Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 42. sjednici, održanoj 12. listopada 2022., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 313 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. srpnja 2022.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predstavnica predlagatelja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP), istaknula da je MUP pristupio usklađenju odredbi Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti s odredbama Direktive 2013/33/EU o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i Direktive 2013/32/EU o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Također, u okviru preuzimanja i provedbe pravne stečevine Europske unije, potrebno je izmjenama Zakona osigurati provedbu Uredbe (EU) 2021/2303 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o Agenciji Europske unije za azil i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 439/2010, te je u zakonskom prijedlogu MUP određen kao tijelo za neposrednu suradnju i razmjenu informacija o provođenju direktiva i uredbi vezano za međunarodnu zaštitu.
Predstavnica predlagatelja se osvrnula na pojedine institute koji će ovim izmjenama i dopunama biti uređeni te naglasila da će se preciznije definirati poslovi policijskih službenika za prihvat i smještaj tražitelja međunarodne zaštite prilikom izražavanja namjere za međunarodnom zaštitom, omogućit će se policijskim službenicima da pretraže podnositelja zahtjeva i predmete koje ima kod sebe kako bi se utvrdio njegov identitet, ako isto nije bilo moguće utvrditi na drugačiji način, uz pisanu suglasnost podnositelja zahtjeva i poštivanje ljudskog dostojanstva i zaštitu osobnih podataka podnositelja, a pretragu može vršiti samo osoba istog spola.
Nadalje, vezano za zaštitu djeteta bez pratnje, poseban skrbnik djeteta bez pratnje poduzet će, što je prije moguće, sve potrebne radnje za pronalaženje i spajanje djeteta s obitelji, uz suradnju sa svim relevantnim institucijama koje u tome mogu pomoći, kao i osigurati pristup rekreacijskim aktivnostima primjereno dobi djeteta.
Sve obavijesti koje tražitelji primaju moraju biti u pisanom obliku, a ako je tražitelj međunarodne zaštite nepismen, obavijesti će se prevesti uz pomoć prevoditelja.
Skraćuje se rok za zapošljavanje sa devet na šest mjeseci, a uvodi se obveza za prijavu i odjavu prebivališta azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom u skladu s odredbama kojima se regulira prijava boravka i prebivališta za hrvatske državljane. Ukida se odredba o prestanku prava na boravak azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom ako isele iz RH ili neprekidno borave izvan RH dulje od šest mjeseci.
Osvrnula se na porast broja tražitelja međunarodne zaštite, odnosno da je u zadnje tri godine porast namjere za međunarodnom zaštitom narastao preko 300%, dok je u isto vrijeme ograničenje slobode kretanja za tražitelje bilo manja od 1% što govori da nema govora o represivnom pristupu i ograničenju slobode kretanja.
Ukazala je i na zlouporabu instituta međunarodne zaštite od strane tražitelja, koji nakon što izraze namjeru za međunarodnom zaštitom i uđu u postupak, prođu tranzitno kroz RH i odu u drugu državu članicu te je bilo prijeko potrebno pristupiti izmjenama Zakona i u tom segmentu.
U raspravi su pozdravljene predložene izmjene i dopune Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
Po pitanju kretanja migranata po RH, odnosno na koji način se kontrolira ulazak i izlazak iz RH, predstavnici predlagatelja su istaknuli da primarno treba napraviti distinkciju između legalnih tražitelja međunarodne zaštite i ilegalnih migranata.
Ulazak odnosno prelazak državne granice, kao i izlazak iz RH za tražitelje međunarodne zaštite se evidentira u svakom pojedinačnom slučaju. U odnosu na ilegalne migrante i njihov boravak u RH, a uzimajući u obzir da prođe i više dana dok se ne osigura njihov odlazak iz RH, dešavaju se situacije većeg broja migranata koji prebivaju po gradskim trgovima i parkovima, što kod određenog broja ljudi stvara strah i nesigurnost. Održavanje stanja reda i nadzora nad tim osobama je u nadležnosti policijske uprave na čijem području se te osobe nalaze.
Vezano za mogućnost nastave na hrvatskom jeziku, odnosno navodnu diskriminaciju tražitelja međunarodne zaštite u odnosu na osobe kojima je odobrena privremena zaštite (državljani Ukrajine), predstavnica predlagatelja je istaknula da nema nikakve diskriminacije, već se radi o postojanju odnosno nepostojanju interesa za učenje odnosno nastavu na hrvatskom jeziku.
Ukrajinski državljani su iskazali puno veći interes za učenje hrvatskoga jezika, te su otvorene dvije mogućnost pohađanja nastave. Prva je mogućnost pohađati nastavu na hrvatskom jeziku on line iz Ukrajine, a druga mogućnost je upisati dijete u školu gdje će ono pohađati nastavu na hrvatskom jeziku u Hrvatskoj. Trenutno se u RH nalazi oko 18.500 ukrajinskih državljana, koji su raspoređeni po svim županijama, a oko 2.000 djece pohađa nastavu u RH. Predstavnica predlagatelja je kao problem istaknula situaciju kada roditelj ili skrbnik upiše dijete u školu, a ono u jednom momentu prestane pohađati nastavu iz razloga što je roditelj s djetetom napustio RH i otišao u neku drugu državu, a isto nije nigdje prijavio odnosno nije odjavio dijete iz škole. S obzirom na takve situaciju s resornim ministarstvom se pokušava riješiti taj problem jer se djeca vode kao upisana u školu, a ne pohađaju nastavu.
Nakon rasprave, jednoglasno, sa 7 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznesena u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić