Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 26. sjednici, održanoj 14. prosinca 2021., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 COM (2021) 278, D.E.U. 21/006, koju je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 5. studenoga 2021.
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: KLASA:022-03/21-07/397, URBROJ: 50301-21/22-21-2, na sjednici održanoj 12. listopada 2021.
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište razmotrio kao matično radno tijelo.
Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, koja je istaknula da se radi o prijedlogu uredbe o mehanizmu schengenske evaluacije koja je od strane Europske komisije objavljena 2. lipnja 2021. zajedno s novom Strategijom prema potpuno funkcionalnom i otpornom Schengenskom području, a kojoj je cilj unaprijediti način na koji će se provjeravati puna primjena schengenske pravne stečevine u svim državama članicama tog prostora zato što je uslijed imigracijske krize i niza terorističkih napada na području EU utvrđeno postojanje velikih neravnoteža i razlika u načinu primjene schengenske pravne stečevine između država članica.
Naglasila je da je Republika Hrvatska jedina država članica koja je prošla evaluaciju temeljem Uredbe (EU) br. 1053/2013, za koju je istaknula da je bila najopsežnija evaluacija, a na temelju tih iskustva išlo se na stvaranje prijedloga nove uredbe jer je utvrđeno da čak i države koje se pripremaju za članstvo u schengenskom prostoru mogu tu stečevinu primjenjivati puno učinkovitije od država koje su članice schengenskog prostora, a koje su mu pristupile puno ranije.
Nastavno je istaknula najvažnije izmjene u odnosu na važeću Uredbu (EU) br. 1053/2013, te navela da se evaluacijsko razdoblje u kojem se unaprijed utvrđuje koje države i u kojim područjima će biti evaluirane produžuje s pet na sedam godina, stvara se obveza državama članicama da se kvalificiraju s odgovarajućim stručnjacima za pojedina evaluacijska područja koja moraju staviti na raspolaganje Europskoj komisije, kao i da se uvode ad hoc posjeti državama schengenskog prostora, ako Komisija zaprimi prijavu protiv pojedine države ili ako se kroz redovita izvješća utvrdi da pojedine države ne provode schengensku pravnu stečevinu kako treba.
Posebno je naglasila novinu da će se o provedbi preporuke koja se daje državi članici na znanje moći raspravljati i na političkoj razini, i to s više aspekata, ne samo o stanju schengenskog prostora već i o eventualnim kontrolama koje države provode na unutarnjim granicama schengenskog prostora, ali i vezano za moguće zaostatke u odnosu na obveze koje proizlaze iz pravne stečevine, što Europska komisija već provodi u drugim područjima.
Osvrnula se i na odnos Europske komisije i Vijeća, te naglasila da je Komisija do sada imala vodeću ulogu u procesima evaluacije, te da Vijeće traži da se o preporukama i načinu njihova ispunjenja vodi rasprava na nadležnim radnim skupinama.
Nadalje, državna tajnica je istaknula i primjedbe koje je Republika Hrvatska iznijela u svome Stajalištu. Naglasila je da je bitno paziti koliki se dodatni nadzor uvodi, jer novi Pakt o azilu i migracijama paralelno traži uspostavu nezavisnog mehanizma nadzora policije, što bi moglo dovesti do preklapanja ovlasti koje ima Europska komisija kroz ad hoc posjete i ovlasti nacionalnih nadzornih tijela kroz nezavisni mehanizam nadzora.
Zaključno je istaknula da je o prijedlogu nove uredbe postignuta visoka suglasnost u Vijeću, te se očekuje za vrijeme francuskog predsjedanja od strane francuskog predsjedništva potvrda da je postignut dogovor o općem pristupu i da nacrt nove uredbe ide u Europski parlament, što je bitno s obzirom na to da je ona dio novog schengenskog paketa.
Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 154. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio je sljedeće:
MIŠLJENJE
Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 COM (2021) 278, D.E.U. 21/006.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas