Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 41. sjednici, održanoj 30. rujna 2022., raspravio je Izvješće o radu policije u 2021. godini (dalje u tekstu: Izvješće za 2021. godinu), koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 21. lipnja 2021.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće za 2021. godinu razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno se predstavnik podnositelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, osvrnuo na policijski ustroj Ravnateljstva policije te naglasio da je policija organizacijski ustrojena u tri hijerarhijske razine; Ravnateljstvo policije, 20 policijskih uprava na razini županija te 178 policijskih postaja na lokalnoj razini, koje izvršavaju različite zadaće. Nastavno se osvrnuo i na strukturu Izvješća za 2021. godinu, kao i na zadaće koje sve tri hijerarhijske razine obavljaju u svome djelokrugu.
Ne ulazeći u cjelokupan sadržaj Izvješća za 2021. godinu, predstavnik predlagatelja se osvrnuo na pojedine segmente, te istaknuo značajno smanjenje nezakonitih prelazaka državne granice u odnosu na 2020. godinu (smanjenje za 40%) i manji broj osoba koje su na taj način pokušale prijeći granicu.
Također je istaknuo donošenje 6. Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021. - 2030. godine, te naveo da su tijekom 2021. godine 292 osobe smrtno stradalo u prometu. S obzirom na navedeni broj smrtno stradalih osoba 2021. godina postala je druga godina s najmanje poginulih u prometu.
Posebno se osvrnuo na porast razrješenja kaznenih djela od 73,1% te trend pada ubojstava kao najtežih kaznenih djela, odnosno 6 ubojstava manje nego 2020. godine. Sva počinjena ubojstva su i razriješena, što je pokazatelj kvalitetnog rada policije.
Unatoč objektivnim teškoćama, u što primarno ulazi protek godina od završetka Domovinskog rata, dovršena su kriminalistička istraživanja za 100 kaznenih djela ratnog zločina.
Prijavljeno je 69,5% više kaznenih djela koruptivnog karaktera i 46,1% počinitelja u odnosu na 2020. godinu te 11,6% kaznenih djela vezano za suzbijanje organiziranog kriminaliteta.
U odnosu na kriminalitet droga, predstavnik predlagatelja je naglasio je da je smanjen broj kaznenih djela iz te domene za 11,8%, ali je znatno povećana zapljena različitih droge. Tijekom 2021. godine zaplijenjeno je 745,5 kg kokaina, 1190 kg kanabisa i 256 kg heroina, uz veću količinu različitih kemijskih supstanci.
Kroz različite oblike obrazovanja odraslih obrazovano je 1500 policijskih službenika, a ponovno je uspostavljeno dvogodišnje obrazovanje (3. i 4. razred srednje policijske škole) za policijske službenike.
Nastavno je naglasio da Republika Hrvatska daje velik doprinos u međunarodnoj suradnji te je tijekom 2021. godine bila na šestom mjestu između država članica po korištenju Schengenskog informacijskog sustava (SIS), a Europska komisija i Vijeće su tijekom 2021. godine utvrdili da je Hrvatska ispunila tehničke uvjete za pristup Schengenskom prostoru. Posebno je istaknuo da je Hrvatska ispunila uvjete i za izuzeće od viznog režima za ulazak u Sjedinjene Američke Države, što je rezultat ne samo kvalitetnog rada Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) već cjelokupne Vlade Republike Hrvatske.
U procesu suzbijanja nezakonitih migracija, predstavnik predlagatelja je naglasio da Hrvatska aktivno sudjeluje u čuvanju i nadzoru vanjske granice Europske unije (EU) i schengenskog prostora, pa je tijekom 2021. godine sudjelovala u zajedničkim operacijama u Albaniji, Helenskoj Republici, Bugarskog, Rumunjskoj, Srbiji te provodila bilateralnu suradnju s Republikom Sjevernom Makedonijom.
Tijekom 2021. godine zaprimljene su 1784 pritužbe, podneska i anonimnih podnesaka kojima se ukazuje na propuste ili nezakonitosti u radu policijskih službenika, a što je za 273 ili 17,07 % više nego 2020. godine.
Riješeno je 1633 ili 91,54% pritužbi/podnesaka, od čega je 51 ili 3,12% utemeljenih, 143 ili 8,76% djelomično utemeljenih, 446 ili 27,31% nepotvrđenih i 993 ili 60,81 % neutemeljenih, a 151 je još u postupku provjera.
Pokrenuto je i 558 disciplinskih postupaka, što je za 50 ili 9,84 % više nego prethodne godine kada ih je bilo pokrenuto 508. Zbog počinjenja teže povrede službene dužnosti pokrenuto je 512, a zbog lakše povrede službene dužnosti 117 disciplinskim postupaka.
U odnosu na kriminalistička istraživanja nad zaposlenicima MUP-a, predstavnik predlagatelja je naglasio da su u 2021. godini provedena 83 kriminalistička istraživanja koja su rezultirala podnošenjem 83 kaznene prijave i to za 458 kaznenih djela koja su počinila 82 policijska službenika i 2 državna službenika. Najviše su zastupljena kaznena djela krivotvorenje službene ili poslovne isprave (107), prijevara (105), nedozvoljena trgovina (63), krivotvorenje isprava (61), te zlouporaba položaja i ovlasti (26).
U 2021. godini evidentirano je 77 napada na policijske službenike, što je za 7,2 % manje u odnosu na 2020. godinu kad su bila 83 napada. U tim slučajevima napadnuto je 105 policijskih službenika, od toga 5,7 % policijskih službenica. U napadima je sudjelovalo 87 osobe od kojih je bilo 5 žena (5,7 %). U tim napadima 51 policijski službenik je lakše ozlijeđen, a jedan teže, dok je u napadima na policijske službenike 18 građana zadobilo lakše ozlijede.
U petogodišnjem razdoblju, od 2017. do 2021. godine, razvidan je blagi porast broja evidentiranih uporaba sredstava prisile. Tijekom 2021. godine evidentirano je 4.260 uporaba sredstava prisile, što je za 242 ili 6,0 % uporaba više u odnosu na 2020. godinu.
U raspravi je pozdravljeno i podržano Izvješće za 2021. godinu, posebice uspješan rad na razrješenju svih ubojstava koja su se dogodila u izvještajnoj godini.
Članovi Odbora su se osvrnuli na koruptivna kaznena djela koja su, po stajalištu većine prisutnih, “rak rana“ hrvatskoga društva. S time u svezi je istaknuto da korupcija nije novi „izum“, već da je kvalitetnije postupanja policije smanjilo višegodišnju tamnu brojku tog kriminaliteta te je isti postao još vidljiviji. Pozdravljeno je proaktivno i uspješno postupanje policije u iskorjenjivanju te društvene anomalije.
Pozdravljeno je i pojačano postupanje policije vezano za ratne zločine počinjene tijekom Domovinskog rata, iako je dio počinitelja (koji su u to doba bili starije životne dobi) već umro ili se iselio iz Hrvatske, te slijedom toga nisu dostupni hrvatskom pravosuđu. Pojačanim angažmanom je uspješno završeno više kriminalističkih istraživanja i prikupljeno dovoljno činjeničnog supstrata potrebnog za podnošenje odgovarajućih kaznenih prijava.
Izražena je i sugestija da se policija treba koncentrirati na teža kaznena djela, posebice ona koja se tiču zlouporabe droga (pohvaljene su velike zapljene droge tijekom 2021. godine). Podržani su i pomaci u postupanju policije, odnosno pomicanje fokusa policije s represivnog na preventivno djelovanje.
Pohvaljeno je i proaktivno postupanje policije vezano za sigurnost prometa na cestama, odnosno velik iskorak koji je učinjen na bolje, posebice uzimajući u obzir brojke od prije 10 godina. Naglašeno je i da sve aktivnosti treba nastaviti i ojačati kako bi došlo do daljnjeg smanjenja broja saobraćajnih nesreća, posebice onih s najtežim posljedicama, odnosno smrtnim stradavanjem.
Izraženo je i stajalište da još uvijek nije učinjeno sve što je potrebno kako bi se podigao standard policijskih službenika, kako u vidu opremljenosti, tako i vezano za njihova materijalna prava, a isto je preduvjet za uspješno obavljanje zadaća i dostojanstven život policijskih službenika.
Predstavnik predlagatelja se u svome osvrtu složio da su koruptivna kaznena djela izrazito negativna za društvo te da su, osim policije i drugih tijela represivnog karaktera koja su primarno pozvana boriti se protiv toga, svi pozvani uključiti se u taj proces i mijenjati „klimu društva“.
Vezano za izneseno stajalište po pitanju materijalnih prava policijskih službenika, predstavnik predlagatelja je potvrdio da su plaće policijskih službenika male, posebice onih koji se ustrojstveno nalaze na najnižim pozicijama, i da se čini sve što je moguće kako bi se poboljšao njihov materijalni status, dok je iznimno puno napravljeno u poboljšanju kvalitete opreme policijskih službenika.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na postojanje nasilja na nacionalnoj osnovi, te istaknuli da ono postoji i razvija se, posebice u sredinama gdje je kroz zakonodavni okvir došlo do razdvajanja djece po nacionalnoj osnovi u sustavu obrazovanja te je izražena sugestija da se isto treba mijenjati.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da je upoznat s time da hrvatski navijači bivaju izloženi uvredama u svojoj zemlji te da je s obzirom na intenzitet kažnjivog ponašanja isto moguće okvalificirati kao kazneno djelo ili kao prekršaj. U 2021. godini počinjeno je 101 kazneno djelo motivirano mržnjom, što predstavlja porast od 16% u odnosu na 2020. godinu.
Vezano za postojanje ekstremističkih ili terorističkih skupina, predstavnik predlagatelja je naglasio da su u 2021. godini počinjena 33 kaznena djela različitog karaktera, što je manje za 45% nego 2020. godine. No, naglasio je da jedno takvo kazneno djelo može izazvati više straha i nesigurnosti u javnosti nego više različitih blažih kaznenih djela. Policija stoga polaže iznimno veliku pozornost na sprječavanju takvog kažnjivog ponašanja. Takva kaznena djela se planiraju dugo i ona uglavnom ne dolaze na mah. Bitno je naglasiti da je Hrvatska sigurna zemlja, te da ju takvom doživljavaju i strani državljani koji se u Hrvatskoj osjećaju sigurno.
Ujedno, naglašeno je da navedena 33 kaznena djela nisu sva vezana za terorizam već se radi o cijelom dijapazonu različitih kaznenih djela. Tijekom 2021. godine prvi put je prijavljeno i procesuirano kazneno djelo javnog poticanja na terorizam iz članka 99. Kaznenog zakona, dok su ostala kaznena djela različiti oblici prijetnje vezano uz zločin iz mržnje.
S time u svezi članovi Odbora su se osvrnuli i na, po mišljenju mnogih, neadekvatnu zaštitu prostora na Trgu svetog Marka te ponovno istaknuli da postoje i bolja rješenja od postojeće ograde kako bi se zaštitile institucije koje se nalaze u okruženju Markova trga.
Po pitanju huliganstva u sportu, predstavnik predlagatelja je istaknuo da je pojačana suradnja sa savezima, sportskim klubovima i udrugama kako bi se spriječili nemili incidenti, a posebice incidenti onakvog intenziteta kakav je bio incident na autocesti A1 kod odmorišta Desinec. Posebno je apostrofirano da taj problem ne može biti samo u domeni MUP-a odnosno njegovo sprječavanje i iskorjenjivanje kreće već od odgojnih i obrazovnih institucija u najranijoj životnoj dobi djece. Naglašeno je i da je sklopljen protokol s Hrvatskim nogometnim savezom kojim se nastoji usmjeriti klubove da više rade s navijačima, posebice s predstavnicima navijačkih skupina. Za utakmice visokog rizika uspostavljena je viša razina organizacije i koordinacije kako bi se izbjegle nemile scene i moguća stradavanja.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na pitanje nezakonitih migracija, a s time u svezi postavljeno je i pitanje duljeg „prebivanja“ velike skupine migranata na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu, te istaknuli da isto nije prihvatljivo i da nešto treba učiniti po tom pitanju jer građani osjećaju strah i nelagodu.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da to nije „lijepa slika“, ali da se to viđa i u drugim europskim gradovima. Radi se o migrantima koji u određenom roku trebaju napustiti Republiku Hrvatsku jer im je u postupku izdan nalog za napuštanje zemlje no, s obzirom na činjenicu da nalog nije momentalan, niti ga je jednostavno izvršiti u kratkom roku, došlo je do ove nemile situacije. U 2021. godini bilo je 1409 udaljenja, a kroz readmisijske ugovore s različitim zemljama udaljeno je 489 migranata. Posebice je napomenuo da je u 2021. godini bilo 40% manje postupanje prema migrantima u odnosu na prethodnu godinu.
S time u svezi u raspravi je istaknuto i da je u 2021. godini vidljiv porast kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudima, te je postavljeno pitanje u kojem smjeru će se razvijati taj vid kriminala u narednim godinama odnosno nakon ulaska Hrvatske u Schengen.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da će dio policijskih službenika nakon ulaska u Schengen uputiti na vanjsku granicu EU, koja će ujedno biti i Schengenska granica. Puno sredstava je uloženo na tehnički dio zaštite granice (termovizijske kamere, dronovi, itd.) kao i na opremanje granične policije no, s obzirom na trenutnu geopolitičku situaciji, ne očekuje se značajnije smirivanje i smanjenje nezakonitih migracija i s njima povezanih kaznenih djela.
Postavljeno je i pitanje, u kontekstu ubojstva koje je tijekom ovogodišnje turističke sezone počinjeno na plaži Zrče, na otoku Pagu, kako je moguće da svaki „ozbiljniji“ pripadnik podzemlja iz susjednih država ima i hrvatsku putovnicu, o čemu izvještavaju mediji.
Predstavnik predlagatelja je istaknuo da ne zna jesu li sudionici, odnosno žrtva i počinitelj imali hrvatske putovnice. Moguće je da su im roditelji imali hrvatsko državljanstvo pa se time stvorila pretpostavka i stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom. Općenito, naglasio je, teško je utvrditi kod pripadnika hrvatskoga naroda u susjednim državama jesu li iskazivali pripadnost hrvatskome narodu i nacionalni identitet ili ne, odnosno jesu li u tome bili ometani. U svakom slučaju, u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva oni prolaze sve provjere u Hrvatskoj i traži se ispunjavanje svih zakonom propisanih uvjeta. Može se postaviti pitanje je li dobro ići „preširoko“ u priznavanju prava na hrvatsko državljanstvo, no to je pitanje za stručne krugove i ozbiljne rasprave. Hrvatski zakon koji uređuje pitanje državljanstva je vrlo sličan europskim zakonima, na uobičajeni način uređuje stjecanje hrvatskog državljanstva kao što to uređuju i zakoni drugih europskih država, eventualno se može reći da je nešto benevolentniji prema iseljenicima i pripadnicima hrvatskog naroda u inozemstvu.
U raspravi je postavljeno i pitanje mogućeg „probijanja mjera“ vezano za kriminalističko istraživanje pronevjere u INA-i, s obzirom da je, navodno, u vrijeme privođenja osumnjičenika tadašnji direktor Gyorgy Patko „ekspresno“ smijenjen od strane uprave INA-e te je napustio Hrvatsku. Predstavnici predlagatelja su istaknuli da je kriminalističko istraživanje u tijeku te da su, sukladno odredbama članka 206.f Zakona o kaznenom postupku, izvidi tajni te se o njima ne može govoriti.
Nakon rasprave, većinom glasova, s 8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da prihvati
IZVJEŠĆE O RADU POLICIJE U 2021. GODINI.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić