Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost

Mišljenje Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o Stajalištu Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica COM (2021) 891, D.E.U. br. 21/025

24.02.2022.

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 30. sjednici, održanoj 24. veljače 2022., razmotrio je Stajalište Republike Hrvatske o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica  COM (2021) 891, D.E.U. br. 21/025, koje je Odbor za europske poslove, na temelju članka 154. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, proslijedio Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost aktom od 10. veljače 2022.    
Predmetno Stajalište Republike Hrvatske usvojila je Koordinacija za unutarnju i vanjsku politiku Vlade Republike Hrvatske Zaključkom KLASA:022-03/22-07/14, URBROJ: 50301-21/06-22-2, na sjednici održanoj 18. siječnja 2022.                     
Temeljem članka 154., a u svezi sa člankom 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predmetno Stajalište raspravio kao matično radno tijelo.
Prije rasprave o točkama dnevnog reda, sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora donesena je odluka o objedinjavanju rasprave o aktima pod brojem D.E.U br. 21/025 i D.E.U br. 21/026.

Stajalište Republike Hrvatske obrazložio je predstavnik Vlade Republike Hrvatske iz Ministarstva unutarnjih poslova. 
U svome uvodnom izlaganju je istaknuo da je Schengenski prostor jedno od najvažnijih postignuća europskih integracija te da to mišljenje politike dijele i građani Europske unije. Europska komisija je naglasila da su temelji Schengena dio DNA Europske unije i bitan element područja slobode, sigurnosti i pravde te ključni element za funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Zadnjih nekoliko godina došlo je do problema u funkcioniranju Schengena odnosno do ograničavanja slobode kretanja na unutarnjim granicama između država članica (migrantska kriza koja je 2015./2016. godine ušla u svoj vrhunac i pandemija bolesti COVID 19). Uzimajući u obzir sve te elemente Europska komisija je predložila izmjene Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica koje se mogu podijeliti na tri područja. Ta područja se odnose na mjere temeljem lekcija naučenih  iz pandemije bolesti COVID-a 19 (za situacije u kojima je prisutna prijetnja javnom zdravlju), instrumentalizacija migranata (definira se pojam instrumentalizacije i mogućnosti zaštite granice u tim situacijama, a poučeni iskustvom Bjelorusije) te mjere na unutarnjim granicama (alternativne mjere prije ponovnog uvođenja nadzora na unutarnjim granicama, nove obveze za države članice kod uvođenja nadzora na unutarnjim granicama i redefiniranje postupka uvođenja nadzora na unutarnjim granicama).
Zaključno je predstavnik Vlade RH istaknuo da Republika Hrvatska podržava objavu ovog Prijedloga uredbe te smatra kako će to pridonijeti vraćanju normalnog funkcioniranje Schengenskog prostora. Posebno podržava one mjere koje su usmjerene na vraćanje migranata i obnovu povjerenja između država članica kroz precizno definiranje mjera za ponovno uvođenje nadzora na unutarnjim granicama. 
Istaknuo je da je Republika Hrvatska mišljenja da je potrebno doraditi članak 5. Prijedloga uredbe, jer ograničavanje broja graničnih prijelaza prema trećoj zemlji koja instrumentalizira migrante (stavak 4.) nije mjera koja bi mogla odvratiti dotičnu treću zemlju od daljnje instrumentalizacije.

U raspravi su podržana oba stajališta Republike Hrvatske, te podržane sve aktivnosti koje ide u smjeru ojačavanja vanjske granice Europske unije, istovremeno ukazujući na komentare  Mađarske i Poljske iz kojih proizlazi da u Prijedlogu uredbe o izmjene Uredbe (EU) 2016/399 o Zakoniku unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica uopće nema mjera koje su usmjerene na jačanje vanjske granice EU. 
Razmotrena je i primjedba Republike Hrvatske iz Prijedloga uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila,  iz koje proizlazi da se njome ne rješava pitanje sekundarnih migracija, što je već dulje vrijeme jedno od aktualnijih izazova na razini EU.
Predstavnik Vlade RH je istaknuo da na razini EU zaista nema dovoljno praktičnih rješenja za sekundarne migracije, iako se pokušalo ograničiti „beskrajno“ podnošenje zahtjeva za azil do kojih dolazi zbog toga što migranti nakon što im zahtjevi za azil budu pravomoćno odbijeni u nekoj od država članica, prelaze u drugu državu članicu, pa u treću, te u svakoj od njih podnose zahtjeve za međunarodnu zaštitu. 
Nadalje, podržan je i prijedlog RH vezan za članak 5. Prijedloga uredbe o rješavanju situacija instrumentalizacije u području migracija i azila koji se odnosi na pružanje podrške državi članici suočenoj s instrumentalizacijom odnosno prijedlog da se dio teksta iz članka 5. stavka 3. „as soon as possible“ zamijeni riječju „immediately“, jer je pružanje brze podrške u takvoj situaciji jedino primjereno.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je Hrvatska svoja iskustva s trećim zemljama iz okruženja pretočila u svoje Stajalište te da je u slučajevima instrumentalizacije prijeko potrebna brza reakcija Europske komisije.


Nakon rasprave, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, sukladno članku 152. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, jednoglasno, s 10 glasova „ZA“, donio je sljedeće

    MIŠLJENJE:

Podržava se Stajalište Republike Hrvatske o

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA O IZMJENI UREDBE (EU) 2016/399 O ZAKONIKU UNIJE O PRAVILIMA KOJIMA SE UREĐUJE KRETANJE OSOBA PREKO GRANICA  COM (2021) 891, D.E.U. br. 21/025.

                                PREDSJEDNIK ODBORA

                                                           Siniša Hajdaš Dončić