18. i 53/20.) uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj.  Nadalje, naveo je da se Prijedlog zakona primjenjuje samo u odnosu na državljane trećih država, no ne i na državljane Europskog gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji čiji status je sada reguliran Zakonom o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 66/19. i 53/20.) koji je na snazi od 18. srpnja 2020. Prijedlogom zakona u hrvatsko zakonodavstvo se preuzima 21 akt Europske unije (direktive, odluke Vijeća, okvirne odluke Vijeća i preporuke Vijeća) te se osigurava provedba 8 akata (uredbi) Europske unije. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Prijedlogom zakona prvenstveno usklađuju odredbe koje se odnose na područje rada stranaca u Republici Hrvatskoj, njihova boravka u svrhu istraživanja, studija, osposobljavanja, volonterstva, razmjene učenika ili obrazovnih projekata te obavljanje poslova sezonskih radnika. Najznačajnija razlika u ovom zakonodavnom rješenju odnosi se na napuštanje modela utvrđivanja godišnjih kvota za zapošljavanje stranaca. Prijedlogom zakona propisano je da se dozvola za boravak i rad može se izdati ako državljanin treće zemlje ispunjava opće uvjete za odobrenje privremenog boravka te ako Hrvatski zavod za zapošljavanje (dalje u tekstu: HZZ) dostavi Ministarstvu unutarnjih poslova (dalje u tekstu: Ministarstvo) pozitivno mišljenje za zapošljavanje, nakon što provede test tržišta rada. Naime, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod područne službe odnosno ureda HZZ-a. Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. O rezultatu testa tržišta rada HZZ će obavijestit poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca, a za ishođenje dozvole test je važeći 180 dana. Iznimno, navedeno mišljenje HZZ-a ne treba se priložiti ako se traži dozvola za boravak i rad za sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu do 90 dana tijekom kalendarske godine te ako se radi o produljenju dozvole. Postoji niz deficitarnih zanimanja čije stanje se mora pratiti, stoga je propisano da će Upravno Vijeće HZZ-a, na temelju stanja na nacionalnom, regionalnom i lokalnom tržištu rada u pogledu broja i strukture nezaposlenih osoba te potreba pojedinih gospodarskih djelatnosti, donijeti odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada i to u roku od 8 dana od dana stupanja na snagu novog Zakona o strancima.
U nastavku je predstavnik predlagatelja naveo kako Prijedlog zakona uvodi novi institut dugotrajne vize (D) koja se može izdati državljaninu treće zemlje kojem je za uzlazak potrebna kratkotrajna viza, a ima odobrenje privremenog boravka u svrhe iz članka 57. Prijedloga zakona odnosno izdanu dozvolu za boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Dugotrajna viza izdaje se državljaninu treće zemlje za jedan ili više ulazaka, a njen rok valjanosti je najduže 6 mjeseci. 
Nadalje, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se Prijedlogom zakona povoljnije uređuje stjecanje stalnog boravka za člana obitelji ili životnog partnera hrvatskog državljanina, koji prema važećem zakonskom rješenju mora imati pet godina zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj i polagati ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma te ishoditi zdravstveno osiguranje i dokazati da raspolaže dovoljnim sredstvima za život dok se Prijedlogom zakona, kao uvjet za odobrenje stalnog boravka, ovoj kategoriji osoba sada propisuje neprekidno četiri godine odobrenog privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji ili životnog partnerstva za stjecanje istog prava. Isto tako, povoljnije stjecanje stalnog boravka propisano je za pripadnike hrvatskoga naroda koji do dana podnošenja zahtjeva moraju imati neprekidno tri godine odobren privremeni boravak, dok je trenutno uvjet  pet godina zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj. Također, propisana je povoljnija mogućnost ishođenja stalnog boravka za maloljetno dijete koje do dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji, ako jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište, a važećim Zakonom zahtijeva se pet godina.
Predstavnik predlagatelja je kao zakonodavni novinu istaknuo i kategoriju digitalnih nomada. Oni se definiraju kao državljani treće zemlje koji su zaposleni ili obavljaju poslove putem telekomunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koje nisu registrirane u Republici Hrvatskoj, te ne obavljaju poslove ili pružaju usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske. Ova kategorija omogućuje osobama koje rade od kuće odnosno izvan mjesta rada (na udaljeno) boravak u Republici Hrvatskoj dulje od dopuštenih 90 dana, pri čemu se očekuje da se radi o osobama s većom platežnom moći koje će svojom potrošnjom pozitivno djelovati na domaće gospodarstvo. Podzakonskim propisom utvrditi će se imovinski cenzus koji te osobe moraju zadovoljavati, a svakako se očekuje da će taj cenzus biti veći od onog propisanog za druge kategorije državljana trećih država. 
Zaključno je predstavnik predlagatelja naglasio da trenutno u Republici Hrvatskoj boravi 70.800 državljana trećih država, od čega njih 10.200 ima odobren stalni boravak, a 60.600 privremeni boravak.
 

U raspravi je pozdravljeno uvođenje kategorije digitalnih nomada od kojih se može očekivati da stimuliraju državne prihode svojom potrošnjom, posebice s obzirom na sve veći broj osoba koje koriste pogodnosti tehnološkog napretka i obavljaju poslove od kuće odnosno izvan mjesta rada.  
Članovi Odbora nastavno su istaknuli kako je Zakon o strancima kompleksan zakonodavni akt, ključan na više društvenih i gospodarskih razina te da ima važnu ulogu za upravljanje demografskim kretanjima u Republici Hrvatskoj, stoga je upućen prigovor u odnosu na kratak rok koji je Vlada prepustila Hrvatskom saboru za raspravu i odlučivanje u prvom čitanju. Naglašavajući važnost temeljite rasprave o ovom Zakonu, u raspravi je istaknuto da je demografska slika u Republici Hrvatskoj loša te da, prema jednom znanstvenom radu istaknutog demografa, u Republici Hrvatskoj živi 3,8 milijuna stanovnika, a udio državljana trećih država iznosi čak 2% (70.800 u 2020. godini).
Nadalje, pojedini članovi Odbora su istaknuli da Zakon o strancima suštinski predstavlja imigracijski zakon kojim bi država trebala urediti svoju useljeničku politiku te da je njime potrebno jasno odrediti kojim kategorijama državljana trećih država Republika Hrvatska ima interes odobriti ulazak, kretanje, boravak i rad.
Pojedini članovi Odbora su istaknuli kako je liberalizacija koju je Zakon o strancima uveo u odnosu na uvoz radnika i sezonskih radnika nepovoljno djelovala na standard domaćeg radnika, budući da se spustila cijena rada, a kvote za zapošljavanje stranaca su neopravdano visoke te daju stranom radniku prednost pred domaćom radnom snagom. Pri tome nije rijetka pojava da stručna radna snaga iz Hrvatske, primjerice za područje brodogradnje, odlazi raditi izvan domovine. 
Iznesena su oprečna stajališta po pitanju ukidanja kvota za zapošljavanje stranaca, pri čemu je dio članova Odbora naglasio da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen nagli rast godišnjih kvota (u 2017. godini odobreno je oko 9 tisuća, u 2018. godini je odobreno oko 32 tisuće, u 2019. godini oko 73 tisuće, dok je u 2020. godini  odobreno 78.470 kvota za novo zaposlenje i 30 tisuća za produljenje dozvola iz prethodne godine) što ukazuje na negativne trendove i trend narušavanja standarda domaćeg radnika. Suprotno tome, dio članova smatra da je ukidanje modela kvota pozitivno jer omogućava utvrđivanje stvarne potrebe zapošljavanja stranaca kroz provedbu testa tržišta rada od strane HZZ-a i sprječava iskustva iz prošlosti kada odobrene kvote nisu zadovoljavale potrebe za stranom radnom snagom na tržištu te su usporavale gospodarsku djelatnost, posebice u turizmu. Nastavno je istaknuto da nije opravdano protiviti se izdavanju dozvola za boravak i rad strancima, s obzirom da oni time ne stječu politička prava u Republici Hrvatskoj. Tržišno je pravilo da državljani manje razvijenih zemalja migriraju u bolje razvijene, oni iz srednje razvijenih u jače razvijene te da što je država razvijenija više njezinih građana ne želi obavljati teže i slabije plaćene poslove. 
U nastavku rasprave, član Odbora je istaknuo kako Prijedlog zakona nije dovoljno dorečen u dijelu kojim se uređuje zaštita pojedinih kategorija osoba, kao što su primjerice žrtve trgovanja ljudima, budući da nije jasno određeno kako će se utvrditi tko je žrtva ovakvog postupanja te se time otvara mogućnost zlouporabe ovog instituta i neosnovanog opterećivanja državnog proračuna. Također, istaknuo je da Prijedlog zakona  u odnosu na kategoriju spajanja obitelji ne definira kako će se utvrđivati postojanje braka iz koristi. Završno, član Odbora je predložio da se za državljane trećih država koji zatraže boravak u Republici Hrvatskoj uvede obveza polaganja ispita iz područja ustavnopravnog poretka i suvremene povijesti Republike Hrvatske te poznavanja Deklaracije o Domovinskom ratu te Deklaracije Hrvatskoga sabora o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990.

Predstavnik predlagatelja je u odgovoru na primjedbe naglasio kako se slaže s izjavom da Zakon o strancima uređuje imigracijsku politiku Republike Hrvatske te pruža mehanizme za utvrditi koje vrste useljavanja država smatra povoljnim. Istaknuo je nadalje da Prijedlog zakona otvara mogućnost Vladi Republike Hrvatske da donosi smjernice za privlačenje državljana trećih država, kao i da je otvoren prema useljivosti članova obitelji hrvatskih državljana i pripadnika hrvatskoga naroda, što je značajno jer u pojedinim situacijama ova kategorija osoba regulira svoj status u dvije faze, prvo ishode boravak da bi zatim zatražili hrvatsko državljanstvo. 
U odnosu na novi način zapošljavanja stranaca u Republici Hrvatskoj te napuštanje instituta utvrđivanja godišnjih kvota, predstavnik predlagatelja je naglasio kako se prvenstveno radi o inicijativi poslodavaca s kojom su se tijekom izrade Prijedloga zakona usuglasili socijalni partneri odnosno poslodavci i sindikati. Nadalje, istaknuo je da se kvota doista naglo povećala u posljednje dvije godine, no to je rezultat povećanog iseljavanja domaćeg stanovništva, negativne demografske slike i prilika na tržištu rada. Također, predstavnik predlagatelja je naglasio da Prijedlog zakona iskazuje i otvorenost države za zapošljavanje visokokvalificirane radne snage izdavanjem EU „plave karte“ koja omogućava privremeni boravak najdulje dvije godine.  
Predstavnik predlagatelja je naveo primjer iz prakse koji ukazuje i na mogućnost zlouporabe dozvola za rad i boravak, a odnosi se na trgovačko društvo registrirano kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću kojem je odobreno 139 dozvola za zapošljavanje stranaca, a naknadnom provjerom utvrđeno je da niti jedan od stranih radnika za koje su ishodili dozvole nisu stvarno zaposleni u tom trgovačkom društvu, već drugdje. 
U odnosu na sigurnost pri ulasku i kretanju državljana trećih država na području Republike Hrvatske, predstavnik predlagatelja je istaknuo kako se člancima 59. i 153. Prijedloga zakona, utvrđuje obveza provođenja sigurnosne provjere da bi se utvrdilo predstavlja li osoba opasnost za javni poredak ili nacionalnu sigurnost, prije odobrenja privremenog ili stalnog boravka.
Vezano za reguliranje prava žrtava trgovanja ljudima, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se pri utvrđivanju pripada li osoba u ovu zaštićenu kategoriju ostvaruje suradnja više državnih tijela te da je u prošloj godini samo jednoj osobi priznat status žrtve trgovanja ljudima. 
U odnosu na utvrđivanje braka sklopljenog iz koristi, predstavnik predlagatelja je potvrdio da se ova okolnost teško utvrđuje, no postoje slučajevi kada je isto uspješno razotkriveno zahvaljujući policijskim službenicima koji savjesno rade svoj posao.

U nastavku rasprave, član Odbora je ukazao na problem autoprijevoznika za koje se Prijedlogom zakona predviđa novčano kažnjavajnje u slučaju ako se u njihovom vozilu prevozi osoba bez valjane putne isprave, u skladu s Direktivom Vijeća 2001/40/EZ od 28. svibnja 2001. o uzajamnom priznavanju odluka o protjerivanju državljana trećih država (SL L 149, 2. 6. 2001.). Međutim u Prijedlogu zakona je propušteno implementirati odredbu iste Direktive da se autoprijevoznik neće kazniti ako osoba koju prevozi podnese zahtjev za međunarodnu zaštitu. 
Isto tako, član Odbora je ukazao na problem sezonskih radnika, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, koji radi obavljanja sezonskih poslova u poljoprivredi migriraju na dnevnoj bazi kroz kraće razdoblje (15-ak dana), zbog čega nemaju potrebu prijave boravka na području Republike Hrvatske, a takva obveza im se nepotrebno nameće. Od predstavnika predlagatelja je zatraženo i pojašnjenje može li sezonski radnik raditi za više poslodavaca.
Nastavno je član Odbora predložio da se kao posebna kategorija privilegiranih osoba za privremeni boravak utvrde vlasnici velikih jahti kojima se traba ukinuti trošarine na gorivo, a te bi osobe svojom platežnom moći pozitivno djelovale na državne prihode, podmirivale troškove u odnosu na vez jahte i druge troškove održavanja plovila te zapošljavale domaće stanovništvo.

Na pitanje o mogućnosti rada sezonskog radnika kod više poslodavaca, predstavnik predlagatelja je naveo kako Prijedlog zakona ne omogućava promjenu poslodavca, no ovaj se problem, primjerice u poljoprivredi, može premostiti udruživanjem poslodavaca u zadrugu.
U odnosu na primjedbu o nedosljednoj primjeni Direktive 2001/40/EZ na štetu autoprijevoznika, predstavnik predlagatelja je naveo kako će se ista razmotriti do drugog čitanja Prijedloga zakona.
Predstavnik predlagatelja je na upit članova Odbora naglasio kako stalni boravak ne predstavlja stjecanje hrvatskog državljanstva te da osobe s odobrenim boravkom ne dobivaju osobnu iskaznicu kao hrvatski državljani, ali dobivaju dokument – dozvolu boravka, a koja izgleda slično kao i osobna iskaznica. 

Nadalje, u raspravi je predstavniku predlagatelja upućeno pitanje kako će se utvrditi imaju li digitalni nomadi dovoljno sredstava za život te koja visina imovinskog cenzusa se predviđa propisati podzakonskim aktom. Također, postavljen je upit koje su to treće zemlje iz kojih će digitalni nomadi dolaziti boraviti u Republici Hrvatskoj, s obzirom da su isključeni državljani Europskog gospodarskog prostora koji imaju veću slobodu ulaska, kretanja, boravka i rada. Naglašeno je da se digitalnim nomadima, osim IT stručnjaka, mogu smatrati spisatelji, novinari, dizajneri i ljudi koji rade u marketingu.
Vezano uz imovinski cenzus za digitalne nomade, predstavnik predlagatelja je naveo kako  još uvijek nije utvrđena visina istog, no razgovaralo se o bruto iznosu od 15 do 20 tisuća kuna. 
    
Predsjednik Odbora je zatražio od predstavnika predlagatelja da se očituje na dio primjedbi iz Mišljenja pučke pravobraniteljice od 13. veljače 2020., povodom istovrsnog zakonskog prijedloga (P.Z.E. br. 840) koji je razmotren pred Odborom u 9. sazivu Hrvatskoga sabora, na 70. sjednici Odbora održanoj 14. veljače 2020., budući da te primjedbe nisu prihvaćene od strane predlagatelja.
Također, predsjednik Odbora je zatražio izvješće Ministarstva o broju utvrđenih zlouporaba dozvola za rad i boravak stranaca. 
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će se, zbog obima ovih primjedbi, očitovati na sjednici Hrvatskoga sabora te u Konačnom prijedlogu zakona o strancima.

Zaključno je predsjednik Odbor upitao predstavnika predlagatelja predviđa li Ministarstvo proglašenje završetka epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, do predviđenog roka stupanja na snagu novog Zakona o strancima (1. siječnja 2021.), s obzirom da u Prijedlog zakona nisu unesene odredbe o produljenju važenja dozvola za boravak čiji rok istječe u vrijeme trajanja epidemije kao i o produljenju roka za poduzimanje radnji u upravnom postupku koje su stranci dužni pouzeti u tom razdoblju sukladno odredbama važećeg Zakona o strancima.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo kako će se ovisno o epidemiološkoj situaciji do izrade Konačnog prijedloga zakona o strancima razmotriti potreba unošenja ove odredbe.

Nakon provedene rasprave, prilikom glasovanja o prijedlogu zaključka da se Hrvatskome saboru predloži prihvaćanje Prijedloga zakona o strancima, s 5 glasova „ZA“, 2 glasa „PROTIV“ i 3 glasa „SUZDRŽAN“, zaključak nije donesen s obzirom da nije dobio potrebnu većinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša Vukas 

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 1. sjednici, održanoj 2. rujna 2020., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, prvo čitanje, P. Z. E. br. 13 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. kolovoza 2020.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 

Uvodno je predstavnik predlagatelja istaknuo da je elektronička osobna iskaznica uvedena u hrvatski pravni sustav donošenjem Zakona o osobnoj iskaznici 2015. godine. Osobna iskaznica se sastoji od elektroničkog nosača podataka (čipa) na kojem su pohranjeni podaci, te na kojem se pohranjuju jedan ili dva certifikata, ovisno o dobi osobe, i to identifikacijski i potpisni certifikat.
Identifikacijski certifikat služi za elektroničku potvrdu identiteta osobe i omogućuje pristup uslugama, npr. uslugama koje omogućava portal e-građani dok se potpisni certifikat koristi za podršku kvalificiranom elektroničkom potpisu koji ima istu pravnu snagu i zamjenjuje vlastoručni potpis.
Nastavno je istaknuo da je od 8. lipnja 2015. do 21. kolovoza 2020. izdano    3.053.565 elektroničkih osobnih iskaznica (eOI) od kojih je na dan 21. kolovoza 2020. bilo važećih 2.610.108 eOI, što je rezultat zamjene osobnih iskaznica od strane građana, bilo radi njihovog isteka, bilo radi promjene osobnih podataka radi kojeg su osobe bile u obvezi ishoditi novu osobnu iskaznicu ili iseljavanja iz Republike Hrvatske te stjecanja prebivališta u nekoj drugoj državi.

Od navedenog broja s dva certifikata je izdano 2.139.064 eOI i na dan 21. kolovoza 2020. bilo je važećih 1.808.433 eOI, s jednim certifikatom izdano je 532.336 eOI te je na dan 21. kolovoza 2020. bilo važećih 474.278 eOI, dok je bez certifikata izdano 382.165 eOI od kojih je na dan 21. kolovoza 2020. bilo važećih 327.397 eOI. 

Predstavnik predlagatelja je naglasio da se izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici pristupilo radi stvaranja preduvjeta za provedbu Uredbe (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje. Uredba je stupila na snagu 1. kolovoza 2019., a izravno će se primjenjivati u svim državama članicama od 2. kolovoza 2021.

Predmetnom Uredbom je propisano da su države članice od dana njezine primjene dužne izdavati osobnu iskaznicu koja će, između ostaloga, sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica i otiske papilarnih linija kažiprsta lijeve i desne ruke u interoperabilnim formatima.
Nadalje, njome je izmijenjena i dobna granica od koje se izdaje osobna iskaznica bez roka važenja, te je s dosadašnjih 65 godina života granica podignuta na 70 godina, ali je predviđena mogućnost da osoba s navršenih 70 godina života izabere hoće li ishoditi osobnu iskaznicu sa certifikatima ili bez njih.

Osobna iskaznica djece do 18 godine života sadržava identifikacijski certifikat, a od 18 do 70 godine života oba certifikata.
Pitanje do kada će vrijediti osobne iskaznice koje su izdane po prethodnim zakonima odnosno hoće li vrijediti sukladno roku njihova važenja ili će ih se morati povući prije, uređeno je člankom 20. Prijedloga zakona u Prijelaznim i završnim odredbama i to na način da  se osobne iskaznice koje su izdane na temelju odredaba Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015. godine s rokom važenja od pet godina i osobne iskaznice izdane na temelju odredbi Zakona o osobnoj iskaznici iz 2002. godine s rokom važenja od deset godina važe do isteka roka njihova važenja. 
Osobne iskaznice koje su osobama s navršenih 65 ili više godina života izdane bez roka važenja, na temelju Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015. godine, prestaju važiti 3. kolovoza 2031. i osobe su ih dužne zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredaba ovoga Zakona. Iznimno, te osobe koje će 2. kolovoza 2021. imati 70 ili više godina moći će i nakon 3. kolovoza 2031. nastaviti koristiti svoje osobne iskaznice izdane bez roka važenja na temelju odredaba Zakona o osobnoj iskaznici iz 2015. godine.
Osobne iskaznice koje su izdane bez roka važenja na temelju odredaba Zakona o osobnoj iskaznici iz 2002. godine omogućavaju njihovima nositeljima korištenje tih osobnih iskaznica i nakon 3. kolovoza 2031. godine i nisu ih obvezni zamijeniti osobnim iskaznicama koje se izdaju na temelju odredaba ovog Zakona.

U raspravi je pozdravljeno uvođenje novih tehničkih rješenja koja pružaju pogodnosti i olakšavaju život hrvatskim građanima, a posebice što bi se na taj način stvorio preduvjet za omogućavanje elektroničkog glasovanja te hrvatski državljani ne bi trebali putovati više stotina kilometara do glasačkog mjesta kako bi ostvarili svoje biračko pravo u inozemstvu.
Pozdravljeno je i unificiranje pristupa sustavu elektroničkih usluga kojem se danas može pristupiti s više različitih dokumenata što ljudima koji imaju nižu razinu informatičkog znanja stvara poteškoće.
Postavljeno je  pitanje zašto osobna iskaznica vrijedi samo pet godina, na što je predstavnik predlagatelja istaknuo da proizvođači certifikata koji se pohranjuju u čip jamče sigurnost certifikata pet godina što automatski dovodi i do važenja osobne iskaznice pet godina.
U raspravi je iznesenu stajalište da se certifikati mogu obnavljati elektroničkim putem bez izdavanja nove osobne iskaznice te bi bilo potrebno pristupiti tom modelu, kao i da bi za Republiku Hrvatsku dodanu vrijednost predstavljala ugradnja vozačke dozvole u osobnu iskaznicu.
U raspravi je ukazano i na obvezu promjena osobne iskaznice zbog promjene prebivališta, te je iznesena sugestija da se sustav prebivališta i boravišta izmijeni te ljudima olakša ostvarivanje niza prava kao i da se smanji potreba izdavanja novih osobnih iskaznica zbog promjene prebivališta.
Istaknut je i prijedlog da, s obzirom da trošak izdavanja osobne iskaznice iznosi cca 80,00 kuna, Republika Hrvatska zbog kratkog roka trajanja osobne iskaznice snosi trošak izdavanja novih osobnih iskaznica građanima. Predstavnik predlagatelja je iznio podatak da je u 2019. godini izdano oko 500.000 osobnih iskaznica te je moguće izračunati trošak za Republiku Hrvatsku.
Na pitanje kolika je mogućnost zlouporabe potpisnog certifikata predstavnik predlagatelja je istaknuo da samo posjedovanje nečije osobne iskaznice bez poznavanja PIN-a ne omogućava zlouporabu. 

Nakon rasprave, većinom glasova, sa 7 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici.

2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade konačnog prijedloga zakona.

    Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA

Nikša  Vukas