Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 13. sjednici, održanoj 17. veljače 2021., raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2019. godinu (dalje u tekstu: Izvješće za 2019. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora uputila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. siječnja 2021.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće za 2019. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva unutarnjih poslova istaknuo da je u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 31. prosinca 2019. minski sumnjivo područje u Republici Hrvatskoj smanjeno za 45,8 km2. Od toga je minska opasnost poslovima razminiranja uklonjena s 38,8 km2, a još 7 km2 općim i tehničkim izvidom.
Ukupno je utrošeno nešto više od 400 milijuna kuna, a nastavljen je uspješan trend glede povlačenja sredstava iz fondova Europske unije. Gotovo 39% sredstava od svih utrošenih sredstava su sredstva povučena iz fondova Europske unije, posebice iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezije u iznosu od 153 milijuna kuna.
Tijekom rujna 2019. završeno je razminiranje u Osječko-baranjskoj županiji tj. projekt Naturavita (razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji), na području od 25,2 km2, a vrijednost izvedenog posla iznosi nešto više od 250 milijuna kuna.
U studenome 2019. započelo je razminiranje u projektu Fearless Velebit, te je razminirano 16,5 km2. Potrebno je još rekonstruirati oko 75 km zapuštenih protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, čime će se omogućiti održivo upravljanje i zaštita šuma te obnova i očuvanje ugroženih i zaštićenih rijetkih livadnih
vrsta i staništa. Projekt obuhvaća zaštićena područja u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji, a ukupno utrošena sredstava iznose 210 milijuna kuna.
Predstavnik predlagatelja se posebno osvrnuo na kvalitetnu suradnju Ministarstva unutarnjih poslova s Ministarstvom poljoprivrede i Hrvatskim šumama, koji aktivno sudjeluju u pripremi poslova, ali i u pripremi projekata za povlačenje sredstava iz Europske unije.
U 2019. godini pronađeno je i uništeno je 5.278 komada minskih eksplozivnih sredstava i 3.006 komada neeksplodiranih ubojnih sredstava, što je višestruko povećanje pronalazaka u odnosu na prethodne godine. Isto je rezultat ciljanog razminiranja područja za koje je poznato da se na njima nalaze minska polja, npr. Kotar šuma kod Petrinje te pojedina područja na Velebitu.
Minski sumnjiva područja označena su sa 12.280 oznaka koje ukazuju na minsku opasnost.
Tijekom 2019. godine dogodila su se dva minska incidenta i ozlijeđene su dvije osobe no, nije bilo smrtnog stradavanja. Jedan incident se dogodio u Karlovačkoj županiji. U njemu je ozlijeđena civilna osoba prilikom krčenja vegetacije uz šumsko-poljski put te strojnog ravnanja puta mini bagerom. Druga osoba je pirotehničar, koji je stradao u Ličko-senjskoj županiji prilikom razminiranja.
Nastavno je predstavnik podnositelja naglasio da je od završetka Domovinskog rata do sada stradalo 600 osoba, od toga su 203 osobe smrtno stradale. Zadnje smrtno stradavanje civilne osobe dogodilo se u veljači 2014. godine, a zadnje stradavanje djece bilo je 2004. godine.
Predstavnik podnositelja se osvrnuo i na kontinuiranu edukaciju građana i aktivnu međunarodnu suradnju.
Predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane je istaknuo da razminiranje vojnih objekata provodi inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske koja razminirava isključivo vojne objekte i uski pojas izvan odnosno uz te objekte.
U 2019. godini su izvršili osam zadaća, od kojih su četiri bile planirane, a četiri su bile izvanplanske. Razminiranje je provođeno na području dviju vojarni, dvaju vojnih poligona, jedne vojne lokacije i dvaju vojno-skladišnih kompleksa.
Utrošeno je 230 radnih dana u kojima je ostvareno 48.336 č/h rada ljudi, 489 m/h rada strojeva te 12.253 km rada vozila.
Izvršavanjem prikazanih zadaća tretirano je 471.272 m2 , a razminirano je 304. 917 m2 . Pri tome je pronađeno, uklonjeno i uništeno 12 komada protupješačkih mina i 929 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava, dok protuoklopne mine nisu pronađene. Ukupno je utrošeno 2.418.316,00 kuna.
Zaključno je predstavnik podnositelja iz Ministarstva obrane naglasio da postojećim kapacitetima i intenzitetom rada neće biti u mogućnosti razminirati sve vojne objekte do 2026. godine, te žele ući u program „Sigurna Hrvatska“, što bi omogućilo brže razminiranje. Ako isto ne bi bilo moguće te ostanu veće nerazminirane površine, ići će se na angažiranje pravnih osoba koje se bave razminiranjem i na osiguravanje dodatnih sredstava na poziciji proračuna za Ministarstvo obrane koje će se usmjeriti u tu aktivnost.
Članovi Odbora su podržali Izvješće za 2019. godinu. S obzirom na enormna sredstava koja su do sada utrošena na razminiranje, broj osoba koje su stradale od mina u Republici Hrvatskoj, a uzimajući u obzir sredstva koja će biti potrebno još utrošiti i opasnosti koje prijete s područja koja su još pod minama, predloženo je da se stupi u kontakt i pokušaju dobiti informacija od osoba koje su upoznate s postojanjem minskih polja, kako bi se brže i efikasnije i s manje žrtava završilo razminiranje u Republici Hrvatskoj.
Predstavnik predlagatelja je naglasio da se već vode razgovori s osobama koje imaju saznanja o postojanju minskih polja i njihovim lokacijama, te da te osobe surađuju i pružaju informacije.
Vezano za status djelatnika bivšeg Hrvatskog centra za razminiranje, predstavnik podnositelja je istaknuo da su s početkom 2019. godine isti postali dio Ministarstva unutarnjih poslova, ustrojeni unutar Ravnateljstva civilne zaštite te da su njihova prava ostala neokrnjena.
Njihova zadaća nije razminiranje minski sumnjivog područja, to obavljaju pravne osobe sukladno prihvaćenim idejnim planovima, već se bave tehničkim dijelom posla, pripremaju planove, nadziru proces razminiranja, vrše kontrolu i slično.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati
IZVJEŠĆU O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2019. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas