Na temelju članka 49. Poslovnika Hrvatskoga sabora sazvana je 60. sjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na kojoj je razmotrena točka dnevnog reda „Ilegalne migracije na području Republike Hrvatske“.
Ministarstvo unutarnjih poslova je, na traženje Odbora, za potrebu sjednice dostavilo radni materijal (izvješće) koji je obuhvatio sve relevantne podatke za točku dnevnog reda i koji je dostavljen je svim članovima i članicama Odbora.
Uvodno je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr.sc. Davor Božinović istaknuo da je pitanje migracija jedno od glavnih tema globalne i europske politike. U 2022. godini, zbog različitih razloga, preko 100 milijuna ljudi kretalo se prema razvijenim zemljama u svijetu, pa tako i prema Europskoj uniji (EU).
Zadnjih nekoliko godina institucije barataju s podatkom da je oko 250 milijuna „potencijalnih kandidata“ koji bi iz različitih razloga mogli napustili svoje mjesto življenja. Među tim osobama je sve manje klasičnih izbjeglica iz dijelova svijeta gdje se vode oružani sukobi (u tom slučaju može se govoriti o brojci od 35 milijuna ljudi), a sve veći broj se kreće zbog klimatskih promjena, svekolike bijede, gladi, neimaštine, kršenje ljudskih prava i niza drugih teških situacija.
Već od 2015./2016. godine porastao je broj izbjeglica koji se kreću različitim migrantskim rutama na putu za EU-u. Republika Hrvatska se nalazi na zapadno-balkanskoj ruti koja je trenutno druga najopterećenija ruta za ulazak u EU-u. U prvih 8 mjeseci 2023. godine na središnjoj sredozemnoj ruti, najopterećenijoj ruti za ulazak u EU-u zabilježeno je 123.995 migranata, dok je 70.548 migranata u EU-u stiglo zapadno-balkanskom rutom.
U prvih osam mjeseci 2023. godine hrvatska policija je evidentirala 45.887 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice u RH što predstavlja povećanje od 175% u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini. Najveći broj nezakonitih prelazaka granice čine državljani Afganistana, Turske, Pakistana, Maroka, Bangladeša i Iraka, a njihovo povećano kretanje je rezultiralo i povećanim brojem izraženih namjera za odobrenje međunarodne zaštite, odnosno 43.378 osoba je izrazilo namjeru za dobivanje azila u RH. Od tog broja, svega 1289 osoba je zaista podnijelo zahtjev za azil. Najveći broj osoba koji je izrazio namjeru za dobivanje azila, ali i onih koji su podnijeli zahtjev, otišao je u druge države članice EU-a odnosno napustio RH i zlouporabio sustav azila.
Ministar je naglasio da države članice imaju različite metode za smanjenje migrantskog pritiska, no neke od tih metoda potiču migrante na dolazak, a ne djeluju odbijajuće (npr. omogućavanje ubrzanog stjecanja državljanstva države primateljice).
Tijekom 2023. godine provedeno je 696 vraćanja iz drugih država od 1500 izraženih zahtjeva u najavi. Najveći dio njih i po više puta napušta RH i prelazi na područje drugih država članica te i konačnici budu vraćeni.
Vezano za krijumčarske aktivnosti ministar je istaknuo da je u 2023. godini uhićeno preko 950 krijumčara ljudi što predstavlja povećanje u odnosu na 2022. godinu.
Na koncu uvodnog izlaganja ministar je istaknuo da je Hrvatska provodila politiku koja je zemlju kvalificirala za ulazak u Schengenski prostor u krajnje nepovoljnim okolnostima, osvrnuvši se na Bugarsku i Rumunjsku koje u tome nisu uspjele, iako su u tom procesu 11 godina dulje od Hrvatske. Nerijetko su domaći i inozemni dionici tog procesa bili kritični prema navodnim kršenjima ljudskih prava, tzv. „pushback“ i odbijanje pristupa međunarodnoj zaštiti. Hrvatska je dokazala da je postupala u skladu s međunarodnim i europskim pravom, štiteći ujedno hrvatske nacionalne interese, iako je migrantskom pritisku izložena više od drugih država članica koje nisu na vanjskoj granici, a posebice uzimajući u obzir 1358 km vanjske granice.
Hrvatska je svoje najbolje rezultate po svim linija rada ostvarila u 2023. godini, što ukazuje na požrtvovan i kvalitetan rad policijskih službenika. Po svim europskim statistikama Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja EU-a, turisti vjeruju Hrvatskoj i smatraju je sigurnom državom, što ona i je, a to je važan pokazatelj da se ide u dobrom smjeru.
Završno je naglasio da politika EU-a mora doživjeti promjene, posebice vezano za ilegalne migracije, te je potrebno naći rješenje kroz novi Pakt o migracijama i azilu koji je proistekao iz sedam godina iskustva, odnosno od početka migrantskog vala 2015./2016. godine. Hrvatska nikada neće biti „hot spot“ za migrante jer ima najaktivniju i najobučeniju graničnu policiju od svih država članica EU-a.
U raspravi je pozdravljen dolazak ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije sa suradnicima te izraženo mišljenje da bi na sljedeću sjednicu Odbora na kojoj bi se razmatrala ova tema trebalo pozvati predstavnike Sigurnosno-obavještajne agencije.
Postavljeno je pitanje zašto se ne primjenjuje pravni poredak RH na sve koji se nezakonito nađu na njezinom području odnosno zašto je suspendirana primjena odredbi Kaznenog zakona, Prekršajnog zakona i Zakona o nadzoru državne granice. Nadalje je istaknuto da je broj uhićenih krijumčara bacanje prašine u oči, jer ta brojka nije bitna, s obzirom da ti ljudi prevedu 5-10 migranata, što je u konačnici beznačajna brojka. Kao zadnje pitanje zatraženo je pojašnjenje na koji način postupaju policijski službenici kada uoče 10-15 ilegalnih migranata kako se kreću područjem RH.
Glavni ravnatelj policije Nikola Milina je istaknuo da kretanje stope kriminaliteta zadnjih godina ukazuje da ukupna sigurnost građana ničime nije ugrožena. Nema povećanja broja kaznenih djela i prekršaja, a posebice nisu suspendirani zakoni RH. Policija je dužna raditi temeljem nacionalnog i europskog zakonodavstva te u slučajevima za koje postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela i prekršaja postupa i protiv tražitelja azila.
Osvrnuo se i na doprinos RH u borbi protiv krijumčara ljudima te naglasio da RH na razni EU-a odnosno kroz suradnju putem Europola doprinosi s 30% informacija. Na Konvenciji europskih čelnika policija koji se održava svake godine i na kojem su ove godine sudjelovale 44 države, hrvatski model rada je ocijenjen kao najnapredniji u smislu kriminalističko-obavještajnog sustava i uspostavi međunarodnih operacija protiv krijumčara ljudima.
Vezano za pucnjavu na području susjedne Bosne i Hercegovine (BiH), glavni ravnatelj policije je istaknuo da je s tim događajem upoznata međunarodna zajednica te su hrvatski zaključi koji idu ka ojačavanju borbe protiv krijumčara ljudi i nezakonitih migracija našli svoje mjesto u zaključcima Konvencije europskih čelnika policija.
Pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik Uprave za granicu Zoran Ničeno je istaknuo da zakonodavni okvir RH nije suspendiran, odnosno nije suspendirana primjena Kaznenog zakona i Zakona o prekršajima. Podsjetio je prisutne da u članku 8. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je usklađen s europskim zakonodavstvom, stoji da ako osoba koja je nezakonito ušla u RH izrazi namjeru za dobivanje međunarodne zaštite neće biti kažnjena za nezakoniti ulazak. Iznio je i podatak da nije došlo do povećanja nezakonitih migracija od 700% u odnosu na isto razdoblje u 2022. godini već, ako se gleda 9-mjesečno razdoblje, povećanje iznosi 136%, ali je sedam puta povećan broj tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što je Hrvatska i pretpostavljala da će se desiti s obzirom na njezin ulazak u Schengen. Svim tražiteljima azila, 44.000 osoba, što je najveća brojka tražitelja azila unutar EU-a, uzeti su biometrijski podaci koji se nalaze u Eurodacu. Naglasio je i da je došlo do općeg trenda povećanog traženja azila s obzirom da krijumčari ljudima i migranti znaju za pravila povratka.
Nadalje, istaknuo je da se ne slaže s izjavom člana Odbora da je nebitan broj uhićenih i procesuiranih krijumčara ljudi, odnosno da je to „bacanje prašine u oči“, s obzirom na doprinos Hrvatske koja sudjeluje s 30% općih informacija o krijumčarskim mrežama i modalitetima njihova rada na razini EU-a.
Po pitanju opće sigurnosti je naglasio da se čak niti na kritičnim područjima ne bilježi porast kaznenih djela i prekršaja, te su brojevi i dalje vrlo niski. Građani imaju svoju objektivnu percepciju sigurnosti i kada vide 10 ili više migranata koji se kreću u grupi imaju pravo smatrati da je stanje sigurnosti ugroženo.
Vezano za pitanje člana Odbora kako policija postupa kada se susretne s migrantima koji nezakonito prelaze granicu, načelnik Uprave za granicu je istaknuo da se sukladno članku 13. Zakonika o schengenskim granicama primjenjuju odvraćajuće mjere, ali ako osoba nezakonito prijeđe granicu ona se uhićuje. Ako ta osoba bez odgode izrazi namjeru za međunarodnom zaštitom dobiva potpuno drugačiji status koji proizlazi iz važećeg pravnog okvira. To je jedini prekršaj nakon kojeg se osoba koja ga je počinila nalazi u „benefitu“, odnosno donosi toj osobi korist, no policija je dužna primjenjivati zakone, policija ne piše zakone niti ih tumači, ona ih provodi onakve kakvi su doneseni i to je tako u uređenoj pravnoj državi.
I ministar unutarnjih poslova je naglasio da nitko nikakvim odlukama nije suspendirao pravni poredak RH i EU-a, ali je i naglasio da se migrantski fenomen koji je u tijeku događa na globalnoj razini i neće tako brzo završiti. Hrvatska policija je angažirana 24/7 na zaštiti sigurnosti hrvatskih građana, osiguran je visok stupanj sigurnosti neovisno o tome što je policija izložena neproporcionalnim pritiscima na vanjskoj granici.
U nastavku rasprave je istaknuto da nikada nije smjelo doći do toga da se hrvatska policija treba braniti zbog „pushbackova“ odnosno da treba postaviti pitanje tko financira udruge koje su blatile hrvatsku policiju kao i da ih treba sankcionirati. Izraženo je i stajalište da treba rasporediti vojsku na kritičnim točkama granice te odaslati snažne odvraćajuće poruke prema svim onima koji žele nezakonito prijeći granicu, a ne zagovarati mlitavu i klimavu politiku dirigiranu iz Bruxellesa. Hrvatska ne bi trebala dozvoliti stvaranje „no go“ zona kakve postoje u državama članicama EU-a u koje policija ne ulazi jer u njima vrijede neka druga pravila, a isto je rezultat politike otvorenih vrata i izdašnih socijalnih davanja.
Posebno je apostrofirano da nam treba Hrvatska s hrvatskom kulturom, jezikom i običajima, a vezano za regularne migracije naglašeno je da bi se trebalo okrenuti onima koji će se lakše integrirati u društvo, a posebice prema hrvatskom iseljeništvu.
Predložen je zaključak da se izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o ilegalnim migracijama na području Republike Hrvatske koje je dostavljeno Odboru aktom od 2. listopada 2023. uputi u dnevni red plenarne sjednice, sukladno članku 44. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da je Hrvatska svojim političkim angažmanom uspjela u onome za što se želi reći da nije uspjela odnosno Hrvatska je postala članica Schengenskog područja. Hrvatska nije „hot spot“ niti će ikada biti, ona ne plaća cijenu nekih drugih politika, a pokazatelj za to je da se trenutno u prihvatnom centru nalazi samo 600 osoba.
Osvrnuo se i na slučaj koji je razmatran pred Europskim sudom za ljudska prava, iako se događaj zbog kojeg je postupak pokrenut desio na teritoriju susjedne države. Sud je zaključio da su hrvatski policajci i u takvoj situaciju trebali poduzeti sve da zaštite ranjivu skupinu u drugoj državi. S time u vezi ponovno je naglasio da postoje pravila koja vrijede i zakoni koji obvezuju, ali i da bi novi Pakt o migracijama i azilu trebao olakšati postupanje na granici. Kada Hrvatska ne bi poštovala pravila za rješavanje zahtjeva za azil ne bi bila članica EU-a niti prihvaćena članica međunarodne zajednice. I druge države koje nisu članice EU-a u svojoj komunikaciji, kao i u realizaciji svojih politika ne idu na način da same sebe izopće iz međunarodne zajednice. Problem sigurno postoji, na rješavanju problema se radi, no nema jednostavnih rješenja niti se stvari mogu rješavati „preko koljena“.
U nastavku rasprave je konstatirano da pojedine političke stranke kontinuirano brane rad hrvatske policije te već 3-4 godine traže da vojska izađe na granicu po uzoru na Poljsku i Mađarsku, a ne treba zaboraviti niti Dansku i njezinu socijal-demokratsku vladu koja ima puno strože mjere od RH.
Ministar unutarnjih poslova je odgovorio da se kroz takav narativ cijela situacija pojednostavljuje te da se namjerno izvrću činjenicu i izriču konstatacije koje ne stoje. Vojska je zaista bila potpora u baltičkim zemljama, ali privremena logistička potpora, vojska nigdje u EU-u ne čuva vanjske granice niti je to njezina zadaća.
Dalje u raspravi je istaknuto da članstvo u EU-u obvezuje te da migracije postoje još od 1492. godine pa sve do danas kada su jače izražene. Postupanje treba biti humano jer veći dio ljudi bježi od rata, gladi, elementarnih nepogoda i neimaštine svakog oblika te nisu svi kriminalci.
Zatražen je odgovor vezano za readmisiju jer je iz izvješća vidljivo da se govori o brojci od 5000-6000 readmisija prema BiH i Srbiji te se postavlja pitanje što je s preostalih 33.000 migranata, te prijeti li Hrvatskoj zbog tih 33.000 „nestalih“ suspenzija Schengena, odnosno ponovno vraćanje unutarnjih kontrola na granici.
Nadalje, zatraženo je i pojašnjenje odnosa Frontexa i susjedne BiH, s obzirom na to da BiH nije članica EU-a, a iznesena je i zamjerka na pomalo pasivan odgovor Hrvatske na vizni režim BiH i Srbije koji zbog svoje „fleksibilnosti“ omogućava „migrantski turizam“.
Ministar je u odgovoru istaknuo da migranti ne mogu „ispariti“, ali da nakon što izraze namjeru za međunarodnom zaštitom koriste sve legalne i nelegalne puteve za odlazak iz Hrvatske u druge države članice. Zahtjevi za readmisiju se prihvaćaju ako Hrvatska ima dovoljno dokaza da je migrant bio u BiH ili drugoj susjednoj državi te da je od tamo ušao u RH. Druga situacija je da nemate dovoljno dokaza kojim bi to poduprli ili, treća situacija, dok vi to rješavate sa susjednom državom ta osoba opet napusti Hrvatsku.
U odnosu na suradnju trećih država s Frontexom, ministar je istaknuo da Sjeverna Makedonija, iako nije država članica EU-a, ima statusni sporazum sa Frontexom što znači razmještaj djelatnika Frontexa na njezinom području. Slovenija postavlja određene kontrolne punktove na svom području u blizini granice, ali i Hrvatska to radi od ulaska u Schengen. Radi se o kompenzacijskim mjerama te je na taj način spriječeno 23.000 pokušaja ulaska u Sloveniju. Vrlo često iste osobe pokušavaju prijeći granicu po nekoliko puta i u tome budu spriječene. Hrvatska i slovenska policija kontinuirano surađuju na dnevnoj bazi te su, između ostalog, održale sastanak s Europskom komisijom i izložile trend povećanja pritiska iz smjera BiH i svoje nezadovoljstvo time kako se BiH nosi s tim problemom. Naime, više od 90% osoba koje ilegalno ulaze u Hrvatsku dolaze iz BiH, te je zajednički prijedlog bio da se čim prije sklopi sporazum o statusnom djelovanju Frontexa u BiH i rasporede njihove snage o čemu su predstavnici Frontexa i BiH već razgovarali u veljači ove godine. Istaknuto je i da to neće spriječiti ilegalne migracije, ali će ih bitno smanjiti.
U odnosu na „fleksibilan“ vizni režim BiH i Srbije, ministar je naglasio da je Hrvatska uspjela postići to da su obje države ponovno morale uvesti vizni režim za neke države, npr. Burundija i Kuba, a koje su od istog bile izuzete. Konstatirao je da će trebati još dugo vremena da BiH uvede vizni režim za Tursku, čiji državljani su trenutno na drugom mjestu po broju nezakonitih prelazaka, ili da Srbija uvede vizni režim za Rusiju.
Na pitanje kakva je suradnje Hrvatske i Kosova, s obzirom da je prije 10-ak dana jedan državljanin Kosova vraćen zajedno s drugim migrantima u Srbiju te je tamo naknadno ubijen, načelnik Uprave za granicu je istaknuo da je točno da su prije par dana u nezakonitom prelasku zatečena dva kosovska migranta i oni su zaustavljeni u tome. Nisu izrazili namjeru traženja azila jer ih to sprječava u slobodnom kretanju i potrazi za poslom u drugim državama članicama EU-a. Oni su procesuirani i protjerani u Srbiju, a Srbija ih je prihvatila. Hrvatska ne zna što se dalje dešavalo u Srbiju, a njihovi mediji navode da su se sukobili s migrantima iz Afganistana i da je jedan od njih tada ubijen.
Nastavno je naveo da je suradnja s Kosovom dobra, kao i razmjena podataka, a Europska komisija je donijela odluku o ukidanju viza za kosovske državljane koja bi trebala stupiti na snagu u narednom razdoblju.
Nastavno je u raspravi istaknuto i suprotno stajalište, odnosno stajalište da podatak o 5000 procesuiranih krijumčara ljudi i 1000 uhićenih tijekom ove godine nije „bacanje prašine u oči“, a posebice ne stoji teza da je svaki od njih prokrijumčario 5-10 migranata te da su u konačnici te brojke minorne. U raspravi je naglašeno da je i prethodnih godina od iste političke stranke objavljeno da će 10-ak milijuna migranata preplaviti Hrvatsku, iako je postojao podatak koliko je ljudi dobilo zaštićeni status u RH i da je takva situacija nemoguća. Isti „modus operandi“ ponavlja se i sada.
Istaknuto je da je Hrvatska krajem 2022. godine mijenjala svoje zakonodavstvo s obzirom na ulazak u Schengenski prostor te je u tadašnjim raspravama korišten isti katastrofični narativ da će se time pogoršati položaj Hrvata u BiH pri prelasku granice i još više im se otežati život, da će Hrvatska postati jače izložena terorizmu te postati „hot spot“ i slično tome, a ništa se od toga u konačnici nije ostvarilo. Izražena je i stajalište da bi bilo dobro ne politizirati po pitanju nacionalne sigurnosti, što ne priječi daljnje „njegovanje“ razlika među strankama i političkim grupacijama.
Posebno je apostrofirano da su se i lijeva i desna politička opcija natjecale u optuživanju Vlade RH i nadležnog ministarstva. Lijeva politička opcija optuživala je policiju za kršenje ljudskih prava, kao i za kršenje svih međunarodnih konvencija i europskog pravnog okvira, za poticanje na nasilje, batinanje, premlaćivanje, zlostavljanje, za proganjanje i zastrašivanje aktivista za ljudska prava, ali i ukazivala na licemjerje EU-a koja je Hrvatsku primila u svoje redove. S druge strane, desna politička opcija optuživala je Hrvatsku za preveliku posvećenost ljudskim pravima, nesposobnost policije u očuvanju granice i teritorija od nekontroliranog prolaska migranata, a unisono su tvrdili da Hrvatska ne ispunjava ni jedan kriterij za ulazak u Schengen.
Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da je to prigodničarsko političko nadmetanje. Europa možda nije najsigurniji kontinent na svijetu, ali je Hrvatska jedna od najsigurnijih članica EU-a, što nije rezultat hrvatskih istraživanja, već rezultat vođenja ozbiljne politike. Vlada RH je od prvih dana izložena neargumentiranim kritikama koje proizlaze iz nedostatka elementarnog znanja koji propisi su na snazi i što treba primjenjivati, a ne uvažavaju se ni podaci koji se pružaju. Svi u Ravnateljstvu policije su vrhunski profesionalci koji poštuju hrvatske i europske zakone i koji zbog nikoga neće kršiti zakon. Situaciju u Europi je ozbiljna, ali Hrvatske nije i neće biti „hot spot“, te neće doći u poziciju da netko dolazi izvana i bira koga hoće, a koga neće, pa taj koga neće ostaje u Hrvatskoj.
Dalje u raspravi je istaknuto da način i ton rasprave demantira oporbu da su o temi htjeli ozbiljno razgovarati. S obzirom na prisutnost medija stječe se dojam da su oporbeni zastupnici željeli temu koristiti za predstojeće izbore jer je neformalna kampanja već počela. Naglašeno je da o stvarnom stanju mogu govoriti hrvatski građani koji žive uz granicu, ali i policijski službenici koji su na početku migrantskog vala 2015. godine radili svoj posao profesionalno, a rade ga i sada. I tada je bilo promišljanja o vojsci na granici, ali je policija svoju zadaću odradila vrlo kvalitetno. Izraženo je i stajalište da s obzirom na osposobljenost i opremljenost hrvatske policije tek sada nije potrebna vojska na hrvatskoj granici, kao i da će političke stranke koje na takav način omalovažavaju hrvatsku policiju i njezin rad doživjeti kritiku od strane građana RH.
Nastavno je u raspravi izražena zahvala za sve ono što Hrvatska radi kako bi osigurala sigurnost vanjske granice, te je ponovno upućen apel da se ova tema ne koristi za dociranje, plašenje građana, a posebice ne za zazivanje s ciljem da vojska dođe na vanjsku granicu, iako je vojska spremna, kao što je spremna i hrvatska policija.
U raspravi je izražena bojazan za sigurnost pograničnog područja u Splitsko-dalmatinskoj županiji te istaknuto da policija sa svojim snagama uspijeva štititi granicu koliko može, a da bi vojska, temeljem zakona mogla pružati podršku na granici. Ukazano je na tiskovnu konferenciju načelnika općine Vojnić i strah koji osjećaju žitelji na tom području. Izneseno je stajalište da su policajci izmoreni, s obzirom na to da specijalne i interventne snage koje pružaju podršku graničnoj policiji sudjeluju i u nizu drugih zadaća, a između ostalog i na osiguravanju nogometnih utakmica nižeg ranga što je besmisleno.
Dalje je istaknuto da migranti dolaze naoružani te da su pucali na policijske službenike iz Sinja, a da taj događaj još uvijek nije razriješen. Nitko nije protiv humanog pristupa i pružanja zaštite ženama i djeci, ali su ključan problem skupine migranata i njihov nekontroliran prelazak državne granice te stavljanje problema „pod tapet“.
Ministar unutarnjih poslova je istaknuo da se ništa ne stavlja „pod tapet“ jer se ta tema komunicira svakodnevno. Argumentirano se razgovara i pružaju činjenice koje ukazuju na to da je Hrvatska jedna od najsigurnijih država članica EU-a te da Hrvatska neće biti „hot spot“, iako to neki ne žele čuti. Aktualna hrvatska politika je dovela do toga da nema organiziranih migrantskih skupina s oružjem na hrvatskom području. Podsjetio je i na gradonačelnicu jedne općine koja je zamolila zastupnika jedne stranke da ne dolazi na područje njezine općine i da ne diže tenzije. Ukazao je na to i da su večer prije bili na terenu na pograničnom području kako bi razgovarali s građanima.
U odnosu na sudjelovanje vojske u nadzoru državne granice, ministar je istaknuo da vojska nije obučena za posao provođenja zakona. Njezina zadaća je braniti zemlju, a u ovom slučaju Hrvatska nije napadnuta i ne treba angažirati vojsku, koja brojčano ima manje pripadnika nego policija. Ona može pružati potporu, kao što je to činila i u Litvi i Sloveniji gdje je bila potpora u procesu postavljanja žičane ograde na granici. Istaknuo je i primjer Mađarske koja ima istu ovakvu retoriku i postavljenu žicu na granici, a neovisno o tome ušlo im je 120.000 migranata. Gardijske brigade su dužne uvježbavati se za svoje zadaće, i kad bi bilo potrebe njih bi se angažiralo, kao što ih se angažira u slučajevima elementarnih nepogoda, no migrantska kriza nije elementarna nepogoda niti će proći za naših života te nije moguće koristiti vojsku za te zadaće na tako dug period. Istaknuo je da je policija sa svojim predanim angažmanom uspjela ostvariti i ostvaruje dobre rezultate, a Vlada RH je za svoga mandata podigla plaće policijskih službenika za 70%.
Načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac je vezano za pucnjavu na sinjskom području istaknuo da su izvidi u tijeku te da ne može govoriti o detaljima tog slučaja, ali je napomenuo da Hrvatska ostvaruje intenzivnu policijsku suradnju s BiH policijom. Naglasio je da je do sada uhićeno 5000 - 6000 tisuća krijumčara ljudi koji su dio organiziranih krijumčarskih skupina, što smatra značajnom brojkom.
Već više godina se radi na procjeni ugroženosti od teškog i organiziranog kriminaliteta, a fokus je na krijumčarenju ljudi. Ustrojena je posebna operativna skupina koja se bavi krijumčarenjem ljudi na teritoriju RH što je zajedno s kompenzacijskim mjerama koje se primjenjuju dovelo do ovogodišnjeg uhićenja 950 krijumčara. Za usporedbu je istaknuo da je u istom razdoblju BiH uhitila 20 krijumčara ljudi, a Srbija 200. Rad hrvatske policije prepoznat je i od strane Europola, te je Hrvatska zamoljena da kao država vodi operativne aktivnosti na razini Europola uz sudjelovanje Njemačke i Slovenije, ali i trećih zemalja.
U daljnjoj raspravi je istaknuto da nije jednostavno riješiti ovaj problem, te su upućene sve pohvala policiji koja radi dobar posao od interesa za Republiku Hrvatsku. Naglašeno je da bi dugoročni angažman vojske bio za nju iscrpljujuć, jer je zadaća vojske obraniti državu od agresije i pružati pomoć pri velikim katastrofama i elementarnim nepogodama kraćeg trajanja.
S obzirom na to da se radi o problemu s kojim će se suočavati generacije koje dolaze, jer ljudi iz Afrike i Azije žele europski način života, dugoročni angažman vojske nije prihvatljiv. Potreban je pojačan angažman EU-a prema trećim državama kako bi se ublažio migrantski pritisak.
Nakon rasprave Odbor je većinom glasova, s 4 glasa „ZA“ i 3 glasa „PROTIV“ donio sljedeći
ZAKLJUČAK:
1. Izvješće o ilegalnim migracijama na području Republike Hrvatske koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 2. listopada 2023. uputit će se u dnevni red sjednice Sabora, sukladno članku 44. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, donio sljedeće
ZAKLJUČKE:
1. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora prihvaća izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o nezakonitim migracijama na području Republike Hrvatske, vanjskim granicama Europske unije i okruženju predstavljeno na sjednici 4. listopada 2023. godine;
2. Odbor podržava dosadašnje aktivnosti hrvatske policije u zaštiti vanjske granice, posebice imajući u vidu da je Republika Hrvatska država članica Europske unije s najduljom vanjskom kopnenom granicom te da je od 1. siječnja 2023. članica Schengenskog područja;
3. Uzimajući u obzir sve aktivnosti i napore koje hrvatska policija poduzima u jačanju sigurnosne komponente vanjske granice, Odbor pozdravlja nastavak ulaganja u njezino daljnje tehničko osnaživanje kao i nastavak provedbe integriranog upravljanja granicom i migracijama, a posebice kontinuiranu aktivnost hrvatske policije u suzbijanju krijumčarenja migranata;
4. Odbor podržava aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova na zastupanju interesa Republike Hrvatske u pregovorima o novoj europskoj politici migracija i azila u skladu s načelima odgovornosti i solidarnosti kao temelja novog Pakta o migracijama i azilu koji će doprinijeti uređenijim migracijama i sigurnosti Schengena;
5. Zadužuje se Ministarstvo unutarnjih poslova da dva puta godišnje koncem lipnja i koncem prosinca izvijesti Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o migrantskim kretanjima odnosno broju nezakonitih prelazaka granice u šestomjesečnom razdoblju, broju osoba koje su zatražile međunarodnu zaštitu i broju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita, broju osoba koje su nakon registracije napustile Hrvatsku te su kroz sekundarne migracije zatečene u drugim državama članicama EU-a, broju readmisija u Republiku Hrvatsku odnosno povrata osoba od strane drugih država članica te broju readmisija od strane Republike Hrvatske prema drugim državama članicama ili trećim zemljama.
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić