Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 18. sjednici, održanoj 7. svibnja 2021., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih infrastruktura COM (2020) 829, D.E.U. br. 20/027, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 21. travnja 2021.
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom: Klasa:022-03/21-07/122, Urbroj: 50301-21/22-21-2, na sjednici održanoj 21. travnja 2021.
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Stajalište Republike Hrvatske ukratko je obrazložila predstavnica Vlade Republike Hrvatske državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, koja je istaknula da se Prijedlogom direktive proširuju pojam kritične infrastrukture s postojeća dva područja (energetika i promet) na deset područja. Umjesto pojma kritična infrastruktura uvodi se pojam kritični subjekti, a kao nova područja uvode se bankarstvo, infrastruktura financijskog tržišta, zdravstvo, voda za piće, otpadne vode, digitalna infrastruktura, javna uprava i svemir. Predstavnica predlagatelja je istaknula da je razlog proširenja obuhvaćanje većeg broja područja koja se smatraju kritičnom infrastrukturom u državama članicama a time i u Europskoj uniji, s idejom ujednačavanja standarda u svim državama članicama.
Nastavno je istaknula da se o Prijedlogu direktive prvi put raspravljalo na sastanku Vijeća za unutarnje poslove 12. ožujka 2021., s time da je Prijedlog predložen još u prosincu 2020. godine te predstavlja dio Strategije sigurnosne Unije koju je Europska komisija predstavila 24. srpnja 2020.
O predmetnom Prijedlogu rasprava se vodi paralelno s raspravom o „NIS 2 Direktivi“ kojom se obuhvaća područje zaštite digitalne infrastrukture, kako bi se izbjegla međusobna preklapanja.
Republika Hrvatska podržava proširenje kritične infrastrukture na sva predložena područja, a poseban naglasak stavlja na područje zdravstva i javne uprave.
Vezano za područje zdravstva postignut je konsenzus na razini svih država članica EU no, kod proširenja kritične infrastrukture na područje javne uprave bilo je određenih dvojbi odnosno suzdržanih stajališta jer, iako se prepoznaje da sve što radi država odnosno usluge koje pruža su od kritične važnosti, ti poslovi/usluge u različitim državama pružaju različita tijela.
Zaključno je upoznala članove Odbora da je u pripremi novi zakon o kritičnim infrastrukturama te da obuhvaća sva područja osim svemira. Prije upućivanja u proceduru Vlade RH i Hrvatskoga sabora, sačinjen je iscrpan popis kritične infrastrukture, a zakonskim prijedlogom će se već u ovoj fazi u dobroj mjeri preuzeti većina onoga što je sadržano u Prijedlogu direktive.
Bez rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je, sukladno članku 154. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, donio sljedeće
MIŠLJENJE
Podržava se Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih infrastruktura COM (2020) 829, D.E.U. br. 20/027
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas