Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 6. sjednici, održanoj 4. studenoga 2020., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici, drugo čitanje, P. Z. E. br. 13, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. listopada 2020., KLASA:022-03/20-01/07, URBROJ:50301-21/32-20-13.
Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je naglasio da je Zakon o osobnoj iskaznici (dalje u tekstu: Zakon) donesen 2015. godine kada je uveden kontaktni elektronički dio s dva certifikata – identifikacijski i potpisni, čime je osobna iskaznica postala elektronička isprava. Predmetnim izmjenama i dopunama pristupilo se radi provedbe Uredbe (EU) 2019/1157 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje, koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2019., a izravno se primjenjuje u svim državama članicama od 2. kolovoza 2021.
Ukratko se osvrnuo na nove elemente u zakonskom prijedlogu, te istaknuo da će osobne iskaznice koje će se izdavati od 2. kolovoza 2021., između ostaloga, sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica nositelja osobne iskaznice i dva otiska prstiju (lijevog i desnog kažiprsta) u interoperabilnim digitalnim formatima te će time osobna iskaznica postati i biometrijska isprava.
Zakonom će se propisati da se na obrascu osobne iskaznice nalaze razlikovne oznake u obliku dvoslovne oznake države članice koja izdaje osobnu iskaznicu otisnute u negativu u plavom pravokutniku i okruženu s 12 žutih zvjezdica što će olakšati vizualni pregled osobne iskaznice, posebno u slučajevima kada nositelj osobne iskaznice ostvaruje pravo na slobodno kretanje.
Predlagatelj se osvrnuo i na povećanje dobne granice imatelja osobne iskaznice sa 65 na 70 godina života u odnosu na izdane osobne iskaznice s „dugotrajnim“ rokom važenja.
Nastavno je predstavnik predlagatelja istaknuo da su, u odnosu na prvo čitanje, prihvaćene određene primjedbe iznesene od strane zastupnika. U članku 4. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 4. važećeg Zakona, izmijenjene su odredbe stavka 2. na način da je propisano da osobne iskaznice koje su izdane osobama s navršenih 70 ili više godina života imaju rok važenja 40 godina, kako njihovi nositelji ne bi imali problema prilikom kontrole osobnih iskaznica na uređajima za kontrolu koji su uglavnom podešeni tako da u rubrici u koju se upisuje rok važenja očitavaju određeni datum odnosno broj, tako da riječ ,"trajno", i u slučaju kada je prevedena na engleski jezik, predstavlja problem za očitanje roka važenja.
Nadalje, naglasio je da je podrobno propisan prestanak važenja izdanih osobnih iskaznica odnosno da će prvo prestati važiti one koje ne zadovoljavaju minimalne standarde.
Istaknuo je da Ministarstvo želi u narednom razdoblju ostvariti pretpostavke za instaliranje osobnih iskaznica i na pokretne elektroničke uređaje odnosno mobitele i tablete, kao sljedeću fazu u procesu digitalizacije društva.
U odnosu na ostale odredbe koje su izmijenjene nakon prvog čitanja, predstavnik predlagatelja je istaknuo da se člankom 8. Konačnog prijedloga zakona pristupilo izmjeni odredbe članka 10. Zakona, kako bi se olakšalo izdavanje osobne iskaznice za dijete u situacijama kada u tom postupku, zbog objektivnih razloga, ne mogu sudjelovati oba roditelja, te su brisane odredbe koje su to propisivale.
Predloženim izmjenama omogućit će se da jedan od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu svojeg djeteta, a predmetne odredbe su u skladu s odredbama članka 99. Obiteljskog zakona.
Članovi Odbora su pozdravili i podržali predložene izmjene i dopune kojima će osobna iskaznica postati biometrijska isprava kao i izmjene koje će u pojedinim situacijama dovesti do olakšanja proceduru ishođenja osobne iskaznice.
U raspravi je predloženo da se barem za djecu odnosno građane koji prvi put dobivaju osobnu iskaznicu, ako već nije moguće isto učiniti za sve građana, omogući da ne participiraju u troškovima njezinog izdavanja, s obzirom da je to dokument kojim se dokazuje identitet osobe i primarno je potreban državi, a građani nemaju materijalnu korist od toga te da se s druge strane na neki način kroz simboliku tog čina osjete vezanim za svoju državu.
Nadalje, iskazana je i primjedba vezano za čip na kojem se nalaze biometrijski podaci i dva certifikata odnosno njihov kratak rok trajanja, što obvezuje građane da nakon pet godina moraju mijenjati osobne iskaznice zbog isteka njihova roka, a mnogi građani se uopće ne žele koristiti tim certifikatima. Navedena okolnost na određeni način predstavlja dva koraka naprijed, a jedan natrag u procesu digitalizacije društva i olakšavanja života građana.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je tijekom 2019. godine izdano nešto manje od 600 000 osobnih iskaznica, te da je cijena njihova izdavanja 79,00 kuna, izuzev onih koje nemaju oba certifikata, u kom slučaju je cijena nešto niža. Ministarstvo razmatra mogućnost izdavanja „besplatne“ osobne iskaznice, no za sada se još nije opredijelilo za tu mogućnost. Trenutno se razmatra mogućnost da osobna iskaznica u sebi implementira i dokumente druge namjene odnosno da se u nju ugradi zdravstvena iskaznica koja se izdaje besplatno, čime bi se to omogućilo svim građanima, a ne samo djeci.
U odnosu na rok trajanja i zaštitu čipa odnosno certifikata, predstavnik predlagatelja je naglasio da su preporuke trajanja potpisnog certifikata odnosno zaštita privatnog ključa korisnika koji omogućava kvalificirani elektronički potpis i ima snagu vlastitog potpisa, razdoblje od 3 do 5 godina, jer ne postoji jamstvo da bi osobne iskaznice mogle biti valjano sigurnosno zaštićene nakon toga. Rok valjanosti certifikata određuje se prema vrsti algoritama koji se primjenjuju i duljini ključa.
Nastavno se s tim u vezi, predstavnik predlagatelja osvrnuo i na američki vizni sustav, te istaknuo da Sjedinjene Američke Države traže čak i kraći rok trajanja dokumenata kako bi dokumenti bili valjano zaštićeni, te da se na žalost sigurnosni aspekt ne razvija brzinom kojom se razvijaju tehničke odnosno elektroničke mogućnosti.
Dio članova Odbora je posebno istaknuo da je hrvatska osobna iskaznica jedna od tehnički najnaprednijih osobnih iskaznica u Europskoj uniji, te je za primjer uzet pokušaj Estonije, koja spada u red digitalno naprednih država, u kojoj je zabilježen pokušaj produženja trajanja certifikata bez promjene iskaznica, što je rezultiralo sa 600 000 osobnih iskaznica koje su proglašene nevažećim.
Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OSOBNOJ ISKAZNICI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas