Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 11. sjednici, održanoj 20. siječnja 2021., raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu civilne zaštite, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. E. br. 90 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. prosinca 2020.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnik predlagatelja obrazložio Konačni prijedlog zakona te naglasio da se u pravni poredak prenosi Direktiva 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o kontroli opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, o izmjeni i kasnijem stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/82/EZ (Tekst značajan za EPG) (SL L 197, 24. 7. 2012.), tzv. Seveso III. Direktiva, koju je Republika Hrvatska implementirala tijekom 2015. godine donošenjem Zakona o sustavu civilne zaštite no, Europska komisija je pokrenula postupak povrede prava, pismo službene obavijesti povreda br. 2019/2273, zbog neispravnog prenošenja u nacionalni pravni sustav članka 3. točaka 5., 7. i 8., članka 6. stavka 3., članka 10. stavka 3., članka 11., članka 12. stavaka 1., 2. i 3. te stavaka 5., 6. i 7., članka 13. stavaka 1. i 2., članka 14. stavaka 2. i 4., članka 15., članka 17., članka 19. stavka 1. i članka 20. stavaka 2., 3., 4. i 5. te stavaka 7. i 8. navedene Direktive.
Nastavno je istaknuo da su nadležnosti koje su prenesene na Ministarstvo unutarnjih poslova sadržane u člancima 12. i 14. predmetne Direktive i one će se uskladiti temeljem ovog zakonskog prijedloga dok će se članak 15. Direktive implementirati izmjenom Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona.
Nadalje, izvršit će se i dodatno usklađivanje iz područja nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova te će se uvrstiti definicije pojmova: domino-efekt, opasna tvar, operater, područje postrojenja i Vanjski plan, propisati će se obveza donošenja Odluke o izradi Vanjskog plana bez odgađanja, izradit će se obveza pružanja usklađenih informacija svim osobama koje bi mogle biti pogođene velikom nesrećom, odrediti nadležno tijelo za pružanje informacija i propisati obveza obavješćivanja i drugih država neovisno ima li ili nema opasnosti od prekogranične nesreće.
Nastavno je istaknuo da će se predloženim odredbama jasnije razgraničiti nadležnost Ministarstva unutarnjih poslova u odnosu na druga državna tijela te da će se predloženim izmjenama i dopunama odrediti poveznica na druge propise kojima se uređuju pojedina pitanja opasnosti od velikih nesreća koje uključuju opasne tvari.
Zaključno se predstavnik predlagatelja osvrnuo na razloge zbog kojih se predlaže, sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora, donošenje predmetnog Zakona po hitnom postupku.
U raspravi je podržano donošenje predmetnog Zakona, no zatraženo je pojašnjenje zašto se u članku 8. Konačnog prijedloga zakona kojim se mijenja članak 86. važećeg Zakona ne nalazi trenutno važeća zadnja alineja (podstavak) koja propisuje prekršajno kažnjavanje pravnih i fizičkih osoba koje ne omoguće provedbu inspekcijskog nadzora, ne predoče sve dokumente i ne osiguraju uvjete za neometan rad inspektora, a koje podliježu inspekcijskom nadzoru, uzimajući u obzir da zakonskim prijedlogom nije obuhvaćena izmjena članka 78. stavka 5. Zakona koja utvrđuje tu obvezu za pravne osobe.
Nakon rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUSTAVU CIVILNE ZAŠTITE.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikša Vukas, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas