Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kao matično radno tijelo, na 20. sjednici održanoj 16. lipnja 2021., raspravio je Izvješće Ministarstva unutarnjih poslova o provedbi Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini iz djelokruga Ministarstva, koje je Ministarstvo unutarnjih poslova dostavilo aktom od 1. lipnja 2021. te Izvješće o stanju sustava vatrogastva i pripremama za protupožarnu sezonu u 2021. godini koje je Hrvatska vatrogasna zajednica dostavila aktom od 6. svibnja 2021.
Uvodno je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Žarko Katić, kao predstavnik podnositelja Izvješća, istaknuo da je i ove godine Vlada Republike Hrvatske već u siječnju 2021. godine donijela Program aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2021. godini (dalje u tekstu:Program aktivnosti u 2021.) koji sadržava 52 točke i detaljno razlaže sve obveze, pojedinačne izvršitelje i sudionike, vremenske i terminske planove za sve sudionike, potrebne sastanke za evaluaciju postignutog te mjere koje je potrebno poduzeti da bi se protupožarna sezona kvalitetno pripremila.
Za izvršavanje svih zadaća tijekom protupožarne sezone u Republici Hrvatskoj, iznimno je važna kvalitetna priprema i pravilna relokacija snaga kako bi se hrvatskim građanima, turistima, gospodarstvenicima i svim ostalim na koji se nađu na našem području osiguralo sigurno okruženje te zaštitila njihova imovina.
Osim tijela iz sustava državne uprave u čije zadaće ulaze protupožarne aktivnosti, javna poduzeća, turističke tvrtke i komunalna poduzeća se također javljaju kao sudionici tj. izvršitelji zadaća iz Programa aktivnosti u 2021.
U odnosu na aktivnosti Ministarstva unutarnjih poslova, državni tajnik je istaknuo da ono obavlja svoje zadaće kroz aktivnosti sustava civilne zaštite u suradnji s vatrogasnim snagama, te je slijedom toga izvršen pojačani nadzor i pregled odlagališta otpada na kojima se kontrolirano odlaže komunalni otpad te se trajno planira, organizira i obavlja pojačani nadzor nad provedbom mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija.
Tijekom turističke sezone, Ravnateljstvo civilne zaštite i Ravnateljstvo policije vršit će pojačani nadzor nad kritičnim točkama koje su potencijalna opasnost za nastanak i širenje požara.
Nadalje, Ravnateljstvo civilne zaštite i Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) rade na razvijanju sposobnosti unutar Zemljopisno obavijesnog sustava za distribuciju podataka prikupljenih iz svih sustava koji se dostavljaju vatrogasnim korisnicima operativne, taktičke i strateške razine djelovanja te ostalim državnim upravnim organizacijama kojima su potrebni.
Ministarstvo je, kroz angažman Hrvatskog centra za razminiranje, u Plan protuminskog djelovanja uvrstilo prioritetna područja za razminiranje u svrhu lakšeg pristupa, odnosno gašenja požara, koje je utvrđeno kroz suradnju s minski zagađenim županijama. Nadalje, u suradnji s Hrvatskim autocestama i nadležnim županijskim vatrogasnim zapovjednikom Ministarstvo je utvrdilo i provodi razminiranje prioritetnih, zajednički utvrđenih konkretnih minski sumnjivih površina uz prometnice u svrhu lakšeg pristupa, gašenja i zaustavljanja daljnjeg širenja požara.
Područni uredi civilne zaštite, sukladno svojim zadaćama, sazivaju županijske stožere civilne zaštite i prate provedbu planova jedinica lokalne samouprave prvenstveno vezano za pristupne putove, za ažuriranje planova Hrvatskih šuma i planova za angažiranje snaga Hrvatskih šuma.
Nadalje, navedeni područni uredi prikupljaju godišnje planove čišćenja zaštitnih koridora i pravaca za evakuaciju i zbrinjavanje turista i osoblja za slučaj nastanka požara ili drugih velikih nesreća koje su dužne sačiniti turističke tvrtke u suradnji s čelnicima jedinica lokalne samouprave i Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.
Ravnateljstvo policije odnosno policijske uprave izradile su sigurnosne procjene te utvrdile ljudske, materijalne i tehničke kapacitete kojima raspolažu radi pružanja ispomoći policijskim upravama u priobalju. Slijedom toga odobrena je ispomoć, odnosno 167 policijskih službenika i 41 prijevozno sredstvo upućuje se na ispomoć u priobalne policijske uprave. I ove godine Ministarstvo provodi projekt „Sigurna turistička destinacija“ (projekt se provodi od 2006. godine i do ove godine je nosio naziv „Sigurna turistička sezona“) te će u projektu sudjelovati i 22 strane policijske organizacije iz 19 zemalja.
Zaključno je naglasio da će policijski službenici u vrijeme trajanja turističke sezone vršiti pojačani nadzor i evidentirati sve osobe koje će se zateći na kritičnim mjestima a koji su potencijalna opasnost za nastanak požara, vršiti pojačan nadzor nad odmorištima uz auto ceste i sve ostale ceste, ali i nad registriranim počiniteljima takvih kaznenih djela. Za vrijeme održavanja različitih manifestacija kojih je iznimno puno tijekom ljetne sezone, vršit će se pojačani nadzor na korištenjem zapaljivih eksplozivnih tvari.
Nastavno na uvodno izlaganje državnog tajnika u MUP-u, glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je u svom uvodnom izlaganju istaknuo da je Hrvatska vatrogasna zajednica (dalje u tekstu: HVZ) nositelj provođenja Programa aktivnosti u 2021., koordinacije i izvješćivanja o izvršenim zadaćama.
U uvjetima pandemije bolesti COVID-19 i potresa koji su zadesili Zagreb i Banovinu uspjeli su izvršiti sve svoje zadaće. Slijedom iznesenog, tijekom 2020. godine imali su 71.000 intervencija, od toga samo zbog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji, do 31. siječnja 2021., 13.500 intervencija, a u Zagrebu 5.000 intervencija.
Neovisno o tome, proveli su sve pripreme za uspješnu protupožarnu i turističku sezonu te je zahvalan svim sudionicima na uloženom trudu i angažmanu, a posebno jedinicama lokalne samouprave. Tijekom priprema, zbog epidemiološke situacije, nije održana vježba „SIGURNOST 21“ no, predviđeno je da će se tijekom sezone napraviti vježba provjere svih procedura.
U odnosu na požare raslinja na otvorenom, istaknuo je da je do 31. svibnja 2021. požara bilo manje za 43% u odnosu na isto razdoblje u 2020. godini, a opožarenih površina je pet puta manje odnosno od 33 000 hektara u promatranom razdoblju 2020. godine, do 6.100 hektara u istom razdoblju u 2021. godini. Napomenuo je da treba uzeti u obzir da su se tijekom 2020. godinu u Hrvatsku „uvezla“ 3 požara iz susjedne Bosne i Hercegovine, koja su se kontrolirano suzbijala na Južnom Velebitu, Svilaji i Dinari.
Nadalje, istaknuo je da se vrši kontinuirana promidžba u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom, Hrvatskim auto-cestama te Hrvatskim šumama.
Temeljem njegove odluke kao glavnog vatrogasnog zapovjednika od 01. lipnja 2021., u 7 priobalnih županija zaposlena su 1172 sezonska vatrogasca, a u Virovitičko-podravskoj županiji 5 sezonskih vatrogasaca. Slijedom toga Republika Hrvatska je osigurala i iznos naknade troška od 4.000,00 kuna po vatrogascu.
Vezano za dodatni angažman, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je i ove godine predviđena dislokacija 90 vatrogasaca iz kontinentalnog dijela na priobalje i otoke. Osvrnuo se i na plan izvanrednog slanja vatrogasaca s područja vatrogasnih zajednica u kontinentalnom dijetu te naglasio da je napravljen raspored koje županije i u kojem obimu će u tome sudjelovati.
Poučeni iskustvom prethodnih godina preventivno će se dislocirati vatrogasci u Divulje u situacijama kada se najave suhi vjetrovi iz Afrike, a u suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHMZ).
Nastavno je istaknuo da RH za potrebe protupožarne sezone raspolaže sa 6 Canadair-a CL 415, 6 izviđačko-navalnih zrakoplova Air Tractor AT-802A/F, 2 helikoptera te desantnim brodovima i čamcima za prijevoz. Tijekom prošle godine u suradnji s MORH-om provedena je vježba desanta vatrogasaca s vojnim brodovima što bi omogućilo prijevoz potrebnih vozila vojnim brodovima u što kraćem roku, a da to ne bi ovisilo o redovnim brodskim linijama.
Trenutno je u tijeku trenaža vatrogasaca 7 priobalnih županija te iz Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, a provodi se i obuka za prijevoz helikoptera kao i obuka za desantiranje helikopterima. Već duži niz godina provodi se i obuka s MORH-om u kojoj se vatrogasci i vatrogasni zapovjednici obučavaju za navođenje Canadair-a, kako bi se izbjegle potencijalne nesreće.
U danima kada je indeks opasnosti od požara vrlo visok šalje se jedan izviđački Air Tractor radi preventivnog izviđanja. U prethodnoj godini je takvim pristupom od 65 izviđačkih letova u 38 slučajeva uočen požar, te je zrakoplov odmah inicijalno djelovao, a trošak takvih preventivnih letova je puno manji nego samo jedan požar koji će se u takvim situacijama razviti, a da nije uočen. Posebno je takvo preventivno djelovanje bitno kod suhog grmljavinskog nevremena s puno munja, a s gotovo nikakvim padalinama, gdje je opasnost od izbijanja požara iznimno velika. Po pitanju požara na otocima, usuglašeno je da će se Canadair-i uvijek dizati neovisno o rasprostranjenosti požara, jer treba uzeti u obzir udaljenost naših otoka, a i vrijeme koje je potrebno da se jedan Canadair stavi u funkciju odnosno da uzleti, što usložnjava odnosno produljuje početak efektivnog gašenja požara.
Helikopteri koji su na dispoziciji koristit će se za desantiranje i prijevoz kruški i opreme na nepristupačne dijelove.
Trenutno sustav raspolaže s oko 1100 vatrogasaca koji mogu desantirati na bilo koje područje, a iz sustava MORH-a spremno je 200 pripadnika koji su raspoređeni u Benkovcu, Pločama, Sinju i Divuljama i mogu se aktivirati u potrebnom momentu. U odnosu na suradnju s MORH-om zaključno je istaknuo da se provodi obuka zapovjednog kadra u Hrvatskoj vojsci koji provodi Hrvatska vatrogasna zajednica.
U raspravi su članovi Odbora podržali izvješća oba tijela te posebno zahvalili vatrogascima na uloženim naporima i trudu tijekom 2020. godine kada su Hrvatsku odnosno Zagreb i Banovinu zadesila dva katastrofalna potresa.
Podržano je i ustrojavanje HVZ-a kao središnjeg državnog ureda jer bez hijerarhijske „uvezanosti“ nema kvalitetnog rada. Istaknut je i prijedlog da se u ljetnim mjeseci, u priobalnim županijama, stupi u kontakt s braniteljskim udrugama jer su branitelji iskazali želju da kroz jedan volonterski rad pridonesu sigurnosti tijekom protupožarne sezone.
Pohvaljen je i međunarodni angažman HVZ-a koji kroz pružanje pomoći drugim državama promiču ugled Republike Hrvatske.
U odnosu na broj i starost vatrogasnih vozila, te njihovu ne/učinkovitost kao i potrebna ulaganja glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da je prikazana statistika bez zadnjih 200 vozila koja su podijeljena korisnicima, a ne treba zaboraviti da je u zadnje dvije godine vatrogasnim organizacijama podijeljeno 450 vatrogasnih vozila. Sva vozila tijekom jedne godine efektivno ne prođu više od 1000 kilometara te se njihova učinkovitost ne smanjuje samim protekom vremena. Ona se kontinuirano održavaju no, nesporno je da se u svu opremu treba ulagati i istu osuvremenjivati.
Slijedom toga istaknuo je da HVZ raspolaže proračunom od 345 milijuna kuna. Ta sredstva se koriste za plaće, materijalne troškove 76 javnih vatrogasnih postrojbi i 25 milijuna kuna za provedbu Programa aktivnosti u 2021. odnosno za troškove sezonskih vatrogasaca i vatrogasaca koji se angažiraju u priobalju.
S obzirom na kontinuiranu potrebu ulaganja radi se na povlačenju sredstava iz EU, ali i na projektima koji bi se financirali iz sredstava općekorisnih funkcija šuma (OKFŠ) – trenutno u iznosu od 34 milijuna kuna. Do sada su se kroz OKFŠ financirali projekti u 7 priobalnih županija no, od ove godine, u projekte ulaze i županije s kontinenta. U pripremi je i program nabave 80 vozila za šumske požare koji bi se rasporedili u cijeloj Hrvatskoj.
Zaključno je istaknuo da je vatrogastvo u Hrvatskoj decentralizirana funkcija. HVZ je na vrhu, ali najvažnije su jedinice lokalne samouprave koje brinu o vatrogasnim zajednicama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima.
Po pitanju smanjivanja sredstava iz OKFŠ-a u proračunu za 2021. godinu, a time i manje sredstava za vatrogastvo, stajališta članova Odbora su bila različita, od toga da je to velik problem do toga da sredstva iz OKFŠ-a ne bi trebala biti „stožerna“ sredstava već bi se vatrogastvo trebalo financirati isključivo kroz proračun s obzirom da je vatrogastvo iznimno važan sustav koji treba kontinuirana sredstva. Izneseno je stajalište da bi vatrogastvo trebalo postati kategorija kao hrvatska vojska i policija, s obzirom na njegovu važnost.
U odnosu na ukupan broj vatrogasaca u sustavu, te njihov raspored po RH, istaknuto je da postoji disbalans, odnosno da se svega 15% vatrogasaca nalazi u priobalnim županijama dok se više od 50% požara odvija na tom području, a ostali vatrogasci su raspoređeni u kontinentalnim županijama. Nadalje istaknuto je i da bi se profesionalni vatrogasci trebali ravnomjernije rasporediti, jer kod većih požara dobrovoljni vatrogasci iz manjih sredina nisu dovoljni te je potrebna pomoć profesionalnih vatrogasaca.
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da kontinentalne županije imaju dugogodišnju tradiciju dobrovoljnog vatrogasca koja u priobalnim županijama nije toliko izražena. No, Zakon o vatrogastvu propisuje da glavni vatrogasni zapovjednik izrađuje i predlaže vatrogasnu mrežu, a donosi ju Vlada RH. Trenutno u mreži postoji 76 postrojbi, a u izradi je „proširenje“ mreže po cijeloj Hrvatskoj, te su uočena mjesta u kojima je prijeko potrebno osnovati postrojbu, neovisno o broju potrebnih vatrogasaca, i na tome se radi. Do konca šestog mjeseca sačinit će prijedlog za proširenje mreže i onda je na Vladi RH da kroz svoju odluku isto utvrdi. Važno je isto pripremiti na vrijeme kako bi se dodatnih 150 milijuna kuna sredstava koja će trebati sustavu da bi se ta mreža mogla financirati, predvidi u proračunskim planovima za sljedeću godinu.
U odnosu na investicije u razdoblju od 2021. do 2030. godine, za obnovu vatrogasne tehnike predviđen je iznos od oko 3,6 milijardi kuna, te je postavljeno pitanje hoće li se angažirati hrvatske tvrtke za izradu vozila specijalne namjene, tj. hoće li se hrvatsko znanje uzeti u obzir ili će se ići na nešto jeftinije ponude stranih tvrtki koje nemaju nikakvu dodanu vrijednost u smislu angažiranja domaće radne snage koja živi u RH, koja tu plaća porez, troši svoj dohodak i sl.
Glavni vatrogasni zapovjednik je naglasio da će se u svakom slučaju računati na domaće tvrtke koje raspolažu iznimnim znanjem i iskustvom.
U raspravi su se članovi Odbora dotakli i odlaska profesionalnih vatrogasaca u mirovinu s otpremninom od preko 100.000,00 kuna, što je omogućio novi Zakon o vatrogastvu.
Takvom mogućnošću veći broj jedinica lokalne samouprave preko noći se našao u situaciji da je ostao bez značajnog broja vatrogasaca, a s obzirom da su otpremnine trošak lokalnog proračuna, došlo je i do „udara“ na lokalni proračun. Naveden je primjer grada Bjelovara koji je u kratkom roku ostao bez 13 vatrogasaca (što čini jednu trećinu aktivne postrojbe), te bez pomoći HVZ-a ne bi mogao premostiti tu situaciju. Isto se razmatralo i u kontekstu policijskih službenika koji u mirovinu odlaze s otpremninom od oko 20-ak tisuća kuna, te stvorene neravnopravnosti između te dvije kategorije zaposlenika.
Po pitanju uočenog dispariteta u kvaliteti i broju vatrogasnih vozila između kontinentalnog dijela Hrvatske i juga Hrvatske posebno poluotoka Pelješca, te sugestije da se pokuša „pravednije“ raspoređivati oprema, odnosno vatrogasna vozila, a uzimajući u obzir da su priobalna područja i otoci najviše izloženi požarima, glavni vatrogasni zapovjednik je istaknuo da situacija, neovisno o nečijem osobnom utisku, nije takva.
Slijedom toga istaknuo je da je HVZ dan prije dodijelio 6 vozila, od toga je 5 vozila otišlo u priobalje, a jedno vozilo u Slavoniju (Bošnjaci). Isto je učinjeno sukladno dogovoru između samih vatrogasaca. Također, ista je situacija bila i sa sredstvima OKFŠ-a, dogovorom sa svim vatrogasnim zapovjednicima došli su do toga da nije bilo ni jedne primjedbe na raspodjelu vozila. Tako je i u slučaju Dubrovačko-neretvanske županije, odnosno bez dogovora sa zapovjednikom na tom području HVZ ništa ne raspoređuje.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova, s 8 glasova „ZA“, i 1 glas SUZRŽAN“ prihvatio
IZVJEŠĆE MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA O PROVEDBI PROGRAMA AKTIVNOSTI U PROVEDBI POSEBNIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA OD INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU U 2021. GODINI IZ DJELOKRUGA MINISTARSTVA
I
IZVJEŠĆE HRVATSKE VATROGASNE ZAJEDNICE O STANJU SUSTAVA VATROGASTVA I PRIPREMAMA ZA PROTUPOŽARNU SEZONU U 2021. GODINI.
PREDSJEDNIK ODBORA
Nikša Vukas