Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 64. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 16. studenoga 2023. raspravljao o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu, drugo čitanje, P. Z. br. 581 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. studenoga 2023.
Odbor je Konačni prijedlog zakona, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P. Z. br. 581 i Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcija za 2025. i 2026. godinu.
Predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija uvodno je istaknuo da se u skladu s člankom 18. Zakona o proračunu, uz državni proračun, svake godine donosi i zakon o izvršavanju državnog proračuna. Njime se uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci državnog proračuna za određenu godinu te njihovo ostvarenje, odnosno izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava Republike Hrvatske, upravljanje dugom općeg proračuna te financijskom i nefinancijskom imovinom, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava te druga pitanja u izvršavanju proračuna.
Nastavno je iznio najznačajnije odrednice Konačnog prijedloga zakona te istaknuo da je njime povećan postotak ukupnog ograničenja za zaduživanje svih općina, gradova i županija na najviše 5% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2023. godine radi provedbe kapitalnih projekata (u 2023. godini ograničenje za zaduživanje je bilo na 3% ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih JLP(R)S iz 2022. godine), produženi su krajnji rokovi povrata beskamatnih zajmova JLP(R)S isplaćenih tijekom COVID-19 krize (zajmovi iz 2020. i 2021. za pad prihoda i otpis poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak) i zajmova za sanaciju štete od potresa isplaćenih tijekom 2021. i 2022. (koji su trebali biti vraćeni do kraja 2023. odnosno do kraja 2026.).
Slijedom toga, JLP(R)S preostali dio beskamatnog zajma, na temelju Konačnog prijedloga Zakona, mogu vratiti najkasnije do kraja 2027., odnosno najkasnije do kraja 2029. godine (ukupno 97,2 milijuna eura)
Vezano za zaduženje, Konačnim prijedlogom zakona se utvrđuje kako se zaduženje na inozemnom i domaćem tržištu može provesti do ukupnog iznosa 7,8 milijardi eura, dok tekuće otplate glavnice državnog duga iznose 3,9 milijardi eura. Zaduženje izvanproračunskih korisnika iznosi 333,6 milijuna eura, a tekuće otplate glavnice duga iznose 318,7 milijuna eura. Nova financijska jamstva za 2024. iznose 900,0 milijuna eura, od toga se na izvanproračunske korisnike odnosi 725,0 milijuna eura.
U raspravi su članovi Odbora podržali Konačni prijedlog zakona, te istaknuli da je održiv i podržava makroekonomsku politiku i financijske mogućnosti Državnog proračuna RH za 2024. godinu.
Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 2 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2024. GODINU.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić