Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 64. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 16. studenoga 2023. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog proračuna RH za 2024. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 9. studenoga 2023.
Odbor je Prijedlog proračuna RH za 2024. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu proračuna RH za 2024. godinu i Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, P. Z. br. 581.
Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstva financija, iznio osnovne značajke Prijedloga proračuna RH za 2024. godinu te istaknuo da se u 2024. godini očekuje rast od 2,8%, dok se u 2025. godini očekuje rast od 2,7%, a u 2026. godini 2,5%. Indeks potrošačkih cijena u 2023. godini rastao je 8%, a znatno smanjenje očekuje se u 2024. godini te bi iznosio 3,1%, u 2025. godini 2,4% i u 2026. godini 2,2%. Istovremeno bilježi se kontinuirani rast broja zaposlenih odnosno smanjenje broja nezaposlenih.
Prihodi državnog proračuna u 2024. godini planirani su u iznosu od 28,5 milijardi eura, što je 3% više od plana za 2023. godinu, dok su za 2025. projicirani u iznosu od 30,1 milijardu eura, a za 2026. u iznosu od 30,6 milijardi eura.
Ukupni rashodi državnog proračuna planirani su u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je 11,2% ili 3,3 milijarde eura više u odnosu na tekući plan za 2023. godinu. U 2025. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 33,3 milijarde eura, a u 2026. godini projiciraju se na razinu od 32,9 milijardi eura.
Vezano za povećani rashod od 3,3 milijarde eura u 2024. godini, državni tajnik je napomenuo da se jedna milijarda odnosi na uključivanje lokalnih bolnica u državni proračun od 01.01.2024. Kada bi se to izuzelo povećanje rashoda bi bilo veće za 2,3 milijarde eura.
Nastavno se osvrnuo na najznačajnije rashode koji su doveli do povećanja ukupnih rashoda u iznosu od 3,3 milijarde eura te istaknuo povećana izdvajanja za zaposlene (uključujući rashode za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu i zaposlene u ustanovama u zdravstvu) u iznosu od 1,5 milijardi eura uslijed primjene ugovorenih povećanja dodacima kolektivnim ugovorima i odlukama Vlade RH o isplatama dodataka kao uz već prethodno istaknuto uključivanja 22 opće bolnice i ustanove u zdravstvu u državni proračun te očekivane primjene novog Zakona o plaćama u državnoj službi i javnim službama, mirovine i mirovinska primanja u iznosu od 1,1 milijardu eura uslijed očekivane indeksacije mirovina po općim i posebnim propisima u 2023. i 2024. godini i očekivanog porasta broja umirovljenika, provedbu projekata financiranih iz bespovratnih sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 723,4 milijuna eura, troškove obnove i sanacije šteta nastalih uslijed potresa u iznosu od 418,0 milijuna eura, nadoknadu troškova Hrvatskoj elektroprivredi d.d. vezanih uz financiranje obveze osiguranja zaliha plina na teritoriju Republike Hrvatske u skladu s Odlukom VRH u skladištu PSP Okoli u iznosu od 273,4 milijuna eura, troškove servisiranja javnog duga u skladu sa stanjem uvjeta na financijskim tržištima u iznosu od 250,6 milijuna eura, učinke izmjena zakona kojima se povećava dio socijalnih naknada kao što su inkluzivni dodatak, osobna asistencija i dječji doplatak u iznosu od 465,9 milijuna eura, nabavu borbenih vozila Bradley i njihovo dovođenje u ispravno stanje u iznosu od 42,1 milijun eura i drugo.
Uzevši u obzir ukupne prihode i ukupne rashode manjak državnog proračuna u 2024. godini iznosio bi 4,1 milijardu eura, ili 5% bruto domaćeg proizvoda. U 2025. godini manjak državnog proračuna projiciran je u iznosu od 3,2 milijarde eura ili 3,7% BDP-a dok se u 2026. očekuje manjak od 2,2 milijarde eura ili 2,5% BDP-a.
Kada se ovim veličinama pridodaju prilagodbe nacionalne metodologije računskog plana metodologiji ESA 2010 te projekcije manjka/viška trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje su statistički uključene u sektor opće države, očekuje se da će planirani manjak opće države iznositi 1,5 milijardi eura odnosno 1,9% BDP-a u 2024. godini. U 2025. godini isti je projiciran na razini od 1,6% BDP-a, a u 2026. godini očekuje se manjak proračuna opće države od 1,5% BDP-a.
Državni tajnik je posebno naglasio da se udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu nastavlja smanjivati pa će tako u 2024. doseći razinu od 58%, što je 2,7 postotnih bodova niže u usporedbi s razinom iz 2023. godine (60,7%).
Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za Ministarstvo u 2024. godini planirana u ukupnom iznosu od 1.179.569 eura, što je u odnosu na rebalans za 2023. godinu više za 10,6%. Povećanje proračunskih sredstava (izvor 11 i 12) iznosi 15,1% i najvećim dijelom predviđena su za rashode za zaposlene, dok su drugi izvori financiranja manji za 16% (u 2024. godini više nema Fonda solidarnosti kao niti Mehanizma za oporavak).
U okviru ukupnog proračuna, na proračunske izvore 11 i 12 odnosi se 1.048.256.150 eura, dok se 131.313.000 eura odnosi na druge izvore financiranja (vlastiti prihodi, namjenski prihodi, sredstva iz fondova EU-a, donacije i slično).
Najvećim dijelom proračunska sredstva se odnose na rashode za 26.500 zaposlenih (76%), režijske troškove (11%), sufinanciranje EU projekata (3,4%), razminiranje iz proračunskih sredstava (2,2%), nabavu odora, naoružanja, streljiva, informatičke opreme i njezina održavanja, održavanje i ulaganje u objekte (ukupno 4,4%) te za ilegalne migracije (granična policija) i azilante (oko 3%).
U proračunu Ministarstva za 2024. godinu osigurana su značajna sredstva za nastavak razminiranja. Slijedom toga predviđena su proračunska sredstava u iznosu od 23,2 milijuna eura, a iz sredstava EU-a putem Operativnog programa konkurentnost i kohezija iznos od 14,7 milijuna eura uz sufinanciranje proračunskim sredstvima u iznosu 14,1 milijun eura. Razminiranje Hrvatske prema Otawskoj konvenciji trebalo bi biti završeno do 2026. godine, te su stoga u zadnje četiri godine za tu namjenu uložena znatna proračunska sredstva kao i sredstva EU-a.
Za sustav civilne zaštite unutar Ministarstva predviđeno je opremanje putem projekata iz sredstava EU–a u iznosu 26,5 milijuna eura, uz sufinanciranje iz državnog proračuna u iznosu od 14 milijuna eura. Projekti opremanja civilne zaštite koji obuhvaćaju čitavu Republiku Hrvatsku i sve zadaće civilne zaštite započeli su u zadnje dvije godine, te se u 2024. godini intenziviraju s obzirom da su u 2023. godini ugovarani predmeti nabave koji će biti isporučeni i naplaćeni u 2024. godini.
Za opremanje vanjske granice Ministarstvo koristi nove projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a odnosno njezinih različitih fondova. Iz tih sredstava ukupno je planirano u 2024. godini utrošiti 24,5 milijuna eura, uz sufinanciranje proračunskim sredstvima u iznosu od 8,3 milijuna eura.
U okviru projekta izgradnje, kupnje i održavanja zgrada, u iznosu od 12,5 milijuna eura planirane su samo neophodne adaptacije zgrada, uređenje stacionara potrebnih za smještaj policijskih službenika, kao i potrebna ulaganja u vidu sufinanciranja za projekte energetske obnove koji se prijavljuju za obnovu kroz fondove EU-a.
Nastavno je istaknula da uslijed migrantske krize Ministarstvo mora osigurati i znatne iznose za rashode koji nastaju zbog pojačanog angažmana policijskih službenika na vanjskoj granici, te je u okviru projekta Administracija i upravljanje - ilegalne migracije planirano 20,7 milijuna eura proračunskih sredstva i to isključivo za one rashode koji se ne mogu financirati iz sredstava EU-a.
Za 2024. godinu povećan je i iznos u okviru projekta Izgradnja kapaciteta u području azila, te je planirano 3,3 milijuna eura za prehranu i smještaj azilanata, zaštitarske usluge čuvanja objekata u kojima su smješteni azilanti i drugo, s obzirom na to da se ovdje radi o troškovima koje nije moguće financirati iz sredstava EU-a.
Ostali dio proračuna najvećim dijelom otpada na rashode za zaposlene i naknade za prijevoz, režijske troškove i održavanja prijevoznih sredstava, objekata i opreme, te samo manjim dijelom na neophodno opremanje policije u vidu leasinga vozila, nabave naoružanja, streljiva, odora i specifičnih uređaja (projekt policijske opreme u iznosu 21,5 milijuna eura) te plaćanja licenci, računalnih usluga, nabave neophodne informatičke opreme i održavanje informatičkih sustava (projekt Informatizacija u iznosu od 19,4 milijuna eura), a što nije moguće financirati iz fondova EU-a.
Posebno je istaknula da su za razdoblje 2021.-2027. godina iz različitih fondova EU-a za potrebe policije dodijeljena značajna sredstva. Slijedom toga istaknula je da je iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF) dodijeljeno 47.316.335 eura, Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) 35.730.549 eura, te Fonda za integrirano upravljanje granicama - Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) 172.926.701,72 eura, ukupno 255.973.585,72 eura. Iz dodijeljenih sredstava će se značajno opremiti granica RH i obavljanje aktivnosti vezanih za isto.
U odnosu na projekcije za 2025. i 2026. godinu predstavnica Ministarstva je istaknula da predviđena sredstva za 2025. godinu iznose 1.256.428.393 eura (6,5% više u odnosu na 2024. g.), a za 2026. godinu 1.190.420.615 eura (5,2% manje u odnosu na 2025. g.) Do tih razlika prvenstveno dolazi zbog razlika u realizaciji fondova EU-a, koji se svake godine iskazuju u stvarno potrebnim iznosima. Ako se pojave novi fondovi iz kojih Ministarstvo može koristiti sredstva, isto se mijenja u dijelu sredstava EU-a, a također i u dijelu sufinanciranja iz proračunskih sredstava, ako se za to iskaže potreba.
Glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da se razdjel 039 Hrvatska vatrogasna zajednica sastoji od dvije glave i to Hrvatske vatrogasne zajednice (03905), kao središnjeg državnog ureda nadležnog za vatrogastvo, i Državne vatrogasne škole (03910), kao javne ustanove za potrebe obrazovanja u sustavu vatrogastva.
Plan za 2024. godinu na razdjelu 039 Hrvatske vatrogasne zajednice ukupno iznosi 64.348.011 eura što predstavlja povećanje za više od 10 milijuna eura odnosno (20%) u odnosu na plan za tekuću 2023. godinu. Povećanje je jednim manjim dijelom uzrokovano povećanjem opće razine cijena tj. inflacije, a najvećim dijelom zbog planiranja provedbe EU projekta „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskom i potpomognutom području“ u sklopu Programa konkurentnost i kohezija 2021.-2027. kao i početka nabave vatrogasnih šumskih vozila iz sredstava Općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ).
Plan Hrvatske vatrogasne zajednice, kao središnjeg državnog ureda za vatrogastvo, za 2024. godinu je 62.727.258 eura, a najznačajniji troškovi su: rashodi za plaće u iznosu od 4,5 milijuna eura, materijalni rashodi u iznosu od milijun eura (režijski troškovi i tekuće održavanje), rashodi za provedbu aktivnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara (Međunarodna suradnja – CTIF i FEU, međunarodno natjecanje vatrogasne mladeži) u ukupnom iznosu od 137.000 eura te rashodi za aktivnost Kampa vatrogasne mladeži u Fažani u iznosu od 95.000 eura.
Nastavno je predstavnik HVZ-a naglasio da su aktivnosti opremanja i osposobljavanja vatrogasnih organizacija kroz sredstva premija osiguranja od požara i OKFŠ-a planirane u iznosu od 7 milijuna eura, od toga 600.000 eura iz premija osiguranja za sufinanciranje nabave opreme, osposobljavanje za zvanje i specijalnosti, odlikovanja i sl., te 6,4 milijuna eura iz OKFŠ-a, od čega 6,1 milijun eura za nabavu vatrogasnih šumskih vozila, a 250.000 eura za osposobljavanje vozača.
Pomoći izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva za 2024. godinu iznose 34,5 milijuna eura (ukupna bilančna prava će se povećati 5% - sa 45,3 milijuna eura na 47,6 milijuna eura ), ali sredstva pomoći iz državnog proračuna se smanjuju zbog povećanja prihoda od poreza na dohodak.
Provedba EU projekata je planirana u ukupnom iznosu od 9 milijuna eura. Istaknuo je da u 2024. godini HVZ završava projekte eHVZ i SILVANUS (znanstveni EU projekt u cilju prevencije i suzbijanje ekstremnih šumskih požara integracijom i demonstracijom inovativnih rješenja), a planira započeti već spomenuti projekt „Jačanje kapaciteta za protupožarnu zaštitu na brdsko-planinskom i potpomognutom području“.
Cilj je tijekom 2024. i 2025. godine nabaviti vatrogasnu tehniku i opremu za vatrogasne organizacije u ukupnom iznosu od 27 milijuna eura. U 2024. godini u planu je nabava vatrogasne opreme za 9 milijuna eura.
Dalje je istaknuo da su rashodi za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH ukupno planirani u iznosu od 5,7 milijuna eura od čega je 3,3 milijuna eura predviđeno za plaće 1.000 sezonskih vatrogasaca za razdoblje od 01. lipnja 2024. do 30. rujna 2024. te refundaciju troškova dislokacija i popravke oštećenih vozila i opreme. Naglasio je kako je predviđeno povećanje sufinanciranja plaća sezonskih vatrogasaca s 530 na 650 eura.
Za korištenje i održavanje odašiljača i mreže cjelokupnog sustava veza u vatrogastvu predviđen je iznos od milijun eura, za nabavku vatrogasne odjeće i obuće za pripadnike IVP iz sastava JVP i HVZ (kombinezoni, čizme za šumske požare, kacige za opće namjene, radio uređaji, pumpe i sl.) predviđeno je 500.000 eura, a za prehranu i smještaj vatrogasaca na dislokacijama 200.000 eura.
Vezano za Državnu vatrogasnu školu, javnu ustanovu za obrazovanje vatrogasaca, glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da se sredstva za njezino financiranje osiguravaju u državnom proračunu, te putem školarina, donacija, vlastitih i drugih vrsta prihoda. Škola je započela s radom u 2023. godini, a polaznici mogućnost obrazovanja imaju u Zagrebu, Splitu, Rijeci te u Osijeku.
Plan za 2024. godinu ukupno iznosi 1.620.753 eura od čega se 1,3 milijun eura odnosi na sredstva državnog proračuna, a ostatak sredstava su vlastiti prihodi (prihodi od školarina te prihodi od ispitivanja vatrogasne opreme i tehnike).
Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2024. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2025. i 2026. godinu. Istaknuli su najznačajnija ulaganja i projekte u 2024. godini te dugoročne potrebe koje će trebati realizirati u dogledno vrijeme.
U raspravi su članovi Odbora podržali Prijedlog državnog proračuna RH za 2024. godinu.
Podržano je i povećanje proračunskih sredstava za Hrvatsku vatrogasnu zajednicu, uzimajući u obzir njihov povećani angažman prethodnih godina koji je bio uvjetovan prirodnim nepogodama koje su zatekle Hrvatsku.
Pozdravljeno je i povećanje plaća sezonskim vatrogascima u priobalju tijekom turističke i protupožarne sezone u 2024. godini, uzimajući u obzir da je potrebno realizirati zaposlenje 1.000 vatrogasaca kako bi turistička i protupožarna sezona bila uspješna.
Zatraženo je i pojašnjenje vezano za povećanje sredstava od 3% za ilegalne migracije. Predstavnica Ministarstva je istaknula da su sredstva povećana s 18 na 22 milijuna eura i ta sredstva će isključivo pokrivati troškove rada i aktivnosti policije. Za migrante su sredstva povećana u iznosu od milijun eura (prehrana i smještaj), a za ostale potrebe (stambeno zbrinjavanje i zapošljavanje) koriste se europska sredstva.
Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2025. I 2026. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić